Sukob između američkog predsjednika Donalda Trampa i milijardera Elona Maska zbog zakona o potrošnji pogoršao je neizvjesnost oko budućnosti budžeta NASA-e, koji se suočava s velikim rezovima.<h2>Četrdeset naučnih misija</h2>Svemirska agencija objavila je svoj budžetski zahtjev upućen Kongresu, kojim bi se finansiranje naučnih projekata smanjilo za gotovo polovinu.Četrdeset naučnih misija, koje su u razvoju ili su već u svemiru, su na putu da budu obustavljene.Tramp je zaprijetio da će povući federalne ugovore s Maskovom kompanijom, Space X. NASA se oslanja na flotu raketa Falcon 9 te kompanije za opskrbu Međunarodne svemirske stanice posadom i zalihama.Naučnik Simeon Barber kaže da neizvjesnost ima "zastrašujući utjecaj" na program ljudskih svemirskih letova."Svemirska nauka i istraživanje oslanjaju se na dugoročno planiranje i saradnju između vlade, kompanija i akademskih institucija", rekao je.Osim sukoba između Trampa i Maska, postoji i zabrinutost zbog velikih rezova koje je Bijela kuća zatražila od NASA-inog budžeta.<h2>Privremena mjera</h2>Svi sektori su namijenjeni uštedama, osim napora za slanje astronauta na Mars, koji je dobio poticaj od 100 miliona dolara (74 miliona funti).Vjerovatno je da će smanjeni budžet Bijele kuće biti uveden kao privremena mjera, koja se potom ne bi mogla lako poništiti, jer kada se svemirske misije obustave, teško ih je, ako ne i nemoguće, ponovo pokrenuti.

Četrdeset naučnih misija, koje su u razvoju ili su već u svemiru, su na putu da budu obustavljene

Sukob između Trampa i Maska prijeti obustavljanju misija NASA-e

Ono što je do nedavno izgledalo kao naučna fantastika, uskoro bi moglo postati dio svakodnevice – automobil koji može poletjeti. Krajem 2025. ili početkom 2026. godine započet će proizvodnja konačne verzije Modela A.Posljednjih desetak godina nekoliko kompanija radi na razvoju prijevoznih sredstava budućnosti, ali većina njih stvara vozila slična dronovima s elisama, koja prevoze nekoliko putnika. Međutim, američka kompanija Alef Aeronautics razvija prijevozno sredstvo koje može voziti cestom poput automobila, a u slučaju gužve – poletjeti. Iz ove kompanije tvrde da je njihov proizvod prvi pravi leteći automobil, iako se s tim ne slažu svi. Naime, kompanija Klein Vision nedavno je predstavila AirCar 2, hibridno vozilo za cestu i zrak, koje je spremno za proizvodnju, ali još čeka potrebne certifikate.Alef Aeronautics već deset godina radi na svom letećem automobilu, a sada su spremni da svoju viziju pretvore u stvarnost. Prototip Modela A predstavili su krajem 2022. godine, a nedavno su objavili video u kojem ovo vozilo uspješno obavlja kraći let. Model A ima domet od oko 350 km na cesti i oko 175 km u zraku. Proizvodnja verzije spremne za cestu i let trebalo bi da počne krajem 2025. ili početkom 2026. godine.

Kompanija je već zaprimila preko 3400 prednarudžbi, što ukupno iznosi oko milijardu dolara ako se sve narudžbe realizuju. Rezervacija košta 150 dolara, odnosno 1500 dolara za prioritetnu listu čekanja, dok će cijena vozila biti oko 300.000 dolara. Iz kompanije najavljuju da će troškovi proizvodnje s vremenom značajno pasti, potencijalno ispod cijene Toyote Corolle ili Forda Focusa.Kako je Model A klasificiran kao ultralaki zračni objekt, za upravljanje nije potreban poseban certifikat, ali podliježe ograničenjima poput letenja samo tokom dana, unutar određenih zona i izvan gusto naseljenih područja.

Krajem ove ili početkom sljedeće godine kreće proizvodnja finalne verzije Modela A

Ovakvo vozilo do sada smo viđali samo u SF filmovima, a sada postaje stvarnost

Istraživanje, koje je naručilo Evropsko udruženje kreditnog sektora (ECSA), obuhvatilo je uzorak od 19 banaka, čiji bi troškovi prilagodbe iznosili nešto više od dvije milijarde eura.Na osnovu toga, PwC procjenjuje da bi ukupan iznos koji bi banke u eurozoni morale izdvojiti za prilagodbu novom sistemu mogao dostići od 18 do 30 milijardi eura.Istraživanje pokazuje da će značajna sredstva biti potrebna za ažuriranje mobilnih aplikacija za bankarstvo, internetskih platformi, platnih kartica i fizičkih terminala.Prema PwC-u, svaka banka će samo za prilagodbu infrastrukture bankomata morati u prosjeku izdvojiti oko devet miliona eura.Osim finansijskih ulaganja, digitalni euro će zahtijevati i angažman velikog dijela radne snage u višegodišnjem periodu, što bi, prema istraživanju, moglo usporiti inovacije u sektoru digitalnih plaćanja.Njemačka novinska agencija dpa podsjeća da je ideja o digitalnom euru zamišljena kao evropski odgovor na dominaciju američkih servisa za digitalna plaćanja, kao što su PayPal, Mastercard i Visa.Ipak, mnoge banke u Njemačkoj ostaju skeptične prema projektu, posebno dovodeći u pitanje njegovu dodatnu vrijednost u odnosu na postojeće načine plaćanja, poput transfera u stvarnom vremenu.

