Nakon što je Australija ove godine uvela ograničenje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, slične mjere sve su izvjesnije i u Evropi.&nbsp;O prijedlogu Grčke, koji ima sve širu podršku na nivou EU, da se korištenje društvenih mreža ograniči za djecu do 15 godina, početkom juna trebali bi raspravljati ministri digitalnih poslova zemalja EU.Prema dokumentu koji je “Politico” dobio na uvid, zemlje žele da Brisel uspostavi granicu ispod koje bi maloljetne osobe trebale imati roditeljski pristanak za prijavu i ne bi mogle automatski pristupiti nijednoj od popularnih mreža poput TikToka, Instagrama ili Snapchata.<h2>Povećanje depresije </h2>Zaštita djece na internetu bit će ključni prioritet tokom predstojećeg danskog predsjedavanja EU,&nbsp;najavila je danska ministrica digitalnih poslova Karolin Stejdž Olsen (Caroline Stage Olsen).IT stručnjak iz Štutgarta Senad Redžić smatra da ovakve odluke izgledaju kao korak u pravom smjeru, imajući u vidu rastuće probleme mentalnog zdravlja mladih i rizike koje društvene mreže donose.&nbsp;

On podsjeća da su istraživanja Američke asocijacije psihologa pokazala da društvene mreže značajno doprinose povećanju depresije i anksioznosti kod tinejdžera. S druge strane, upitnim smatra efikasnost ovakvih mjera.<h2>Kontrolisane platforme</h2>- Problem kod ove zabrane je da provjera starosti korisnika zahtijeva dijeljenje ličnih podataka, pa bi kompanije koje upravljaju društvenim mrežama imale uvid u njihove privatne informacije, što otvara prostor za zloupotrebu tih podataka. Pitanje je koliko bi tehnološke kompanije bile spremne odgovorno upravljati ovim podacima. Osim toga, iskustva pokazuju da zabrane mogu dovesti do toga da mladi traže alternativne načine pristupa sadržajima iz kojih su isključeni, korištenjem VPN-ova ili lažnih profila ili čak slabije kontrolisanih platformi, koje su često prostor za širenje ekstremizma, cyber nasilja, kriminala ili radikalnih ideja – ističe Redžić.<h2>Dodatna edukacija</h2>Eventualno usvajanje novih evropskih propisa imalo bi utjecaj i na zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Redžić naglašava da su mladi u BiH već izloženi sadržajima koji ih potiču na riskantne aktivnosti i nasilje, a svaka zabrana društvenih mreža, bez adekvatne alternative ili dodatne edukacije, može ih usmjeriti ka opasnijim izvorima informacija.- Bosna i Hercegovina bi morala pažljivo analizirati moguće posljedice i osigurati da mladi ne budu gurnuti na opasnija mjesta na internetu. Naša odgovornost je da im omogućimo siguran digitalni prostor za učenje, rast i razvoj, kao i svijest o svim potencijalnim rizicima modernog online svijeta – naglašava Redžić.

Zaštita djece na internetu bit će ključni prioritet tokom predstojećeg danskog predsjedavanja EU, najavila je danska ministrica digitalnih poslova

Ograničenje za pristup društvenim mrežama

Novo poglavlje digitalnog doba: EU razmatra ograničenja pristupa društvenim mrežama za maloljetnike

Ukrajina je pronašla jednostavno, ali efikasno rješenje za povećanje dometa svojih FPV dronova na ratištu – no, suočava se s nedostatkom sredstava da bi ga sprovela u široj upotrebi.Na nebu iznad Ukrajine, gdje svakodnevno bukte žestoke borbe, ukrajinski startap Aerobavovna koristi balone ispunjene helijem kako bi riješio probleme komunikacije u ratnim zonama. Ova kompanija, osnovana 2023. godine, oprema balone radio-repetitorima koji se podižu visoko iznad zemlje, proširujući signal dronova i omogućujući pouzdan rad i u složenim uslovima.Upotreba dronova u Ukrajini često je otežana gubitkom signala zbog prepreka u liniji vidljivosti i djelovanja ruskih sistema elektronskog ratovanja. Baloni Aerobavovne, koji se sidre visoko iznad linija sukoba, omogućavaju da dronovi ostanu povezani tako što antene i repetitori lebde iznad terenskih barijera.- Potrebna je neka vrsta radio-repetitora u zraku koji omogućava dronovima da lete bliže tlu. Za kopnene dronove to je ključno, jer njihov signal od tla do tla dopire samo do prvog brda; nakon toga se gubi direktna linija vidljivosti i samim tim – veza - rekao je za Business Insider direktor Aerobavovne Jurij Vijsoven. Dodao je da je trenutno duž bojišnice raspoređeno oko 50 njihovih balona.<h2>Brza primjena i stalna modernizacija</h2>Iako baloni poput ovih nisu tehnološka novost, sistemi koje koristi Aerobavovna prilagođeni su brzim uslovima primjene na terenu. Baloni se izrađuju od laganih polimera, mogu se postaviti za 5 do 25 minuta, dostižu visinu do jednog kilometra i ostaju u zraku i do sedam dana, noseći teret mase do 25 kilograma.Prema pisanju ukrajinskog portala Militarnyi, inženjeri iz Aerobavovne razvili su novu verziju balona koja može nositi i do 30 kilograma, što omogućava ugradnju naprednijih sistema – uključujući i one za elektronsko ratovanje.<h2>Tehnički izazovi i finansijske prepreke</h2>Ipak, stabilnost balona u zraku ostaje veliki izazov, posebno kada se koriste kao repetitori za FPV dronove.- Stabilnost je veliki problem. Za FPV radio-repetitore dronova morate antene postaviti stvarno, stvarno precizno - istakao je Vijsoven.Uprkos uspjesima na ratištu, glavni problem i dalje je finansiranje.Vijsoven je naveo da je kompanija dobila investicijske ponude u vrijednosti od 37 miliona eura, što smatra neozbiljnim.- U Kaliforniji to možeš prikupiti s prezentacijom i kafom. Ja imam stvaran proizvod, 30 inženjera koji ga razvijaju, već se koristi na ratištu, a mi se i dalje borimo da prikupimo dovoljno sredstava za širenje - dodao je.

