Inflacija i poskupljenja obilježili su posljednje godine, posebno nakon pandemije korone i početka rata u Ukrajini. Dovoljno je pogledati cijene proizvoda, usluga, pa čak i nekretnina, i razlika u odnosu na prethodne godine je šokantna. Iako su u tom periodu rasle i plaće, one nisu pratili tempo rasta cijena.Ekonomisti upozoravaju da se taj trend neće zaustaviti, a sljedeće godine bi cijene uređaja poput računala i pametnih telefona mogle značajno porasti.<h2>Velika potražnja za čipovima</h2>Problem je u memorijskim čipovima, čija cijena posljednjih mjeseci rapidno raste zbog velike potražnje. Glavni razlog su tehnologije umjetne inteligencije kojima je potrebno mnogo čipova. Proizvođači čipova fokusiraju se na AI industriju jer im je to isplativije, što smanjuje ponudu memorijskih čipova za računala i telefone.- Prema tržišnim zakonima, kada potražnja raste, a ponuda pada, dolazi do porasta cijena - navode stručnjaci.South China Morning Post piše da bi situacija mogla postati još gora kada Nvidia počne koristiti čipove LPDDR4, koji se najčešće koriste u pametnim telefonima i serverima za AI. U Kini su cijene memorijskih čipova u proteklih šest mjeseci udvostručene, a neke su porasle i više puta.<h2>Skuplji iPhone?</h2>Prema analitičarima Counterpointa, nestašica memorijskih čipova već je povećala troškove materijala za neke modele pametnih telefona za 15 posto. Kako će nestašica trajati, jasno je da će cijene rasti i dalje.Proizvođači telefona pokušavaju smanjiti troškove, koristeći starije module zaslona i kamera ili prilagođavajući tehničke specifikacije. Međutim, neki modeli ipak će poskupjeti.Tech Times predviđa da bi Appleovi iPhone Pro i Pro Max modeli mogli "značajno poskupjeti", uz moguće povećanje cijena od 50 do 100 dolara za modele iz serije Pro sljedeće godine.

Inflacija i poskupljenja obilježili su posljednje godine, posebno nakon pandemije korone i početka rata u Ukrajini

Sljedeće bi godine cijene pametnih telefona mogle značajno porasti


Pametni telefoni postali su uređaji bez kojih mnogima je nezamislivo provesti i jedan sat, a kamoli cijeli dan. Osim mobitela, danas rijetko izlazimo iz kuće bez pametnog sata. Sljedeći uređaj koji bi mogao postati neizostavan gadget mogao bi biti – pametni prsten.Iako je svoj prsten predstavio i Samsung, kompanija koja je najpoznatija po takvim uređajima je svakako Oura, prvenstveno jer ga koriste brojni sportaši i poznate osobe. Ourin prsten prati aktivnosti i kretanje korisnika te nudi analizu podataka – primjerice o kvalitetu sna, treningu, odmoru i slično.No, kako je u nedavnom intervjuu komentirao izvršni direktor kompanije Tom Hale, njihovi planovi su mnogo ambiciozniji i već rade na novim funkcijama za prsten. Dok će i dalje pratiti dnevne aktivnosti, zdravlje i kondiciju, u budućnosti bi Ourin prsten mogao zamijeniti stvari bez kojih nikad ne napuštamo kuću – ključeve, osobne dokumente i novčanik.<h2>Digitalni identitet i plaćanje</h2>Za Business Insider Hale je najavio da Oura želi ući u potpuno novo područje – digitalnog identiteta i plaćanja.Iako mnogi više ne koriste gotovinu, a kartice rijetko vade jer plaćaju mobitelom ili satom, Oura planira u svoje uređaje ugraditi opciju plaćanja tako da korisnici neće više morati vaditi mobitel iz džepa – dovoljno je prisloniti prsten na terminal za plaćanje.Na vratima s pametnim bravama prsten bi mogao otključati vrata, a mogao bi se koristiti i za pristup poslovnim objektima ili posebnim prostorijama koje danas zahtijevaju kartice i senzore. Također, mogao bi služiti i kao ključ za pristup poslovnim računalima.<h2>Sigurna identifikacija</h2>Hale je pojasnio da je prsten već sada biometrijski uređaj koji prepoznaje svog vlasnika, što omogućava sigurnu identifikaciju.Još nije poznato kada će prsten biti spreman za ove funkcije, jer kompanija mora riješiti tehničke izazove, prvenstveno vezane za ugradnju NFC čipa u tako mali uređaj. Koža na prstu može dodatno prigušiti signal, što predstavlja tehničku prepreku.Vrijednost kompanije, nakon nedavne investicije od 900 miliona dolara, porasla je na 11 milijardi, a sredstva planiraju iskoristiti za daljnje međunarodno širenje.

