Najveći rendgenski laser na svijetu svečano je inauguriran u Njemačkoj i omogućit će naučnicima da dublje prodru u tajne materije, da raščlanjuju i proučavaju funkcioniranje atoma, virusa ili hemijskih procesa. 
Istraživački centar finansiran iz 11 zemalja s ukupno 1,5 milijardi eura predstavio je svečano laser XFEL u Hamburgu u prisutnosti ministara, među kojima je i Andrej Fursenko, savjetnik za nauku predsjednika Vladimira Putina. 
Sudjelovanje ruskih naučnika je važno u vrijeme geopolitičkih napetosti jer je Moskva drugi investitor u tom programu s 27 posto, a prvi je Berlin s 58 posto. 
Postrojenje je smješteno u kompleksu od 3,4 kilometara dužine i 38 metara dubine, a karakteristike lasera su impresivne.
- To je najveći i najmoćniji izvor X zraka što ga je čovjek proizveo na svijetu - kaže Olivier Napoly koji je učestvovao u gradnji.
Europski laser slobodnih elektrona i X zraka (X-Ray Free Electron Laser, XFEL) postići će frekvenciju od 27.000 bljeskova u sekundi, što je impresivno u usporedbi sa samo 120 koliki je kapacitet američkog lasera takvog tipa LCLS.

Laser će omogućiti da se vide najsitnije pojedinosti i procesi kakvi još nisu posmatrani u nanosvijetu, kaže Robert Feidenhans, predsjednik upravnog vijeća XFEL-a. &nbsp; 
Primjene će biti brojne, od medicine, preko biologije i hemije do nauke o materijalima i naučnici će se takmičiti da dobiju termin za rad s laserom. 
Osim Njemačke i Rusije projekt su finansirale Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka, Španija, Švedska i Švicarska.

U Njemačkoj proradio najveći laser na svijetu

Naučnici projekta za traženje inteligentnog života u svemiru "Breakthrough listen" uhvatili su misteriozni radio signal iz patuljaste galaksije udaljene od Zemlje čak tri milijarde svjetlosnih godina.
 
Još je veća misterija što se signal ponavlja. Prvi put su ga registrovali 2. novembra 2012. Ponovio se 2015., da bi prošle godine naučnici konačno detektirali izvor, galaksiju tako malu da joj masa iznosi samo jedan posto Mliječnog puta.
"Breakthrough listen" koristio je instrumente Grin bank teleskop u Zapadnoj Virdžiniji u nedjelju 27. avgusta kad je odjednom uhvatio 15 signala na frekvencijama između 4 i 8 GHz.
 
- Vrlo je sumnjivo da se pojedini signali mogu pojaviti bilo gdje u tako širokom rasponu frekvencija, a svaki pojedini pokrio je relativno uzan frekvencijski prostor - kaže Piter Viliams s Harvarda.
- Jedva čekam da čujem ko će za ovo ponuditi neko dobro objašnjenje - rekao je Viliams.Razlog za ovakvu izjavu stručnjaka su moguća objašnjenja koja se poluslužbeno pojavljuju. Jedno je da je riječ o neutronskoj zvijezdi, izrazito masivnom ostatku umiruće zvijezde koji rotira ekstremno brzo, a koja bi imala ekstremno snažno magnetno polje.&nbsp;Problem je, međutim, što se takva neutronska zvijezda ne očekuje u tako minijaturnoj galaksiji, smatra većina naučnika.
 
Naravno da je jedna od spekulacija da se radi o udarima usmjerene energije neke vanzemaljske civilizacije za pogon svemirske letjelice.&nbsp;Riječ je o konceptu svemirske letjelice na jedro, koju pokreće usmjereni visokoenergetski snop svjetla. Međutim od tako "hrabrih" tvrdnji svi se ograđuju.- Da budemo jasni, mi ne znamo što je uzrok tih brzih radiosignala koje opažamo i ne mislimo da to ima veze sa vanzemaljcima - napisala je&nbsp;naučnica Emili Petrof sa holandskog Instituta za radio astronomiju na Twitteru. 
Ovakvi signali mogli bi da budu posljedica neke svemirske prirodne pojave, silovite, poput supernova, eksplodirajuće zvijezde pri kraju svog životnog puta. No, u tom slučaju signal se ne bi ponavljao. Signal je nazvan FRB 121102.