Omogućavaju da dronovi ostanu povezani tako što antene i repetitori lebde iznad terenskih barijera

Ukrajina koristi balone s helijem za veći domet FPV dronova

Čak 25 posto radnih mjesta širom svijeta potencijalno je izloženo uticaju generativne vještačke inteligencije (GenAI), pokazuje izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO) i Nacionalnog istraživačkog instituta Poljske (NASK). Najugroženija su administrativna zanimanja i poslovi u sektorima s visokom digitalnom integracijom.Izvještaj pod nazivom "Generativna AI i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja" predstavlja dosad najdetaljniju globalnu procjenu utjecaja GenAI na tržište rada.Ipak, autori ističu da se vjerovatnije radi o transformaciji poslova, a ne masovnom gubitku zaposlenja.- Prešli smo granice teorije i razvili alat koji se temelji na stvarnim poslovima - rekao je Pavel Gmirek (Pawel Gmyrek), viši istraživač ILO-a i glavni autor izvještaja.&nbsp;- Kombinovali smo ljudsku procjenu, stručne analize i GenAI modele kako bismo kreirali metodu koju zemlje mogu koristiti za preciznu procjenu rizika i odgovor - naveo je.<h2>Veća izloženost u razvijenim ekonomijama</h2>Globalna stopa izloženosti GenAI iznosi 25 posto, dok u zemljama s visokim dohotkom dostiže 34 posto, zahvaljujući većoj digitalnoj povezanosti.Administrativni poslovi su najugroženiji, jer GenAI može automatizirati širok spektar zadataka poput unosa podataka i obrade dokumenata. Također su izloženi i kognitivni poslovi u medijima, razvoju softvera i finansijama.Indeks izloženosti zanimanja temelji se na gotovo 30.000 radnih zadataka, provjerenih pomoću AI ocjena, stručne validacije i podataka ILO-a o zaposlenju, omogućavajući detaljniju analizu utjecaja po zemljama i sektorima.<h2>Rodna neravnopravnost u izloženosti GenAI-ju</h2>Izvještaj otkriva i značajnu rodnu neravnotežu: u razvijenim zemljama čak 9,6 posto žena radi na poslovima visoko izloženim automatizaciji, dok je taj udio kod muškaraca samo 3,5 posto.- Ovaj indeks pomaže u identifikaciji gdje GenAI može imati najveći utjecaj, kako bi se zemlje mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike - rekao je Marek Troszinski (Troszynski), viši stručnjak NASK-a i koautor izvještaja.<h2>Poziv na inkluzivne politike</h2>Iako GenAI može povećati produktivnost, izvještaj upozorava da će efekti zavisiti od brzine implementacije, nacionalne infrastrukture i digitalnih vještina radne snage.- Tehnička ograničenja, infrastrukturne razlike i manjak vještina znače da će primjena GenAI-ja biti neujednačena - kazala je Janine Berg, viša ekonomistica ILO-a.Izvještaj poziva vlade, poslodavce i sindikate na socijalni dijalog i kreiranje politika koje štite radnike, promiču dodatnu obuku i osiguravaju pravedne tranzicije u sektorima podložnim uticaju GenAI-ja.Zaključci izvještaja usklađeni su s procjenom Međunarodnog monetarnog fonda iz 2024. godine da bi AI mogao uticati na čak 40 posto radnih mjesta globalno, pri čemu će razvijene ekonomije biti najpogođenije.Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva ranije je upozorila da bi AI, ako se ne reguliše, mogao dodatno produbiti društvene nejednakosti.- U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost - trend koji kreatori politika moraju proaktivno riješiti - rekla je Georgieva.

Administrativni poslovi su najugroženiji, jer GenAI može automatizirati širok spektar zadataka poput unosa podataka i obrade dokumenata

