Zaboravite na škripu vrata i zvuk koraka noću u praznom stanu. Ovo su možda najstrašniji zvukovi koje ćete čuti i dolaze iz svemira.

NASA je objavila listu najstrašnijih zvukova koje su "pokupile" njihove letjelice u historiji svemirskih istraživanja.

Jureći ka dubinama svemira, elegantna letjelica fotografira nebeska čuda. Neke letjelice imaju instrumente koji mogu da zabilježe radio signale.&nbsp;Kad su ih naučnici konvertirali u zvučne talase, rezultati su bili jezivi.

Čak su i nazivi ovih zvukova zastrašujući: "Radarski eho sa površine Titana", "Plazmasferično šištanje", "Hor talasa plazme"...

NASA objavila najstrašnije "zvukove" iz svemira

Naučnici Američke agencije za istraživanje svemira (NASA) saopštili su da su otkrili novo nebesko tijelo koje se kreće u Sunčevom sistemu.

U saopštenju se navodi da je novi meteor ili kometa otkrivena teleskopom Pan-STARRS1 u bazi na Havajima, a da je riječ o nebeskom tijelu promjera do 400 metara, koje se brzo kreće.

Novootkriveno tijelo naučnici su imenovali kao A/2017 U1, a vjeruju da je riječ o tijelu koje je došlo izvan Sunčevog sistema.

Zvaničnik NASA, Pol Čodas, kazao je da je to otkriće koje se čekalo godinama.

- Postojale su teorije o nebeskim tijelima koja su u Sunčev sistem stigla izvan njega i nastavila da se kreću. Međutim, tek sada smo i otkrili jedno takvo tijelo - kazao je Čodas i dodao da će naučnici nastaviti istraživanje s ciljem otkrivanja novih detalja o tom misterioznom nebeskom tijelu.

NASA otkrila novo nebesko tijelo u Sunčevom sistemu

Kanadski naučnici su tokom šezdesetgodišnjeg perioda&nbsp; u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3.410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990., i od 1991. do 2011.
Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakoj su deceniji evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena.&nbsp;Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u periodu netom nakon depresivne epizode. Iz toga su naučnici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja, prenosi Dnevnik.hr.
- Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje - kazao je voditelj studije Stiven Gilman (Stephen) s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj.
- Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu - kazao je Gilman.
Depresija ubija indirektno
Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara.&nbsp;Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelimično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.
Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.
Rizik od smrti oboljelih žena s vremenom rastao
&nbsp;
Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.
Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.
Kod žena je rizik od preuranjene smrti s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.
Bolest koja je jednako opasna kao i pušenje
Ranije provedena studija naučnika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.&nbsp;Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojem je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.
Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.&nbsp;Uskoro drugi po redu zdravstveni problem
Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo.&nbsp;Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da tri do četiri posto populacije boluje od težih, a 1,5 do dva posto od blažih oblika depresije.&nbsp; 
Naučnici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.&nbsp;

Opasna bolest prijeti svjetskoj populaciji, uskoro će biti drugi uzrok smrtnosti

Ideja da bi mogli nositi trake za kosu koje će nas učiniti pametnijima, doista zvuči kao naučna fantastika.&nbsp;Ali izgleda da je stručnjacima uspjelo stvoriti uređaj koji povećava sposobnost učenja za 40 posto. Naučnici predviđaju da će uređaj u širokoj upotrebi biti za pet do deset godina.


Traku za glavu, koja se opisuje kao neinvazivna direktna strujna stimulacija, napravili su naučnici sa Univerziteta McGill u Montrealu. Uređaj aplicira struju u područje mozga koje se zove prefrontalni korteks, izazivajući promjene u povezanosti između različitih regija mozga i tako povećava sposobnost učenja.&nbsp; 
Dok su prijašnje studije tvrdile da se ovo događa zbog povećanog pucanja neurona, sada se zna da to nije tako. Moduliranje povezanosti između regija mozga odgovorno je za povećanje brzine učenja. Upravo prefrontalni korteks kontroliše puno izvršnih funkcija kao donošenje odluka, kontrolu kognitivnih funkcija i memoriju.

Majmunima koji su nosili trake na početku je trebalo 15 sekundi da izvrše zadatak, a kada su naučili gdje ih čeka nagrada, samo dvije sekunde. Bez ove stimulacijske trake za glavu, trebala su oko 22 pokušaja da bi znali gdje ih čeka nagrada, uz korištenje trake oko 12 pokušaja što ukazuje na povećanje sposobnosti učenja za 40 posto, prenosi fokus.ba.