Ourin prsten naročito je popularan među poznatim i slavnim osobama

Pametni prsten bi mogao zamijeniti novčanik i ključeve

Mate Rimac je na Facebooku objavio snimku na kojoj kaže da je njegova Project 3 Mobility (P3M) proizvela preko 60 prototipova robotaksija.– Do 12. mjeseca trebali smo pokazati 60 prototipova robotaksija. I evo ih. Svi su tu i par više – rekao je Rimac.Kaže da se radi o prototipovima u raznim fazama razvoja i za razne namjene.<h2>Prolaze fazu testiranja</h2>– Za testiranje sigurnosti, crash testove, zračne tunele, komfor, vibracije, dugovječnost, potrošnja i tako dalje – dodao je.Rimac kaže i kako smatra da je robotaksi ili autonomna vožnja sigurnija od ljudskog vozača, te da postaje sve sigurnija i bolja, ali da je unatoč tome nemoguće isključiti nesreće.– Tako da je potrebno te aute testirati i na crash testove. Neki su to već i prošli ovdje. Znači želimo da, ako dođe do nesreće, za koju smatramo da je vrlo mala vjerojatnost, hoćemo da se ne može desiti ozbiljna ozljeda ovim automobilima, da možemo biti potpuno sigurni i opušteni u korištenju njih – rekao je, prenio je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/rimac-objavio-video-trebali-smo-pokazati-60-prototipova-robotaksija-evo-ih/2734981.aspx">Index</a>.<h2>Koliko novca su povukli</h2>Rimac je želio “raščistiti još jednu stvar”, a to su medijski natpisi da su Rimac Automobili od poreznih obveznika dobili 300, 500 ili 900 miliona eura.– Da budemo vrlo precizni i jasni. Mi smo povukli od Europske unije 89,7 miliona eura za robotaksije. Privatni investitori uložili su 104 miliona eura u robotaksije. U cijelu Rimac grupu su investirali uz tih 104 miliona, milijardu eura privatnih investicija. Ukupno smo manje od 10% od ukupne investicije koja je ušla u Rimac grupu povukli iz nekakvih javnih sredstava – naglasio je.– Za deployment robotaksija, ne samo u Zagrebu, jer to nam je samo prvi korak. Mi želimo to raditi i u mnogim drugim zemljama i gradovima u Evropi i van Evrope, trebat ćemo stotine miliona eura koje ćemo isto tako privući od privatnih investitora, kao što smo i za sve do sad što smo radili, kao što smo i za razvoj Nevere i Bugattija i izgradnju Rimac kampusa, sve financirali sa sredstvima naših privatnih internacionalnih investitora. Tako ćemo nastaviti i sa Vern robotaksijem – dodao je Rimac.Kaže da će u budućnosti sva sredstva koja firma bude trebala prikupiti od privatnih investitora.<h2>Nova tehnologija u Hrvatskoj</h2>– Iako možda suludo zvuči da će se u Hrvatskoj izgraditi ovakva priča, gdje će se hrvatska firma boriti u svjetskim okvirima u novoj tehnologiji, koja je tehnologija budućnosti. Mislim da smo već par puta dokazali da nešto što je možda zvučalo potpuno suludo kada je netko prije 15 godina rekao da će se u Hrvatskoj razvijati i proizvoditi najsnažniji, najbrži električni auti na svijetu, Rimac Nevera.Koliko god neki to omalovažavali, to je danas slučaj. Da je netko rekao prije 10 godina da će se novi Bugatti razvijati i proizvoditi u Kerestincu, i to bi zvučalo suludo. Isto kao što zvuči suludo da u Hrvatskoj razvijamo i proizvodimo baterije za najnovije Porschee, BMW-e i tako dalje – rekao je.– Zagreb je prvi korak, a onda iz Zagreba u cijeli svijet. I nadam se da ćemo zajedno biti svi malo optimističniji i vjerovati jedni drugima malo više – rekao je Rimac.

Kaže da se radi o prototipovima u raznim fazama razvoja i za razne namjene

Mate Rimac pokazao prvih 60 robotaksija

Nakon što je Windows 10 izgubio službenu podršku 14. oktobra, mnogi korisnici tražili su alternativu. Više od milijun njih odlučilo je preći na Linux baziran operativni sistem Zorin OS 18, posebno dizajniran za one koji prelaze s Windowsa na Linux. Podaci pokazuju da gotovo četiri petine preuzimanja dolazi s računara s Windows operativnim sistemom.Razvojni tim Zorin OS-a opisuje verziju 18 kao bržu i s redizajniranim sučeljem koje smanjuje otpor korisnika pri prelasku s Windowsa. Sučelje kombinira elemente Windowsa 11 i Appleovog macOS-a, uz nove kontrole prozora, animacije i moderniji raspored. Sistem nudi i upravljanje prozorima poput Windowsa, bez dodataka, što mnogi drugi Linux sistemi još uvijek tretiraju kao neslužbenu funkciju.Zorin OS 18 također donosi proširenu podršku za mrežne uredske servise. Instalacijski program omogućuje korisnicima "instaliranje" web aplikacija, poput Office 365, Teams, Google Docs ili Photoshop Web, koje se prikazuju i ponašaju kao samostalne aplikacije u vlastitom prozoru, bez preglednika. Integrirana podrška za OneDrive dodatno olakšava prelazak s Windowsa.- Podrška za Windows programe i dalje se temelji na Wineu, ali zadane postavke omogućuju da više Windows aplikacija radi odmah i bez ručnog podešavanja - navodi Zorinov razvojni tim. Ovo ujedno prati napredak igranja računalnih igara na Linuxu putem Valveovog Proton-a, što prelazak s Windowsa čini manje zastrašujućim.Korisnici također dobivaju funkciju "Pretraživanje posvuda" u aplikaciji "Datoteke", integriranu RDP podršku za udaljeni pristup Windows računalima te kvalitetniji Bluetooth zvuk zahvaljujući zvučnom sistemu PipeWire. Budući da je Zorin OS 18 izdanje s dugoročnom podrškom, ažuriranja su zajamčena do 2029. godine.Strogi hardverski zahtjevi, sve više pozadinskih servisa, pitanja privatnosti i osporavane AI-funkcije u Windowsu 11 pridonijeli su nezadovoljstvu korisnika. Prema razvojnim timovima Zorin OS-a, broj preuzimanja pokazuje da je prelazak s Windowsa sada lakši nego ikada prije.

