Asteroid 2012 TC4 približava se Zemlji brzinom od oko 25.600 kilometara na sat.&nbsp;Pokraj našeg planeta trebao bi proći 12. oktobra. Ovaj asteroid NASA je otkrila prije pet godina, a prema procjenama udaljenost kojom će prolaziti pokraj Zemlje neće biti manja od 6800 kilometara niti veća od 270 hiljada kilometara. 

Za Zemlju, kažu u NASA-i, od ovog svemirskog tijela ne prijeti nikakva opasnost, ali svemirska agencija iskoristit će ovaj događaj kako bi testirala svjetsku mrežu za otkrivanje i praćenje asteroida.&nbsp;&nbsp; 
Procjene NASA-e su da je veličina ovog asteroida 10 do 30 metara u promjeru.&nbsp;

NASA: Prema Zemlji velikom brzinom juri asteroid, stiže iduće sedmice

Sigurno ste čuli da teoretičari zavjere konstantno najavljuju da će Zemlju uništiti upravo planeta X ili Nibiru, a njeno postojanje NASA nikada nije potvrdila.&nbsp;Čini se da naučnici sada počinju da mijenjaju mišljenje i kažu da ne odbacuju mogućnost njenog postojanja, kao i da su sve vijesti vezane za ovu planetu čisto vađenje iz konteksta i pretjerivanje.&nbsp;Kako kažu, sve i da postoji, nije nikakva prijetnja po Zemlju.&nbsp;Astronomi su, navodno, pronašli dokaze da postoji nevidljiva deveta planeta u našem Sunčevom sistemu.&nbsp;- Postoji pet različitih linija opservacionih dokaza koje ukazuju na postojanje devete planete - kaže astrofizičar koji se nada da će u saradnji sa svojim mentorom u narednih par godina uspjeti da locira planetu. Kako kaže, postoje indicikacije da se među udaljenim objektima krije i planeta koja se toliko pominje.&nbsp;Najjači dokaz koji postoji trenutno jesu gravitacioni talasi koji se mogu detektirati u interakciji sa drugim objektima u Sunčevom sistemu, a koji su veoma jaki i dolaze iz velike udaljenosti. Dva naučnika vjeruju da je misteriozna planeta deset puta veća od Zemlje i 20 puta dalja od Sunca od Neptuna. U lociranju planete pomaže im Subaru teleskop, a svoj posao obavljaju iz Mauna Kej opservatorija na Havajima.

Naučnici se oglasili o postojanju planete X

Egipatski arheolozi pronašli su u blizini Kaira gornji dio kraljevskog obeliska, za koji se smatra da je star više od 4.000 godine, saopćeno je iz Ministarstva za antikvitete u Egiptu.&nbsp;U saopćenju se navodi da je otkopani dio obeliska napravljen od ružičastog granita i da je visok oko dva i po metra, a vjeruje se da je obelisk bio barem duplo viši. Arheolozi tvrde da je obelisk, koji je pronađen u području drevnog egipatskog groblja Sakara, pripadao majci kralja Papija Drugog Neferkarea, petog kralja Šeste dinastije, koji je postavljen na prijesto kada je imao samo šest godina.&nbsp;Na jednoj strani obeliska nalazi se egipatski kartuš sa hijeroglifskim natpisima. Rad na iskopavanju je u toku kako bi se pronašli preostali dijelovi obeliska.

U Egiptu pronađen dio obeliska star više od 4.000 godina

Nagradu od oko 1,1 miliona dolara podijelili su trojica američkih naučnika koji su svojim istraživanjima razotkrili molekularnu pozadinu tog ritma koji je također poznat i kao cirkadijski (od latinskog circa, što znači oko, i diem što znači dan). Kako je objavila Švedska kraljevska akademija, Džefri Hal (Jeffrey C. Hall), Majkl Rosbaš (Michael Rosbash) i Majkl Yang (Michael W.Young) nagrađeni su zbog svojih doprinosa u razjašnjavanju „na koji način biljke, životinje i ljudi prilagođavaju svoje biološke ritmove kako bi bili usklađeni s okretanjem Zemlje“.