Misterija u svemiru: Naučnici zbunjeni, ne znaju ko šalje signale udaljene tri milijarde svjetlosnih godina

I dok se Hyperloop Elona Muska čini kao ekstremno brzi prevoz budućnosti, iz Kine bi mu trebala stići još brža konkurencija. 
Kako prenosi Quartz, Kina je počela raditi na razvoju 'brzog letećeg voza' koji bi mogao dostizati brzine od 4000 km/h. Taj 'leteći voz' bi trebala biti putnička kapsula koja uz pomoć magnetske levitacije juri kroz vakuumsku cijev, nešto slično kao Hyperloop, ali Muskov projekt cilja na brzine od "samo" 1200 km/h.
Poređenja radi, tih 4000 km/h bilo bi oko četiri puta brže od brzine putničkih aviona ili tri puta brže od brzine zvuka. Prvi korak kineskim naučnicima će biti dostići brzinu od 1000 km/h, a njihova verzija kapsule bi trebala biti prva koja je dizajnirana za nadzvučne brzine i tako preduhitriti Muska.&nbsp;Kako bi se izbjegli šokovi za organizam, voz bi trebao biti dizajniran tako da ubrzava sporije od putničkog aviona. U konačnici, Kina planira ovaj voz ponuditi i drugim zemljama. 
Kalifornijski Hyperloop One (koji nema veze s Muskom) nedavno je objavio da su u testu ostvarili brzinu od 310 km/h, a njihov rekord je ubrzo srušio njemački tim sa 323 km/h.&nbsp;

<blockquote class="twitter-video" data-lang="en">Hyperloop pod run by team WARR <a href="https://t.co/ntaMsoxkZE">pic.twitter.com/ntaMsoxkZE</a>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/902039243601485824">August 28, 2017</a></blockquote> <script async src="//platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iz Kine stiže voz koji će razvijati brzinu od 4000 km/h

NASA-ina sljedeća misija biće istraživanje Crvene planete.&nbsp;Pripreme NASA-inog kosmičkog broda za Mars su uveliko u toku. Nedaleko od Denvera izvšeno je sastavljanje i testiranje svemirskog broda.&nbsp;- Naš tim je prethodnog mjeseca nastavio integraciju i testiranje na nivou sistema. Svemirski brod je završen, integrirali smo elemente. Sve je spremno da izvršimo finalni test uključujući i akustiku, instrumente i testove temperature - rekao je menadžer programa.&nbsp;U pitanju je prva mislija čiji je fokus na ispitivanju unutrašnjosti Marsa i njene dubine.&nbsp;Prikupljene informacije bi trebale doprinijeti razumijevanju sastava stjenovitih planeta, uključujući i Zemlju.&nbsp;- Pošto se unutrašnjost Marsa znatno manje formirala od Zemljine unutrašnjosti, Mars je mnogo bolje sačuvao dokaze o nastanku stjenovitih planeta nego što je to slučaj sa našom planetom - rekao je glavni istraživač.&nbsp;On vodi međunarodni tim koji je predložio misiju čiji je prijedlog usvojen pored 27 drugih. Istraživanje će podrazumijevati seizmička ispitivanja, geodeziju i prenos toplote. Početak misije planiran je za maj ili juni naredne godine. Naučnici planiraju da uz pomoć seizmografa prate seizmičke talase dođu do informacija o unutrašnjim slojevima planete, a pomoću sonde dizajnirane da se spusti tri metra ispod zemlje ili više, izmjere količinu energije koja dolazi iz unutrašnjosti.&nbsp;Treći eksperiment će koristiti radio transmisije između Marsa i Zemlje da prouči promjene u rotaciji Marsa oko svoje ose, kako bi se dobio bolji uvid u stvarnu veličinu Marsovog jezgra.&nbsp;

NASA se sprema za sljedeću misiju, prvu do sada ovakve vrste

Intenzitet uragana kakav je Harvey, koji je u subotu pogodio Teksas te izazvao velike poplave, mogao bi u budućnosti porasti zbog povećanja temperature planeta, ali naučnici ne očekuju da će oni postati češći.

Budući da ne postoje satelitski podaci za cijeli svijet prije 1970., ne može se znati kako su se uragani pojavljivali u 20. stoljeću. Prije uspostave potpunog satelitskog nadzora, uragani, čak i jaki, mogli su proći, a da ih meteorolozi ne zabilježe ako nisu pogodili kopno. Statistički podaci zato su manjkavi, a&nbsp; naučnici oprezni.&nbsp;
U sjevernom Atlantiku, zadnjih dvadeset godina utvrđena je povećana učestalost uragana, ali između 1970. i 1995. bilo je obrnuto, rekao je Franck Roux, sa Univerziteta Paul-Sabatier iz Toulousea.

Naučnici&nbsp;su primijetili da se aktivnost uragana u tom području odvija u ciklusima od nekoliko desetaka godina i smatraju da se još ne može reći je li povećanje broja uragana posljedica prirodne varijabilnosti ili klimatskih promjena.&nbsp;
Na sjeverozapadnom Pacifiku zabilježeno je lagano smanjenje aktivnosti uragana između 1980. i 2010.