Svaki četvrti posao u svijetu pod rizikom zbog vještačke inteligencije

Edgar Guzman već skoro dvije godine dobija pozive ljutitih kupaca koji su povjerovali oglasima na Instagramu i Facebooku, misleći da ih je objavila njegova kompanija. Njegova firma Half-Off Wholesale bavi se veleprodajom kućanskih potrepština i vrtne opreme iz skladišta u predgrađu Atlante. Lažni oglasi nude velike popuste, privlačeći kupce željne povoljnih ponuda, ali nakon uplate, naručeni proizvodi nikad ne stignu.- Najgore je što moramo ljudima reći da su prevareni, mi uopće ne prodajemo putem interneta - rekao je Guzman, napominjući da pritužbe zbog prevara stvaraju loše recenzije za njegov stvarni posao: "Stalno prijavljujemo stranice Meti, ali ništa se ne poduzima."Meta Platforms, matična kompanija Facebooka i Instagrama, postala je ključni stub internetskih prevara, navodi se u izvještajima regulatora, banaka i internih dokumenata koje je pregledao The Wall Street Journal.<h2>Porast prijava prevara</h2>Meta je odgovorna za gotovo polovinu svih prijavljenih prevara na usluzi Zelle za JPMorgan Chase između 2023. i 2024. godine. Ova platforma za plaćanje koristi se u više velikih banaka, uključujući JPMorgan i Wells Fargo, a slične stope prevara zabilježile su i druge banke koje koriste Zelle.Regulatori u Velikoj Britaniji i Australiji također su uočili visok nivo prevara. Interna analiza iz 2022. pokazala je da 70 posto novih oglašivača na Metinim platformama promoviše prevare, nezakonitu robu ili proizvode niske kvalitete.U slučaju Guzmana, pretraga Metine biblioteke oglasa otkrila je preko 4400 različitih oglasa s adresom njegove firme prikazanih na Metinim platformama tokom prošle godine, dok je njegova stvarna kompanija objavila samo 15 oglasa.Stranice koje šire prevare vode se iz Kine, Šri Lanke, Vijetnama i Filipina, koristeći ukradene fotografije Guzmanovog skladišta i navodeći njegovu adresu.S obzirom na preko tri milijarde dnevnih korisnika, prevare nisu novost za Metu. Međutim, uz rast kriptovaluta, generativne umjetne inteligencije i velikih kriminalnih mreža iz jugoistočne Azije, razmjeri problema s prevarama značajno su porasli, a zaposlenici to već godinama prijavljuju.<h2>Meta oklijeva s ograničavanjem oglašivača</h2>Trenutni i bivši zaposlenici kažu da Meta izbjegava uvođenje strogih provjera za oglašivače, koji su prošle godine donijeli porast prihoda od 22 posto, dostigavši preko 160 milijardi dolara. Čak i kada korisnici imaju povijest prevara, Meta rijetko uklanja njihove račune.Dokument iz kraja 2024. pokazuje da Meta dopušta oglašivačima da nakupi između 8 i 32 prijave za financijske prevare prije nego zabrani račun. Ako zaposlenici Mete sami eskaliraju problem, prag se može smanjiti na 4 do 16 prijava.Dodatni izazov predstavlja Marketplace, Metina platforma za prodaju rabljenih stvari, koja je za manje od deset godina prestigla Craigslist i postala najpopularnije mjesto za besplatne male oglase. Njen model direktne razmjene između korisnika učinio ju je metom prevaranata.Glasnogovornik Mete izjavio je da kompanija radi na suzbijanju "epidemije prevara" koja se proširila i postala složenija, potaknuta prekograničnim kriminalnim mrežama: "Kako prevare postaju upornije i sofisticiranije, tako i naši napori postaju jači."Meta je istovremeno pred saveznim sudom SAD-a tvrdila da nije pravno odgovorna za rješavanje prevara, navodeći da "neprovođenje Metinih pravila nadzora ne može dovesti do odgovornosti" i da "nema dužnost prema korisnicima" da se bavi prevarama na svojim platformama.Nedavna odluka Marka Zakerberga da smanji provjeru činjenica i kontrolu govora mržnje izazvala je različite reakcije. Ipak, nesposobnost njegove kompanije da efikasno upravlja prevarama dobila je manje pažnje, uprkos ozbiljnim posljedicama.Erin Vest, nedavno penzionisana tužiteljica koja je doprinijela izvještaju Američkog instituta za mir, tvrdi da je Metin popustljiv pristup omogućio širenje prevara međunarodnih kriminalnih mreža u jugoistočnoj Aziji.<h2>"Nizak stepen ozbiljnosti"</h2>Izvještaj procjenjuje da organizirane operacije prevara uključuju stotine hiljada ljudi, od kojih su mnogi žrtve trgovine ljudima, prevareni lažnim oglasima za posao. Drže ih u uslovima sličnim logorima, prisiljavajući ih na rad pod prijetnjom torture i zlostavljanja.- Ako itko može napraviti veliku razliku, to je Meta. Ali ništa ih na to ne prisiljava - rekla je Vest. Dokumenti koje je pregledao Journal otkrivaju da Meta posljednjih godina daje niži prioritet borbi protiv prevara, fokusirajući se na izbjegavanje uklanjanja legitimnih oglasa nauštrb sigurnosti. Kompanija također smanjuje troškove i preusmjerava resurse.Prema izvorima upoznatim s poslovanjem, Meta je odustala od planova za uvođenje provjera oglašivača sličnih onima za političke oglase, zbog straha od gubitka prihoda od oglašivača koji ne žele ili ne mogu proći provjeru identiteta.Meta je povremeno proglašavala vanredne mjere zbog porasta prevara, ali generalno tretira prevare kao "problem niskog stupnja ozbiljnosti", a ne kao značajnu prijetnju ranjivim grupama ili kanal za organizirani kriminal.Dokument iz 2022. opisuje "nedostatak ulaganja" u razvoj automatiziranih alata za otkrivanje prevara. Niski prioritet ovog problema formaliziran je promjenama u moderiranju sadržaja, koje su više resursa usmjerile na borbu protiv trgovine ljudima i štetnog sadržaja, a manje na prevare.Analiza iz sredine 2022. pokazala je pad od 46 posto u pregledu vjerojatnih prevara unutar Facebook grupa.<h2>Uklonjeno preko dva miliona računa</h2>Glasnogovornik Mete tvrdi da su dokumenti zastarjeli i da je kompanija od druge polovine 2022. povećala ulaganja u borbu protiv prevara. Prošle godine uklonjeno je više od dva miliona računa povezanih s organiziranim prevarama, a od zatvorenih računa oglašivača, oko 70 posto otkriveno je unutar sedam dana od kreiranja.Zahvaljujući zaštiti iz članka 230. američkog zakona o telekomunikacijama, platforme su uglavnom zaštićene od odgovornosti za korisnički sadržaj. Ova zaštita trenutno je na ispitu u tužbi australskog milijardera Endrua Foresta, koji je frustriran Metinim nereagiranjem na lažne investicijske oglase koji koriste njegovu sliku i klonirani glas.U zahtjevu za odbacivanje te tužbe, Meta je tvrdila da nema odgovornost zahtijevati od investicijskih oglašivača da potvrde identitet ili dokažu da imaju dozvolu za prodaju takvih proizvoda.

Matična kompanija Facebooka i Instagrama, postala je ključni stub internetskih prevara, navodi se u izvještajima regulatora

Meta se bori protiv "epidemije prevara" i lažnih oglasa na Instagramu i Facebooku

Microsoft je priznao da je izraelskoj vojsci tokom rata u Gazi prodao naprednu umjetnu inteligenciju i usluge u oblaku te da je pomogao u naporima za lociranje i spašavanje izraelskih talaca.Kompanija je također objavila da do danas nije pronašla dokaze da su njena platforma Azure i AI tehnologije korištene protiv civila u Gazi.Nepotpisana objava na Microsoftovoj internet stranici čini se prvim javnim priznanjem o dubokoj umiješanosti te kompanije u rat u Gazi.To dolazi skoro tri mjeseca nakon što je istraga Associated Pressa otkrila prethodno neobjavljene detalje o bliskom partnerstvu američkog tehnološkog diva s izraelskim ministarstvom obrane.AP je objavio da izraelska vojska koristi Azure za transkripciju, prevođenje i obradu obavještajnih podataka prikupljenih masovnim nadzorom, koji se zatim mogu unakrsno provjeriti s izraelskim sistemima za ciljanje sa umjetnom inteligencijom domaće proizvodnje, i obratno.To partnerstvo odražava rastuću želju tehnoloških kompanija da prodaju svoje proizvode umjetne inteligencije vojskama za širok raspon namjena, uključujući Izrael, Ukrajinu i SAD.Međutim, udruženja za ljudska prava izrazila su zabrinutost da se sistemi umjetne inteligencije, koji mogu biti manjkavi i skloni greškama, koriste za donošenje odluka o tome koga ili šta ciljati, što rezultira smrću nevinih ljudi, javlja AP.