Trake za kosu koje će vas učiniti pametnijim

PanSTARRS1 teleskop na Havajima zabilježio je blijedo treperavo svjetlo koje se kretalo nebom. Rezultati analize te sićušne tačke bili su neobični.&nbsp;Objekat se nalazio na neobičnoj poziciji i kretao se velikom brzinom. Štaviše, bio je dovoljno brz da naučnici posumnjaju da se možda nalazi u orbiti.Ti rezultati koje je saopćio Centar za manje planete Međunarodne astronomske unije, međutim, sugeriraju da se objekat nalazi u dubokom svemiru i da je riječ o prvom registrovanom slučaju međuzvjezdane komete. 

Malo je vjerovatno da ćemo C/2017 U1 kometu, kako su je naučnici nazvali, ikad više vidjeti. Ona je "prozujala" na udaljenosti od 24 miliona kilometara od Zemlje 14. oktobra.&nbsp;&nbsp; 
Djelovalo je da se kreće iz pravca Vege u sazvježđu Lire, a procjenjuje se da ima prečnik od 160 metara. 

Kometa se kretala suviše brzo - 26 kilometara po sekundi - tako da je Sunce nije moglo otopiti, bez obzira na to što mu se opasno primakla.&nbsp;&nbsp; 
Astronomi sada pokušavaju da utvrde tačno porijeklo komete, ali vjerovatno potiče iz okoline zvijezde Vege, koja se nalazi na 25 svjetlosnih godina od Sunca. 

Prema sadašnjim procjenama, svemirom je putovala oko 1,7 miliona godina, prenosi B92.net.

Iz svemira nam je u komšiluk došlo neobično nebesko tijelo

Teza koja je urađena 1966. kada je Hoking imao 24 godine "Svojstva širećih Univerzuma" (Properties of Expanding Universes), istražuje ideje o porijeklu svemira
 koje su pratile naučnika tokom cijele njegove karijere.


Univerzitet Kembridž objavio je onlajn doktorsku tezu Stivena Hokinga (Stephen Hawking) što je izazvalo toliko interesovanje da je pao sajt univerziteta.

Univerzitet je naveo da je teza i do sada bila najtraženiji dokument u njegovoj onlajn bazi. Danas je mogla besplatno da se daunlouduje povodom obilježavanja "Nedjelja otvorenog pristupa". Vebsajt univerziteta bio je u stalnim prekidima tokom dana dok su se tehničari trudili da odgovore na tako veliko interesovanje.&nbsp; 
Hoking je izrazio nadu da će slobodan pristup njegovoj tezi inspirisati ljude širom svijeta da "gledaju gore u zvijezde a ne dole u svoje noge, i da se pitaju o našem mjestu u Univerzumu i pokušaju da razumiju univerzum".

Čim je objavljena doktorska teza Stivena Hokinga, u istom trenutku se srušio sajt

Ne dešava se baš svakoj osobi, pa sve i da je vrlo pametna i inteligentna, da je upoređuju sa genijima kao što su Stiven Hoking i Albert Ajnštajn. Ipak, Sabrina Gonzalez Pasterski je mnogo više od pametnice, piše “Independent”.

Sa samo 23 godine, Pasterski je već uradila više nego što većina nas postigne tokom svog životnog vijeka. Kada je imala samo 14 godina, ova djevojka rođena u Čikagu, konstruisala je svoj prvi motorni avion – sama.

Kao da to već nije dovoljno impresivno – Pasterski je čak letjela u tom avionu preko jezera Mičigen, i tako postala najmlađa osoba ikada koja je sama vozila svoj avion. Za taj poduhvat bilo joj je potrebno dvije godine, a iskustvo je dokumentovala na Youtube-u.

Onda je diplomirala na Ilinois Akademiji matematike i nauke 2010. godine, i upisala se na prestižni Masačusets Institut tehnologije. U suštini, trebalo je da sačeka da bi bila upisana u školu, ali kada su profesori Alen Hagerti i Erli Marman vidjeli njen video, nisu imali sumnje.

- Vilica nam je pala kada smo vidjeli video. Njen potencijal je nesvakidašnji, - kazao je profesor Hagerti.