Informatički modeli koji simuliraju klimu 21. stoljeća najavljuju moguće jačanje intenziteta uragana i moguće smanjenje njihove učestalosti na globalnoj razini.&nbsp;
- Uragani većeg intenziteta jedna su od očekivanih posljedica klimatskih promjena - kazala je Valerie Masson-Delmotte, članica GIEC-a, referentne skupine na svjetskoj razini za klimu.

- Što su temperatura vode i postotak vlažnosti viši, uragan može biti jači. A ta dva elementa su izražena zbog jačanja efekta staklenika - objasnila je. "Procjenjuje se da u atmosferi ima 7 posto vlage više po stupnju zatopljenja."
Podizanje razine oceana jedan je od znakova zagrijavanja planeta. U 20. stoljeću ono je u prosjeku iznosilo 20 cm, a do 2100. moglo bi dostići gotovo metar.

Uragani pak podižu more i poplavljuju kopno. Ta dva elementa zajedno dodatno ugrožavaju obalno stanovništvo.

Istraživanja pokazuju da se geografska širina na kojoj uragani dostižu maksimalnu snagu pomaknula prema polovima u zadnjih 35 godina na obje hemisfere, po Meteo France.

To bi moglo biti povezano sa širenjem tropskog pojasa.

To također znači da bi Karibi i Meksički zaljev mogli postati mirniji što se tiče vremenskih nepogoda, a istočna obala SAD ugroženija, no tu tendenciju još moraju potvrditi druga istraživanja.

Klimatske promjene donijet će razornije uragane od Harveyja

Naučnici su pronašli novi način da zagriju gorivo plazme dovoljno da pokrene fuzionu reakciju.Značajan proboj u naučnim istraživanjima izvršili su doktor John Right i njegovi saradnici na Tehnološkom institutu u Massachusettsu, približivši se pronalasku neograničenog izvora energije, piše Metro. 
U modernim nuklearnim reaktorima, plazma se pravi od dvije vrste jona, dok nova koristi tri - hidrogen, deuterij i tragove helija. Tehnologija koja bi napokon mogla da zamijeni upotrebu fosilnih goriva zasnovana je na energiji dobijenoj iz Sunca. &nbsp;Mogućnost stvaranja tolike količine energetski nabijenih jona u neaktivnom uređaju ima velike koristi. 

-&nbsp;Upoređivanjem proizvodima reakcije fuzije možemo da proučavamo kako se ponašaju joni - rekao je doktor Right. &nbsp; 
Istraživanju sada želi da se priključi "Joint European Torus" (JET), koji će u svom radu koristiti dobijene rezultate. 
Doktor Right dodaje da će saradnja s JET-om biti od velike koristi u daljim istraživanjima.

Naučnici na korak od neograničenog izvora energije

Kitove su opazili oko tri nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja, te su utvrdili da se radi o dvije odrasle jedinke čija je veličina procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi izgledaju u dobroj formi.


Tokom gotovo dva sata promatranja, životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.&nbsp; 
Tokom opažanja, istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za fotoidentifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu, navodi se u priopćenju.

Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Oceanski primjerci mogu biti dugi i do 27 metara, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra.

Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela, te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina.Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko hiljada, a njihov broj opada.

Sudari s velikim plovilima su jedan od glavnih uzroka smrtnosti velikih kitova u Sredozemlju, a jedna od jedinki koje su promatrane pored Lošinja na tijelu ima ožiljke koji upućuju na sudar s većim plovilom, navodi Institut "Plavi svijet".

Iako Jadransko more nije područje u kojem se ta vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.

Kitovi su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a iz Instituta "Plavi svijet" poručuju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavaju, ne uznemiravaju ih i ne proganjaju.

S obzirom na to da su veliki kitovi ugrožena vrsta, Institut poziva građane da dojave svoja opažanja i, ako mogu, pošalju njihove fotografije i videosnimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje života kitova u Jadranskom moru. (Hina)

Blue World Institut: Dva velika kita viđena kod Lošinja

Astronomi su zahvaljujući velikom teleskopu u Evropskom južnom opservatoriju u Čileu, uspjeli da zabilježe najnapredniju sliku jedne strane zvijezde ikada.

Riječ je o Anteresu, crvenom superdžinu, 15-toj najsjajnijoj zvijezdi na nebu udaljenoj od Sunca 604 svjetlosne godine.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije ove neobične zvijezde, a opservatorij je objavo i videosnimak u kome navodi više detalja o samoj zvijezdi i ostalim sprovedenim istraživanjima.

Po boju i sjaju, Antares podsjeća na Mars i moguće je vidjeti je golim okom, čini sazvježđe Škorpija.&nbsp;Ima 15 puta veću masu od Sunca i zadivljujuće je kako njen sjaj vidimo sa Zemlje sa tolike udaljenosti.&nbsp;Kada bi se nalazila na ivici našeg solarnog sistema, njeni površinski slojevi dodirivali bi Mars.