Uvođenje digitalnog eura moglo bi bankama donijeti između 18 i 30 milijardi eura troškova, pokazuje istraživanje konsultantske kompanije PwC

Digitalni euro nosi bankama milijarde eura troškova

ChatGPT sve više prerasta iz običnog chatbota u snažnog asistenta za poslovne korisnike, zahvaljujući novim mogućnostima poput snimanja sastanaka i pristupa dokumentima pohranjenim na popularnim servisima.Kompanija OpenAI najavila je u srijedu da je ChatGPT dobio funkciju tzv. "načina snimanja", kao i integraciju s najkorištenijim cloud platformama, što ga čini još korisnijim alatom za poslovne timove.Prema navodima OpenAI-ja, ChatGPT može jasno strukturirati i predstaviti informacije iz dokumenata, poštujući sve korisničke dozvole unutar organizacije — pri tome koristi i izvore citata iz dokumenata. To znači da korisnici mogu postavljati upite vezane za sadržaj datoteka koje se nalaze na Google Driveu, Dropboxu, Boxu, SharePointu i OneDriveu.Način snimanja trenutno je dostupan isključivo pretplatnicima ChatGPT Team paketa. Ova opcija automatski pravi transkripte sa vremenskim oznakama, bilješkama i zadacima, što uveliko pojednostavljuje analizu i upravljanje sastancima.ChatGPT Team zahtijeva najmanje dva korisnika, a košta 23 eura po korisniku mjesečno uz godišnju pretplatu. Isti alati — uključujući pristup dokumentima i snimanje — dostupni su i korisnicima naprednijih paketa: ChatGPT Enterprise i Edu (akademski model).OpenAI je lansirao verziju ChatGPT Enterprise još 2023. godine, a među klijentima su se našle kompanije poput Canve, Blocka, PwC-a i Estée Laudera. ChatGPT Team predstavljen je u januaru 2024. godine, kao opcija namijenjena manjim firmama.Do juna ove godine, OpenAI je izvijestio da ima tri miliona poslovnih pretplatnika, u poređenju s dva miliona u februaru.U međuvremenu, najveći tehnološki giganti poput Googlea, Microsofta, Amazona i Anthropica vode intenzivnu bitku za dominaciju u sektoru poslovne vještačke inteligencije — tržištu koje bi, prema pisanju portala <a href="https://www.theverge.com/news/679580/chatgpt-google-drive-dropbox-meeting-notes">The Verge</a>, moglo premašiti vrijednost od 935 milijardi eura u narednih sedam godina.

Sve više prerasta iz običnog chatbota u snažnog asistenta za poslovne korisnike

ChatGPT dobio nove ovlasti, sada može čitati i koristiti podatke iz ovih popularnih platformi

Ruske vlasti predstavile su novu nacionalnu aplikaciju za razmjenu poruka, u nastojanju da ojačaju digitalni suverenitet i smanje oslanjanje na strane servise poput WhatsAppa i Telegrama.Sergej Bojarski, predsjednik Odbora za informacionu politiku u ruskom parlamentu, izjavio je u petak da će nova aplikacija predstavljati ključni korak ka potpunom osiguranju digitalne infrastrukture Rusije.- Stvaranjem nacionalnog multifunkcionalnog servisa, jedinstvenog digitalnog ekosistema, zatvaramo posljednju prazninu u našoj digitalnoj sigurnosti - rekao je Bojarski, prenosi turska agencija Anadolu.Ova inicijativa ima za cilj da zamijeni strane platforme savremenim domaćim rješenjem, uz veću kontrolu nad komunikacijom i podacima korisnika.- WhatsApp i Telegram mogu nastaviti s radom, ali samo ako u potpunosti poštuju naše zakone. Više neće imati prednost zbog nedostatka konkurencije - poručio je Bojarski, odbacivši tvrdnje da se time guše strane aplikacije.Kako je dodao, nova aplikacija je dio šire strategije digitalne transformacije Rusije, koja uključuje razvoj lokalnih društvenih mreža, elektronske uprave i domaćih sistema za online bankarstvo.Ovim potezom, smatra Bojarski, Rusija dodatno potvrđuje svoje opredjeljenje ka digitalnom suverenitetu – trendu koji tek počinje da se razvija u mnogim drugim zemljama.

Lansiranjem vlastite aplikacije za razmjenu poruka, Rusija smatra da će zatvoriti posljednju prazninu u svojoj nacionalnoj digitalnoj sigurnosti

Rusima je dosta Telegrama i WhatsAppa: Lansiraju aplikaciju koja će ih zamijeniti