Nakon samo tri godine na Institutu, već je bila dostigla najvišu moguću prosječnu ocenu – 5.0. Sada radi na doktoratu na prestižnom Harvardu, ima potpunu akademsku slobodu a profesori se nimalo ne miješaju.

Da ponovimo, ima samo 23 godine.

Njena interesovanja su se promijenila, usmjerila je pažnju na fiziku. Interesuju je fenomeni crnih rupa, kao i kako gravitacija utiče na prostor i vrijeme – i upravo zato je upoređuju sa Ajnštajnom i Hokingom.

Ako njena istraživanja budu uspješna, otkrića u ovoj oblasti mogla bi u velikoj mjeri da promijene naše shvatanje univerzuma.

Pasterski snima sve svoje radove i stavlja na svoj sajt “Physics Girl”.

Ona je "sljedeći Ajnštajn", a ima samo 23 godine

Prema svim proračunima, svemir je trebao nestati istog trenutka kada je i stvoren, ali se to nije desilo, a razlog za to još nije poznat naučnicima.

Na početku svega, prema standardnom modelu, postojale su jednake količine materije i antimaterije. Da su se ravnomjerno poništavale, kako je i očekivano, ništa više ne bi postojalo.&nbsp;
Istraživači već godinama pokušavaju da pronađu neko objašnjenje zbog kojeg svemir i mi u njemu, još postoji, ali bez uspjeha.

-&nbsp;Prema svim dosadašnjim mjerenjima, postoji simetrija između materije i antimaterije u pogledu mase, naelektrisanja i drugih faktora, što znači da svemir uopće ne bi trebalo da postoji. Neke razlike između materije i antimaterije moraju da postoje, ali mi ne možemo da ih nađemo - kaže Kristijan Smora, autor nove studije sprovedene u CERN-u.&nbsp;
Jedno objašnjenje bilo je da antimaterija i materija imaju drugačiji magnetizam, ali je novo istraživanje pokazalo da su identične čak i u tom pogledu.&nbsp; 
Nova studija predvođena dr Smorom, mjerila je antiprotone i pokazala da su potpuno identični protonima.

Istraživači se nadaju da će sada moći da ispitaju njihova svojstva još detaljnije, zahvaljujući novim metodama, a neki se već poigravaju sa vrlo zanimljivim idejama – šta ako antimaterija ima “naopaku” gravitaciju?

Zašto se svemir još nije raspao?

Naučnici se već godinama pitaju da li bi tamna udubljenja na Mjesecu zapravo mogla biti ulaz u ogromne pećine koje je davno napravila lava koja se odlivala.

Naučnici iz Japana i SAD došli su do novog dokaza koji potvrđuje ove pretpostavke, što je dobra vijest za one koji traže pogodno i sigurno mjesto za život na Mjesecu.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters pokazalo je da nekoliko otkrivenih tunela u blizini Marijus Hilsa mogu da se iskoriste za naučno ispitivanje sastava Mjeseca, ali i da služe kao potencijalno sklonište ljudima.

Bez sumnje, ove jame bi bile savršene za koloniste, piše Gizmodo.

Unutar dubokih rupa, ljudi bi bili zaštićeni od štetnih sunčevih zraka, varijacije temperature, ali i drugih opasnosti. Kako mjesec nema atmosferu, ova instant-skloništa su idealna, dodaje se.

Kako su u pitanju vulkanske cijevi koje se nalaze u vulkanskim lunarnim morima, ove formacije su nosile lavu do površine.&nbsp;Materijal je sabijan i kako se hladio, stvorile su se praznine.

Naučnici JAXA-e su analizirali podatke sa letjelice Selen, napravljene da proučava Mjesec i njegovu geološku historiju.

Na osnovu rezultata nove studije, ovaj instrument se pokazao kao dobar u detektovanju lunarnih lava cijevi. Uz pomoć sondi, naučnici su u ovim jamama uspjeli da primjete prepoznatljiv eho obrazac.

Osim što su uspjeli da dokažu postojanje tunela, tim naučnika je došao i do saznanja koliko su jame duboke i široke, a riječ je o najmanje kilometru i u visini i u širini.

Naučnici pronašli idealno mjesto za kolonije na Mjesecu

Iako imaju ambiciozan plan da je spriječe, ova katastrofa za sada je najrealniji i najbliži scenarij apokalipse.