 Tvrde da se koristi u naporima za lociranje i spašavanje izraelskih talaca

Microsoft priznao da je Izraelu prodao umjetnu inteligenciju za rat: Negira korištenje protiv civila

Kompanija xAI reagovala je na široko rasprostranjene izvještaje da je njihov Grok chatbot iznosio tvrdnje o genocidu nad bijelim građanima u Južnoj Africi, navodeći da je došlo do neovlaštene izmjene softvera vještačke inteligencije. U objavi na mreži X u četvrtak, xAI je saopćio da će ažurirati sistem kako bi riješio ovaj problem.Pitanja političke pristrasnosti, govora mržnje i tačnosti AI chatbota predstavljaju zabrinutost još od lansiranja OpenAI-jevog ChatGPT-a 2022. godine.xAI je izjavio da je rano u srijedu došlo do neovlaštene promjene Grokovog softvera za odgovore, zaobilazeći uobičajeni proces revizije.- Ova promjena, koja je usmjeravala Groka da daje određeni odgovor na političku temu, prekršila je interne politike i osnovne vrijednosti kompanije xAI - navodi se u saopštenju.Neki korisnici mreže X primijetili su u srijedu da je Grok pominjao temu "bijelog genocida" u Južnoj Africi tokom nepovezanih razgovora o drugim temama, dijeleći snimke ekrana svojih interakcija.Kritičari politike eksproprijacije zemljišta u Južnoj Africi, uključujući Ilona Maska (Elon Musk), koji je rođen u Južnoj Africi, tvrde da je ta politika rasistička prema bijelcima. Vlada Južne Afrike, međutim, tvrdi da ne postoje dokazi o progonu te da su tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i drugih o "genocidu" neutemeljene.Kao odgovor na ovaj incident, xAI je najavio da će javno objaviti Grokove sistemske upute (prompts) na GitHub-u, gdje javnost može pregledati i dati povratne informacije o svakoj promjeni u chatbotovim uputama.Također su najavili formiranje tima za 24-satno nadgledanje koji će reagovati na incidente u Grokovim odgovorima koji ne budu uhvaćeni automatizovanim sistemima.

Pitanja političke pristrasnosti, govora mržnje i tačnosti AI chatbota predstavljaju zabrinutost još od lansiranja OpenAI-jevog ChatGPT-a 2022. godine

Maskova kompanija xAI ažurira Grok chatbot nakon komentara o "bijelom genocidu"

Nema dokaza da 5G tehnologija šteti zdravlju, potvrđuje to nova naučna studija koja je detaljno ispitala utjecaj elektromagnetnih talasa koje koriste 5G mreže, s ciljem da se konačno prekine dugotrajna rasprava, navode autori istraživanja.Tijekom pandemije korone, 5G je bio predmet mnogih teorija zavjere koje su ga, bez ikakvih dokaza, povezivale sa covidom. Međutim, istraživači sa Univerziteta Constructor izložili su dvije vrste ljudskih ćelija kože – fibroblaste i keratinocite – elektromagnetnim talasima jačim od preporučenih sigurnosnih granica, i to u trajanju od dva do 48 sati.Rezultati pokazuju da dozvoljene vrijednosti izloženosti 5G talasima ne oštećuju ljudsku kožu niti uzrokuju promjene na nivou gena ili epigenetskih obrazaca. Studija je objavljena u časopisu PNAS Nexus.- Ovi rezultati doprinose razjašnjenju nesigurnosti na osnovu čvrstih dokaza - kažu autori.<h2>Šta su testirali i zbog čega?</h2>Mobilni telefoni i slični uređaji prenose podatke bežično, koristeći elektromagnetne talase u određenim frekvencijskim opsezima.Kako se promet podataka povećava, ti opsezi postaju prenatrpani, pa je uvedena 5G tehnologija koja koristi širi spektar frekvencija, uključujući opsege između 24,3 i 43,3 GHz.Dok talasi do 3 GHz prodiru u kožu do dubine od 10 milimetara, oni iznad 10 GHz, a takvi su i 5G talasi, prodiru tek do jednog milimetra ispod površine kože.Ipak, mnogi su bili zabrinuti zbog mogućih "nevidljivih posljedica" 5G tehnologije, naročito s porastom korištenja viših frekvencija.Problem, tvrde istraživači, je u tome što su prethodna istraživanja koja su izazivala zabrinutost imala ozbiljne metodološke propuste, poput izostanka kontrole temperature, nedostatka "slijepih" testova i netransparentne statistike.<h2>Šta je pokazala ova studija?</h2>U novom istraživanju primijenjeno je slijepo testiranje i kontrola temperature, što znači da su eliminisani svi mogući izvori greške.Ćelije kože izložene su 5G frekvencijama od 27 i 40,5 GHz, pri različitim nivoima intenziteta, uključujući i one znatno iznad preporučenih granica.Rezultati su jasni: nije bilo značajnih promjena u genskoj ekspresiji niti u epigenetskim obrascima (metilaciji DNK).Drugim riječima, ni pod najnepovoljnijim uslovima izloženosti, kožne ćelije nisu pokazale znakove oštećenja.<h2>Šta je s grijanjem tkiva?</h2>Autori ističu da vrlo jaki radiofrekventni talasi, kakvi se koriste u bežičnim mrežama, mogu zagrijavati tkiva. Međutim, taj efekat se javlja samo kada su nivo izloženosti znatno iznad sigurnosnih standarda.U ovoj studiji kontrola temperature uklonila je i taj faktor, što dodatno dovodi u pitanje postojanje bilo kakvog biološkog efekta koji nije povezan sa toplinom.Ova studija se pridružuje sve većem broju naučnih dokaza koji potvrđuju da 5G tehnologija ne predstavlja rizik po zdravlje ljudi. Ako nas nešto i treba zabrinjavati, to nije signal, nego sve duže vrijeme provedeno ispred ekrana.

Tijekom pandemije korone, 5G je bio meta teorija zavjere koje su ga, bez ikakvih dokaza, povezivale s covidom

5G mreža nije opasna po zdravlje

Nakon što je Kosovo u decembru prošle godine dobilo signal, Bosna i Hercegovina, kao i Srbija i Crna Gora, tokom ove godine trebala bi imati pristup uslugama satelitskog interneta kompanije “Starlink” Ilona Maska (Elon Musk). <h2>Veliki utjecaj</h2>Stvaranje zakonskih preduvjeta za ulazak “Starlinka” na tržište BiH, koja je uz Srbiju i Crnu Goru jedina zemlja Evrope bez brzog satelitskog interneta, dogovoreno je na sastanku ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte s direktoricom “Starlinka” za nova tržišta Rebekom Hanter (Rebecca Hunter), koji je u aprilu održan u Vašingtonu.Signal “Starlinkovog” brzog interneta na Zemlju se šalje uz pomoć više od 5.000 satelita u obliku sazviježđa, a njegov dolazak u BiH, prema riječima profesora Hadžiba Salkića, eksperta u oblasti kriminalistike i mobilnih tehnologija, predstavljao bi značajan tehnološki iskorak sa značajnim utjecajem na društvo, ekonomiju i sigurnost države.