Gen zvan period&nbsp;Američki trojac zaslužan je za ključna otkrića vezana uz gen nazvan 'period' koji kod vinskih mušica kontrolira dnevni ritam. Među ostalim, pokazali su da on tokom noći u stanicama kodira protein PER koji se potom tokom dana postupno razgrađuje. Hal i Rosbaš surađivali su na istraživanjima, dok je Yang radio odvojeno. Svi su svoja temeljna otkrića objavili u 1984., međutim, među njima je vladao snažan duh natjecanja i utrke ko će biti prvi.&nbsp;
- Početkom 80-ih takmičenje je bilo vrlo neugodno, no kasnije smo se smirili. Mislim kako je moguće da smo se počeli ponašati više kao odrasli jer smo postali stariji - komentirao je za Guardian Hall.

Hal i Rosbaš prvi su otkrili kako razine proteina koji kodira gen period rastu i padaju. Yang je u međuvremenu otkrio drugi ključan gen u sustavu nazvan timeless (izvanvremenski). Naime, tek kada su se proteini koje je stvarao period kombinirali s onima koje je stvarao timeless, mogli su ući u stanicu i zaustaviti daljnju aktivnost gena period. Young je kasnije otkrio i gen nazvan doubletime (dvostruko vrijeme), koji kodira protein DBT koji pak odgađa nakupljanje proteina PER. Ovo otkriće pružilo je uvid u mehanizam kojim se oscilacija fino podešava kako bi se uskladila sa 24-satnim ritmom.

Koji je značaj otkrića?
Praktički sva višestanična živa bića na Zemlji, uključujući ljude, životinje, biljke, gljive i cijanobakterije pod snažnim su utjecajem izmjena dana i noći te imaju biološki sat. Utjecaj izmjene dana i noći na biljke zamijetili su još stari Grci. Francuski naučnik Žan-Žak d´Ortus de Majran (Jean-Jacques d'Ortous de Mairan) uočio je 1729. godine da mimoze nastavljaju otvarati i zatvarati svoje listove u istom ritmu izmjene dana i noći čak i kada se nalaze u potpunom mraku. Koliko je važna usklađenost organizma s okretanjem Zemlje, postaje posebno jasno kada zrakoplovom putujemo u udaljene vremenske zone. Neka opažanja ukazuju na mogućnost da nije svejedno čak ni kada bolesnik u danu uzima lijek ili kada se izvodi operacija. Osim toga danas je poznato da biološki sat regulira veliki dio naših gena. Znanstvenici stoga desetljećima istražuju mehanizme bioloških satova onih organizama u kojima oni funkcioniraju na istom principu.

Naš unutrašnji sat s velikom preciznošću prilagođava našu fiziologiju dramatično različitim fazama u danu“, piše u priopćenju Nobelove komisije. „Taj sat upravlja ključnim funkcijama kao što su ponašanje, razine hormona, spavanje, tjelesna temperatura i metabolizam.“

Cirkadijski ritam omogućava živim bićima da se na najbolji mogući način pripreme za redovne promjene u okolišu kako bi optimalno koristila njegove resurse kao što su primjerice hrana, voda i svjetlost. Biolozi stoga smatraju da su oni organizmi koji su razvili taj mehanizam bili u evolucijskoj prednosti pred onima koji nisu. Danas se zna da on kod ljudi regulira mnoge stvari uključujući temperaturu tijela, krvni tlak, brzinu reakcija, aktivnosti u moždanim valovima, stvaranje hormona, regeneraciju stanica i sl. (ilustracija dolje).