Posljednja erupcija supervulkana u Jelovston Nacionalnom parku bila je prije 600.000 hiljada godina, te naučnici predviđaju da ako do nje ponovno dođe, dvije trećine SAD mogle bi biti uništene.&nbsp;
Oblak vulkanskog pepela u potpunosti bi "izbrisao" sav biljni svijet te bi stvorio sloj debljine oko tri metra, a i ostatak svijeta ne bi izbjegao posljedice, a pretpostavlja se kako bi nastupila velika glad (prema procjeni UN rezerve hrane u svijetu bi potrajale tek 72 dana) te oružani sukobi.

Da bi se ta erupcija mogla dogoditi u skoroj budućnosti, odnosno da postoje pokazatelji buđenja super vulkana, potvrđuje i NASA koja ima vrlo ambiciozan povjerljiv plan kojim misli spriječiti globalnu katastrofu.&nbsp;
Crna predviđanja
Velik dio teritorije SAD tada bi postao nenastanjiv zbog toksičnog zraka, svi letovi iznad kopna morali bi biti uzemljeni, a milioni bi napustili svoje domove, što je po naučnicima samo dio crnih slutnji.

-&nbsp;Najveći dokaz da se približava trenutak erupcije punjenje je komora od magme rastaljenim stijenama - smatra Robert Smit (Smith), profesor geofizike na Univerziteta Juta koji je izradio studiju o ovom supervulkanu.&nbsp;
Ipak, naučnici nisu sigurni koliko dugo traje proces punjenja komora prije izbijanja erupcije.

Jelouston Kaldera, prostor na kojem se nalazi vulkan, jedno je od najljepših destinacija prirodnih znamenitosti na svijetu, a njegovo ime u prijevodu znači kipući kotao.&nbsp;Tamo je 650 kilometara ispod zemljine površine vruća tačka magme koja se uzdiže sve do 48 kilometara ispod površine, u podzemlju se širi na gotovo 500 kilometara, a pogođeno bi bilo oko 7 hiljada četvornih kilometara SAD.&nbsp; 
Pored toga se nalazi uspavani vulkan koji je pod stalnim nadzorom stručnjaka.&nbsp;- Vulkan hrani magma iz dubokih slojeva, koja se približava površini, još od zadnje male erupcije prije 70.000 godina - tvrdi stručnjak za geološka istraživanja u Jeloustonu.

NASA-in plan za spas svijeta&nbsp;NASA je svjesna opasnosti koju predstavlja supervulkan Jelouston, iako se o tome ne govori puno u javnosti kako se ne bi širila panika. Njihovi su stručnjaci, nakon dužeg razmatranja, došli do zaključka kako je najbolje rješenje ohladiti supervulkan koji je zapravo divovski generator toplote, piše BBC.

Međutim, to baš i nije tako jednostavno kako zvuči.&nbsp;U laboratorijskim uslovima su izračunali kako bi supervulkan na rubu erupcije trebao biti ohlađen za oko 35 posto, a mogući način za postizanje toga je bušenje površine kako bi se ispustila para.

Međutim, takva operacija također nosi i veliki rizik - odzračivanje bi moglo napraviti eksplozivnu dekompresiju, pa su u NASA-i došli na ideju kako bi bušenje rupe bilo sigurnija solucija.

Takva rupa trebala bi biti duboka oko 10 kilometara te ispumpati dolje vodu pod visokim pritiskom.&nbsp; 
Cirkulirajuća voda bi se potom vraćala s temperaturom od oko 350 Celzija, polako oduzimajući temperaturu supervulkanu. Procijenjeni trošak takvog projekta iznosi oko 3,5 milijardi dolara te ima kvaku - treba uvjeriti političare koji raspoređuju novac na tako skupu investiciju.

Međutim, tamo bi se mogla izgraditi geotermalna elektrana, objašnjava Brajan Vilkoks (Brian Wilcox) iz NASA-e, dodajući kako bi se takvi planovi mogli primijeniti i na druge supervulkane u svijetu, piše express.hr.

NASA saopćila koje se katastrofe trebamo najviše bojati

Naučnici okupljeni na 243. nacionalnoj sjednici Američkog hemijskog društva predstavili su plastiku koja se može sama popravljati kada se promijeni temperatura ili ako se plastika izloži svjetlu.

