Tiranosaur rex, okrunjen za "kralja guštera" u svijetu dinosaura, tradicionalno je prikazivan kao strašan i okrutan mesožder s isplaženim jezikom, no naučnici tvrde da to anatomski nije bilo moguće, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE.
To je zato jer je već odavno izumrli T. rex imao jezik koji je bio pričvršćen za dno usne šupljine, slično kao kod krokodila i aligatora.

-&nbsp;Rekonstruirani su na pogrešan način i veoma dugo ih tako prikazuju - kazala je koautorica studije Đulija Klark (Julia Clarke), profesorica na odsjeku za geonauke Univerziteta Teksas u Austinu.&nbsp; 
Tim naučnika, predvođenih Kineskom akademijom nauke, usporedio je podjezične kosti (podjezična/hioidna kost u obliku konjske potkove između brade i vrata koja pričvršćuje jezik) izumrlih dinosaura i pterosaura s njihovim rođacima, uključujući današnje ptice poput nojeva i primjerke današnjih i izumrlih aligatora.

-&nbsp;Kod većine izumrlih dinosaura njihove jezične kosti su vrlo kratke. A kod krokodila, sa sličnim hioidnim kostima, jezik je potpuno fiksiran za dno usne šupljine - pojasnila je Klark.&nbsp; 
I dok krokodili imaju kratke podjezične kosti, današnje ptice i leteći dinosauri, poznati kao pterosauri, imaju hioidne kosti raznih oblika.

Razvoj krila, a istovremeno gubitak spretnosti koja je data stvorenjima s rukama ili šapama, mogao je rezultirati raznovrsnijim rasponom pokreta jezikom.&nbsp; 
- Ako ne možete koristiti ruku kada obrađujete plijen, tada jezik postaje mnogo važniji za baratanje hranom - kazao je Zhiheng Li.

-&nbsp;To je tek jedna od hipoteza koju smo postavili - dodao je.&nbsp; 
Za bolje razumijevanje povezanosti između funkcije jezika i razvoja letenja potrebna su dodatna istraživanja.

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Prvi čovjek na Mjesecu držao je američku zastavu. 

U ne tako dalekoj budućnosti, astronauti na Mjesecu mogli bi držati pumpe za gorivo, napisao je američki državni sekretar za trgovinu Vlibur Ros (Wilbur Ross) u kolumni za New York Times naslovljenoj „Ta kolonija na Mjesecu postat će stvarnost prije nego mislite“.

- Od svemirskog turizma dijeli nas možda godina dana. Rudarske kompanije koje rade na Zemlji uskoro će se suočiti s konkurencijom koja će kopati zlato, srebro, platinu i rijetke materijale na asteroidima, ili čak drugim planetima. Već je počela utrka u izradi tehnologije koja će moći te vrijedne resurse donijeti na Zemlju, dodao je državni sekretar Ros.

Multimilionska industrija

NASA je objavila kako se Mjesec vraća u fokus njihovih istraživanja. Žele osigurati stalnu ljudsku prisutnost na Zemljinu satelitu i namjeravaju to postići u saradnji s privatnim kapitalom. Pozvali su kompanije da ulažu u ekspedicije na Mjesec, a interesa ne bi trebalo nedostajati. Državni sekretar Ros iznio je podatak da se u globalnoj svemirskoj ekonomiji već vrti gotovo 350 milijardi dolara, te da bi to uskoro trebala postati multimilionska industrija.

Ljudskom koloniziranju Mjeseca prethodit će niz komercijalnih robotskih misija u 2019. godini koje na površinu Mjeseca trebaju dopremiti instrumente i tehnologiju za znanstvena istraživanja i pripremu za dolazak ljudi. Među instrumentima je i rover iz otkazane misije Resource Prospector koji je trebao biti poslan u Mjesečevu polarnu regiju.

- Šaljemo oruđa koja će nam omogućiti da dobijemo važne znanstvene podatke s različitih mjesta na Mjesecu kako bi NASA mogla bolje razumjeti lunarni okoliš, rekao je Denis Andrik (Dennis Andrucyk) iz NASA-e.

Projekti uključuju podsistem NIRVSS, koji će nadgledati Mjesečevu površinu u potrazi za vodom i hlapljivim tvarima; podsistem NSS, koji će tražiti vodik ispod površine Mjeseca; bušilicu za led i Mjesečevu koru te instrument za analizu vode i hlapljivih tvari koje će se izvlačiti ispod površine Mjeseca.