Nažalost, Antares ulazi u završnu fazu svog životnog vijeka, što znači da će uskoro doći do supernove, zvjezdane eksplozije koja izbacuje ogromnu energiju za izuzetno kratak vremenski period.

Sjaj supernove prije eksplozije se poveća više miliona puta u odnosu na sjaj tokom njenog života.&nbsp;Poslije eksplozije, sjaj postepeno opada tokom nedjelja ili mjeseci.

Zvijezda će na kraju izgubiti na masi, fenomen koji je za naučnike ostao misterija.Ipak, postoji nada da će se o ovom fenomenu više saznati tokom procesa raspadanja mjerenjem emisiju gasova, piše Indy100.

- Način na koji zvijezda poput Antaresa nevjerovatnom brzinom gubi masu u svojoj posljednjoj fazi misterija je koja postoji više od pola vijeka - ističe Kejči Onaka.

- Inferometar veoma velikog teleskopa može direktno da mjeri kretanje gasova u produženoj atmosferi Antaresa što je presudni korak ka razjašnjenju ovog problema - govori Onaka.Video:

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Glineni tablet star 3.700 godina pokazao je kako su Babilonci razvili trigonometriju oko 1.500 godina prije Grka, te su koristili sofisticiranu matematičku metodu koja bi čak i danas mogla biti korisna, piše Telegraph.

Glineni tablet, koji se vodi pod imenom Plimpton 332, otkriven je još 1900-ih u južnom Iraku. Pronašao ga je američki arheolog i diplomat Edgar Banks, koji je poslužio kao inspiracija za filmski lik Indiane Jonesa.

No, iako je tablet u rukama naučnika već duže od stoljeća, tek je najnovija analiza uspjela razotkriti njegov sadržaj - radi se o najstarijim trigonometrijskim tablicama u historiji, koje su tadašnji arhitekti vjerovatno koristili kako bi dizajnirali hramove, palače i kanale.

Ono što je sasvim drugačije u babilonskim tablicama je da se njihov brojčani sistem temeljio na broju 60, za razliku od današnjeg dekadskog sistema, temeljenog na broju deset.&nbsp;Kako je 60 djeljiv s tri, stručnjaci koji su proučavali tablet otkrili su da su njegovi izračuni znatno precizniji.- Naše je istraživanje pokazalo da Plimpton 322 opisuje oblike pravokutnih trokuta, pri čemu se koristi dosad nepoznatim oblikom trigonometrije, koji se temelji na omjerima, a ne krugovima i uglovima, rekao je doktor Daniel Mansfield sa Univerziteta u New South Walesu.

Doktor Mansfield, profesor matematike i statistike, tvrdi kako je tablet fascinantan matematički primjerak koji demonstrira neupitnu genijalnost.

- Ne samo da sadrži najstarije trigonometrijske tablice na svijetu; to je također jedina potpuno tačna trigonometrijska tablica, zbog drugačijeg pristupa Babilonaca aritmetici i geometriji. To znači da ima veliku važnost i za naš, moderni svijet. Babilonska matematika možda nije u modi već više od 3000 godina, ali ima moguće praktične primjene u geodeziji, računalnoj grafici i u obrazovanju, tvrdi Mansfield.

- Ovo je rijedak primjer da nas je antički svijet naučio nečemu novom, kazao je.

Vjeruje se kako tablet potječe iz antičkog sumeranskog grada Larse, a izrađen je između 1822. i 1762. godine prije nove ere. Trenutno se nalazi u Knjižnici rijetkih knjiga i rukopisa Univerziteta Columbia u New Yorku.

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost (zona vječitog snijega i leda) na Aljasci ozbiljno je ugrožen, a topljenje hiljade slojeva leda oslobodiće tone i tone ugljen-dioksida i dodatno ubrzati globalno zagrijavanje, upozoravaju naučnici iz istraživačkog centra Woods Hole.

Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostalih djelova Zemlje, a ta stopa zagrijavanja visoka je i u sub-arktičkom predjelu Aljaske, koja je većinom prekrivena permafrostom - trajno zaleđenim terenom do dubina većih od 700 metara, piše New York Times.

U permafrostu, kako prenosi Jutarnji.hr se nalaze ogromne zalihe ugljenika u smrznutoj organskoj masi - biljke koje su preuzimale ugljen dioksid iz atmosfere, pa su uvenule i završile zamrznute prije nego što su raspadom vratile ugljenik u atmosferu. Prema procjenama naučnika, u permafrostu širom svijeta se nalazi dvostruko više ugljen-dioksida nego što ga sada ima u atmosferi.

Na Aljasci, temperatura metar ispod površine zamrznutog tla već se podigla za pola stepena. Cijelo područje Aljaske moglo bi da ostane bez većine svog permafrosta do polovine ovog vijeka.