Mask je odlučan u namjeri da društvenu mrežu, nekada poznatu kao Tviter, pretvori u "aplikaciju za sve". Fokus se sada dodatno preusmjerava na komunikaciju, kako bi platforma X mogla konkurisati aplikacijama poput Vocapa, Signala i drugih popularnih servisa za dopisivanje.Nova funkcija nosi naziv XChat, i biće integrisana direktno u samu mrežu X – neće postojati kao posebna aplikacija, već kao dio sistema direktnih poruka. Iako već sada postoji mogućnost razmjene poruka među korisnicima, u poređenju s konkurencijom, trenutne opcije su prilično ograničene.<h2>Nestajuće poruke, šifrovani inbox i pozivi</h2>Jedna od ključnih novina koju donosi XChat jesu nestajuće poruke – nakon što korisnik pročita poruku, ona će se automatski izbrisati s uređaja nakon određenog vremena. Pored toga, najavljena je i mogućnost proširenog dijeljenja datoteka, kao i opcije za audio i video pozive.U objavi na mreži X, Mask je najavio da će nova funkcija koristiti snažnu enkripciju "u stilu bitkoina", kao i potpuno novu arhitekturu platforme.- Enkripcija je dizajnirana po uzoru na bitkoin – izuzetno sigurna i decentralizovana - poručio je Mask.Međutim, dio korisnika skeptično je reagovao na taj opis, smatrajući da se radi o marketinškoj frazi bez konkretnog značenja. Neki korisnici su istakli da im nije jasno šta enkripcija "u stilu bitkoina" zaista znači i da bi ovakvi izrazi mogli samo stvoriti konfuziju.Prema navodima korisnika koji su XChat testirali još u aprilu, inbox će biti moguće zaštititi lozinkom, što bi značajno podiglo nivo privatnosti. Kada je riječ o nestajućim porukama, beta verzija omogućavala je tri opcije: da se poruke brišu nakon pet minuta, jednog sata ili osam sati. Očekuje se da će konačna verzija možda donijeti i dodatne vremenske intervale.<h2>Kada XChat postaje dostupan?</h2>Na pitanje jednog korisnika o tome kada će XChat biti dostupan široj javnosti, Mask je odgovorio: "Ove sedmice, ako ne bude problema sa skaliranjem."Time je poručio da ova funkcija neće biti ograničena samo na pretplatnike, već će biti dostupna svim korisnicima platforme X. Ipak, ostaje da se vidi hoće li zvanična verzija uistinu ispuniti najavljena očekivanja.

Ranije su već počeli s testiranjima, a ova bi opcija uskoro mogla biti dostupna svima

Ilon Mask je napravio još jedan korak prema ostvarenju svoje vizije za platformu X

Najnoviji turski domaći borbeni dron Bayraktar TB3 prošao je još jednu važnu fazu testiranja na nosaču aviona s kratkom pistom TCG Anadolu, premašivši 100 uspješno izvedenih letova.Prema saopćenju kompanije Baykar objavljenom u utorak, testiranja Bayraktara TB3, prvog bespilotne borbene letjelice u historiji koja može potpuno autonomno da poleti i sleti s broda sa kratkom pistom, uspješno su provedena na TCG Anadolu.Tokom najnovijih testova, koji su izvršeni između 28. maja i 2. juna, provjerena je i sposobnost potpuno automatskog polijetanja i slijetanja uz podršku vizuelne vještačke inteligencije (AI).Uspješno su testirane i ključne sposobnosti kao što su vizuelno praćenje linije, detekcija nosača aviona, prepoznavanje piste i procjena ugla slijetanja pomoću vizije sa tla.<h2>Više od 1.167 sati leta</h2>S najnovijim testovima, Bayraktar TB3 premašio je prag od 100 letova i dostigao 101 borbeni let. Tokom svojih misija s broda, nacionalni dron je ukupno proveo u zraku 1.167 sati i 8 minuta.Ukupan broj letova u sklopu cjelokupnog testnog programa dostigao je 709. Tokom dužeg letačkog testa 20. decembra 2023. godine, letjelica je neprekidno letjela 32 sata i prešla udaljenost od 5.700 kilometara.Bayraktar TB3 prvi put je poletio s TCG Anadolu 19. novembra 2024. godine, što je označilo prekretnicu u historiji svjetskog zrakoplovstva.U periodu od 25. do 27. marta 2025. godine, UCAV je dodatno potvrdio svoje sposobnosti preciznim pogotcima na pomorske ciljeve koristeći naddzvučnu raketu UAV-122, proizvedenu u kompaniji ROKETSAN.U ovom testu, lasersko obilježavanje ciljeva iz zraka obavljao je Bayraktar TB2, što je demonstriralo uspješnu koordinaciju dva različita UCAV-a u zajedničkom gađanju cilja.<h2>Lider u izvozu borbenih dronova</h2>Baykar, proizvođač Bayraktara TB3, bio je lider u izvozu odbrambene i zrakoplovne industrije u 2021., 2022. i 2023. godini, prema podacima Sekretarijata za odbrambenu industriju i Turske izvozne skupštine (TIM).Od početka R&amp;D procesa bespilotnih letjelica 2003. godine, Baykar je ostvario 83 posto svojih prihoda iz izvoza.Kompanija je 2023. izvezla dronove u vrijednosti od 1,8 milijardi dolara i bila među deset najvećih izvoznika iz svih sektora u Turskoj.Kao vodeća firma u globalnom izvozu bespilotnih letjelica, Baykar je nastavio sa uspjesima i u 2024. godini, ostvarivši ponovo prihod od 1,8 milijardi dolara, od čega je 90 posto došlo iz izvoza.Baykar je 2023. godine samostalno ostvario trećinu ukupnog izvoza sektora, a u 2024. četvrtinu, čime je Turska postala globalni lider u izvozu borbenih dronova.Turski gigant u oblasti dronova potpisao je izvozne ugovore sa 35 zemalja za Bayraktar TB2 i sa 15 zemalja za Bayraktar Akıncı.