- Znamo da ima hlapljivih tvari oko Mjesečevih polova, i iskreno, taj led može predstavljati raketno gorivo. Ako imamo mogućnost da uzmemo raketno gorivo s površine Mjeseca, i pošaljemo ga u Mjesečevu orbitu, mogli bismo to iskoristiti da napravimo skladište goriva. Ali, potrebni su nam komercijalni partneri da to ostvarimo, rekao je NASA-in administrator Džim Brajdstin (Jim Bridenstine).

Kinezi će biti prvi na 'tamnoj strani'

Nakon niza robotskih misija NASA je isplanirala dvije velike ekspedicije nas površinu Mjeseca, od kojih prva treba biti 2022. godine. U planu je i postavljanje svemirske stanice u blizini Mjeseca na kojoj će boraviti astronauti.

- NASA će opet biti predvodnik u istraživanju Mjeseca, a zatim i Marsa te dalje, rekao je Brajdstin.

Amerikanci su se za „povratak na Mjesec“ počeli spremati nakon što je Kina zakoračila na to područje.

U posljednjih desetak godina poslali su niz robotskih misija na Mjesec, obavili niz istraživanja i dopremili mnoštvo uzoraka. Ove godine namjeravaju poslati letjelicu na udaljeniju stranu Mjeseca, koju nikad ne vidimo sa Zemlje i koju još nije istražila nijedna svemirska misija.&nbsp;&nbsp;

Amerikanci najavljuju veliki povratak na Mjesec: Ta kolonija postat će stvarnost prije nego mislite

NASA je objavila da je danas lansirana svemirska letjelica nazvana InSight, vrijedna 993 miliona dolara.&nbsp;Ova letjelica je dizajnirana da istraži potrese na Marsu i sve unutrašnje procese uoči eventualnih misija na kojima bi bili astronauti. - Tri, dva, jedan... polijetanje - rekao je komentator NASA-e uoči lansiranja.
Ukoliko sve bude prema planu, letjelica bi na Crveni planet trebala sletjeti 26. novembra.
InSight će biti prva NASA-ina letjelica koja će sletjeti na Mars, nakon Curiosity rovera, koji je to učinio 2012. godine.- Nema ničega rutinskog oko odlaska na Mars, posebno slijetanja - rekao je Stu Spat (Spath), jedan od naučnika na ovom projektu.
Planirano je da misija traje dvije godine, ali, ako sve bude uredu, mogla bi biti produžena.

Letjelica InSight lansirana na Mars: Proučavat će unutrašnjost Crvene planete

Stiven Hoking (Stephen Hawking), jedan od najvećih genijalaca u historiji čovječanstva, uspio je prije smrti završiti posljednji naučni rad o svemiru pod nazivom "A Smooth Exit from Eternal Inflation?" (Glatki izlazak iz vječne inflacije?).&nbsp;Rad je završen u martu, a na njemu je s Hokingom radio i belgijski naučnik&nbsp;Tomas Hertogom (Thomas).&nbsp;Kako piše "Guardian", teorija ovog rada je mnogo jednostavnija nego se mislilo. 
-&nbsp;Realnost može činiti više paralelnih svemira, ali svaki od njih se znatno ne razlikuje od onog našeg - zaključak je posljednje teorije britanskog naučnika.&nbsp;Naučnik Hertog je kazao da "teorija po kojoj su paralelni svemiri veoma slični daje nadu da ćemo moći u potpunosti shvatiti okvire kosmologije".Naučnici su u djelu iznijeli vjerovanje da inflacija nije nikada prestala i da će trajati beskonačno te stoga dolazi do stvaranja novih svemira.

Osim toga, zakoni fizike i hemije mogu u svakom od tih svemira biti drugačiji, a sve zajedno čini jedan multisvemir.&nbsp;Međutim, Hoking se u svom posljednjem radu ne slaže s tom teorijom te tvrdi da svemiri nisu beskonačni, pa je tako konačan i multisvemir, a sve je zasnovano na teoriji struna koja je "pomirujuća" između dvije međusobno kontradiktorne opće teorije relativnosti i kvantne fizike.

