Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je profesor na Filozofskom fakultetu UNSA Vahidin Preljević koji je govorio o aktualnim političkim temama, Šmitovoj ostavci, odnosima Amerika i Evrope, poziciji BiH, Dodikovom lobiranju i pasivnosti diplomatije iz Sarajeva, ali i o predstojećim izborima u oktobru.&nbsp;

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Šmit je htio ostati duže. Koliko se zna, on je htio ostati duže, zapravo je htio ostati sve do 2027. godine, najmanje, ali pritisak američke administracije je bio ipak prevelik, prejak i on je na kraju morao obznaniti ostavku.2' – Očekuje se visoki predstavnik koji neće smetati američkim interesima, koji su očito u posljednje vrijeme isključivo ekonomske prirode, te također neće smetati ili neće stajati na putu aranžmanu koji je dogovoren sa čelnicima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, odnosno sa gospodinom Dodikom lani, odnosno jesenas.&nbsp;3' – Sve ovo što se događalo, sam izbor gospodina Šmita prije pet ili šest godina, način na koji je on uglavnom djelovao ovdje, imao je i dobrih poteza, ali suspenzija Ustava, intervencija u Izborni zakon u izbornoj noći, nešto naprosto nečuveno za bilo koju demokratiju, sve to ide na teret i na dušu evropske diplomatije.4' – Način odlaska Šmita ide na obraz EU.&nbsp;5' – Problem je što mi faktički ne sudjelujemo ni na koji način u tom procesu. Kao što nismo sudjelovali ni u izboru gospodina Šmita, i tada i sada je naša diplomatija, naši politički predstavnici, potpuno uspavana.&nbsp;6' – Ovdje sada vidimo da je odlazak gospodina Šmita uvjetovan, odnosno da je dobrim dijelom ishodovan dogovorom sa predstavnicima u RS.&nbsp;7' – Pitanje kome adresira zamjerke kada kaže da je naša diplomatija uspavana.8' – Mi neprestano nastojimo delegirati vlastitu odgovornost, prebaciti je prije svega međunarodnoj zajednici.9' – Politika se postavlja pasivno, smatra se da će neko uraditi posao za nas.10' – To što je Dodik znao za odlazak Šmita, a Konaković nije sve govori ko je imao prave informacije. I to je nešto što se ničim ne može opravdati. Pogotovo ako to neznanje i ta vrsta inferiornosti idu još uz neki arogantni, bahati stav ili neki bahati habitus u kojem se kritičari ušutkuju i nazivaju svakakvim pogrdnim riječima.11' – Prije bi puno korisnije za sve nas, pa evo i za samog ministra vanjskih poslova, bilo da se malo zamisli, opet kažem, potrudit ću se da biram riječi, da preispita svoju dosadašnju politiku, kao i sve druge strukture u BiH, i da analiziraju uzroke koji su nas doveli dovde.12' – Da li je Šmitov odlazak Dodikova pobjeda?13' – Ja ne bih koristio pojam pobjede u ovom kontekstu zbog toga što je Dodik ipak neko ko je otišao sa funkcije i ko je morao ispoštovati odluke bh. sudova, što Ustavnog suda, što drugih sudova, i to je jako bitna činjenica.&nbsp;14' – U svakom slučaju, on je imao više informacija, više je bio uključen u proces, iako je, podsjetimo, godinama bio pod sankcijama, što američkim, što evropskim. Dakle, toliko su njegovi koalicioni partneri bili nekompetentni da ih je i Dodik uspio nadigrati.15' – Svejedno, rekao bih da je na jednoj razini Dodik ipak izgubio od institucija u BiH, ali je pobijedio svoje koalicione partnere i destabilizirao, odnosno nastavio održavati političku nestabilnost u BiH. Dodiku se apsolutno isplatilo lobiranje u Americi.16' – Dodik u više navrata ponizio i Vladu RS i NSRS.17' – Ne mislim da je sva ta operacija lobiranja bila na korist samom entitetu, pogotovo ne građanima tog entiteta, koji od toga ne žive ništa bolje, nego lično gospodinu Dodiku i njegovim saradnicima.18' – Govorio je o Dodikovom lobiranju i usvajanju Zakona o Južnoj interkonekciji.19' – Niko zapravo ne zna šta je sve bio sadržaj tog dogovora koji je Dodik sklopio sa ljudima oko Trumpa.20' – O načinu lobiranja u ime države BiH.21' – Možete ići, slikati se, imati dobre sastanke i tako dalje, ali za lobiranje u ovom smislu riječi, kakvom je pribjegao Dodik, morate izdvojiti sredstva.22' – Vidjeli smo neke spontane akcije, neko je potpisivao nekakve ugovore, ali kasnije smo saznali da je to bilo na ivici neke legalnosti, da nije bilo sasvim adekvatno. To je očito bila jedna ad hoc akcija, sve da bi se pokazalo: „Evo, mi lobiramo u Sjedinjenim Američkim Državama.“23' – Dodik lobira u Sjedinjenim Američkim Državama preko Izraela od 2005. ili 2006. godine.&nbsp;24' – S obzirom na to da se nismo naučili tome i da nismo radili na tome da politički odrastemo, govorim sada kao zemlja u cjelini, teško je očekivati da ćemo se odjednom, nakon što nas američka administracija izbaci na ulicu jer smo kao odrasli i punoljetni i tako dalje, tako lako snaći.25' – Probosanski politički blok može malo žustrije inicirati i da na taj način poveća svoje kapacitete, svoju političku moć, tako da postane manje ucjenjiv, da se smanji ucjenjivački potencijal političkih agentura susjednih država u našoj zemlji.26' – Ovdje mislim na sve stranke koje su sada međusobno suprotstavljene i tako dalje, govorim o strankama koje barem nominalno jesu i srcem i dušom i interesom za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;27' – Trojka je manje-više sve bitne resurse prepustila, odnosno strateške resurse prepustila drugoj ili trećoj strani.28' – U mandatu Trojke se ništa bitno nije dogodilo. Nismo se pomakli na tom evropskom putu. Dobili smo taj status, ali dalje od tog statusa nismo odmakli. Pod dva, u približavanju NATO-u također se nismo puno pomjerili. Separatističe politike postale dominantnije.29' – Dovoljno je spomenuti da se u mandatu ove Vlade zatvorila jedna Željezara i jedna Koksara.30' – Sveokupni rad Trojke bi ocjenio katastrofalnim i ocjena ne može biti pozitivna.31' – Biometrija je jedan od pozitivnijih poteza Kristijana Šmita.32' – Utrka za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda će biti jako neizvjesna, a isto to predviđam i za hrvatskog člana.33' – Što se tiče stranaka predviđam drastičan pad stranaka Trojke. Ne očekujem da će oni biti u stanju nakon izbora obnoviti ovu koaliciju.34' – Sumnjam da će kao Trojka biti dio vlasti, moguće da će se neka stranka iz Trojke prikloniti nekoj novoj većini.35' – SDA, SDP, DF i SBB imaju stabilno biračko tjelo. Postoji mogućnost da se državna vlast ne formira nakon izbora.36' – Postala je naučna fantastika da neko formira vlast ikada bez HDZ-a. To je Šmit omogućio.37' – Trojka će izgubiti kao cjelina, a koliko će koja stranka izgubiti to ostaje da vidimo, ali oni neće imati kapacitet da formiraju vlast nakon izbora.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Profesor Preljević je govorio o aktuelnim političkim temama, Šmitovoj ostavci, odnosima Amerike i Evrope, poziciji BiH, Dodikovom lobiranju i pasivnosti diplomatije iz Sarajeva