Nazovite je superplastikom ili kako god želite. Ova tvar potencijalno može imati vrlo široke primjene. Jedna od njih mogla bi biti popravak oštećene plastike na mobitelima.&nbsp; 
Profesor Marek W. Urban, prezentirao je istraživanje koje pokazuje kako plastika mijenja svoju boju kada je oštećena. Kada se izloži svjetlu ili promjeni temperature, plastika će popuniti “praznine” u sebi.&nbsp;Neki su ovo “punjenje” uporedili s “krvarenjem” i iscjeljenjem rana na ljudskoj koži, budući da plastika pocrveni kada je oštećena.&nbsp;
Plastični materijal ima “molekularne mostove” koji povezuju plastiku i čine mogućim njeno samoiscjeljivanje, odnosno samopopravak.&nbsp; 
Istraživački tim usredotočio se na istraživanje načina kako se plastika može regenerirati na ekstremno vrućim temperaturama.
&nbsp;Proizvođač automobila kompanijaa Nissan, početkom ove godine predstavila je samopopravljajuću futrolu za iPhone, a još jedan nezavisni tim naučnika nedavno je došao do nekih saznanja o plastici koja se sama popravlja pomoću “običnog svjetla.”&nbsp;Iako ovo neće pomoći vlasnicima iPhonea čiji su telefoni uglavnom napravljeni od stakla, mnogi proizvođači mobitela imaju barem jedan plastični model u svojoj ponudi.

Prof. Urban istakao je da se ova vrsta plastike može koristiti ne samo za mobitele i tablete, već i za branike na automobilima, dijelove aviona ili za oružane sisteme.

Izumljena plastika koja se sama popravlja

U Londonu je testiran prototip futurističke 'zebre' sa promjenljivim LED svijetlima koja su ugrađena u cestu umjesto klasične bijele farbe.

Pametni pješački prelaz, za koji njegovi dizajneri tvrde da je uočljiviji od standardnog i da će povećati bezbjednost pješaka u saobraćaju, osim LED svjetlosnih izvora, koristi kompjuter i kamere, tako da u realnom vremenu može mijenjati horizonatlnu signalizaciju na cesti, a u zavisnosti od toga da li se ispred mjesta za prelaz ulice nalazi pješak ili ne.&nbsp; 
Kada sistem procijeni da je bezbjedno preći ulicu, na cesti će se od LED sijalica formirati privremena 'zebra', a ispred samog pješačkog pojavit će se zelena svjetlosna traka koja označava da pješaci mogu zakoračiti na put.

Tehnologija je u stanju da prepozna različite vrste prevoznih sredstava, poput bicikala, pa se za njih na putu aktivira posebna svjetlosna signalizacija.

U slučaju da pješak ili dijete iznenada istrče na ulicu, pojavit će se upozoravajuće crveno svijetlo na cesti, kao opomena kako samom pješaku, tako i vozačima. Pametna LED signalizacija umjesto klasične farbe na putu ima još jednu prednost jer je uočljivija u noćnim i uslovima smanjene vidljivosti.

Prototip koji je za sada u fazi razvoja i testiranja sastoji se od horizontalnih LED panela dimenzija 7,5 m x 22 m i ispituje se na specijalnom poligonu u južnom dijelu Londona.

Pogledajte kako izgleda pametni pješački prelaz budućnosti

Otkriće koje se čuva kao tajna sve do konferencije za novinare zakazane za 16. oktobar, odnosi se na gravitacione talase. O njemu će govoriti naučnici LIGO eksperimenta i Virgo Collaboration, koji su na njemu radili zajedno sa 70 timova iz opservatorija širom svijeta. 

Zvanično predstavljanje otkrića biće održano u SAD, Velikoj Britaniji i Njemačkoj s početkom u 16 časova po našem vremenu. 

Gravitacioni talasi koje su izazvali kataklizmični kosmički događaji predstavljaju neku vrstu nabora koji se prostiru duž tkanja prostor-vremena. 

Naučnici su u februaru prošle godine potvrdili njihovo postojanje, a to otkriće donijelo je fizičarima Nobelovu nagradu. 

Od tada su detektovani tri puta, a posljednji put uz pomoć LIGO i Virgo instrumenata.