Hoking u posljednjem radu tvrdio da svemir nije beskonačan

Naučnici su otkrili do sada najveću "zonu smrti" na svijetu.&nbsp;Na ogromnom području u Omanskom zalivu koje zahvata površinu od oko 80.000 kvadratnih metara, zbog nedostatka kiseonika gotovo da nema života, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu "Geophysical Research Letters".

- Naša istraživanja govore da je situacija gora nego što smo strahovali. More više ne dobija kiseonik - Objašnjava Bastijen Kvest s britanskog Univerziteta Istočna Anglija.&nbsp; 
Do sada nije bilo poznato koliko je situacija na tom području zabrinjavajuća, jer su pirati i sukobi u ovom regionu Arapskog mora sprječavali naučna istraživanja.

Sadržaj kiseonika u "zonama smrti" u moru toliko je nizak da biljke i životinje ne mogu da prežive.&nbsp;U nekim oblastima mora na dubini od 200 do 800 metara takve zone prirodno postoje, ali i klimatske promene i zagađenje mogu da dovedu do njihovog stvaranja.&nbsp;Nivo kiseonika u vodi opada usljed zagrijavanja okeana, ali đubriva i otpadne vode takođe utiču na njegovo smanjenje.

Naučnici otkrili najsmrtonosniju zonu na svijetu

Novi satelit svemirske agencije NASA, dizajniran da otkriva svjetove slične Zemlji oko zvijezda iz našeg solarnog sistema, bit će večeras lansiran raketom "Spejs Iks" s Floride.Satelit TESS (Transit Exoplanet Survey Satellite) bit će lansiran u 18.30 po lokalnom vremenu iz stanice Kejp Kanaveral. Njegova misija će trajati dvije godine i koštat će 337 miliona dolara, prenosi Reuters. 

Satelit TESS projektiran je da nadogradi rad svemirskog teleskopa "Kepler", koji je otkrio najveći broj od oko 3.700 egzoplaneta dokumentiranih od astronoma tokom proteklih 20 godina.&nbsp;&nbsp; 
Kako se navodi, NASA očekuje da će precizno moći utvrditi hiljade nepoznatih svjetova, od kojih je oko 100 možda veličine Zemlje ili duplo veće od nje. 

Očekuje se i da se TESS fokusira na oko 200.000 unaprijed odabranih zvijezda koje su bliže Zemlji, ali i na zvijezde koje naučnici nazivaju "crveni patuljci", a koje su manje, hladnije i postoje duže nego Sunce.&nbsp;&nbsp; 
Postoji velika vjerovatnoća da su zvijezde "crveni patuljci" veličine Zemlje pa su time potencijalno pogodnije za bliže istraživanje.

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Američka svemirska agencija (NASA) objavila je zadivljujuću turu po Mjesecu u 4K rezoluciji, koristeći podatke koje je sakupila putem svoje sonde.

Ova tura pruža fascinantan pogled na Mjesečevu pustu površinu i neke njegove najpoznatije krajolike, poput 2.500 kilometara širokog Aitkenovog basena, doline Taurus-Litrou — čuvenog mjesta na kojem je sletio Apolo 17, kratera Šeklton na Južnom polu, Tihovog kratera na južnom visijskom dijelu Mjeseca, Istočnog mora na zapadnoj granici tamne strane Mjeseca i Aristarhovog platoa na kojem će biti vršena buduća istraživanja.

Video je stvoren zahvaljujući podacima koje Nasin Lunarni izviđački orbiter sakupio u periodu od devet godina.

Letjelica od juna 2009. godine proučava ovo nebesko tijelo sa visine od 50 kilometara, što znači da novi snimak pruža najdetaljnije prikaze Mjesečeve površine dosad.

Mnogi od detalja nikada dosad nisu viđeni, piše Daily Mail.

Sonda je, između ostalog, otkrila da je Mjesečev svijet vrlo dinamičan. Na njegovoj površini tako svake godine u prosjeku nastane 180 novih kratera sa prečnikom od najmanje 10 metara koje naprave asteroidi i komete.