- Satelitski internet-sistem kompanije "SpaceX" donosi širokopojasni pristup internetu i u najudaljenija sela i planinske krajeve, gdje tradicionalni operateri nemaju infrastrukturu. Time se otvara novo poglavlje u digitalnoj povezanosti građana i ravnomjernom razvoju svih regija.&nbsp;S druge strane, prisustvo globalnog aktera poput "Starlinka“ izaziva i određena pitanja. Kako će lokalni telekom operateri odgovoriti na konkurenciju koja nudi mobilnost, brzinu i neovisnost o lokalnoj infrastrukturi? Kako osigurati nadzor i regulaciju jednog sistema koji tehnički može funkcionisati izvan domašaja državnih kontrolnih mehanizama? – kaže Salkić.<h2>Regulatorni okvir</h2>Smatra da s brzom adaptacijom zakonodavstva i sigurnosnih politika, BiH može iskoristiti “Starlink” kao alat za digitalnu inkluziju i tehnološku modernizaciju, bez gubitka suvereniteta nad sopstvenim informacijskim prostorom.- Ključno pitanje za BiH je kako nadzirati i kontrolisati komunikacije koje se odvijaju putem sistema koji ne zavisi od domaće infrastrukture. Neophodno je da država hitno donese jasan regulatorni okvir koji će obuhvatiti satelitske internet-servise, uvesti pravila o njihovom korištenju i obavezati operatere na saradnju sa sigurnosnim institucijama, bez narušavanja slobode pristupa informacijama – istakao je Salkić.<h2>Potencijalne zloupotrebe</h2>- U eri u kojoj je cyber sigurnost temelj nacionalne sigurnosti, postojanje komunikacijskih kanala koji nisu pod jurisdikcijom države otvara prostor za potencijalne zloupotrebe – od špijunaže i dezinformacija, do organizacije kriminalnih aktivnosti. Mogućnost korištenja „Starlinka“ u “crnim zonama”, područjima gdje je internet do sada bio pod kontrolom ili nadzorom, može omesti sigurnosne operacije, a izazove donosi u kontekstu kriznih situacija, protesta ili cyber ratovanja, gdje kontrola informacija igra ključnu ulogu.

Kako će lokalni telekom operateri odgovoriti na konkurenciju koja nudi mobilnost, brzinu i neovisnost o lokalnoj infrastrukturi

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

ChatGPT sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) bila je peta najposjećenija web stranica na svijetu u aprilu, prema podacima similarweb.com koje je prikupila Anadolu.ChatGPT se ove godine suočio s nekim izazovima s izdavanjem potpuno besplatnog i otvorenog koda kineskog chatbota za umjetnu inteligenciju (AI) DeepSeek, ali se prošlog mjeseca vratio među prvih pet.Google, što nije iznenađujuće, vladao je u aprilu sa 81,31 milijardom mjesečnih korisnika, a slijede YouTube sa 28,68 milijardi, Facebook sa 11,56 milijardi i Instagram sa 6,17 miliona.Podaci globalne kreativne agencije We Are Social za 2024. godinu pokazali su da je ChatGPT prošle godine skočio na listi najposjećenijih web stranica. Aplikacija umjetne inteligencije, koja je prošle godine bila deveta na listi, popela se za četiri pozicije, dok su Google, YouTube i Facebook zadržali svoj status među prva tri mjesta.U međuvremenu, ChatGPT je ostao na vrhu kategorije ostalih alata umjetne inteligencije sa 4,7 milijardi mjesečnih posjetitelja u aprilu, prema podacima AITools-a.Web stranica procjenjuje sve web stranice umjetne inteligencije, a ne samo generativne, što znači da su uključene web stranice poput Canve, aplikacije za grafički dizajn.Canva, alternativa Photoshopu zasnovana na pregledniku sa besplatnim i plaćenim ponudama, zauzela je drugo mjesto sa 887 miliona mjesečnih posjeta, daleko iza ChatGPT-a.Google Translate, Googleova usluga prevođenja pokretana umjetnom inteligencijom, zauzela je treće mjesto sa 595 miliona mjesečnih posjetitelja.Kineski alat za umjetnu inteligenciju DeepSeek, čije je iznenađujuće izdanje i isplative performanse navelo korisnike alata za umjetnu inteligenciju da se odluče za alternativu, zauzeo je četvrto mjesto, a slijede ga Character.AI sa 226 miliona posjetilaca, JanitorAI sa 200 miliona i Perplexity sa 133 miliona mjesečnih posjeta.Googleov Gemini uspio je doći samo do osmog mjesta sa 118 miliona mjesečnih posjeta, nakon što je u januaru izgubio više od devet posto prometa od DeepSeeka.Remove.bg je zauzeo deveto mjesto sa 112 miliona, a Claude deseto sa 105 miliona mjesečnih posjeta.

Google, YouTube i Facebook zadržali svoj status među prva tri mjesta

ChatGPT peta najposjećenija web stranica na svijetu

Apple navodno razmatra povećanje cijena novih iPhonea ove jeseni, ali želi izbjeći povezivanje cijena s carinama na uvoz iz Kine, tvrdi <a href="https://www.wsj.com/tech/apple-iphone-price-increase-2eaebb14">Wall Street Journal</a>.Očekuje se da bi rast cijena mogao pogoditi sljedeći iPhone 17, a u toj liniji bi se mogao naći i novi model, ekstremno tanki iPhone Air.Apple navodno želi rast cijena opravdati poboljšanjima proizvoda, ne carinama. Ova američka kompanija je zbog carina već preselila dio proizvodnje za SAD u Indiju i Vijetnam.