Najnoviji turski domaći borbeni dron Bayraktar TB3 prošao je još jednu važnu fazu testiranja na nosaču aviona s kratkom pistom TCG Anadolu

Bayraktar TB3 uspješno izveo polijetanje i slijetanje pomoću vještačke inteligencije

Novinari južnokorejske medijske kuće Daily NK, koja godinama prati događaje u Sjevernoj Koreji, uspjeli su pribaviti pametni telefon iz te zemlje kako bi saznali više o korištenju mobilnih uređaja. Telefon je proslijeđen novinarima <a href="https://www.bbc.com/news/videos/cewd82p09l0o">BBC-a</a>, koji su otkrili zapanjujuće detalje, iako, s obzirom na strog režim Sjeverne Koreje, ova otkrića nisu iznenađujuća.Iako iz objavljenog videozapisa nije jasno o kojem modelu telefona se radi, dizajnom podsjeća na standardne pametne telefone korištene širom svijeta. Ključna razlika leži u softveru, koji je usmjeren na tri aspekta: državni nadzor, kontrolu i cenzuru.<h2>Cenzura</h2>Korisnici telefona u Sjevernoj Koreji nemaju pristup globalnom internetu, a komunikacija je ograničena jer softver automatski cenzuriše nepoželjne riječi.&nbsp;- Ako upišu nepodobnu riječ, alat za cenzuru odmah ih upozorava i mijenja tu riječ - objasnili su na Tech Spotu. Na primjer, ako korisnik upiše južnokorejski izraz za starijeg brata ili dečka (oppa), telefon ga automatski zamjenjuje riječju "druže". Slično, pisanje "Južna Koreja" rezultira zamjenom s izrazom "marionetska država". Ovi mehanizmi cenzure duboko su ugrađeni u softver, omogućavajući državi ne samo kontrolu informacija, već i slanje propagandnih poruka na ličnom nivou.<h2>Nadzor i kontrola</h2>Pored toga, država prati i aktivnosti korisnika. Telefon svakih pet minuta automatski snima zaslon i pohranjuje snimke u datoteku kojoj korisnici ne mogu pristupiti.&nbsp;- Putem screenshotova država može naknadno pratiti sve korisničke aktivnosti – s kim su komunicirali, što su gledali na telefonima - naveli su na Tech Spotu.Režim Sjeverne Koreje pojačao je napore da spriječi kulturološki utjecaj Južne Koreje. Posebni omladinski odredi patroliraju ulicama, zaustavljaju mlade i pregledavaju njihove telefone u potrazi za zabranjenim sadržajem, poput poruka ili medija.Unatoč ovim mjerama, južnokorejski sadržaj, poput TV emisija i filmova, i dalje pronalazi put do Sjeverne Koreje. Neki prebjezi ističu da je upravo izloženost ovom sadržaju bila ključni razlog za njihov bijeg iz zemlje u potrazi za boljim životom.

Telefon koji je jedna južnokorejska organizacija prokrijumčarila iz Sjeverne Koreje završio je u rukama novinara BBC-a koji su ga proučili

Novinari analizirali telefon iz Sjeverne Koreje: Otkrili su nevjerovatne stvari

Izrael je postao prva zemlja na svijetu koja je uspješno koristila visokosnažno lasersko oružje za obaranje napadačkih dronova, čime je otvorena nova faza u globalnoj odbrani od savremenih prijetnji na bojnom polju.U prvoj zabilježenoj upotrebi lasera u ratnim uslovima, izraelska vojska uništila je neprijateljske letjelice pomoću usmjerene svjetlosne zrake, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Izraela. Ovim uspjehom, Izrael je postao prva država koja je u borbenoj situaciji primijenila tehnologiju usmjerene energije.<h2>Testiranje u ratnim uslovima</h2>Sistemom je upravljala Zračna odbrambena jedinica izraelskog ratnog vazduhoplovstva, a razvila ga je domaća odbrambena kompanija Rafael Advanced Defense Systems. Riječ je o prototipu koji koristi koncentrisanu lasersku zraku kako bi s visokom preciznošću zagrijao, oštetio ili potpuno uništio ciljeve u vazduhu.Na snimku koji je objavilo izraelsko Ministarstvo odbrane vidi se najmanje tri uspješna presretanja, uključujući trenutak kada laser zapali krilo drona, koji zatim pada i eksplodira.- Povratne informacije s terena nastavit će usmjeravati razvoj i upotrebu ovog oružja - naveli su izraelski zvaničnici u zajedničkom saopštenju koje je prenio <a href="https://www.businessinsider.com/see-israels-laser-weapon-the-first-shoot-down-drones-war-2025-5">Business Insider</a>.Laserski sistem je dio većeg plana modernizacije izraelske višeslojne vazdušne odbrane, poznatog kao Iron Beam, čija vrijednost iznosi oko 460 miliona eura. Novi sloj zaštite osmišljen je kako bi efikasno odgovorio na prijetnje dronovima koje koriste grupe poput Hamasa i Hezbolaha – bez potrebe za skupim raketnim presretačima.<h2>Globalni interes za lasersku tehnologiju</h2>Razvoj ove tehnologije budno prate i druge zemlje. Saudijska Arabija ulaže u kineske verzije laserskih sistema, dok Ujedinjeni Arapski Emirati rade na sopstvenim modelima. Sjedinjene Američke Države takođe investiraju u nekoliko prototipa, uključujući AN/SEQ-3 kompanije Kratos, kao i u oružja zasnovana na mikrovalnoj energiji.- Laseri omogućavaju gotovo neograničenu municiju.&nbsp;Ovo oružje će temeljno promijeniti obrambenu strategiju – nudi brzo, precizno i ekonomično presretanje koje nadmašuje sve što trenutno postoji - izjavio je Joav Turdžeman, direktor kompanije Rafael.<h2>Ograničenja i izazovi</h2>Ipak, stručnjaci ističu da laser ima svoja ograničenja. Njegova efikasnost značajno opada u lošim vremenskim uslovima poput magle, kiše i oblaka. Osim toga, laserski sistemi zahtijevaju stabilno napajanje visokom električnom energijom, što može predstavljati ozbiljan logistički izazov u ratnim zonama.