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

Saudijska Arabija objavila je da je pronašla prsnu kost staru 85.000 godina u pustinji Nefud, javila je u utorak lokalna TV mreža "Al Arabiya".
Otkriće naglašava novi pristup naučnika koji pozivaju na nova istraživanja toga kako je ljudska vrsta došla iz Afrike na putu koloniziranja svijeta.
Zajednički naučni tim otkrio je prvi uzorak ljudskih ostataka na sjeverozapadu Saudijske Arabije. Istraživači su iz raznih saudijskih organizacija, Fondacije "Max Planck" za ljudsku historiju, Univerziteta "Oxford", Univerziteta "Cambridge", Nacionalnog australskog univerziteta i Univerziteta australske države New South Wales.
Istraživači su saopćili u ponedjeljak da je srednja kost srednjeg prsta na lokaciji nazvanoj Al Wusta (srednji prst na arapskom jeziku) najstariji fosil homo sapiensa izvan Afrike i njoj pridružene istočne mediteranske regije Levanta, te prvi fosil pračovjeka na Arapskom poluotoku.
Iako je pustinja Nefud sada beskrajna pješčana površina, ona je bila gostoljubiva kada je u njoj boravio pračovjek - travnata površina bogata životinjskim i biljnim vrstama skupa sa slatkovodnim jezerom. Otkriće također pokazuje da su se ljudi tada kretali unutrašnjošću zemlje, a ne obalom. 
Brojni životinjski fosili također su otkriveni, među kojima su nilski konji, divlje krave antilope i nojevi. Tragovi ugriza na fosilnim ostacima ukazuju da su i mesožderi tu boravili. Kamene alatke koje su koristili lovci također su pronađene, prenosi Xinhua.

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Vjerovali ili ne, Orion Span, američki start-up, odlučan je u namjeri da izgradi prvi luksuzni hotel u svemiru pod imenom ''Aurora Station''.&nbsp;Ovo je otkrio direktor i osnivač start-upa Frenk Bunger (Frank).
Hotel će moći primiti šest gostiju u isto vrijeme, uključujući dva člana posade, a prvi gosti u hotel bi se trebali prijaviti 2022. godine.
- Cilj nam je da svemir učinimo dostupnim svima. Putnici će do hotela ''Aurora Station'' putovati brzo i po najnižoj cijeni ikada - kazao je Bunger.

Putovanje u svemir će koštati čak 10 miliona dolara, a u ponudi koja će trajati 12 dana turistima će biti ponuđeno da lete na visini od 320 kilometara iznad površine Zemlje.
Hotel će orbitirati oko Zemlje svakih 90 minuta, što znači da će gosti moći vidjeti 16 izlazaka i zalazaka sunca u 24 sata.

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Elektromagnetna aktivnost koju naučnici nazivaju i 'širenje depresije' javlja se u ljudskom mozgu u posljednjim trenucima života.

To je otkrilo naučno istraživanje objavljeno u časopisu 'Annals of Neurology'. 

Stručnjaci neurolozi istraživali su mozak umirućih pacijenata, promatrajući snažnu aktivnost koja se pojavila u njihovim mozgovima i prethodila je konačnom gašenju većine vitalnih organa. 

Ovo otkriće sugerira na mogućnost da je svijest prisutna i dosta vremena nakon što tijelo umirućeg više ne daje znakove života, te da se ta svjesnost može zadržati čak i pet minuta prije no što se isključi i ljudski najsloženiji organ - mozak. 

Tim neurologa neprekidno je nadgledao signale u mozgu devetero umirućih ljudi. Svaki pacijent, od onog u Berlinu do onog u Sinsinatiju, zadobio je fatalne povrede mozga i nisu ih oživljavali. 

Naučnici su uvjereni da kad bi se umirućima implantirale elektrode u mozak, mogli bi otkriti sam mehanizam i tačan tajming događanja u samom mozgu, tokom procesa umiranja. 

Otkrili su da čak pet minuta nakon prestanka otkucaja srca, njegove moždane stanice, odnosno neuroni, mogu i dalje funkcionirati. 

Ali upravo 'širenje depresije' označava trenutak kad se neuroni počinju gasiti prije no što nastupi sama smrt. 

- Nakon što krv prestane cirkulirati tijelom, širenje depolarizacije označava gubitak pohrajene elektrohemijske energije u moždanim stanicama i nastupaju štetni procesi koji vjerovatno vode do smrti, napisao je u naučnom magazinu dr. Jens Drajer (Dreier) s Medicinskog fakulteta u Berlinu. 