Naučnici imaju različite procjene oko toga koliko permafrost može da ispusti ugljen-dioksida, ali prema nekim računicama ispuštanje do kraja ovog vijeka bi moglo da naraste oko 1,5 milijardi tona godišnje, koliko sada Sjedinjene Američke Države ispuštaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Ovakvo ispuštanje dodatno bi moglo da povisi globalne temperature za jedan stepen Celzijusa, nezavisno pd toga koliko svjetske države uspiju da smanje emisiju gasova staklene bašte.

Ali, i bez apokaliptičnih posljedica na ostatak svijeta, topljenje permafrosta na Aljasci imaće ozbiljne posljedice na živote ljudi i životinja na tom području, prenose mediji.

Topljenje permafrosta smanjuje volumen tla - jer je tekuća voda gušća od leda - pa bi infrastruktura mogla da strada zbog ulijeganja tla. Topljenje permafrosta pored jezera moglo bi uzrokovati odlijevanje voda iz jezera. Neki djelovi terena mogli bi biti znatno vlažniji i postati močvare, dok bi drugi mogli potpuno da se isuše.

Koji će djelovi biti suvi, a koji vlažni, bitno je pitanje i zbog nastanka gasova staklene bašte u budućnosti. Kada se permafrost topi u suvim uslovima, nastaje više ugljen-dioksida. Kada se topi uz obilno prisustvo vode, nastaje više metana, zbog manjka kiseonika.

Permafrost je inače podložan sezonskim promjenama - ljeti se površinski sloj topi, ali dubinski ostaje zamrznut. Kako temperature rastu, topljenje se događa na sve većim dubinama. Kada se dođe do organskih materija u svježe odleđenom permafrostu, bakterijski raspad odlaže ponovno zamrzavanje na jesen.

Naučnici upozoravaju da će isti trend pogoditi i druga područja blizu Arktika - Sibir, Kanadu i druga mjesta na kojima se nalazi permafrost.

"U tlu se nalazi ogromna količina ugljenika, koji se tamo skupljao hiljadama godina", rekao je dr Robert Max Holmes, vođa Woods Hole centra.

"Do sada se nalazio u zamrzivaču, ali taj se zamrzivač sad pretvara u hladnjak", dodao je on.

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Stanovnici Zemlje iskušavaju granice planeta na kojemu žive i njegove prirodne izvore, a da bismo svima omogućili kvalitetan život morat ćemo dijeliti stvari poput hrane, vode i energetskih resursa na ravnopravan i održiv način, poručili su naučnici koji su u Stockholmu raspravljali o problemima pretjeranog krčenja šuma, zaštite koraljnih grebena, očuvanja ribljih vrsta i izgradnje gradova koji se mogu nositi s klimatskim promjenama. 

Oko 1000 naučnika iz svih dijelova svijeta okupilo se na konferenciji pod nazivom Resilience 2017., nastojeći potaknuti prilagodbu na život u turbulentnim modernim vremenima pod raznim vrstama pritisaka, poput financijskih kriza ili poplava, koristeći tu vještinu za promjene društava, zajednica i ekonomija nabolje. 

"Ako želimo ozbiljno raditi na sveopćoj dobrobiti, od lokalnih zajednica do globalne svjetske ekonomije, moramo znati na koji se način međusobno povezati i surađivati", kazao je ravnatelj Centra Stockholm Resilience (SRC), Johan Rockstroem, jedan od organizatora i domaćina konferencije, dodavši kako postoje naznake da se to već počinje ostvarivati, od kreatora politike do poslovnih ljudi, rekao je u intervjuu za Reuters. 

Primjerice, globalna industrija morske hrane prisiljena je voditi računa o tomu na koji način brinuti o oceanima i morskoj flori i fauni, s obzirom na to da je oko 70 posto ribljih vrsta na globalnoj razini na rubu istrebljenja, kaže Rockstroem. 

Iako su potpisnici "Globalnih ciljeva održivog razvoja" (Sustainable Development Goals) što su ga 2015. prihvatile članice UN-a kao način okončanja siromaštva i gladi u svijetu, iznijeli prve smjernice prema odgovornijem pristupu upravljanjem našim planetom, uvijek će biti onih koji prekidaju i ometaju napredak, upozorio je Rockstroem. 

Među njima je aktualni američki predsjednik Donald Trump koji je najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. Rockstroem ga, kada je posrijedi način razmišljanja, smatra "dinosaurom".

Što prije treba osmisliti zdraviji sustav prehrane stanovništva, zdraviji okoliš i smanjiti količinu ugljičnog dioksida u svjetskom energetskom sustavu, smatra Rockstroem.
Tempo dosadašnjih aktivnosti na smanjenju stakleničkih plinova ne smije se usporiti, kaže Rockstroem. 