<blockquote class="twitter-tweet">Apple is reportedly considering price increases for the iPhone 17 lineup 🚨 The company plans to attribute the hike to new features and design changes, not U.S. tariffs Source: <a href="https://twitter.com/WSJ?ref_src=twsrc%5Etfw">@WSJ</a> <a href="https://t.co/IXzJ398qYn">pic.twitter.com/IXzJ398qYn</a>&mdash; Apple Hub (@theapplehub) <a href="https://twitter.com/theapplehub/status/1921887665231655166?ref_src=twsrc%5Etfw">May 12, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Inače, ova kompanija je već ranije objavila da očekuje da će carine povećati troškove poslovanja za otprilike 900 miliona dolara u razdoblju od aprila do juna, te da će u tom razdoblju većina iPhonea prodanih u SAD dolaziti iz Indije, gdje Apple širi svoju proizvodnu mrežu, ranije je objavio <a href="https://www.reuters.com/business/apple-considers-raising-iphone-prices-wsj-reports-2025-05-12/?taid=6822456f00e293000160290a">Reuters</a>.Povećanje cijena bi omogućilo Appleu da nadoknadi rastuće troškove u lancima snabdijevanja, koji su poremećeni napetostima u trgovinskim odnosima između SAD i Kine.Ipak, kako navodi Wall Street Journal, Apple planira spojiti nove cijene s tehnološkim i dizajnerskim poboljšanjima, uključujući i ultratanki dizajn, kako bi opravdao višu cijenu u očima potrošača.

Ova američka kompanija je zbog carina već preselila dio proizvodnje za SAD u Indiju i Vijetnam

Rast cijena bi mogao pogoditi sljedeći iPhone 17

Apple planira povećanje cijena novih iPhonea, ali za to ne želi kriviti carine

Kompanija Google postigla je sa Teksasom preliminarnu nagodbu i pristala da plati 1.375 milijardi dolara zbog optužbi da je prekršila zakone o zaštiti privatnosti korisnika, saopštio je državni tužilac Teksasa Ken Pakston, prenosi Telegraf.rs.On je istakao da je taj dogovor donio historijsku pobjedu zaštiti prava na privatnost i sigurnost Teksašana, kao i da je riječ o najvećoj nagodbi koju je jedna država postigla protiv Googla u sličnim parnicama zbog kršenja privatnih podataka, prenosi The Texas Tribune.Nagodba se odnosi na dvije tužbe koje su obuhvatile tri proizvoda te kompanije, a tiču se navodnog kršenja zakona o zaštiti potrošača u Teksasu, prenio je Reuters.- U Teksasu, velike tehnološke kompanije nisu iznad zakona. Godinama je Google potajno pratio kretanja ljudi, njihove privatne pretrage, pa čak i glas i geometriju lica kroz svoje proizvode i usluge. Suprotstavio sam se i pobijedio - rekao je Pakston.Detalji nagodbe nisu objavljeni, niti je navedeno kako će novac biti iskorišten.Google je saopštio da se nagodba odnosi na navode povezane sa "inkognito" režimom, historijom lokacije i biometrijskim podacima.Kompanija nije priznala bilo kakvu odgovornost.- Ovom nagodbom rješavamo niz starih optužbi, od kojih su mnoge već riješene na drugim mjestima, a koje se tiču politika proizvoda koje smo odavno promijenili - rekao je portparol Google-a Hose Kastanjeda.

Detalji nagodbe nisu objavljeni, niti je navedeno kako će novac biti iskorišten

Google mora platiti 1,4 milijarde dolara zbog optužbi da su pratili lokacije korisnika

Sovjet svemirska sonda danas je ušla u Zemljinu atmosferu, više od 50 godina nakon neuspješne misije prema Veneri. Sonda Kosmos 482, lansirana 1972. godine, srušila se u Indijski ocean nakon što je provela više od pet desetljeća u orbiti. Pad Kosmosa 482 naglašava dugotrajnost svemirskog otpada i važnost praćenja neaktivnih satelita, piše Newsweek. Stručnjaci napominju da, iako su takvi događaji rijetki, pokazuju potrebu za oprezom u praćenju objekata u Zemljinoj orbiti.<h2>Zarobljen u orbiti</h2>Kosmos 482 bio je dio sovjetskog programa Venera između 1961. i 1984. godine s ciljem proučavanja Venere. Međutim, zbog kvara na lansirnom vozilu nije uspio izaći iz Zemljine orbite i ostao je zarobljen u eliptičnoj orbiti od ožujka 1972. Kako piše britanski Independent, sonda je imala oblik kugle promjera oko 1 metar. Bila je teška približno 500 kg te izgrađena da izdrži ekstremne pritiske i temperature.Njen pad nije bio nadziran, a točno vrijeme i lokacija pada bili su neizvjesni do potvrde o spuštanju u Indijski ocean. Agencije poput Europske svemirske agencije (ESA) pratile su sondu, predviđajući vremenski okvir pada između 9. i 11. svibnja.

Prije toga je ESA, koja je pratila nekontrolirani pad letjelice, priopćila da je posljednji put uočena radarom iznad Njemačke, izvijestio je NBC News. Do jutra zapovjedništvo američkih svemirskih snaga nije potvrdilo pad sonde dok je prikupljalo i analiziralo podatke iz orbite, izvijestio je Associated Press.Naučnik sa Univerziteta Colorado Boulder Marcin Pilinski rekao je: "Iako možemo očekivati da većina ovog objekta neće izgorjeti u atmosferi tokom ponovnog ulaska, može biti ozbiljno oštećen pri udaru. Vjerojatnost da udari u naseljeno područje je beskrajno mala."<h2>Ostaci će pripasti Rusiji</h2>Blog uživo iz ESA-inog Ureda za svemirski otpad objavio je: "Sateliti i dijelovi raketa umjerene veličine ponovno ulaze u atmosferu gotovo svakodnevno, dok manji praćeni svemirski otpad ulazi još češće. Komadi koji nisu uništeni vrlo su rijetko uzrokovali bilo kakvu štetu na tlu. S povećanjem svemirskog prometa očekujemo da će učestalost ponovnih ulazaka u atmosferu u budućnosti dodatno rasti."O pitanju može li svemirski otpad uzrokovati ozljede ESA-in blog navodi: "Rizik da bilo koji ponovni ulazak u atmosferu uzrokuje ozljede izuzetno je malen. Godišnji rizik da pojedinac bude ozlijeđen svemirskim otpadom je manji od 1 prema 100 milijardi. Usporedbe radi, osoba ima oko 65.000 puta veću vjerojatnost da će je udariti munja."Svi dijelovi Kosmosa 482 koji nisu uništeni pripast će Rusiji, prema ugovoru Ujedinjenih naroda.