Kao i mnogi drugi naučnici prije i kasnije, trojac je svoja istraživanja provodio na vinskim mušicama (Drosophila) koje su jednostavne i kratko žive tako da se utjecaji mutacija na njihove gene mogu pratiti puno brže i puno lakše nego na složenijim životinjama. Rezultati su pokazali da u organizmu vinskih mušica postoji gen nazvan 'period' čije mutacije uzrokuju gubitak dnevnog ritma.&nbsp;Slične mutacije u ljudskom ekvivalentu ovog gena rezultiraju poremećajima u spavanju. No u sljedećem je koraku trebalo pronaći odgovor na pitanje na koji način, uz pomoć kojih mehanizama se to zbiva. Daljnje studije provedene tokom 1984. pokazale su da gen period kodira protein koji je nazvan PER. Naučnici su bili uvjereni da PER na neki način blokira djelovanje gena tokom dana. Kako se protein postupno raspadao, gen je ponovno usvajao svoju funkciju i ponovno djelovao tokom noći, upravljajući sintezom PER-a.&nbsp;S vremenom se pokazalo da je u cijelu operaciju zapravo uključeno više proteina koji su ključni za kontrolu nakupljanja PER-a. Jedan od njih vezuje se za PER i omogućuje blokiranje perioda, dok drugi usporava nakupljanje PER-a. U narednim godinama naučnici su otkrili brojne druge komponente sistema. Među njima je posebno zanimljiva jedna koja omogućuje djelovanje dnevnog svjetla na naš dnevni ritam. Nobelovu nagradu za fiziologiju, odnosno medicinu od 1901. do danas dobilo je 211 znanstvenika od čega samo 12 žena. Ipak, udio žena u ovoj nagradi veći je nego u drugim znanstvenim područjima. Primjerice, Nobela za fiziku dosad su dobile samo dvije žene Mari Kjuri (Marie Curie) i Marija Gepert Majer (Maria Goeppert Mayer).

Nobelova nagrada iz medicine za biološki sat

Nakon završene nadogradnje 1. avgusta 2017. Advanced Virgo i Advanced LIGO detektori započeli su zajednički period potrage za gravitacijskim valovima. Nešto kasnije, 14. avgusta 2017. opažen je signal, krenula su nagađanja i, kako se pokazalo, netočne glasine da je po prvi puta opažen sraz neutronskih zvijezda te da će signal imati partnera u elektromagnetskom spektru. Nakon detaljne analize zaključeno je da je najvjerojatniji izvor ponovo sraz crnih rupa ekvivalenta 30,5 i 25,3 sunčevih masa, a energija koja je izračena gravitacijskim valovima iznosila je ekvivalentnih 2,7 sunčevih masa. Izvor se nalazio na udaljenosti od 1,8 milijardi svjetlosnih godina. Signal je prvi opazio LIGO Livingston, nakon toga LIGO Hanford s odmakom od 8 ms i na kraju Virgo s vremenskim odmakom od 14 ms.

Najjači signal zabilježio je detektor u Livingstonu, dok je najmanji omjer signal/šum (eng. signal to noise ratio - SNR) za detektor Virgo koji i ima nešto kraće krakove te time i manju osjetljivost.Opis četvrtog signala zvučao bi pomalo suhoparno faktografski da nema dodatnih elemenata koje smo mogli izvući iz ovog opažanja. Iako Advanced Virgo detektor ima manju osjetljivost od LIGO detektora, njegovo uključivanje omogućilo nam je više stvari: precizniju lokaciju izvora i potragu za bilo kakvim signalima u elektromagnetskom spektru na tom dijelu neba te testiranje prirode polarizacije gravitacijskog vala.

Pojava bilo kakvog dodatnog signala u elektromagnetskom spektru ili na neutrinskim detektorima nije opažena niti na jednom od 25 uređaja koji su bili aktivno uključeni u potragu nakon brze lokalizacije izvora signala gravitacijskih valova na nebu. Preliminarni razultati analize signala pokazali su da niti s povećanjem osjetljivosti detektora ne vidimo odstupanja od klasične Einsteinove teorije gravitacije koju bi mogli uzrokovati masivni gravitoni ili narušenje Lorentz invarijantnosti. Rezultati se dodatno pročešljavaju i znanstvena kolaboracija najavila je da će objaviti detaljni pregled svih testova kada ih završe.