U prvoj zabilježenoj upotrebi lasera u ratnim uslovima, izraelska vojska uništila je neprijateljske letjelice pomoću usmjerene svjetlosne zrake

Izrael postao prva zemlja koja ruši napadačke dronove laserima

Svako novo curenje fotografija i snimaka misterioznih kineskih vojnih aviona u letu otkriva dodatne detalje i ujedno potvrđuje određene pretpostavke koje stručnjaci već neko vrijeme iznose o tim letjelicama.<h2>Nova saznanja</h2>Nedavno se pojavila nova fotografija koja po prvi put prikazuje kineski borbeni avion J-36 direktno s prednje strane. Ova slika potvrđuje ranije pretpostavke da je riječ o teškom taktičkom borbenom avionu s izuzetno širokom kabinom i kupolastim poklopcem iznad širokog nosnog dijela. Posebno se ističe raspored sjedenja – dva člana posade sjede jedan pored drugog, što je prilično neuobičajeno i prisutno kod svega nekoliko modela kao što su ruski Su-34 ili američki F-111.Na fotografiji su jasno vidljivi gornji usisnik za središnji motor te dva donja usisnika, što ukazuje na konfiguraciju s tri motora. Djelimično su prikazani i trapezoidni donji usisnici zraka, nalik onima na F-22, piše portal The War Zone.Iz ovog novog ugla, ogromne dimenzije aviona dolaze do punog izražaja. Avioni sa smanjenom radarskom uočljivošću često izgledaju usko kada se posmatraju sa strane, ali prednji pogled otkriva stvarnu širinu Chengduovog dizajna nove generacije borbenih aviona.<h2>"Očekuju se nove snimke"</h2>Iako autentičnost fotografije nije moguće potpuno potvrditi, ona se uklapa u poznati obrazac poluslužbenih curenja fotografija kineskih vojnih letjelica koje se povremeno pojavljuju na internetu.

<blockquote class="twitter-tweet">Very interesting but strange frontal view of the CAC J-36, which due to the „merging“ of the top air intake, DSI bump and the wide cockpit makes it look even wider ... <a href="https://t.co/xWFXAOjcFb">pic.twitter.com/xWFXAOjcFb</a>&mdash; @Rupprecht_A (@RupprechtDeino) <a href="https://twitter.com/RupprechtDeino/status/1928713452329095364?ref_src=twsrc%5Etfw">May 31, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Objava je uslijedila samo nekoliko dana nakon što su se pojavile najjasnije dosadašnje fotografije Shenyangovog misterioznog borbenog aviona koji se neslužbeno označava kao J-XDS ili J-50. Te slike prikazuju puni bočni pogled i ugao s donje strane. Kabina pilota skladno se stapa s gornjom konturom trupa, dok veliki nos ukazuje na postojanje snažnog AESA radara. Na fotografijama su vidljive i zakretne završne površine krila, mlaznica nalik onoj na američkom F-22 Raptoru, kao i izražen EO/IR senzor ispod nosa letjelice.Oba aviona prvi put su u javnosti viđena 26. decembra 2024. godine. Ono što je gotovo sigurno jeste da će do kraja godine biti objavljeno još snimaka, vjerovatno i u višoj rezoluciji, oba misteriozna kineska aviona

Nedavno se pojavila nova fotografija koja po prvi put prikazuje kineski borbeni avion J-36 direktno s prednje strane

Prvi pogled sprijeda na J-36, tajanstveni kineski vojni avion

Novi izvršni direktor Tindera, Spenser Raskof (Spencer Rascoff), planira promijeniti imidž popularne aplikacije za upoznavanje, koja je dugo bila poznata kao platforma za spojeve bez obaveza.&nbsp;Cilj mu je da Tinder postane privlačniji pripadnicima generacije Z, mladima rođenima između 1997. i 2012. godine, koji, kako tvrdi, imaju manje seksualnih odnosa i piju manje alkohola u odnosu na prethodne generacije.Nakon što je Tinder 2012. godine revolucionirao način upoznavanja među milenijalcima, nova generacija ne pokazuje isti entuzijazam za aplikaciju, uglavnom zbog njenog imidža.<h2>Nove funkcije</h2>Raskof ističe da generacija Z ne traži neobavezne spojeve, već kvalitetnije veze. U skladu s tim, Tinder uvodi nove funkcije, poput opcije "double datinga", koja omogućava korisnicima da u parovima zajedno upoznaju druge parove, čime se smanjuje pritisak i stvara ugodnije iskustvo.Ova opcija već je testirana u Europi s dobrim rezultatima, a globalno lansiranje najavljeno je za ljeto. Raskof, koji je nedavno preuzeo upravljanje "Match Groupom", kompanijom koja u svom vlasništvu ima i "Hinge" i "OkCupid", želi unaprijediti Tinder i fokusirati se na sigurnost i kvalitetu korisničkog iskustva, čak i ako to kratkoročno znači manju zaradu.<h2>Pad korisnika</h2>Istraživanja pokazuju da je veliki broj pripadnika generacije Z napustio Tinder zbog njegovog imidža kao aplikacije za "seks bez obaveza", pa se okreću platformama koje više naglašavaju ozbiljne veze.&nbsp;Prema podacima iz 2023. Tinder je u proteklom periodu zabilježio pad korisnika od 10 posto.