- Važno je da je obnovljiva ukoliko se može vratiti protok krvi, kaže Drajer. Stanice umiru tek kad krv prestane teći krvožilnim sistemom jer tako moždane ćelije ostaju bez kisika koji im služi kao gorivo za rad. 

Zato, kad se zaustavi krvotok, moždane stanice još rade na rezervama prije no što se kompletno isključe. Koliko to točno može trajati je još uvijek predmet rasprava.

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Godine 1866, italijanski botaničar Odoardo Bekari lutao je džunglama Malezije, kada je primetio izuzetno neobičan organizam. 

U pitanju je bilo nešto što je ličilo na biljku, ali što nije imalo listove, nije imalo hlorofil i nije vršilo fotosintezu. Živelo u podzemlju, ličilo na gljivu, insekta, ili arahnidu. 

Bekari je dokumentovao ovo otkriće, i uz bilješke priložio crtež. 

A onda - ništa. U narednih 150 godina nije bilo ni traga od ove čudne biljke. 

Ipak, biolozi Institucije za poljoprivredna istraživanja iz Češke prošle godine su istraživali isto područje kojim se bavio Bekari. 

Ono što u tom trenutku nisu znali jeste da su prvi put u historiji fotografisali istu biljku koju je botaničar nacrtao prije 151 godinu.

Thismia neptunis provodi skoro cijeli svoj vijek pod zemljom, a hrani se parazitiranjem na gljivama. 

Na površinu izlazi jedino kada cvjeta, što se dešava vrlo rijetko, najčešće ni svake godine. 

Naučnici nisu sigurni da li je riječ o ugroženoj vrsti, ili se T. neptunis rijetko viđa zbog svog načina života. Sve što se za sada pretpostavlja o biologiji ovog cvijeta potiče iz znanja biologa o njegovim bolje proučavanim rođacima. 

Istraživači će zato morati da dođu do većeg broja uzoraka prije nego što donesu detaljnije zaključke. 

Zbog njegovih neobičnih osobina, mediji su ga nazvali "vanzemaljskim". 

Otkriće je objavljeno u magazinu "Fototaksa".

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

Naučnici su prvo naslutili da bi koralni grebeni u Karipskom moru mogli biti dom mnogo većem broju vrsta riba nego što se do sada naslućivalo. Ali ono što su otkrili naučnici sa Tropskog istraživačkog instituta niko nije očekivao.Ispostavilo se da je čak svaka peta vrsta riba, koju su otkrili na grebenima u Karibima do sada bila nepoznata.
Invazija tropskih riba — Jadran uskoro mrtav&nbsp;Ispalo je da ''zona sumraka'', dubine između 130 i 309 metara, u tolikoj mjeri vrvi životom, da su naučnici utemeljeno taj pojas nazvali ''rarifotičnom zonom''.&nbsp;Njihovo istraživanje se u prvom redu odnosi na podmorje uz obale otoka Kurasao na jugu Karipskog arhipelaga, a razlog zašto su tolike riblje vrste do sada ostajale neotkrivene, jeste to što su naučnici smatrali da pri donjoj granici preživljavanja korala naprosto ne vrijedi istraživati, jer tamo sigurno nema ničeg posebnog.
U zaključcima studije istraživači su objavili nekoliko veoma zanimljivih podataka.&nbsp;&nbsp;Na primjer, procjenjuje se da na okeane otpada čak 95 posto svih živih vrsta na svijetu, a naučnici su sada na površini od samo 200 metara na grebenima u podmorju Kurasaoa otkrili čak 30 novih vrsta. Ogromna većina riba koje su tamo zatekli, uprkos tome što žive na samoj dubinskoj granici do koje dopire Sunčevo svjetlo, su živih boja, iako bi se po logici stvari očekivalo da boje u njihovom životu budu savršeno nebitne.&nbsp; 
Ali najzanimljivije je objašnjenje istraživača za fenomen tolike životne raznolikosti i takvog festivala boja na dubinama na kojima se to ne bi očekivalo.