Godine 1973. u Physical Review Lettersu objavljen je rad koji je razradio moguće potpise koji mogu ostaviti neke od relativističkih gravitacijskih teorija u polarizaciji gravitacijskih valova. Te teorije su drastično različite kod opisa jakih gravitacijskih polja, ali u post-newtonovskom režimu koji smo do sada testirali sve su međusobno identične i ne odstupaju od Einsteinove teorije opće relativnosti. Zavisno koju vrstu polarizacije tih valova opazimo kao dominantnu, mogli bismo dobiti bolji uvid u to kako nadograditi Einsteinovu teoriju. Analiza je i u ovom slučaju pokazala dominantno tenzorski potpis u polarizaciji, što odgovara potpisu koji ostavlja klasična Einsteinova teorija opće relativnosti. U suprotnom slučaju morali bismo opaziti skalarne ili vektorske modove u polarizaciji gravitacijskih valova. 

I ovo opažanje stavljamo na dugu listu eksperimenata kojima potvrđujemo ispravnost do sada poznatih teorija, ali iz kojih ne dobivamo nikakve nove smjernice. Za sada nismo detektirali nikakve čestice koje bi mogle biti kandidati za tamnu materiju, niti smo detektirali supersimetrične čestice, te u signalu gravitacijskih valova još uvijek ne možemo pronaći potpis teorije struna. I dalje stoji pitanje gdje su sudari neutronskih zvijezda i zašto ih ne vidimo. Pokušavamo pronaći odgovore, no ništa što smo do sada teorijski smislili kao proširenje Standardnog modela tri temeljne sile ili kao proširenje Einsteinove gravitacije nije otkriveno u eksperimentu. No, nije sve tako crno, bar s ovim rezultatima nismo u fake news kategoriji kao: BICEP 2 rezultati otkrića gravitacijskih valova iz rane faze svemira, supraluminalni neutrini i dvofotonski višak na 750 GeV.

Da se sve ovo ne bi svelo na puko nabrajanje činjenica o crnim rupama koje se sudaraju, predlažem vam jednu pravu malu poslasticu za čitanje, biografiju slavnog (bar među teorijskim fizičarima) Josepha Polchinskog, Memories of a Theoretical Physicist.

Što se tiče gravitacijskih valova, dostiglo nas je Rutherfordovo prokletstvo. On baš i nije bio poznat po politički korektnim izjavama, a jedna neugodnija je bila: „Fizika je jedina prava znanost, sve ostalo je skupljanje markica“. Možda je to donekle vrijedilo u njegovo vrijeme, ali sada nam na eksperimentalnoj fronti visokih energija ne preostaje ništa drugo nego da skupljamo markice.

Dodatno - ako znate malo pythona, volite obradu signala i koristite neki od besplatnih alata poput Anaconda distribucije pythona, bacite pogled na ovu poveznicu i na blog Šona Kerola (Seana Carrola). Tu možete naći poprilično tehničkih detalja povezanih s izmjerenim signalima i njihovom obradom.

Gravitacijski valovi i skupljanje markica

Džefri Hol (Jeffrey C. Hall), Majkl Rosbaš (Michael Rosbash) i Majkl Jang (Michael W. Young) nagrađeni su Nobelovom nagradom za medicinu za otkriće mehanizama biološkog sata, prenijeli su strani mediji.

O dodjeli Nobelovih nagrada iz oblasti psihologije i medicine za 2017. godinu odlučila je Nobelova skupština Instituta Karolinska.Hol, Rosbaš i Jang su zajedno dobili nagradu.

U utorak se dodjeljuje Nobelova nagrada za fiziku, a u srijedu za hemiju, podsjećaju njemački mediji.
Velike šanse za nagradu iz oblasti fizike ima otkriće gravitacionih talasa, koji su prvi put primijećeni 2015.