Naučnici se spremaju da objave "revolucionarno otkriće" 16. oktobra

Savez za kontrolu komaraca uz pomoć privatne kompanije nedavno je pokrenuo projekt - puštanje GMO komaraca na Floridi.&nbsp;Prije toga, prvo puštanje GMO komaraca dogodilo se na Kajmanskim otocima 2009. godine, a drugo u Maleziji 2010. godine. Genetski modificirani komarci sadrže poseban gen koji je za komarce smrtonosan ako ne dobiju antibiotik tetraciklin.&nbsp;Potomstvo GMO komaraca će također naslijediti ovaj smrtonosni gen, zbog kojeg će uginuti prije nego dostignu zrelost i počnu da se razmnožavaju.&nbsp;Ideja se bazira na tome da se obični komarci ukrštaju s GMO komarcima i da se na taj način stvori sve više komaraca sa smrtonosnim genom, što će dovesti do smanjenja njihove populacije. Rizik koji predstavljaju GMO komarci nije poznat, dok GMO industrija nepokolebljivo tvrdi da su genetski modificirane biljke i životinje bezopasne i donose brojne pogodnosti čovječanstvu, stvarnost nam pokazuje nešto sasvim suprotno. "Monsanto" i druge GMO korporacije stvaraju ne samo genetski modificirane biljke, nego i životinje.&nbsp;Naprimjer, stvorene su ovce koje su 85 posto ovce, a 15 posto ljudi, da bi mogle služiti kao donori organa za ljude.&nbsp;Stvorene su i koze koje daju mlijeko s proteinom iz paučine - za proizvodnju kože otporne na metke. Krave su genetski modificirane da bi proizvodile mlijeko koje po svom sastavu više liči na ljudsko. Da li se na taj način igraju vatrom jer mijenjaju osjetljiv i precizno izbalansiran ekosistem?&nbsp;Šta će se dogoditi s lokalnim i globalnim ekosistemom ako se populacija komaraca drastično smanji ili sasvim nestane?&nbsp;Mnogi od nas mrze komarce zato što nas bodu i prenose opasne bolesti, ali oni su također dio ekosistema i hrana za druge životne oblike. Ideja uništenja komaraca samo zato što nam se ne sviđaju je apsurdna - ako se u vidu ima njihova uloga u kompletnom lancu.

Pušteni GMO komarci koji sadrže smrtonosan gen

Visoka inteligencija svakako je prednost, ali nije i ključ za lakši, jednostvaniji, srećniji ili pak ispunjeniji život.U odgovoru na to može li inteligencija biti i prokletstvo nekima, psiholozi objašnjavaju da ona svakako može imati negativne strane, koje potvrđuju naučne studije. Često razmišljaju umjesto da osjećaju 
Visoko inteligentni ljudi mogu razumjeti osjećaje jako dobro, razmišljati i razgovarati o njima, ali problem je u tome što često neće osjećati olakšanje kod njihovog izražavanja.&nbsp;&nbsp;To je čest problem jako pametnih ljudi, posebno onih koji se sjajno izražavaju. Oni koriste riječi kao dimnu zavjesu. Manje komunikativni i verbalni ljudi svoja ponašanja koriste i kao izudvni ventil - povikaće, baciti nešto, rasplakati se, skočiti, plesati. 
"Visoko inteligentni će pričati o tome kako se osjećaju, a kad završe s razgovorom, svi će ti osjećaji i dalje biti zarobljeni", kaže psiholog Markus Geduld.&nbsp;&nbsp;Dodaje kako je u tome ključna razlika između kognitivnih i emocionalnih vještina te iako naučnici ne mogu detaljno da objasne kako su oni povezani, očito je da visoka emocionalna inteligencija kompenzuje niske kognitivne sposobnosti, pri čemu se izrazito pametni ljudi ne moraju oslanjati na svoje emocionalne vještine da bi riješili probleme.&nbsp;Ljudi očekuju da uvijek zablistaju 

Kod prepoznavanja visoko inteligentnih ljudi, društvo će od njih očekivati više - da budu najbolji u svemu, nebitno o kojem je području riječ, pa oni nemaju s kim da razgovaraju o svojim slabostima ili nesigurnostima.&nbsp;&nbsp; 
Na njima je veći pritisak da moraju uspjeti, zbog čega su pod stalnim stresom. To je očito već i u mlađoj dobi - djeca koja su inteligentnija generalno osjećaju više tjeskobe, prenosi B92.