Kosmos 482 bio je dio sovjetskog programa Venera između 1961. i 1984. godine 

Sovjetska svemirska sonda srušila se na Zemlju

Ako vam se čini da se početna stranica novog taba u vašem pretraživaču mijenja ili nestaje – niste jedini. Najpopularniji pretraživači poput Google Chrome-a i Microsoft Edge-a sve češće uklanjaju ovu funkciju u korist minimalističkog dizajna i “brže” pretrage. Ova naizgled mala promjena drastično mijenja korisničko iskustvo.Početna stranica novog taba je dugo bila digitalna kontrolna tabla. Tu možete vidjeti traku za pretragu, bookmarkove, priječice do omiljenih sajtova, a ponekad i kalendar ili listu zadataka. Međutim, ova kontrolna tabla znači da ne gledate nijedan sajt kad otvorite pretraživač, što proizvođači softvera sve više vide kao nepotrebnu prepreku.Kompanije koje razvijaju pretraživače poput Google Chrome, Microsoft Edge i drugih, vjeruju da uklanjanje početne stranice i direktno postavljanje trake za pretragu znači brži pristup rezultatima pretrage ili određenim sajtovima. To jeste brže, ali gubi se funkcionalnost koju mnogi korisnici cijene.<h2>Zašto pretraživači ukidaju početne stranice novog taba?</h2>Filozofija "nula klikova" postaje dominantan trend u dizajnu pretraživača. Ideja je jednostavna - što manje klikova između korisnika i njegovog cilja, to bolje. Međutim, ova filozofija ne odgovara svima.Pretraživači kao što su Arc i Zen, dizajnirani da imaju što manje elemenata koji odvlače pažnju, nisu kompatibilni sa navigacionim interfejsom koji stoji između vas i sadržaja. Zen barem dozvoljava vraćanje početne stranice novog taba, ali ako koristite Arc, nemate tu opciju.Još jedan razlog za ukidanje ove funkcije je što proizvođači pretraživača pretpostavljaju da znate koje sajtove želite da posetite, pa stavljanje URL trake u prvi plan ima smisla. To znači i da više koristite internet pretraživač.<h2>Prednosti zadržavanja početne stranice u pretraživaču</h2>Početna stranica novog taba u vašem pretraživačuje poput desktopa na Windows-u ili macOS-u. Ne provodite mnogo vremena na njoj, ali je glavni navigacioni centar i početni ekran vašeg računara kada je riječ o pristupu internetu. Također, gubite sve prilagođene postavke, priječice i bookmarkove koje biste željeli imati pri ruci. Početna stranica, posebno sa dodatnim proširenjima, daje pretraživaču dozu personalnosti.Nestanak ove funkcije možda ubrzava rad, ali zanemaruje dugogodišnje korisničke navike.

Funkcija koju mnogi korisnici godinama koriste kao kontrolnu tablu sada nestaje u korist bržeg interneta

Kraj jedne digitalne navike: Internetski pretraživači brišu početne stranice novog taba

Skype, internetska chat i telefonska usluga u vlasništvu Microsofta, biće ugašena danas nakon otprilike 22 godine postojanja, javlja Anadolu.Grupa inženjera pokrenula je popularnu aplikaciju za komunikaciju, a Microsoft ju je kupio 2011. godine.Microsoft je krajem februara ove godine objavio da je Skype došao do kraja svog životnog vijeka.- Počevši od maja 2025. godine, Skype više neće biti dostupan - navedeno je u objavi.Microsoft je ponudio korisnicima da se prijave u Microsoft Teams Free sa Skype računima kako bi ostali povezani sa svim svojim chatovima i kontaktima.U izjavi se također navodi da će korisnici s Teamsom imati pristup istim osnovnim mogućnostima koje koriste u Skypeu, kao što su individualni pozivi i grupni pozivi, slanje poruka i dijeljenje datoteka.- Nakon 5. maja 2025. godine, Skype će biti dostupan preostalim pretplatnicima sa Skype web-portala i unutar Teamsa - navodi se u odvojenom saopćenju.

Microsoft je ponudio korisnicima da se prijave u Microsoft Teams Free sa Skype računima kako bi ostali povezani sa svim svojim chatovima i kontaktima

Skype se gasi nakon više od dvije decenije

Iako je vijest o tačnom datumu izlaska dugo očekivane igre GTA VI konačno stigla, mnoge fanove nije obradovala – na igru će morati čekati još godinu dana.Kako se i nagađalo, kompanija Rockstar odlučila je pomjeriti izlazak nove igre iz popularne franšize Grand Theft Auto, potvrdivši da će se GTA VI pojaviti u prodaji 26. maja 2026. godine.Informacija je izazvala buru reakcija u gejming zajednici, nakon što su se iz Rokstara oglasili putem zvaničnih naloga na društvenim mrežama. U kratkom saopštenju izvinili su se fanovima zbog neplaniranog kašnjenja i zahvalili im na vjernosti i razumijevanju.- Žao nam je što igra izlazi kasnije nego što ste očekivali," navodi se u izjavi, uz dodatak: "Zahvalni smo vam na podršci i strpljenju dok naš tim radi na završnim fazama razvoja."Iz Rokstara ističu da im je cilj svakim novim naslovom nadmašiti očekivanja igrača, te da ni GTA VI nije izuzetak. Kako navode, potrebno im je dodatno vrijeme kako bi dostigli visoke standarde kvalitete koje publika očekuje od njihovih naslova.Iako nisu otkriveni konkretni razlozi za odgodu, iz saopštenja se može naslutiti da se radi o dodatnom vremenu potrebnom za tehničko dorađivanje i optimizaciju igre, kako bi sve bilo spremno za jedan od najiščekivanijih gejming naslova u posljednjoj deceniji.

Iako je vijest o tačnom datumu izlaska dugo očekivane igre GTA VI konačno stigla, mnoge fanove nije obradovala