Nakon što je Windows 10 izgubio službenu podršku 14. oktobra, mnogi korisnici tražili su alternativu

Više od milion korisnika prešlo je na ovaj operativni sistem odmah nakon gašenja podrške za Windows 10

Prije nekoliko dana objavljeno je da je kompanija Meta prekinula istraživanja o uticaju Facebooka i Instagrama na mentalno zdravlje, nakon što su stručnjaci uočili dokaze da ove platforme negativno djeluju na dobrobit korisnika. Iz Mete su negirali da je to bio razlog prekida i tvrde da je problem bila manjkava metodologija.Novi detalji koji su sada izašli u javnost dodatno potvrđuju ranije navode zviždačice Frensis Haugen, koja je prije nekoliko godina optužila Marka Zakerberga i kompaniju da profit stavljaju ispred sigurnosti korisnika, uključujući i maloljetnike.<h2>"Instagram izaziva dopaminsku ovisnost"</h2>Sudski dokumenti iz Kalifornije, gdje je pokrenuta tužba protiv Mete, YouTubea i TikToka, otkrivaju da su zaposleni u Meti upozoravali kako Instagram potiče ovisnost kod djece. Uprkos tome, kompanija je te nalaze prikrivala.Tokom istraživanja Metini stručnjaci zaključili su da je Instagram dizajniran tako da izaziva dopaminski efekat, posebno kod djece i tinejdžera. Na osnovu tih rezultata jedan zaposlenik je rekao: "Instagram je kao droga. Mi smo, u suštini, dileri."Informacije su stigle i do izvršnog direktora Instagrama Adama Moserija, koji je, prema navodima, "poludio" kada je čuo nalaze i poručio da o takvim rezultatima više ne želi da sluša.<h2>Kompanija minimizirala i skrivala saznanja</h2>U centru tužbe nalazi se tvrdnja da je Zakerbergova kompanija namjerno umanjila rezultate istraživanja, zanemarujući podatke o depresiji, anksioznosti i ovisnosti. Studije su čak pokazale da su se korisnici koji su prestali koristiti Facebook osjećali manje depresivno, manje anksiozno i manje usamljeno – te da su se rjeđe upoređivali s drugima. Meta je te rezultate otpisala kao "kompromitovane negativnim imidžom".<h2>"Ponašali su se kao duhanska industrija"</h2>Kako navode učesnici istraživanja, kompanija se suočila s dilemom: objaviti zabrinjavajuće rezultate i pokrenuti nove studije, što bi štetilo poslovnom modelu, ili se praviti da se ništa nije desilo. Izabrali su ovo drugo, iako su ih istraživači upozoravali da je situacija slična ponašanju duhanske industrije – koja je godinama prikrivala štetnost cigareta.Nakon pokretanja tužbe, Meta tvrdi da dokumenti daju “zavaravajuću sliku” i da su korišteni “izvrnuti citati”, uz poruku da kompanija uvijek radi na zaštiti tinejdžera. Ta objašnjenja teško nalaze podršku, posebno nakon oštre izjave izvršne direktorice Tech Oversight Projecta Saše Hauort: "Zakerberg ima krv na svojim rukama."Ona je poručila da je više od deset godina znao da se na njegovim platformama nalaze predatori koji vrebaju djecu, ali da je umjesto rješenja problema – isključivao sigurnosne postavke, skrivao interne studije i lagao Kongresu.Za sada ostaje da se vidi hoće li Meta snositi ozbiljnije posljedice zbog prikrivanja nalaza i ignorisanja upozorenja sopstvenih zaposlenika.

Instagram je kao droga. Mi smo, u suštini, dileri, rekao je zaposlenik

Novi dokumenti otkrivaju da je Meta skrivala upozorenja o štetnosti Instagrama: "Zakerberg ima krv na svojim rukama"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) predstavio je nacionalnu inicijativu čiji je cilj mobilizacija umjetne inteligencije radi ubrzanog naučnog napretka.U ponedjeljak je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se uspostavlja „Misija Genesis“, najnovija verzija strategije njegove administracije da se razvoj umjetne inteligencije podstakne deregulacijom, infrastrukturnim ulaganjima i javno-privatnim partnerstvima.Naredbom je američkom ministru energetike Krisu Rajtu (Chris Wright) dato zaduženje da objedini tehnologe i naučnike iz 17 nacionalnih laboratorija u zemlji u „jedinstven sistem kooperativnog istraživanja“.Prema uredbi, superračunari i državni resursi podataka bit će objedinjeni i uključeni u stvaranje „zatvorene platforme za eksperimentisanje s umjetnom inteligencijom“.<h2>Slijetanje na Mjesec</h2>Bijela kuća je ovu inicijativu uporedila s programom Apollo koji je omogućio slijetanje prvog čovjeka na Mjesec, naglasivši da će prioriteti obuhvatati „najveće naučne izazove današnjice“, poput nuklearne fuzije, proizvodnje poluprovodnika, kritičnih materijala i istraživanja svemira.Majkl Kratsios (Michael Kratsios), glavni naučni savjetnik Bijele kuće, izjavio je da novi program predstavlja „revolucionaran pristup“ naučnim istraživanjima.- Misija Genesis povezuje vrhunske naučne podatke s najnaprednijom američkom umjetnom inteligencijom kako bi omogućila nova otkrića u medicini, energetici, nauci o materijalima i brojnim drugim oblastima - rekao je Kratsios.<h2>Realizacija inicijative&nbsp;</h2>Kompanija Nvidia i startup Anthropic saopćili su u ponedjeljak da sarađuju s Trampovom administracijom na realizaciji ove inicijative.Nvidia je u objavi na društvenim mrežama navela da će „povezivanjem Nacionalnih laboratorija, Vlade SAD-a, industrije i akademije, ovaj projekat objediniti vodeće superračunare, sisteme umjetne inteligencije i kvantne mašine nove generacije u najkompleksniji naučni instrument ikada izgrađen, čime se ubrzava razvoj energetskih i tehnoloških otkrića, ali i jačanje nacionalne sigurnosti“.Od povratka u Bijelu kuću, Tramp je smanjivanje birokratije kako bi se ubrzao razvoj umjetne inteligencije postavio kao ključni element svoje ekonomske politike.Tokom prethodne sedmice, pozvao je Kongres SAD-a da usvoji zakon kojim bi se uspostavio jedinstveni nacionalni standard za regulaciju umjetne inteligencije, istovremeno kritikujući američke savezne države zbog usvajanja vlastitih propisa o ovoj tehnologiji.- Pretjerana regulacija na nivou država prijeti da ugrozi ovaj motor razvoja. Neophodan je jedan Federalni standard umjesto mozaika od 50 različitih regulatornih režima - objavio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.<h2>Širenje i dostupnost&nbsp;</h2>Stručnjak za umjetnu inteligenciju sa Univerziteta Kalifornije u San Diegu, Benjamin H. Braton (Benjamin H. Bratton), ocijenio je inicijativu kao korak ka širem širenju i dostupnosti tehnologije.- Manje je bitno čijoj tačno umjetnoj inteligenciji neko ima pristup, a mnogo bitnije da uopće postoji univerzalan pristup. Većina pokušaja ograničavanja razvoja AI u SAD-u i EU potiče od kulturnih, ekonomskih i političkih aktera koji štite vlastite pozicije. Oni koji su isključeni iz umjetno ograničenih društvenih struktura imaju najviše koristi. Podržavam difuziju, a ne određenu administraciju - rekao je Braton za Al Jazeeru.