Počela dodjela najprestižnijih nagrada: Trojici Amerikanaca Nobelova nagrada za medicinu

Poznata američka kompanija "Lockheed Martin", koja se bavi konstruisanjem i proizvodnjom vojnih aviona i odbrambenih tehnologija, nedavno je objavila snimak testiranja novog laserskog sistema "Atena".To oružje namijenjeno je borbi protiv neprijateljskih dronova, koje može da sruši "nevidljivim" laserskim zracima.Tokom testiranja, koje je prošlog meseca održano u Novom Meksiku, prototip novog laserskog oružja uspješno je srušio čak pet bespilotnih letjelica. &nbsp; "Atena" je veoma tiha dok dejstvuje.Njeni pogoci uzrokovali su gubitak kontrole, potom pad i uništenje dronova, prenosi B92.

Novo američko oružje je smrt za dronove: Tajna je u "nevidljivim" laserskim zracima

Tim kineskih naučnika uspio je da koriguje genetsku anomaliju na ljudskim embrionima nosiocima ozbiljnog nasljednog oboljenja krvi talasemije, što je prvi put urađeno do sada.Precizna "hemijska hirurgija" izvedena je na ljudskom embrionu da se ukloni genetska anomalija, rekli su danas kineski istražitelji za BBC. 

Tim naučnika na univerzitetu Sun Jat-sen svojom tehnikom korigirao je jednu jedinu grešku u tri milijardi takozvanih slova genetskog koda čovjeka.&nbsp;Talasemija je genetsko oboljenje koje sprečava ispravnu proizvodnju hemoglobina, supstance u crvenim krvnim zrncima i omogućava prijenos kiseonika kroz tijelo. Bolest u svom najtežem obliku izaziva potencijalno smrtonosnu anemiju i povezana je sa mutacijom gena nazvanog HBB.&nbsp;&nbsp; 
Upotrebom nove tehnike genetskog ispravljanja kojim se hemijski modificira DNK, kineski naučnici uspjeli su da isprave jednu od varijanti te mutacije na ljudskom embrionu napravljenom u laboratoriji. 

Njihov rad oprezno su pozdravili drugi stručnjaci za genetiku.&nbsp;&nbsp; 
- Ovo predstavlja značajan tehnički napredak - rekao je profesor genetike na univerzitetu u Kentu, ali je dodao da "etičke posljedice genetskih izmjena embriona treba bliže ispitati, a prva briga treba da bude bezbjednost - rekao je.

Kinezi izveli zahvat koji niko do sada nije uspio

Egipatska vlada usvojila je nacrt zakona o osnivanju nacionalne svemirske agencije. U saopćenju egipatskih vlasti navodi se da će cilj svemirske agencije biti konstrukcija i lansiranje satelita iz Egipta, koji će poslužiti ciljevima razvoja.
Nova svemirska agencija predstavljala bi Egipat u svijetu na polju svemirske tehnologije. Nacrt zakona bit će proslijeđen parlamentu, prenosi AP.Egipat posjeduje satelitsku kompaniju "Najlsat", koja upravlja satelitima koje konstruišu u lansiraju strani operatori.

Egipat osniva svemirsku agenciju

Nesnosne vrućine, poput onih koje je ljetos donio toplotni val "Lucifer", do 2050. godine će postati uobičajene u južnom dijelu Evrope, saopćilo je u srijedu udruženje međunarodnih naučnika, koji sarađuju na zajedničkom projektu pod nazivom "World Weather Attribution".