Profesorica društvenih nauka na britanskom Exeteru, Katrina Brown je, otvarajući konferenciju upozorila na to da riječ fleksibilnost ne bismo smjeli koristiti kao poštapalicu ili kao riječ koja opisuje oporavak od neke manje nesreće ili označava "uobičajen posao" kada je posrijedi odnos prema dobrobiti našeg planeta. 

Ostali sudionici konferencije istaknuli su potrebu da se u zapadnjačka naučna saznanja uklope znanja i perspektive lokalnih i autohtonih zajednica, da bi se, primjerice, ustanovilo na koji način zaštititi pčele i ostale oprašivače, da bi se razumjeli ekstremni vremenski uvjeti ili iskoristila tradicija u tumačenju i radu na poslovima u prirodi. 

"Ne možemo se samo postupno prilagođavati, moramo se pokušati sami izmijeniti da bismo bili u skladu sa Zemljom. Ako ne počnemo surađivati s planetom na kojemu živimo, ne piše nam se dobro", zaključili su naučnici.&nbsp;

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Amerikanci danas imaju priliku da gledaju potpuno pomračenje Sunca, najveće u posljednjih 99 godina.Ostatak svijeta tu istu pojavu može da prati uživo putem interneta. Današnje pomračenje Sunca je važno za naučnike, jer je riječ o trenutku kada
mogu da proučavaju gornji dio atmosfere Sunca, koji je obično nevidljiv.Pomračenje je počelo u američkoj saveznoj državi Oregon u 10 sati po lokalnom vremenu, a završit će se u Južnoj Karolini oko 15 sati po lokalnom vremenu.

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Pod upravom profesora medicine dr Džordža S. Abele, stručnjaci su analizirali materijal koji je zapušio koronarnu arteriju i izazvao infarkt, i ustanovili da je reč o holesterolu u obliku velikih kristala.
Naučni tim je analizirao više od 240 slučajeva i kod 89 odsto njih otkrio kristalizovani holesterol. Riječ je o veoma problematičnoj pojavi koja prati stvaranje plaka u srcu. Kristali se sastoje od masti, kalcijuma i drugih supstanci.
- U ranijim studijama već smo pokazali da holesterol povećava zapreminu kada iz tečnog stanja pređe u čvrsto, obrazujući kristale. Takvo širenje može da dovede do pucanja arterijskog zida i blokira protok krvi, a posljedica je infarkt ili moždani udar - objašnjava Abela.U okviru istraživanja, analizirana je veličina i tvrdoća kristala holesterola pacijenata koji su primljeni u bolnicu nakon što su doživjeli infarkt. Tom prilikom je ustanovljeno da su veliki kristali probili naslage u arterijama i njihove zidove, i tako prodrli pravo u srce.Kako navodi naučni tim, kristali koji probiju zid arterije ne uzrokuju samo fizička oštećenja, već i podstiču lučenje tzv. hemijskih posrednika zapaljenja interleukin-1 beta, koji mogu dovesti do zapaljenja i bolesti arterija.

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Kada je potres od devet stepeni po Richteru pogodio Japan 2011. godine, cijeli otok se pomaknuo prema istoku, a u tsunamiju koji je uslijedio život je izgubilo 20.000 ljudi. 

Tragedija je također na kopno donijela nevjerovatnu količinu materijala iz mora, što je naučnicima omogućilo jedan potpuno novi uvid u to kako se podvodne vrste prilagođavaju na nove sredine. 

Još jedna od posljedica tsunamija bilo je 'prisilno' putovanje preko 300 različitih morskih vrsta, koje su pronađene hiljadama kilometara daleko od Japana - od Havaja, preko Kalifornije, do Aljaske. 

Među tim vrstama našao se i jedan neobičan mekušac poznat kao brodski crv (Teredo navalis). Ovaj školjkaš poznat je po nezasitom apetitu za drvetom, a njegovu reputaciju potvrdili su i nalazi naučnika, koji su utvrdili da čak 22 posto drvenih materijala koje je izbacio tsunami nosi tragove prisustva brodskih crva s obala Japana. 

Ovisno o vrsti i okruženju, tijelo brodskog crva unutar školjke može biti dugo i do jednog metra. Zalisci na oklopu strše iznad glave crva kao kaciga, a u brazdama se izbliza mogu vidjeti nazubljenja kojima larve brodskog crva režu drvo i ulaze sve dublje u njega kako rastu. 

Brodski crvi se hrane drvetom, što čini njihov digestivni trakt vrlo kompleksnim, a njihovu ulogu za globalni ekosistem neprocjenjivim. Hoće li ove vrste uspjeti opstati u novoj sredini, tek će se tek vidjeti, ali ako uspiju, bit će otvoreno još jedno poglavlje u dugoj zajedničkoj historiji čovjeka i brodskih crva. 