Tinder je u proteklom periodu zabilježio pad korisnika od 10 posto

Novi izvršni direktor Tindera: Generacija Z ima manje spolnih odnosa

S obzirom na to da korisnici danas svakodnevno provode sate na telefonima - surfajući internetom, gledajući video sadržaje, fotografišući, igrajući igrice i slično - mnogima baterija ne izdrži ni jedan cijeli dan, pa sa sobom nose eksterne punjače. Ako vam se čini da vam se baterija posljednjih dana prazni brže nego inače, niste jedini — a sada je poznato i zašto. Krivac je – Instagram.Nakon što su se korisnici Googleovih telefona iz serije Pixel (od modela Pixel 6 pa sve do Pixela 9) počeli žaliti na ovaj problem, novinari portala 9to5 Google kontaktirali su Google i zatražili komentar. Iz te kompanije su ih uputili na objavu pod naslovom “Potrošnja baterije na uređajima koji koriste Android” na njihovoj zvaničnoj stranici za korisničku podršku.Objava je kratka i jasna. U njoj stoji: "Od 28. maja (dakle, od juče), Instagram je objavio ažuriranu verziju aplikacije koja bi trebala spriječiti problem prekomjerne potrošnje baterije na Android uređajima. Pozivamo sve korisnike da ažuriraju aplikaciju."Iako je problem bio posebno izražen kod Googleovih telefona, portal Android Authority piše da su se žalbe pojavile i među korisnicima drugih Android uređaja. Prema tim izvještajima, Instagram je u posljednje vrijeme trošio znatno više energije od drugih aplikacija za isti period korištenja. Kao primjer, navodi se slučaj korisnika telefona Samsung Galaxy A53 kojem je Instagram za 54 minute korištenja potrošio 12,4 posto baterije, dok je WhatsApp u istom periodu potrošio samo 2,4 posto.Kako je Google javno objavio upozorenje korisnicima Androida, jasno je da je riječ o raširenom problemu. Dobra vijest je da je greška uzrokovana aplikacijom kompanije Meta, koja stoji iza jedne od najpopularnijih društvenih mreža, u međuvremenu ispravljena. Korisnici koji su ažurirali Instagram prijavljuju značajno smanjenu potrošnju baterije tokom korištenja te aplikacije.

Nakon što su se neki korisnici Androida požalili na probleme s brzim pražnjenjem baterije, iz Googlea su odlučili reagovati

Jedan od najpopularnijih aplikacija "ubija" bateriju na Androidima: Google objavio šta treba uraditi

Muhamed Hamamdžić (19) iz Sarajeva na putu je da ostvari velike uspjehe, ne samo na ličnom planu, nego bi koristi od njegovih ideja imali i građani BiH pa i šire.&nbsp;Naime, ovaj mladi inovator spojio je tehnologiju i održivost kroz pametna rješenja pa je već u Srednjoj elektrotehničkoj školi za energetiku osmislio manju vjetroelektranu za kućnu upotrebu, a sada je ideju unaprijedio.<h2>Niz prednosti</h2>Hamamdžić predvodi tim “Turbine Tech”, a dobitnik je priznanja za najbolji tehničko-inžinjerski projekt na manifestaciji "Made in BiH 2024“, održanoj u januaru.– Projekt “Turbine Tech” pokrenuo sam prije godinu s ciljem razvoja inovativnih rješenja u oblasti obnovljive energije, s fokusom na vertikalne vjetroturbine i pametne uređaje za nadzor i upravljanje energetskim sistemima. Inspiraciju sam pronašao u viziji Emerika Bluma, koji je ukazivao na važnost ulaganja u energetiku i obnovljive izvore u BiH – kaže Hamamdžić za "Avaz“.Inovacijama se počeo baviti 2023. godine, a ističe da u njegovom timu svi imaju istu želju i cilj, a to je da naprave inovativno rješenje koje će zaživjeti ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu.

- Inovacijama me privuklo to što se one kasnije koriste u svakodnevnom životu. Ovi mobiteli koje danas koristimo bili su inovacija i veliki napredak za čovječanstvo, a sada su neizostavan dio svakodnevice. Inovacije donose realna rješenja, kao što je ova turbina koju u budućnosti ljudi mogu postavljati na krovove svojih kuća ili za proizvodnju električne energije, kako bi imali svoju, čistu energiju i zaštitili Planetu od zagađivanja – objasnio je Hamamdžić.Objašnjava da je Savonijusova turbina vrsta vertikalne vjetroturbine koja se oslanja na silu otpora vjetra umjesto na uzgon, što donosi niz prednosti – od efikasnog rada pri nižim brzinama vjetra, smanjene buke, do rada bez potrebe za usmjeravanjem prema smjeru vjetra.– Zbog svog jednostavnog mehaničkog dizajna, ove turbine zahtijevaju minimalno održavanje. Idealne su za ruralna i urbana područja gdje vjetar nije jak, a tradicionalne horizontalne turbine ne pružaju dovoljan učinak. Njihova tišina i fleksibilnost ih čine pogodnim za instalaciju blizu naseljenih mjesta – dodaje on.Savonijusove turbine posebno su pogodne za male, decentralizovane energetske sisteme, poput domaćinstava, farmi ili kampova, ali se mogu koristiti i u manjim industrijskim pogonima. BiH, prema Hamamdžiću, ima veliki neiskorišteni potencijal u ovom segmentu, naročito u zabačenim predjelima gdje je energetska mreža slabo razvijena.<h2>Otpornija budućnost</h2>Projekt “Turbine Tech” predstavljen je na više tehničkih sajmova i takmičenja, gdje je naišao na veoma pozitivne reakcije inžinjera i potencijalnih investitora. Također treba naglasiti da “Turbine Tech” ima vlastitu aplikaciju za kontrolisanje vertikalnih vjetroturbina koja se može pronaći na Microsoft app.– Naš cilj nije samo razvoj turbina. Želimo izgraditi cijeli ekosistem za pametnu i održivu energetiku. Vjerujem da kroz ovaj projekt možemo doprinijeti stvaranju otpornije i zelenije energetske budućnosti – zaključuje Muhamed Hamamdžić.<h2>Spektar usluga</h2>Kako bi dodatno proširili svoju stručnost i omogućili korisnicima pristup većem spektru usluga, “Turbine Tech” pokrenuo je tri nova sektora pored razvoja hibridnih Savoniusovih turbina: Development, Digital Engineering, Interior Design. Ove sektore su formirali s ciljem da podijele svoje znanje i iskustvo s korisnicima kojima je potrebna stručna pomoć u razvoju softverskih rješenja, digitalnom inžinjeringu ili modernom dizajnu interijera.Smatram da bi trebalo više mladih ljudi da se bavi inovacijama, jer bismo dobivali više boljih projekata i svoju državu mogli predstavljati u najboljem svjetlu.