Vreli valovi poput "Lucifera", koji je tokom avgusta temperaturama višim od 40 stepeni pogodio južnu i istočnu Evropu, rasplamsavši šumske požare, naškodivši usjevima i odnijevši ljudske živote, već sad je četiri puta češći nego prije stotinu godina, upozoravaju iz WWA.&nbsp;- Početkom 1900. ljeta poput onoga koje je za nama bila su iznimno rijetka" - kaže Gert Jan van Oldenburg (Geert Jaan van Oldenborgh), viši naučnik Holandskog kraljevskog meteorološkog instituta.&nbsp;Dodaje da su - diljem južne Evrope puno veći izgledi da slični toplotni valovi postanu pravilo svakog ljeta-.Dijelovi južne i istočne Evrope u julu i avgustu hvatali su se u koštac s temperaturama iznad 40 stepeni.Takvi vremenski ekstremi do polovine stoljeća postat će tipični za južnu Evropu ukoliko se u atmosferu nastavi emitirati ista količina stakleničkih plinova, pokazuju klimatske simulacije WWA.&nbsp;Naučnici su u januaru saopćili da su temperature širom svijeta dostigle rekordne visine treću godinu zaredom još do 2016., a po podacima WWY od 1950. intenzitet toplotnih valova u Evropi se povećao za jedan do dva Celzijeva stepena, prenosi Večernji.hr.&nbsp;Godine 2003. od posljedica toplotnog udara u Evropi je smrtno stradalo više od 35.000 ljudi, a u Rusiji ih je od posljedica ekstremnih vrućina koji su zemlju zahvatili 2010. umrlo više desetina hiljada.Analiza uzroka ekstremnog vremena pokazala je da su toplinski valovi u Evropi postali učestaliji, a na jugu Evrope najmanje 10 puta učestaliji.&nbsp;Tokom trajanja "Lucifera" u Italiji je broj hitnih slučajeva porastao za 15 posto, kaže se u saopćenju WWA.&nbsp;Časopis The Lancet Planetary Health journal je u broju od augusta iznio podatak po kojemu bi broj smrtno stradalih od vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta.&nbsp;- Klimatske promjene žestoko utječu na zajednice u mjestima i gradovima već sada i zajednički planovi bi mogli spasiti brojne živote - rekao je Robert Vautard, naučnik i član WWA.&nbsp;Poručio je da je veoma važno - da gradske vlasti započnu saradnju sa naučnicima i stručnjacima za javno zdravstvo kako bi se osmislio akcijski plan djelovanja u ovakvim ekstremnim situacijama.

Do 2050. godine "Luciferove" temperature postat će normalne na jugu Evrope

Ribe nam možda izgledaju kao da ih baš ništa ne dira, ali novo istraživanje pokazalo je kako su one pune karaktera te da su prilično kompleksne. Do otkrića su došli proučavanjem malenih trinidadskih gupija i njihovih individualnih karakteristika. 

Promatrali su kako ribe reagiraju u različitim situacijama i otkrili kompleksne varijacije, a njihove reakcije nisu mogli jednostavno objasniti kao reakcijom na rizik. Profesor Tom Houslay sa Univerziteta u Cornwallu rekao je kako su gupiji imali različite strategije za stresne situacije kad su ih stavili u nepoznati okoliš. 

- Neki su se pokušavali sakriti, drugi su tražili način za pobjeći, dok su neki oprezno istraživali - rekao je Houslay i dodao kako su razlike bile stalne kroz vrijeme i u različitim situacijama. Tako napominje da su sve ribe bile opreznije u stresnim situacijama, ali su razlike među pojedinim ribama uvijek ostale iste. U sljedećoj fazi istraživanja znanstvenici će pokušati otkriti postoji li genetski razlog za te karakterne osobine.