Naredbom je američkom ministru energetike Krisu Rajtu (Chris Wright) dato zaduženje da objedini tehnologe i naučnike

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Skupina mladih, ekološki osviještenih ljudi koje nazivaju AI veganima predvodi borbu protiv ChatGPT-ja i drugih oblika generativne umjetne inteligencije. AI vegani su odlučili apstinirati od korištenja svih oblika generativne umjetne inteligencije, sustava koji su obučeni na ogromnim skupovima podataka za stvaranje teksta, slika, muzike...Zajednica koja se protivi umjetnoj inteligenciji trenutno na Redditu okuplja više od 71 tisuću članova. Slično veganstvu, obrazloženje je uglavnom etičko i ekološko. Protive se krađi i ekspoalataciji radnika i kreativaca.AI vegani također strahuju zbog toga kako bi umjetna inteligencija mogla štetiti mentalnom zdravlju i kognitivnom razvoju, stvarajući ovisnost o brzim rješenjima koja nas lišavaju kritičkog mišljenja.Nedavna studija malog opsega koju je proveo Masačusets Institute of Technology (MIT) to potvrđuje, izvještavajući kako su njezini sudionici koji su koristili ChatGPT za pisanje eseja zabilježili nižu angažiranost mozga od onih koji nisu koristili alat.Korisnici ChatGPT-ja također su se mučili s citiranjem onoga što su upravo stvorili i pokazali su slabije rezultate na neuralnoj, lingvističkoj i bihevioralnoj razini, otkrila je studija. To bi moglo imati veće implikacije na učenje, samopouzdanje i način na koji ljudi koriste umjetnu inteligenciju u važnim okruženjima.Generativni AI razvija se brzim tempom, infiltrirajući se u poslove, obrazovanje, aplikacije društvenih medija, pa i u međuljudske odnose. Zbog toga je sve teže izbjegavati je. Posebno je to problematično na sveučilištima, gdje umjetnu inteligenciju ne koriste samo studenti, već i profesori. No, do jaza dolazi i u odnosima sa članovima porodice.

Sve veći broj mladih ljudi odbacuje korištenje alata umjetne inteligencije zbog etičkih i ekoloških razloga

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavljuje značajne promjene u načinu prijevoza i dostave, fokusirajući se na automatizaciju. Kompanija je nedavno najavila partnerstvo s Nvidijom, što bi u narednim godinama u SAD-u trebalo rezultirati pojavljivanjem oko 100 hiljada autonomnih vozila, odnosno robotaksija kojima bi upravljala računala, umjesto ljudi.Slični planovi postoje i za odjel Uber Eats, popularan na mnogim tržištima. Krajem septembra najavljen je pilot-projekt u okviru kojeg bi naručenu hranu na određenim lokacijama u SAD-u dostavljali dronovi.Međutim, planovi se ne zaustavljaju na dronovima. Uber Eats planira koristiti i robote za dostavu. Prva testiranja počinju u Leedsu, a nakon toga proširenje na Sheffield, te na ostale dijelove Velike Britanije. U 2026. planira se širenje po Evropi, dok se 2027. očekuje i robotska dostava u SAD-u.Robot će hranu dostavljati na prag korisnika u roku kraćem od 30 minuta za udaljenosti do 3,2 kilometra, bez potrebe za napojnicom.Važno je napomenuti da hranu neće donositi humanoidni robot poput Teslinog Optimusa, već malo autonomno vozilo. Riječ je o robotima kompanije Starship Technologies, koji već obavljaju dostavu hrane u Velikoj Britaniji i na nekim američkim univerzitetskim kampusima. Starship tvrdi da upravlja najvećom svjetskom mrežom autonomne dostave s više od 2.700 robota na više od 270 lokacija.Suosnivač i izvršni direktor Starship Technologiesa, Ahti Heinla, poručuje da zajedno s Uberom žele izgraditi infrastrukturu koja će oblikovati novu generaciju urbane logistike. Uber Eats je već u nekoliko gradova pokrenuo autonomnu dostavu u saradnji s partnerima, a novi projekti potvrđuju da kompanija namjerava nastaviti ovim smjerom u budućnosti.