 Hamamdžić predvodi tim "Turbine Tech", a dobitnik je priznanja za najbolji tehničko-inžinjerski projekt na manifestaciji "Made in BiH 2024"

Srednjoškolac napravio korak dalje za zelenu budućnost BiH: Muhamed Hamamdžić osmislio rješenje u oblasti obnovljive energije

U srcu austrijske prijestonice, u prepoznatljivom muzejskom kvartu MuseumsQuartier, svečano je otvorena prva Međunarodna konferencija o digitalnom humanizmu, koja Beč do 29. maja pretvara u svjetski centar za etičku i demokratsku digitalnu budućnost.Pod sloganom "Shaping our digital future" (Oblikujmo našu digitalnu budućnost), konferencija okuplja stručnjake iz nauke, tehnologije, politike i civilnog društva kako bi diskutovali o budućnosti digitalnih tehnologij, ali iz perspektive čovjeka.- Digitalizacija nije neutralna stvar, ona odražava naše vrijednosti. U Beču želimo tehnologiju koja poštuje ljudska prava, jednakost i demokratiju. Zato ova konferencija šalje snažnu poruku: digitalni razvoj mora služiti ljudima - rekla je Veronika Kaup-Hasler, bečka gradska vijećnica za nauku i kulturu.<h2>Zaštita građana</h2>Nekadašnji gradonačelnik Beča, Mihael Heupl (Michael Häupl), koji danas vodi bečki naučno-tehnološki fond, bio je još direktniji, te ja kazao da "digitalni humanizam nije prazna riječ, to je stav!".- Beč je tu da pokaže kako se tehnologija može razvijati u korist svih građana, a ne samo elita - kazao je Häupl.Evropske metropole već danas razmišljaju kako zaštititi građane od negativnih posljedica digitalizacije, ali i kako maksimalno iskoristiti njene prednosti za opće dobro.<h2>Izazovi i prilike</h2>Prvog dana konferencije, raspravljalo se o izazovima i prilikama koje donosi vještačka inteligencija: kako osigurati da algoritmi ne diskriminiraju, kako ih pravno regulisati i kako zaštititi javni interes. U fokusu je i uticaj digitalnih platformi na demokratiju, medije i novinarstvo, ali i kako nove tehnologije mogu pozitivno uticati na društvo, ako se pravilno usmjere.Beč je još 2019. godine pokrenuo Digitalni manifest, a sada ide korak dalje okupljajući svjetske stručnjake za nova rješenja. Grad pokazuje kako se tehnologija može razvijati pažljivo, promišljeno i, što je najvažnije, u službi čovjeka.Poruka je jasna: budućnost je digitalna, ali samo ako je i humana, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.

Konferencija okuplja stručnjake iz nauke, tehnologije, politike i civilnog društva

U Beču počela prva međunarodna konferencija o digitalnom humanizmu

Dok se svjetske kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom utrkuju za prevlast i sve veći udio u globalnim resursima potrebnim za rad AI modela, Kina ima drugačiju viziju – seli superračunare u orbitu.Održavanje funkcionalnosti savremenih AI modela zahtijeva ogromne količine električne energije i računalne snage. Microsoft je, na primjer, zbog rastućih potreba odlučio reaktivirati poznatu nuklearnu elektranu "Three Mile Island" u Sjedinjenim Američkim Državama.<h2>Prva lansiranja</h2>S druge strane, Kina je odlučila potražiti rješenje izvan granica planete. Lansirana je prva serija satelita koji će biti dio svemirskog superračunarskog sistema s integrisanim AI-jem.Kako prenose kineski mediji, projekat pod nazivom "Konstelacija tri tijela" predviđa lansiranje ukupno 2800 satelita. Prvih 12 već je lansirano iz Centra za lansiranje satelita Điučuan, koji se nalazi na sjeverozapadu Kine.Cilj je stvoriti orbitalnu superračunarsku mrežu koja će omogućiti obradu podataka direktno u svemiru, a zatim ih slati nazad na Zemlju. Za razliku od zemaljskih superračunara, orbitalna mreža neće zahtijevati vodu za hlađenje – što je veliki energetski izazov na Zemlji – jer koristi prirodno niske temperature u svemiru.Svaki satelit bit će opremljen AI modelom sa osam milijardi parametara i sposoban da u orbiti obrađuje sirove podatke. Kada kompletna mreža bude završena, očekuje se da će moći parirati najmoćnijim superračunarima koji trenutno rade na Zemlji.<h2>Nova faza AI utrke</h2>Iako su Kinezi napravili prvi korak, nisu jedini koji gledaju prema svemiru kao rješenju. Američke privatne kompanije poput Axiom Spacea i Blue Origina također planiraju izgradnju vlastitih orbitalnih računarskih mreža.Glavna prednost takvih sistema, osim što ne troše vodu za hlađenje, jeste mogućnost korištenja solarne energije, čime se znatno smanjuje potreba za električnom energijom na planeti. Na to upozorava i Međunarodna agencija za energiju, koja predviđa da bi podatkovni centri širom svijeta do 2026. mogli trošiti električne energije koliko i cijeli Japan.Hoće li kineski potez motivisati druge zemlje i kompanije da krenu istim putem, i kako će to uticati na astronomiju i istraživanje svemira, ostaje da se vidi. No, jedno je sigurno – AI utrka je ušla u novu fazu, i to među zvijezdama.