GTA VI odgođen za 2026: Rockstar otkrio tačan datum izlaska

Za nekoliko dana, kompanija Microsoft, vlasnik Skypea, službeno će ugasiti ovu popularnu komunikacijsku platformu, nakon više od dvije decenije postojanja. Kako su naveli, cilj im je pojednostaviti ponudu za korisnike i fokusirati se na svoju moćnu poslovnu platformu Teams, gdje će u narednim danima biti preusmjereni i milioni preostalih korisnika Skypea, prenosi "The Independent".U saopćenju kojim je najavljen kraj Skypea, iz Microsofta – koji je ovu platformu kupio 2011. godine za 8,5 milijardi dolara – poručili su da je Skype bio neizostavan dio modernih oblika komunikacije i oslonac korisnicima u brojnim važnim trenucima.Ipak, u pozadini svega, kako priznaju, Skype je već dugo bio "na aparatima"“, održavan na životu iako je njegov tehnološki zenit odavno prošao.Skype nije mogao držati korak s konkurencijom poput Zooma ili Slacka, koji su profitirali tokom globalnog prelaska na rad od kuće. Jedno od mogućih objašnjenja jeste i to da Skype nije bio dovoljno prilagođen eri pametnih telefona. Takođe postoji i teorija da je Microsoft svjesno gurnuo Skype u drugi plan kako bi osnažio Teams i postepeno ugasio platformu koja je nekada bila lider.<h2>Skype kao glagol</h2>Skype su 2003. godine osnovali danski programer Janus Frijs i švedski programer Niklas Senstrom. Platforma je brzo stekla popularnost – do kraja 2005. brojala je 75 miliona aktivnih korisnika. U prvoj velikoj prodaji, eBay je 2006. kupio Skype za 2,6 milijardi dolara, ali je već 2009. prodao većinski udio konzorciju privatnih investitora.Potom su se uključili tehnološki giganti – Microsoft je 2011. nadmašio Google i Facebook i preuzeo vlasništvo nad Skypeom, koji je tada imao oko 150 miliona mjesečnih korisnika i ukupno 663 miliona registrovanih. U tom trenutku, Skype je bio toliko rasprostranjen da je postao sinonim za videopozive – i čak glagol: "skajpati".Ako ste koristili Skype u njegovim počecima, vjerovatno vas uhvati val nostalgije pri pomisli na njegov originalni ton zvona ili šuštave notifikacije koje su mu davale poseban šarm, prisjeća se "The Independent".<h2>Pad u tišini</h2>Britanski kompozitor Piter Rejborn, koji je 2003. godine kreirao prvi zvučni identitet Skypea, prisjetio se: "Iskreno, nisam ni slutio koliko će to biti revolucionarno."Prepoznatljivi karakter Skypea, koji se temeljio na vedrini i jednostavnosti, počeo je blijediti krajem 2010-ih. Tada su u prvi plan izbile ozbiljnije platforme poput Zooma (2012), Slacka (2013) i Microsoftovog vlastitog Teamsa, koji je lansiran 2017. godine.Do 2020. godine, broj dnevno aktivnih korisnika Skypea pao je na svega 23 miliona, uprkos kratkom ponovnom rastu tokom pandemije. Ključni problem bio je to što Skypeova tehnologija nije bila dovoljno prilagođena mobilnim uređajima – za razliku od Appleovog FaceTimea, koji je od 2010. bio integrisan u iOS.<h2>"Microsoft je shvatio da Skype nije rješenje"</h2>S početkom pandemije, korisnici su sve više tražili integrisana komunikacijska rješenja – ne samo videopozive, već i chat, saradnju u realnom vremenu i upravljanje zadacima na jednoj platformi. Skype to nije mogao ponuditi.- Microsoft je shvatio da Skype nije rješenje. Pogotovo ne za velike poslovne korisnike, pa su se više fokusirali na razvoj Teamsa, koji se savršeno uklopio u njihov Office 365 paket i bolje konkurirao Google Meetu - kazao je analitičar Jarocki.<h2>Nostalgija i briga korisnika</h2>Iako mnogi Skype nisu koristili godinama, milioni lojalnih korisnika i dalje se oslanjaju na njega zbog pristupačnih međunarodnih poziva. Microsoft nije objavio tačan broj aktivnih korisnika, ali forumi su puni zabrinutih poruka – ljudi se pitaju šta će biti s njihovim brojevima, historijom poziva, i kako će, nakon 20 godina, objasniti svojim starijim roditeljima kako da pređu na Teams.Microsoft je poručio da će svi relevantni podaci, uključujući historiju poziva, biti migrirani u Teams.Autor zvučnog identiteta Skypea, Piter Rejborn, kaže da mu je žao što se platforma gasi, ali priznaje da je Skype već odavno izgubio svoju autentičnost: "Onaj osnovni karakter koji smo stvorili izgubio je dosta od svog ritma.&nbsp;Bolje je oprostiti se nego ostati u verziji koja više nije čudesna."

Novo poglavlje digitalnog doba: EU razmatra ograničenja pristupa društvenim mrežama za maloljetnike

Ukrajina koristi balone s helijem za veći domet FPV dronova

Svaki četvrti posao u svijetu pod rizikom zbog vještačke inteligencije

Meta se bori protiv "epidemije prevara" i lažnih oglasa na Instagramu i Facebooku

Microsoft priznao da je Izraelu prodao umjetnu inteligenciju za rat: Negira korištenje protiv civila

Maskova kompanija xAI ažurira Grok chatbot nakon komentara o "bijelom genocidu"

5G mreža nije opasna po zdravlje

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

ChatGPT peta najposjećenija web stranica na svijetu

Apple planira povećanje cijena novih iPhonea, ali za to ne želi kriviti carine

Google mora platiti 1,4 milijarde dolara zbog optužbi da su pratili lokacije korisnika

Sovjetska svemirska sonda srušila se na Zemlju

Kraj jedne digitalne navike: Internetski pretraživači brišu početne stranice novog taba

Skype se gasi nakon više od dvije decenije

GTA VI odgođen za 2026: Rockstar otkrio tačan datum izlaska

Za par dana gasi se Skype

Tehnologija

Novo poglavlje digitalnog doba: EU razmatra ograničenja pristupa društvenim mrežama za maloljetnike

Ukrajina koristi balone s helijem za veći domet FPV dronova

Svaki četvrti posao u svijetu pod rizikom zbog vještačke inteligencije

Meta se bori protiv "epidemije prevara" i lažnih oglasa na Instagramu i Facebooku

Microsoft priznao da je Izraelu prodao umjetnu inteligenciju za rat: Negira korištenje protiv civila

Maskova kompanija xAI ažurira Grok chatbot nakon komentara o "bijelom genocidu"

5G mreža nije opasna po zdravlje

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

ChatGPT peta najposjećenija web stranica na svijetu

Apple planira povećanje cijena novih iPhonea, ali za to ne želi kriviti carine

Google mora platiti 1,4 milijarde dolara zbog optužbi da su pratili lokacije korisnika

Sovjetska svemirska sonda srušila se na Zemlju

Kraj jedne digitalne navike: Internetski pretraživači brišu početne stranice novog taba

Skype se gasi nakon više od dvije decenije

GTA VI odgođen za 2026: Rockstar otkrio tačan datum izlaska

Za par dana gasi se Skype