Slični planovi postoje i za odjel Uber Eats, popularan na mnogim tržištima

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

VPN, ili virtuelna privatna mreža, alat je koji štiti vaš identitet na internetu, mijenja vašu virtuelnu lokaciju i radi još mnogo toga.Uglavnom dolazi kao pretplatnička aplikacija koju je vrlo lako koristiti - obično je dovoljan jedan klik. Iako je upotreba jednostavna, u pozadini se odvija složen proces, a razumijevanje kako VPN funkcioniše može vam pomoći da izaberete pravi servis i pametnije ga koristite.<h2>Šta je VPN?</h2>Naziv "virtuelna privatna mreža" nastao je iz prvobitne namjene - pristupa korporativnim mrežama sa udaljenih lokacija. To su tzv. poslovni VPN-ovi, a ovdje govorimo o komercijalnim VPN servisima za individualne korisnike.Ideja je jednostavna: kada se povežete na internet kroz VPN, sajtovi ne vide vas već VPN server. On postaje maska preko koje saobraćate sa ostatkom mreže, piše sajt Engadget.Današnji VPN servisi kao što su Proton ili Express imaju mreže servera širom svijeta, a komunikacija između vašeg uređaja i izabranog servera je šifrovana. Taj proces naziva se "tunelovanje" i predstavlja ključnu razliku u odnosu na obične "proxy" servere.<h2>Kako VPN radi?</h2>VPN prvo uspostavlja bezbjednu vezu sa vašim uređajem - to je tzv. "handshake". Koristi se asimetrična enkripcija, gdje obje strane razmjenjuju javne ključeve kako bi potvrdile identitet, a zatim dogovaraju jedan zajednički ključ za dalju, bržu simetričnu enkripciju.Kada se uspostavi siguran kanal, sav saobraćaj između vašeg uređaja i VPN servera putuje kroz taj "tunel" - šifrovan je na polasku i dešifruje se tek na serveru. Podaci između VPN-a i vašeg provajdera nisu šifrovani, ali to nije problem jer provajder ne vidi ko zaista stoji iza zahtjeva.Svi ovi koraci automatski se obavljaju kroz VPN protokole - najčešći su OpenVPN, WireGuard i IKEv2/IPSec.Koje su koristi od VPN-a?<h2>Anonimnost i zaštita podataka</h2>VPN skriva vašu IP adresu i onemogućava provajderu da prati i prodaje podatke o vašem online ponašanju.Zaštita ako koristite javni Wi-FiNa otvorenim mrežama, poput onih u kafićima i hotelima, VPN zatvara prolaz hakerima koji bi mogli da presretnu podatke.Zaobilaženje blokada i ograničenjaMožete pristupiti sajtovima i sadržajima koji su blokirani na poslu, u školi ili u određenim državama. Takođe omogućava gledanje stranih streaming kataloga ili pristup događajima koji su dostupni samo lokalno.Izbjegavanje usporenog internetaAko provajder vještački usporava vaš saobraćaj, VPN ponekad može da spriječi to pošto provajder više ne vidi šta radite, prenosi b92.

Naziv "virtuelna privatna mreža" nastao je iz prvobitne namjene - pristupa korporativnim mrežama sa udaljenih lokacija

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube je započeo testiranje nove opcije koja bi mogla privući veliki broj korisnika. Prema informacijama iz Googlea, riječ je o funkciji koju su korisnici već neko vrijeme tražili, a tokom testne faze bit će dostupna samo na odabranim tržištima, konkretno u Irskoj i Poljskoj, te samo punoljetnim korisnicima.Nova opcija omogućava direktne poruke unutar mobilne aplikacije YouTubea. Korisnici će putem tih poruka moći dijeliti videozapise, Shortse i prijenose uživo, te komunicirati o sadržaju direktno u aplikaciji.Da biste komunicirali s nekom osobom i dijelili sadržaj, prvo je potrebno poslati pozivnicu. Primatelj može pozivnicu odbiti, blokirati pošiljaoca ili prijaviti razgovor. Iz YouTubea naglašavaju kako razmijenjene poruke mogu biti skenirane radi provjere poštivanja pravila korištenja platforme. Ukoliko sustav prepozna poruke koje šire mržnju, pozivaju na nasilje ili krše pravila, one će biti označene i uklonjene, a račun može biti sankcionisan. Njihovi sistemi automatski označavaju sumnjiv sadržaj i videa i poruke, dok prijavljene razgovore mogu nadgledati i zaposlenici YouTubea.Ovo nije end-to-end enkripcija poput one na WhatsAppu, što znači da treće strane ne mogu pristupiti porukama, ali i dalje ne pruža istu sigurnost kao konkurentske komunikacijske platforme. Ipak, opcija bi mogla biti korisna za dijeljenje sadržaja i razgovore o njemu unutar YouTubea, iako će videozapise i dalje biti moguće dijeliti putem drugih aplikacija.Slična opcija već je postojala 2017. godine, kada je bila popularna među djecom koja su tada komunicirala bez svojih telefona ili računa na WhatsAppu i Messengeru. Međutim, nakon dvije godine YouTube je uklonio tu funkciju zbog zlouporaba, phishinga i drugih problema, zbog čega sada pristupaju oprezno ponovnom uvođenju direktnih poruka.

Zanimljivo je kako su sličnu opciju predstavili još 2017., no naknadno su je ukinuli