Oni veoma utemeljeno sumnjaju da je rarifotična zona na koralnim grebenima u Karibima odjednom postala tako naseljena zato što su ribe iz plićih područja pobjegle u dubine zbog klimatskih promjena.&nbsp;Raspada se bogat i složen ekosistem 
More je u plićim pojasevima, posebno u tropskim predjelima, postalo toliko zagrijano usljed globalnog otopljavanja, da je za vrste koje su navikle na određene temperaturne okvire, tamo postalo nemoguće da prežive. One su stoga naprosto pobjegle u dublje vode, u područja koja su koji stepen hladnija. Motiv više za to im je bilo i to što su korali u plićim područjima, opet usljed lančane reakcije toplotnih i hemijskih posljedica prouzrokovanih klimatskim promjenama, od prije nekoliko godina širom svijeta počeli masovno da se ugibaju.
Posljedično je počeo da se raspada i bogat i beskrajno složen ekološki sistem na koralnim grebenima, što se najdramatičnije vidi u katastrofalnom odumiranju Velikog koralnog grebena uz istočne obale Australije.

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Kontracepcijske pilule za muškarce uskoro će se naći u slobodnoj prodaji.&nbsp;&nbsp; Tablete koje sprečavaju izlazak spermatozoida, prilikom seksualnog odnosa, već se proizvode i sva dosadašnja testiranja pokazala su stopostotnu učinkovitost.
Kako se navodi u studiji naučnika koju objavljuje Univerzitet Monaš u Australiji, supstance u piluli djeluju tako da blokiraju lučenje ključnih proteina koji oslobađaju izlazak spermatozoida tokom ejakulacije. 
Uz to, pilule imaju efekt na krvotok na isti način kako djeluje i "vijagra". 
Muške kontracepcijske pilule bi u slobodnoj prodaji mogle biti najkasnije za pet godina. 
Naučnici navode da su dosadašnja istraživanja pokazala da ova vrsta tableta nema nikakvog negativnog efekta ni na plodnost muškarca. 
Australski naučnici, čiji rad finansijski izdašno pomaže američka fondacija za borbu protiv muške neplodnosti, još nisu odredili kako će se ovaj proizvod zvati.

Razvijena muška kontracepcijska pilula

Istraživanja su pokazala da je više od 40 posto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

Nova vrsta za nauku "Trichothyas jadrankae" otkrivena je u Crnoj Gori, javljaju Vijesti.me.

Vrsta je opisana iz Poseljanskog potoka u neposrednoj blizini Skadarskog jezera.

Autor nove vrste je profesor Vladimir Pešić s Univerziteta Crne Gore, a vrsta je opisana u časopisu "Zootaxa" - vodećem međunarodnom časopisu iz oblasti Biodiverziteta.

Ovo je treća poznata vrsta iz grupe Kashmirothyas - prva vrsta iz ove grupe je opisana iz Kašmira s visinom od preko 2.500 metara, a druga vrsta poznata je s granice Turske i Gruzije.

"Trichothyas jadrankae" vjerovatno je endem s najužom distribucijom u crnogorskoj fauni.

Otkriće je realizirano u toku projekta izučavanja utjecaja antropogenih faktora na Endemične vrste u crnogorskim vodenim sistemima koji je realiziran u toku 2016.-2017. godine u saradnji s naučnim institucijama iz Poljske (Univerziteti u Scecinu i Lodzu).

Istraživanja su pokazala da je više od 40 odsto endemičnih vrsta u Crnoj Gori ugroženo, pri čemu je izgradnja malih hidroelektrana prepoznata kao glavni faktor ugrožavanja staništa endemičnih vrsta u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Naučnici na Univerzitetu Masačusets (UMass) u SAD razvili su određenu aplikaciju za pametne telefone koja upozorava korisnika na prisutnost bakterija u hrani, i to korištenjem dodatka, mikroskopa, za svega 30 dolara.

Za pomisliti je da je zaista malo metoda kojima se može efikasno spriječiti trovanje hranom, jer ipak testiranje na neke štetne, a česte, bakterije (poput Escherichije coli i salmonele), zahtijevaju specijalnu opremu i potrebno je i do dva dana da se rezultati pokažu, pišu mediji.

Korištenjem njihove aplikacije, tvrde naučnici, rezultati o prisustvu patogenih bakterija pristižu za puno manje vremena nego što se inače čeka. Uređaj s UMass-a, naime, koristi čip premazan hemikalijama koje se vežu i s najmanjom količinom bakterija.