Najraniji zapisi o ovim stvorenjima mogu se pronaći u antičkim grčkim spisima, koji svjedoče o tome kako je razvoj trgovine raznio ova stvorenja do svakog kutka Mediterana. Otada gotovo da nema epohe u kojoj riječ brodski crv nije zapisana, ali najčešće u negativnom kontekstu. 

Na početku 16. vijeka, brodski crvi koje je Kristofer Kolumbo poveo na svoje četvrto putovanje, potopili su najmanje dva broda. Godine 1588., Teredo Navalis je odigrao ključnu ulogu u pobjedi britanske flote nad španjolskom armadom, čiji su brodovi bili oslabljeni zbog velikog broja crva. 

Historičari smatraju da je Teredo Navalis odgovoran i za propast Nantucketa, otok koji je inspirirao klasik književnosti Moby Dick. U 18. vijeku čovječanstvo je uvidjelo pravu destruktivnu moć ovih sićušnih stvorenja kada su se drveni stupovi koji su podupirali nizozemske obalne utvrde obrušili u more. 

Neki eksperti navode i da su brodski crvi potopili više brodova od pirata. "To je životinja koje se kapetan Kuka bojao koliko i Mikronežana koji su ga ubili", smatra biolog specijaliziran za podvodne ekosisteme, Kevin Eckelbarger. 

Do početka 20. vijeka, pronalazači u SAD-u prijavili su preko 1.000 patenata za borbu protiv brodskih crva, ali zbog nedovoljnog znanja, mnogi pokušaji da se pobijedi pošast izazvali su katastrofalnu štetu po životnu sredinu, piše Newsweek. 

Sa razvojem tehnologije i proizvodnje novih materijala, drvena građa je mahom izašla iz upotrebe, prepustivši mjesto fiberglasu i različitim metalima. I pored toga, brodski crvi prema nekim procjenama godišnje naprave oko milijardu dolara štete.

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

Nova analiza starih podataka otkrila je da na Marsu postoje velike količine leda i vode na mjestima na kojima se to nije očekivalo te da je vlaga izostala tamo gdje se najviše očekivala.

Podaci koje je prikupio NASA-in najstariji funkcionalni orbiter Mars Odyssey pokazali su da se prilično velike količine zamrznute vode nalaze u ekvatorijalnom području Crvenog planeta. Tako nešto nije bilo očekivano ni na temelju ranijih analiza prikupljenih podataka niti na temelju naučnih otkrića.

Naime, ranija istraživanja Odysseyeva neutronskog spektrometra, koji s visine od oko 3.800 km vodu otkriva na temelju koncentracija vodika u atmosferi, pokazala su da na Marsu najviše leda ima u polarnim područjima, a značajno manje oko ekvatora. To je bilo očekivano jer bi led na ekvatoru, gdje temperature ponekad tokom ljeta prelaze desetak stepeni Celzijusovih, zbog rijetke atmosfere, trebao brzo isparavati ili sublimacijom prelaziti iz krutog u plinovito stanje. Nalaz vode u polarnim područjima potvrdio je i lender Phoenix koji je otkrio led odmah ispod površine čim ju je 2008. zagrebao svojom robotskom rukom.
Otkrivanje vode pomoću vodika

<h2>Otkrivanje vode pomoću vodika
 </h2>

Budući da na Marsu nema drugih značajnijih izvora vodika, njegova detekcija dobar je indikator količina vode, odnosno leda u tlu. U novoj studiji naučnici su koristili novu tehniku analize tzv. Bayesian image reconstruction technique koja im je omogućila dvostruko precizniju identifikaciju područja u kojima se nalazi led bez pozadinskog šuma. Tako obrađeni podaci, koje je još 2002. prikupio detektor postavljen na orbiteru Odyssey, pokazali su da površinski sloj Marsa u području triju drevnih vulkana u ekvatorijalnom području sadrži vodika koji bi odgovarao količinama vode koje bi se kretale negdje između 10 i 40 posto težine tla. Kako je pritisak Marsove atmosfere u prosjeku tek oko 0,6 posto Zemljinog, voda iznad temperature smrzavanja trebala je značajnije ispariti i nestati iz tla. 

Mars je bio drugačije nakrivljen?

Prema postojećim modelima voda u ekvatorijalnim područjima u većim količinama nije mogla opstati duže od 125.000 godina.

Stručnjaci smatraju da je jedino logično objašnjenje za ovakve neočekivane nalaze mogućnost da su se istražena područja, koja se danas nalaze oko ekvatora, u prošlosti nalazila na hladnijim geografskim širinama. Drugim riječima, to znači da je Marsova os rotacije u prošlosti bila značajno nagnuta u odnosu na današnju.