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

​Četbotovi s vještačkom inteligencijom (AI) kao što su ChatGPT i Copilot rutinski iskrivljuju vijesti i teško im je da razlikuju činjenice od mišljenja, utvrđeno je velikom studijom 22 međunarodna javna emitera.Njemačka RTV DW ukazuje da to moraju imati u vidu mnogi ljudi koji pomoću četbotova prate vijesti.Studija je otkrila da četiri najčešće korištena asistenta s vještačkom inteligencijom pogrešno predstavljaju sadržaj vijesti u 45 posto slučajeva bez obzira na jezik ili teritoriju.Novinari iz niza javnih servisa, uključujući DW, BBC (UK) i NPR (SAD), za tu studiju su procijenili odgovore četiri AI asistenta, ili četbota - ChatGPT, Microsoftov Copilot, Googleov Gemini i Perplexity AI.<h2>Sedam posto čitalaca vijesti onlajn koristi četbotove s AI</h2>Mjerenjem po kriterijumima tačnosti, izvora, pružanja konteksta, sposobnosti uređivanja teksta i sposobnosti razlikovanja činjenica od mišljenja, studija je otkrila da je skoro polovina svih odgovora imala barem jedan značajan problem, dok je 31 posto sadržalo velike probleme sa izvorima, a 20 posto krupne činjenične greške.DW je utvrdio da je 53 posto odgovora koje su asistenti AI dali na njegova pitanja, imalo značajne probleme, a 29 posto probleme s tačnošću.Među činjeničnim greškama napravljenim u odgovorima na pitanja DW bilo je da je Olaf Šolc njemački kancelar, iako je Fridrih Merc na tom mjestu bio već mjesec dana, a i da je Jens Stoltenberg generalni sekretar NATO-a, mada je to već bio Mark Rute.Po Izvještaju Instituta "Reuters" o digitalnim vijestima za 2025. godinu, sedam posto čitalaca vijesti onlajn koristi četbotove s AI, a među mlađima od 25 godina ih je 15 posto.<h2>Propusti su sistematski</h2>Studija kojom je potvrđeno da asistenti sa AI sistematski iskrivljuju sadržaj vijesti svih vrsta, "uvjerljivo pokazuje da ti propusti nisu izolovani", rekao je Žan Filip de Tender, zamjenik generalnog direktora Evropske radiodifuzne unije (EBU) koja je koordinirala izradu studije.- Ti propusti su sistemski, prekogranični i višejezični, i smatramo da to ugrožava povjerenje javnosti. Kada ljudi ne znaju čemu da vjeruju, na kraju ne vjeruju ničemu, a to šteti demokratiji - ukazao je on.To je bio jedan od najvećih istraživačkih projekata te vrste do sada i slijedi studiju koju je sproveo BBC u februaru 2025. godine. Ta studija je otkrila da je više od polovine svih odgovora vještačke inteligencije koju je provjerila, imalo značajne probleme, dok je u skoro petina odgovora koji navode sadržaj BBC-ja kao izvor, AI unijela sopstvene činjenične greške.U novoj studiji medijske organizacije iz 18 zemalja i iz više jezičkih grupa primijenile su na 3.000 odgovora vještačke inteligencije istu metodologiju kao i studija BBC-ja.Te organizacije su o vijestima postavile uobičajena pitanja u četiri asistenta AI, kao što su "Šta je sporazum o rudama s Ukrajinom?" ili "Može li Tramp da se kandiduje za treći mandat?".<h2>Visok nivo grešaka i dalje očigledan</h2>Novinari su zatim pregledali odgovore, ne znajući koji ih je AI asistent dao.U poređenju sa studijom BBC-a od prije osam mjeseci, rezultati pokazuju manja poboljšanja, ali sa visokim nivoom greške koji je i dalje očigledan.Programski direktor generativne vještačke inteligencije u BBC-u Piter Arčer je rekao u saopćenju da "ljudi moraju biti u stanju da vjeruju onome što čitaju, gledaju i vide. Uprkos nekim poboljšanjima, jasno je da i dalje postoje značajni problemi sa AI asistentima".Među četiri četbota Džemini je imao najgore rezultate, sa 72 posto odgovora koji su imali značajne probleme sa izvorima. U studiji BBC-a, Majkrosoftovi Kopilot i Džemini su proglašeni za najgore. Ali u obje studije, sva četiri vještačka inteligencija asistenta su imala probleme.<h2>Traži se akcija država i kompanija&nbsp;</h2>U saopćenju datom BBC-u u februaru, portparol kompanije OpenAI koja je razvila ChatGPT, rekao je: "Podržavamo izdavače i kreatore tako što pomažemo 300 miliona nedjeljnih korisnika ChatGPT-a da otkriju kvalitetan sadržaj kroz rezimee, citate, jasne linkove i atribuciju".Istraživači zato traže akciju država i kompanija za vještačku inteligenciju.Evropska radiodifuzna unija (EBU) je u saopćenju navela da njene članice "vrše pritisak na EU i nacionalne regulatore da sprovode zakone o integritetu informacija, digitalnim uslugama i medijskom pluralizmu", ali da nezavisno praćenje AI asistenata mora postati prioritet s obzirom na to koliko brzo se uvode novi AI modeli.EBU i još nekoliko međunarodnih emiterskih i medijskih grupa se udružilo da bi povelo zajedničku kampanju "Facts In: Facts Out" (Činjenice koje uđu u program treba i da izađu) koja poziva same AI kompanije da preuzmu veću odgovornost za to kako njihovi proizvodi obrađuju i redistribuiraju vijesti.U saopćenju su organizatori kampanje rekli: "Kada ti sistemi iskrivljuju, pogrešno pripisuju ili dekontekstualizuju pouzdane vijesti, oni potkopavaju povjerenje javnosti".- Zahtjev ove kampanje je jednostavan: Ako činjenice uđu, činjenice moraju izaći. Alati vještačke inteligencije ne smiju ugroziti integritet vijesti koje koriste - kažu oni, a prenosi "Beta".

Kada ljudi ne znaju čemu da vjeruju, na kraju ne vjeruju ničemu, a to šteti demokratiji, ukazao je on