Lansirana je prva serija satelita koji će biti dio svemirskog superračunarskog sistema s integrisanim AI-jem

AI utrka seli u svemir: Kinezi grade superračunar s umjetnom inteligencijom u orbiti

Ranije nepoznata ruska hakerska grupa odgovorna je za prošlogodišnje kibernetičke napade na mreže nizozemske policije, NATO-a i nekoliko evropskih zemalja, saopćile su u utorak nizozemske obavještajne službe.Grupu, koju su sigurnosne agencije nazvale "Laundry Bear", vrlo vjerovatno podržava ruska država, naveli su u zajedničkom pismu parlamentu Opća obavještajna služba (AIVD) i Vojna obavještajna i sigurnosna služba (MIVD).Kibernetički napadi na nizozemske institucije, prema navodima agencija, dio su šire međunarodne prijetnje koju predstavlja ova hakerska grupa.- Laundry Bear je djelovala neprimjetno sve dok nije otkriveno da u septembru 2024. provodi hakersku operaciju kojom je uspješno pristupila povjerljivim podacima o službenicima nizozemske policije - navodi se u saopćenju.Osim toga, grupa je provodila kibernetičku špijunažu nad kompanijama koje proizvode sofisticiranu tehnologiju, do koje Rusija teško dolazi zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon početka rata u Ukrajini, dodale su obavještajne službe.Istraga je također pokazala da je "Laundry Bear" odgovorna za operacije protiv zapadnih vlada i institucija još od početka 2024. godine.- Grupa je pokušavala prikupiti informacije u vezi s nabavkom i proizvodnjom vojne opreme zapadnih vlada, kao i o zapadnim isporukama oružja za Ukrajinu - navodi se u zaključku saopćenja.

Sukob između Trampa i Maska prijeti obustavljanju misija NASA-e

Ovakvo vozilo do sada smo viđali samo u SF filmovima, a sada postaje stvarnost

Digitalni euro nosi bankama milijarde eura troškova

ChatGPT dobio nove ovlasti, sada može čitati i koristiti podatke iz ovih popularnih platformi

Rusima je dosta Telegrama i WhatsAppa: Lansiraju aplikaciju koja će ih zamijeniti

Ilon Mask je napravio još jedan korak prema ostvarenju svoje vizije za platformu X

Bayraktar TB3 uspješno izveo polijetanje i slijetanje pomoću vještačke inteligencije

Novinari analizirali telefon iz Sjeverne Koreje: Otkrili su nevjerovatne stvari

Izrael postao prva zemlja koja ruši napadačke dronove laserima

Prvi pogled sprijeda na J-36, tajanstveni kineski vojni avion

Novi izvršni direktor Tindera: Generacija Z ima manje spolnih odnosa

Jedan od najpopularnijih aplikacija "ubija" bateriju na Androidima: Google objavio šta treba uraditi

Srednjoškolac napravio korak dalje za zelenu budućnost BiH: Muhamed Hamamdžić osmislio rješenje u oblasti obnovljive energije

U Beču počela prva međunarodna konferencija o digitalnom humanizmu

AI utrka seli u svemir: Kinezi grade superračunar s umjetnom inteligencijom u orbiti

Nizozemske službe upozoravaju: Nova hakerska grupa uz podršku Rusije hakirala mreže policije i NATO-a

Tehnologija

Sukob između Trampa i Maska prijeti obustavljanju misija NASA-e

Ovakvo vozilo do sada smo viđali samo u SF filmovima, a sada postaje stvarnost

Digitalni euro nosi bankama milijarde eura troškova

ChatGPT dobio nove ovlasti, sada može čitati i koristiti podatke iz ovih popularnih platformi

Rusima je dosta Telegrama i WhatsAppa: Lansiraju aplikaciju koja će ih zamijeniti

Ilon Mask je napravio još jedan korak prema ostvarenju svoje vizije za platformu X

Bayraktar TB3 uspješno izveo polijetanje i slijetanje pomoću vještačke inteligencije

Novinari analizirali telefon iz Sjeverne Koreje: Otkrili su nevjerovatne stvari

Izrael postao prva zemlja koja ruši napadačke dronove laserima

Prvi pogled sprijeda na J-36, tajanstveni kineski vojni avion

Novi izvršni direktor Tindera: Generacija Z ima manje spolnih odnosa

Jedan od najpopularnijih aplikacija "ubija" bateriju na Androidima: Google objavio šta treba uraditi

Srednjoškolac napravio korak dalje za zelenu budućnost BiH: Muhamed Hamamdžić osmislio rješenje u oblasti obnovljive energije

U Beču počela prva međunarodna konferencija o digitalnom humanizmu

AI utrka seli u svemir: Kinezi grade superračunar s umjetnom inteligencijom u orbiti

Nizozemske službe upozoravaju: Nova hakerska grupa uz podršku Rusije hakirala mreže policije i NATO-a