Ako su nove analize točne, ona je prije nekoliko milijuna godina morala biti nakrivljena za oko 45 stepeni, odnosno za 20-ak stepeni više nego danas. Naime, Mars nema veliki mjesec kao što je Zemljin koji bi mogao stabilizirati njegovo teturanje, što znači da su moguće veće promjene njegove osi rotacije.

NASA otkrila vodu na Marsu

Učenje novog jezika u odrasloj dobi nije lagano, ne samo zbog opterećenosti obavezama, nego i zbog jednostavnog biološkog razloga - sve slabije pamtimo. Međutim, proces učenja možete olakšati vježbanjem, kaže nova studija.
Prema novom istraživanju, tjelovježba tokom učenja stranog jezika povećava sposobnost pamćenja, zadržavanja i razumijevanja vokabulara. Ovo otkriće ne donosi samo nova saznanja o učenju jezika, već dokazuje da bi za bolje mentalne procese trebali biti aktivni.
Kako piše New York Times, posljednjih je godina proveden niz studija vezanih uz fizičku aktivnost i učenje ili pamćenje i svaka je pokazala da drugačije učimo ako istovremeno vježbamo. Laboratorijski su štakori pokazali puno bolju sposobnost pamćenja dok su na kotaču za trčanje. Jednako tako su studenti imali puno bolje rezultate na ispitima ako su ih rješavali dok su istovremeno na neki način bili fizički aktivni.
Premda konkretnih odgovora još nema, znanstvenici vjeruju da vježbanje mijenja mozak na način da postaje otvoreniji za nove informacije. Na mnoga pitanja tek treba naći odgovore, kao što su mehanizmi učenja, kad vježba ima najpozitivniji utjecaj - prije, za vrijeme ili nakon učenja, te koji tip vježbe bi bio najkorisniji.
Studija je objavljena u naučnom časopisu Plos One, a uključeni su bili Kinezi koji su tokom dva mjeseca učili engleski. Kao fizičku aktivnost za vrijeme učenja dobili su vožnju sobnog bicikla. Osobe koje su vozile bicikl za vrijeme učenja, puno su bolje savladale vokabular od osoba koje su učile mirujući. Osim toga, pokazali su također bolje prepoznavanje i razumijevanje značenja rečenica, a i stečeno su znanje nakon dužeg vremena mogli reproducirati.
- Rezultati pokazuju da fizička aktivnost tokom učenja poboljšava samo učenje - rekao je Simone Sulpizio, profesor psihologije i lingvistike na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu, koautor studije.
Misterij ostaje i to šta se zapravo događa u mozgu i zašto toliko profitira od vježbe.
- Ne želimo predložiti školama i nastavnicima da uvedu sobne bicikle u nastavu. Za to se osoba koja uči jezik može pobrinuti kod kuće. Važna je samo činjenica da sjedenje satima bez ikakvog pomaka nije dobra pretpostavka za učenje - zaključio je Sulpizio.

U Njemačkoj proradio najveći laser na svijetu

Misterija u svemiru: Naučnici zbunjeni, ne znaju ko šalje signale udaljene tri milijarde svjetlosnih godina

Iz Kine stiže voz koji će razvijati brzinu od 4000 km/h

NASA se sprema za sljedeću misiju, prvu do sada ovakve vrste

Klimatske promjene donijet će razornije uragane od Harveyja

Naučnici na korak od neograničenog izvora energije

Blue World Institut: Dva velika kita viđena kod Lošinja

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

NASA otkrila vodu na Marsu

Stručnjaci otkrili metodu za brzo učenje stranog jezika u odrasloj dobi

Nauka

U Njemačkoj proradio najveći laser na svijetu

Misterija u svemiru: Naučnici zbunjeni, ne znaju ko šalje signale udaljene tri milijarde svjetlosnih godina

Iz Kine stiže voz koji će razvijati brzinu od 4000 km/h

NASA se sprema za sljedeću misiju, prvu do sada ovakve vrste

Klimatske promjene donijet će razornije uragane od Harveyja

Naučnici na korak od neograničenog izvora energije

Blue World Institut: Dva velika kita viđena kod Lošinja

Astronomi napravili najdetaljniji snimak neke zvijezde ikada

Senzacionalno otkriće na babilonskom tabletu starom 3700 godina primjer je da nas je antički svijet naučio nečem novom

Permafrost na Aljasci se topi, naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice

Želimo li spasiti sebe i planet, moramo surađivati sa Zemljom

Gledajte uživo najveće pomračenje Sunca u posljednjih 99 godina

Naučnici su analizirali više od 200 slučajeva infarkta i ustanovili da svi pacijenti imaju nešto zajedničko

Strah i trepet morskih dubina: Ovo je ubilo više ljudi od ajkula i gusara zajedno

NASA otkrila vodu na Marsu

Stručnjaci otkrili metodu za brzo učenje stranog jezika u odrasloj dobi