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Island svoju relativno blagu klimu duguje ključnoj mreži okeanskih struja koje prenose toplinu prema sjeveru Atlantika. Bez njih, ostrvo bi bilo znatno hladnije i izloženije olujama. Suočeni sa sve brojnijim dokazima da bi se taj sistem mogao urušiti, islandska vlada preduzela je dosad neviđen korak i proglasila taj rizik prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, pokrenuvši pripreme za ono što nazivaju "egzistencijalnom prijetnjom", piše CNN.- Naša klima, ekonomija i sigurnost duboko su povezani sa stabilnošću okeanskih struja oko nas - rekao je Johan Pal Johanson, islandski ministar okoline, energetike i klime.Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC. Taj sistem funkcioniše poput goleme okeanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i s južne polulopte povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče nazad prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.<h2>Prijetnja kolapsa</h2>Kolaps AMOC-a scenario je kojeg se naučnici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sistem usporava zbog globalnog zatopljenja koje narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta o kojoj zavisi. Iako nauka još uvijek nije sigurna kada bi se tačno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo dogoditi već u ovom vijeku.Prestanak AMOC-a "više se ne može smatrati rizikom niske vjerovatnoće s obzirom na razvoj nauke posljednjih godina", rekao je Stefan Rahmstorf, fizički okeanograf i klimatolog sa Univerziteta u Potsdamu.<h2>Posljedice za cijeli svijet</h2>Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se širom svijeta, piše CNN. To bi izazvalo goleme promjene vremena i klime, uključujući porast nivoa mora uz obale SAD-a i Evrope, poremećaj monsunskih sistema ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Evropi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.Island bi se našao "blizu centra ozbiljnog regionalnog zahlađenja", što znači da bi ga mogao okovati morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Johanson naziva "egzistencijalnom prijetnjom", ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, promet i ključne industrije poput ribarstva.<h2>Pitanje nacionalnog opstanka</h2>Nakon što je istraživanje objavljeno u avgustu izazvalo "ozbiljnu zabrinutost", ministar Johanson izvijestio je vladu o najnovijim naučnim spoznajama. U septembru je Savjet za nacionalnu sigurnost Islanda proglasio potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu sigurnost – prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.Odluka "odražava ozbiljnost problema i osigurava da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje", rekao je Johanson. U praksi, to znači koordinirani odgovor na najvišem nivou kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.Naučnik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebale slijediti taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvaćanju klimatskih rizika, prenosi "Index".- Ono što znamo jeste da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se moglo postati nemoguće prilagoditi - izjavio je Johanson.&nbsp;"Ukratko, ovo nije samo naučna briga – to je pitanje nacionalnog opstanka i sigurnosti."

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC

Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

​Kvantni sateliti se tradicionalno koriste za slanje fotona iz svemira ka Zemlji radi formiranja ultrasigurnih komunikacionih kanala. Tim naučnika je otkrio da je moguće uraditi i obrnuto.Kina je još 2016. lansirala kvantni satelit "Micius", koji je omogućio pionirske eksperimente u svemirskoj kvantnoj enkripciji.Ove godine, mikrosatelit "Jinan-1" uspio je da uspostavi kvantnu vezu od 12.900 kilometara između Kine i Južne Afrike, postavljajući novi rekord.Do sada se mislilo da je slanje signala naviše gotovo nemoguće zbog velikih gubitaka, rasipanja svjetlosti i interferencije.Ipak, istraživači sa Univerziteta u Sidneju su dokazali da je koncept funkcionalan: ideja je da dvije Zemaljske stanice istovremeno ispale pojedinačne fotone ka satelitu koji orbitira 500 km iznad površine i kreće se oko 20.000 km/h - tako da se fotoni savršeno sretnu i uđu u kvantnu interferenciju, prenosi "b92".Naučnici smatraju da će ovaj pristup omogućiti izgradnju robusnijih i fleksibilnijih kvantnih mreža. Mali sateliti u niskoj orbiti mogli bi obraditi pristigle fotone bez potrebe za teškim uređajima za generisanje kvantne svijetlosti, što bi otvorilo prostor za visokopropusne globalne kvantne komunikacione sisteme.Na duže staze, očekuje se da kvantno preplitanje postane infrastruktura "u pozadini" - poput električne energije - tiho pokrećući komunikacione tehnologije budućnosti.

Kina je još 2016. lansirala kvantni satelit "Micius", koji je omogućio pionirske eksperimente u svemirskoj kvantnoj enkripciji.

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Društvena mreža Bluesky testira novo "dislike" dugme koje korisnicima omogućava da označe vrste objava koje ne žele da vide u svom Discover feedu. Ova funkcija dio je šireg seta eksperimenata kojima kompanija pokušava da poboljša kvalitet razgovora i relevantnost sadržaja na platformi.<h2>Koncept "društvenog komšiluka"</h2>Glavna ideja novih testova zasniva se na principu "društvene bliskosti" (social proximity). Bluesky želi da izgradi sistem koji će svakog korisnika smještati u "društveni komšiluk", tj. mrežu ljudi sa kojima već komunicira ili sa kojima bi vjerovatno imao slična interesovanja.Cilj je da se u prioritetu prikazuju odgovori i objave korisnika iz te neposredne mreže, čime bi razgovori postali "relevantniji, poznatiji i manje skloni nesporazumima". U tom kontekstu, dislike dugme - koje je interno i nije javno vidljivo - pomaže sistemu da nauči koje teme i tipove objava korisnik želi rijeđe da vidi, ali bi moglo i da utiče na rangiranje odgovora unutar sopstvenih niti i niti drugih ljudi iz istog "komšiluka".<h2>Borba protiv loših komentara</h2>Bluesky već ima opciju da se odgovori na objavu ograniče samo na pratioce, ali kompanija želi više fleksibilnosti. U toku je testiranje izmjene ponašanja Reply dugmeta - umjesto da odmah otvori prazan prozor za odgovor, sada prvo prikazuje cijelu nit razgovora, kako bi korisnik bolje razumio kontekst.Ova promjena, zajedno sa novim modelom za prepoznavanje loših ili toksičnih odgovora, trebalo bi da doprinese zdravijem komunikacijskom okruženju.<h2>Potencijalne posljedice i kritike</h2>Dok neki korisnici pozdravljaju ove promjene jer donose veću kontrolu nad sadržajem i notifikacijama, drugi upozoravaju da koncept "društvenog komšiluka" može dodatno ojačati filter balone i smanjiti raznolikost mišljenja.Bluesky je već bio na meti kritika jer nije uklanjao naloge koji krše smjernice zajednice. Novi sistem bi mogao da smanji izloženost sukobima, ali i da ograniči konstruktivne rasprave koje su važne za otvoren dijalog na platformi, prenosi "PCpress".