Možda to ne pokazuju, ali ribe su kompleksne i imaju karakter

Izgubljeni grad Aleksandra Velikog bio je magično mjesto u kojem se pilo vino i gdje su filozofi razmjenjivali mudrost. Sada, 2000 godina nakon smrti velikog ratnika, arheolozi smatraju da su pronašli to gotovo mitsko mjesto.Naučnici su prvi put primijetili tragove drevne naseobine još 1996. godine, dok su posmatrali snimak Kalatga Derbenda u Iraku koji su napravili američki špijuni.Međutim, zbog političkih (ne)prilika mjesto nije moglo biti istraženo sve donedavno, kada je savremena tehnologija potvrdila da je riječ o gradu starom dva milenijuma, u kojem su se preplitali grčki i rimski uticaji.Smatra se da je taj grad osnovao Aleksandar Veliki 331. godine p.n.e., a da ga je naselilo 3.000 njegovih vojnih veterana. Smatra se da je Kalatga Darband, čiji naziv na kurdskom otprilike znači "dvorac na planinskom prijelazu", bio na putu Aleksandra Makedonskog kada je krenuo u napad na Darija III u Persiji 331. godine.Vođa istraživanja, britanski arheolog Džon Mekginis (John Macginnis), kaže da je tokom proljeća cijela oblast snimljena dronom, a da je iskopavanjem pronađeno mnoštvo crjepova od terakote i grčko-rimskih statua, što sugeriše da su grad naseljavali Aleksandrovi podanici. Među pronađenim statuama nalazi se ženska figura, za koju se smatra da predstavlja Persefonu, grčku boginju vegetacije, dok druga, muška, vjerovatno predstavlja Adonisa, boga plodnosti.Pronađen je i novčić sa likom Orodesa II, kralja Partije koji je vladao od 57. do 37. godine prije nove ere. Grad je štitilo veliko utvrđenje koje se prostiralo od rijeke do planine, a ukupno je zauzimao oko 60 hektara.Projekat istraživanja ovog lokaliteta dio je 40 miliona dolara vrijednog plana iračke vlade da obnovi historijska mjesta, koja je unuštila Islamska država. Također, program uključuje dovođenje grupa iračkih arheologa u London na obuku u Britanskom muzeju.Istraživači su sada u potrazi za pisanim dokazom za njihove sumnje.

Pronađen izgubljeni grad Aleksandra Velikog

Australija će uspostaviti nacionalnu svemirsku agenciju kako bi razvila vlastitu svemirsku industriju, objavila je vlada ove zemlje. Ovo je jedina razvijena zemlja na svijetu koja nema vlastitu svemirsku agenciju.Ministrica industrije Mikelija Keš (Michaelia Cash) kazala je kako je krucijalno da Australija napravi napredak u brzorastućoj globalnoj svemirskoj industriji.
Odluka je uslijedila nakon izvještaja domaće industrije koji je pozvao na uspostavljanje ovakvog tijela. Detalji će biti objavljeni na Međunarodnom astronautičkom kongresu u Adelejdu ove sedmice.Konferenciji će prisustvovati hiljade globalnih eksperata za svemir, uključujući čelnike drugih nacionalnih agencija i privatnih kompanija.
Australska vlada procijenila je da je godišnja vrijednost globalne svemirske industrije 420 milijardi australijskih dolara.Njihova industrija proizvodi blizu četiri milijarde australskih dolara godišnje i u njoj će biti uposleno 11.500 ljudi.

Australija osniva svemirsku agenciju koja će upošljavati 11.500 ljudi

Teoretičari zavjere više puta godišnje "predviđaju" smak svijeta, a sve su češća vjerovanja da će Zemlji presuditi planeta Nibiru koja će nas udariti 23. septembra.Vjerovali ili ne, morala je da se oglasi i NASA zvaničnim saopćenjem u kojem još jednom objašnjava da planeta X ili Nibiru ne postoji i samim tim ne predstavlja opasnost po Zemlju.
"Veliki broj ljudi navodno predviđa da će se 23. septembra dogoditi sudar Zemlje i izvjesne planete Nibiru. Ta planeta ne postoji, samim tim ne može ni da udari u Zemlju. U pitanju su internet zavjere i prevare za koje ne postoji činjenična osnova. Da takva planeta postoji i zaista hrli ka Zemlji, bila bi primijećena prije više od decenije i do sada bi već bila vidljiva golim okom na nebu. Nema dokaza, niti naučne osnove za ove tvrdnje", tvrde u NASA-i.Inače, planeta Nibiru je već nekoliko puta trebalo da "udari" u Zemlju – od 2003. do 2012. njen udar je najavljivan nekoliko puta, a ovo nije prvi put da je NASA morala da reaguje po ovom pitanju.

NASA se oglasila o smaku svijeta

Dizajniran i proizveden u Holandiji, dron ambulante Quadricopter za reanimaciju, u stanju je da spasi živote na minute prije dolaska doktora.Holandski inžinjer Alek Momont predstavio je u Holandiji prvi prototip drona ambulante.Medicinsku torbu u stanju je dopremiti preko GPS-a kao i defribrillatore, masku kisika ili dozu inzulina u kratkom vremenu. Sa šest propelera, dron može nositi težinu od oko 5 kg. Izrađen je od karbonskih vlakana i dijelova a koštat će oko 22.000 dolara.