Primjerom su pokazali kako su oprali vodom potencijalno kontaminiran proizvod i zatim stavili čip u tu vodu. Nakon već pola sata, mikroskop koji se može dodati bilo kojoj kameri pametnog telefona, pokazuje bakterije na zaslonu.

Naučnici napominju kako je ova tehnologija za sada preliminarna, jer još uvijek ne razlikuje dobre od štetnih bakterija, pa nastavljaju svoj rad na pronalasku tehnika koje su u stanju otkriti specifične vrste bakterija. Njihov uređaj je još neko vrijeme udaljen od tržišta, no sa UMass-a poručuju kako je već nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom hrane pokazalo značajan interes.

Naučnici se također dugoročno nadaju kako će se ovaj uređaj moći koristiti i u domaćinstvu za prevenciju konzumacije kontaminirane hrane. Mogao bi isto tako ispuniti svoj potencijal ako se bude koristio i kod prirodnih katastrofa za ustanovljavanje je li, primjerice, voda dobra za piće.

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Tim od šest izraelskih naučnika završio je četverodnevnu "misiju na Marsu" u pustinji Negev, gdje su simulirali uvjete života na toj planeti, objavilo je izraelsko Ministarstvo nauke i tehnologije.Eksperiment je izveden kod zabačenog grada Micpe Ramon, čija okolina, po geološkim karakteristikama, suhoći i izgledom, podsjeća na Mars. 

Naučnici su ispitivali različite aspekte buduće misije na tu udaljenu planetu, poput satelitske komunikacije, psiholoških utjecaja izolacije, mjerenja radijacije i traganja za znakovima života u tlu. 

- "D-Mars" je jednako važan za istraživanje i za interes javnosti. Veliki dio projekta se sastoji u tome da privučemo javnost i studente koje zanima svemir - rekao je Gaj Ron, nuklearni fizičar s jevrejskog Univerziteta u Jerusalemu. 

"D-Mars" je prvi projekt proveden u Izraelu u saradnji s izraelskom svemirskom agencijom. Radi se o jednoj od brojnih simulacija života na Marsu, koje se provode širom svijeta.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Ramonauts Jackie Fay and Alon Shikar demonstrate EVA הרמונאוטים אלון שיקאר וג'קי פיי מדגימים פעילות EVA מחוץ להאביטאט עם החליפות<a href="https://twitter.com/hashtag/DMarsAnalog?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#DMarsAnalog</a> <a href="https://t.co/OC2FGAswB8">pic.twitter.com/OC2FGAswB8</a>— D-MARS (@DMarsAnalog) <a href="https://twitter.com/DMarsAnalog/status/965250177262026752?ref_src=twsrc%5Etfw">February 18, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Amerikanci najavljuju veliki povratak na Mjesec: Ta kolonija postat će stvarnost prije nego mislite

Letjelica InSight lansirana na Mars: Proučavat će unutrašnjost Crvene planete

Hoking u posljednjem radu tvrdio da svemir nije beskonačan

Naučnici otkrili najsmrtonosniju zonu na svijetu

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"

Nauka

Istraživanje: Tiranosaur rex nije mogao isplaziti jezik

Amerikanci najavljuju veliki povratak na Mjesec: Ta kolonija postat će stvarnost prije nego mislite

Letjelica InSight lansirana na Mars: Proučavat će unutrašnjost Crvene planete

Hoking u posljednjem radu tvrdio da svemir nije beskonačan

Naučnici otkrili najsmrtonosniju zonu na svijetu

NASA lansira satelit za otkrivanje "crvenih patuljaka"

Čudesan video: Šta je NASA snimila na Mjesecu?

U Saudijskoj Arabiji pronađena ljudska kost stara 85.000 godina

Gradi se prvi hotel u svemiru: Prvi gosti stižu 2022. godine

Naučnici tvrde: Ljudi koji umiru potpuno su svjesni trenutka svoje smrti

Naučnici prvi put nakon 150 godina pronašli krajnje neobičan cvijet

U okeanskoj ''zoni sumraka'' otkriven nevjerovatan broj novih vrsta

Razvijena muška kontracepcijska pilula

U Crnoj Gori pronađena nova endemska vrsta

Uskoro aplikacija koja prepoznaje ima li bakterija u hrani

Eksperiment: Izraelski naučnici okončali "misiju na Marsu"