Cilj je da se u prioritetu prikazuju odgovori i objave korisnika iz te neposredne mreže, čime bi razgovori postali "relevantniji

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp je započeo testiranje opcije koja bi mogla u potpunosti promijeniti način komunikacije među korisnicima. Nova funkcija omogućava direktnu razmjenu poruka s osobama koje koriste druge platforme poput Messengera, Vibera i Signala, bez potrebe za otvaranjem tih aplikacija.<h2>Evropska regulativa</h2>Iz Meta su naglasili da se ova promjena ne uvodi iz vlastite inicijative, već kao odgovor na evropsku regulativu.&nbsp;- Evropski zakoni stvorili su pritisak na tehnološke kompanije, a mi smo se morali prilagoditi - rekli su iz Mete. Primjer toga je i uvođenje pretplate za Facebook i Instagram na evropskom tržištu, dok je Apple morao omogućiti pokretanje trgovina trećih strana za svoje uređaje.Trenutno beta verzija WhatsAppa u EU omogućava komunikaciju s jednom vanjskom aplikacijom – BirdyChat. Korisnici WhatsAppa mogu direktno razmjenjivati poruke, a plan je da se uskoro proširi i na druge komunikacijske platforme.Kada opcija postane dostupna svima, aktiviraće se u Postavke/Račun, pod nazivom "razgovori trećih strana". Od podataka, jedino što se dijeli s drugim aplikacijama je broj telefona, dok Meta mora osigurati maksimalnu zaštitu privatnosti i enkripcijske standarde.<h2>Korak ka budućnosti</h2>Korisnici će moći birati kako se poruke s vanjskih platformi prikazuju – zajedno s običnim WhatsApp porukama ili u posebnom dijelu. Bit će moguće razmjenjivati tekstualne poruke, fotografije, videozapise, glasovne poruke i dokumente, dok slanje naljepnica, nestajućih poruka i statusa neće biti podržano.Jedan od izazova predstavlja i blokiranje korisnika: ako ih blokirate na WhatsAppu, oni će vas moći kontaktirati putem drugih aplikacija, osim ako ih ne blokirate i tamo.Ovo testiranje predstavlja prvi korak ka budućnosti u kojoj će komunikacija biti objedinjena u jednoj aplikaciji, iako će se moći koristiti različite platforme, što bi moglo uveliko promijeniti svakodnevnu digitalnu interakciju.

Iz Mete se na tu promjenu odlučili zbog pritiska evropske regulative

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Odlazak glavnog naučnika za umjetnu inteligenciju, Jana Lekjuna (Yanna LeCuna), iz Mete predstavlja veliki šok za industriju. Lekjun, koji je ključni pionir u razvoju umjetne inteligencije, planira napustiti tvrtku i osnovati vlastiti startup.&nbsp;Odluka da napusti Metu nakon više od deset godina rada predstavlja ozbiljan udarac za tvrtku. Lekjun, 65-godišnji dobitnik Turingove nagrade, smatra se jednim od "kuma" moderne umjetne inteligencije zbog svog pionirskog rada na neuronskim mrežama, tehnologiji koja pokreće današnje velike jezične modele (LLM).&nbsp;Lekjunov odlazak poklapa se s Metinim strateškim zaokretom. Dok se tvrtka ranije fokusirala na istraživanje i modele otvorenog koda, sada svi napori idu u smjeru razvoja komercijalno konkurentnih AI proizvoda kako bi sustigla rivale poput Googlea i OpenAI-a.Promjena smjera uslijedila je nakon što je Metin najnoviji model Llama 4 ocijenjen kao razočaranje zbog slabijih performansi u usporedbi s konkurencijom.&nbsp;Prošlog mjeseca, dionice Mete pale su za više od 11 posto nakon objave poslovnih rezultata i najave da će kompanija ove godine potrošiti milijarde dolara više na AI nego što je prvobitno planirano. Nakon vijesti o Lekjunovom odlasku, dionice su pale za dodatnih gotovo 3 posto.

Sljedeće bi godine cijene pametnih telefona mogle značajno porasti

Pametni prsten bi mogao zamijeniti novčanik i ključeve

Mate Rimac pokazao prvih 60 robotaksija

Više od milion korisnika prešlo je na ovaj operativni sistem odmah nakon gašenja podrške za Windows 10

Novi dokumenti otkrivaju da je Meta skrivala upozorenja o štetnosti Instagrama: "Zakerberg ima krv na svojim rukama"

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Metin glavni AI naučnik daje otkaz i pokreće vlastitu tvrtku

Tehnologija

Sljedeće bi godine cijene pametnih telefona mogle značajno porasti

Pametni prsten bi mogao zamijeniti novčanik i ključeve

Mate Rimac pokazao prvih 60 robotaksija

Više od milion korisnika prešlo je na ovaj operativni sistem odmah nakon gašenja podrške za Windows 10

Novi dokumenti otkrivaju da je Meta skrivala upozorenja o štetnosti Instagrama: "Zakerberg ima krv na svojim rukama"

Tramp pokrenuo najveći američki projekat još od odlaska na Mjesec: Vještačka inteligencija "pod jednim krovom"

Ko su i za što se zalažu 'AI vegani'?

Uber najavio revoluciju: Evo ko će u budućnosti dostavljati naručenu hranu

Šta je VPN, čemu služi i kako radi?

YouTube počeo s testiranjem još jedne opcije: Evo o čemu se radi

Sprovedena studija: Četbotovi s vještačkom inteligencijom iskrivljuju vijesti

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

Novi proboj nauke: Bliži nam se globalni kvantni internet?

Bluesky uvodi "dislike" i koncept društvenog komšiluka

WhatsApp uvodi promjenu koja se činila nezamislivom: Potpuno se mijenja način komunikacije

Metin glavni AI naučnik daje otkaz i pokreće vlastitu tvrtku