Ovo su mane intelektualnih osoba

Nova grana nanotehnologije obećava mnogo, pa tako stručnjaci predviđaju da će se u bliskoj budućnosti unutar našeg tijela nalaziti nanosenzori koji će pratiti naše zdravlje i upozoravati nas na bolest ili nadolazeću zdravstvenu krizu, prenosi Big think.&nbsp;Nanotech također može pomoći u stvaranju nove generacije materijala otpornih na eksploziv, pa čak i samoiscjeljujućih materijala.&nbsp;U području energetike, nanotehnologija bi se mogla iskoristiti za poboljšanje solarnih ćelija i razvoj ultra-kondenzatora za čuvanje energije, zahvaljujući čemu bi čovječanstvo moglo zauvijek odbaciti fosilna goriva. Sve u svemu, naučnici vjeruju kako nanotehnologija može pomoći razvoju novih sistema koji su pametni, autonomni i prilagođavaju se promjenama u okolini.&nbsp;Područje nanorobotike je mlado i brzorastuće&nbsp;Jedan istraživački tim radi na samosvjesnim nanorobotima koji mogu unutar ljudskog tijela donijeti lijek tamo gdje je to potrebno.&nbsp;Druga grupa na Univerzitetu Rajs izgradila je nano automobil.&nbsp;Tim sa Univerziteta Mančester u Velikoj Britaniji razvio je robota koji je toliko mali da djeluje na molekularnom nivou. To je prvi svjetski molekularni robot čija ruka može manipulirati pojedinim molekulama ili ih premjestiti u klastere. Iako je nevjerovatno mali, manji od zrna soli, taj robot ima izvanredne mogućnosti, poput rada u malim molekularnim fabrikama za proizvodnju novih generacija materijala i proizvoda.&nbsp;Prije njegovog razvoja stručnjaci su tvrdili kako je nemoguće stvoriti takvog robota.&nbsp;Profesor Dejvid Lig (David Leigh) koji je predvodio tim naučnika objasnio je da robot reagira na niz jednostavnih naredbi koje su programirane hemijskim inputima od strane naučnika, što je slično načinu koji se koristi kod robota na proizvodnoj liniji automobila. Baš poput robota u fabrici, njihov molekularni robot može se programirati na različite načine, ali u mnogo manjem opsegu i to na molekularnom nivou.&nbsp;Iako je većina nanorobota veoma kompleksna za izgradnju, ovaj robot djeluje na jednostavan način poput lijekova koje naučnici pomoću hemijskih inputa programiraju kao da je riječ o kompjuterskom programu. Takvi roboti u budućnosti će pomoći u pronalasku novih lijekova.

NASA objavila najstrašnije "zvukove" iz svemira

NASA otkrila novo nebesko tijelo u Sunčevom sistemu

Opasna bolest prijeti svjetskoj populaciji, uskoro će biti drugi uzrok smrtnosti

Trake za kosu koje će vas učiniti pametnijim

Iz svemira nam je u komšiluk došlo neobično nebesko tijelo

Čim je objavljena doktorska teza Stivena Hokinga, u istom trenutku se srušio sajt

Ona je "sljedeći Ajnštajn", a ima samo 23 godine

Zašto se svemir još nije raspao?

Naučnici pronašli idealno mjesto za kolonije na Mjesecu

NASA saopćila koje se katastrofe trebamo najviše bojati

Izumljena plastika koja se sama popravlja

Pogledajte kako izgleda pametni pješački prelaz budućnosti

Naučnici se spremaju da objave "revolucionarno otkriće" 16. oktobra

Pušteni GMO komarci koji sadrže smrtonosan gen

Ovo su mane intelektualnih osoba

Stvoren prvi nanorobot

Nauka

NASA objavila najstrašnije "zvukove" iz svemira

NASA otkrila novo nebesko tijelo u Sunčevom sistemu

Opasna bolest prijeti svjetskoj populaciji, uskoro će biti drugi uzrok smrtnosti

Trake za kosu koje će vas učiniti pametnijim

Iz svemira nam je u komšiluk došlo neobično nebesko tijelo

Čim je objavljena doktorska teza Stivena Hokinga, u istom trenutku se srušio sajt

Ona je "sljedeći Ajnštajn", a ima samo 23 godine

Zašto se svemir još nije raspao?

Naučnici pronašli idealno mjesto za kolonije na Mjesecu

NASA saopćila koje se katastrofe trebamo najviše bojati

Izumljena plastika koja se sama popravlja

Pogledajte kako izgleda pametni pješački prelaz budućnosti

Naučnici se spremaju da objave "revolucionarno otkriće" 16. oktobra

Pušteni GMO komarci koji sadrže smrtonosan gen

Ovo su mane intelektualnih osoba

Stvoren prvi nanorobot