Medicinski dronovi stižu i u praksi

Po proračunima Danijela Rotmana, profesora geofizike na Tehnološkom institutu u Masačusetsu, čovječanstvo ima još samo 82 godine da riješi pitanje svog opstanka na Zemlji.

Rotman je pomoću jednostavne matematičke formule izračunao da će okeani uskoro sadržati toliko ugljenika da će masovni pomor biti neminovan, prenose agencije.
U posljednjih 540 miliona godina, planeta je pretrpjela pet takvih događaja, uključujući istrebljenje dinosaurusa.

Najgori pomor desio se prije 252 miliona godina, kada je odumrlo 95 posto marinskog života zbog naglog povećanja kiselosti okeana.

Kritična količina ugljenika u okeanima iznosi 500 gigatona, dok se trenutno nalazi oko 310 gigatona ovog elementa, navodi naučnik.

Njegova studija&nbsp; pokazala je da će krajem stoljeća ciklus kruženja ugljenika dovesti do prirodne katastrofe. 
Rotman navodi da je čovječanstvo od perioda industrijske revolucije emitovalo u atmosferu 1.540 milijardi tona ugljen-dioksida, što je jednako količini uglja koja bi se prostirala od polja veličine 22 x 22 metara na Zemlji do Mjeseca (razdaljina od 386.000 kilometara).

Polovina emitovane količine ugljen-dioksida ostala je u Zemljinoj atmosferi, uzrokujući deset puta brži porast tog gasa od bilo koje katastrofe koja je zadesila našu planetu.

NASA: Prema Zemlji velikom brzinom juri asteroid, stiže iduće sedmice

Naučnici se oglasili o postojanju planete X

U Egiptu pronađen dio obeliska star više od 4.000 godina

Nobelova nagrada iz medicine za biološki sat

Gravitacijski valovi i skupljanje markica

Počela dodjela najprestižnijih nagrada: Trojici Amerikanaca Nobelova nagrada za medicinu

Novo američko oružje je smrt za dronove: Tajna je u "nevidljivim" laserskim zracima

Kinezi izveli zahvat koji niko do sada nije uspio

Egipat osniva svemirsku agenciju

Do 2050. godine "Luciferove" temperature postat će normalne na jugu Evrope

Možda to ne pokazuju, ali ribe su kompleksne i imaju karakter

Pronađen izgubljeni grad Aleksandra Velikog

Australija osniva svemirsku agenciju koja će upošljavati 11.500 ljudi

NASA se oglasila o smaku svijeta

Medicinski dronovi stižu i u praksi

Ostalo još malo vremena: Naučnik izračunao kada će čovječanstvo nestati

Nauka

NASA: Prema Zemlji velikom brzinom juri asteroid, stiže iduće sedmice

Naučnici se oglasili o postojanju planete X

U Egiptu pronađen dio obeliska star više od 4.000 godina

Nobelova nagrada iz medicine za biološki sat

Gravitacijski valovi i skupljanje markica

Počela dodjela najprestižnijih nagrada: Trojici Amerikanaca Nobelova nagrada za medicinu

Novo američko oružje je smrt za dronove: Tajna je u "nevidljivim" laserskim zracima

Kinezi izveli zahvat koji niko do sada nije uspio

Egipat osniva svemirsku agenciju

Do 2050. godine "Luciferove" temperature postat će normalne na jugu Evrope

Možda to ne pokazuju, ali ribe su kompleksne i imaju karakter

Pronađen izgubljeni grad Aleksandra Velikog

Australija osniva svemirsku agenciju koja će upošljavati 11.500 ljudi

NASA se oglasila o smaku svijeta

Medicinski dronovi stižu i u praksi

Ostalo još malo vremena: Naučnik izračunao kada će čovječanstvo nestati