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Jurnjava, rizična preticanja, slalom kroz saobraćaj i prolasci kroz crveno, često pune stranice crne hronike. Nerijetko je obijesna vožnja začinjena alkoholom i narkoticima. Ovakva vožnja ubija, ali zakon do sada nije poznavao bahatu vožnju kao svjesno ugrožavanje tuđih života. To je promijenjeno jučerašnjim usvajanjem Zakona o bahatoj vožnji u Domu naroda BiH. Prvi put se u domaćem zakonodavstvu jasno definiše bahata vožnja.<h2>Šta je bahata vožnja?</h2>Prema ovim izmjenama Zakona bahata vožnja bit će prolazak kroz crveno dva ili više puta u roku od 20 minuta, prekoračenje brzine više od 40 km/h u naselju i 60 km/h van naselja, prestizanje kolone preko pune linije, kao i vožnja sa više od 1,5 g/kg alkohola u krvi ili pod utjecajem droga.

Prema riječima profesora Nedžada Korajlića, rukovoditelja studija sigurnosti na CEPS Kiseljak, ovo je korak ka jačanju saobraćajne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu sve češće slučajeve teških saobraćajnih nesreća, nasilničke vožnje i stradanja građana na cestama.- Sama činjenica da država šalje jasnu poruku da se bahato i opasno ponašanje u saobraćaju više neće tolerisati može imati preventivni efekt. Međutim, nijedan zakon sam po sebi neće riješiti problem ukoliko ne bude dosljedne i brze primjene na terenu. Ključ uspjeha je u efikasnom radu policije, pravosuđa, većem broju kontrola, kao i razvijanju saobraćajne kulture i svijesti građana – kazao je za „Avaz“.<h2>Strožije kazne</h2>Kazne predviđene Zakonom Korajlić smatra uglavnom adekvatnim, posebno kada je riječ o višestrukim prekršiocima, vožnji pod djejstvom alkohola ili droga, te ekstremnom prekoračenju brzine. Ipak, kako kaže, najvažnije je da kazna bude izvjesna i pravovremena, jer upravo osjećaj nekažnjivosti često ohrabruje bahato ponašanje na cestama.Prema predloženim izmjenama zakona, za obijesnu vožnju predviđene su kazne od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci zabrane upravljanja vozilom i dva kaznena boda. Ako takva vožnja izazove saobraćajnu nesreću, kazne rastu na 3.000 do 5.000 KM, uz devet mjeseci zabrane vožnje i četiri kaznena boda, a moguće je i trajno oduzimanje vozila. Kazne su predviđene i za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, i to od 200 do 400 KM.

- Potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji mladih vozača, unapređenju saobraćajne infrastrukture i modernizaciji sistema nadzora, uključujući kamere i digitalno praćenje prekršaja. Samo kombinacija zakonskih mjera, kontrole i društvene odgovornosti može dugoročno dati rezultate i smanjiti broj tragedija na bh. cestama – zaključio je Korajlić.<h2>Poginulo 280 ljudi za godinu</h2>Ne treba zaboraviti da borba za ovaj zakon traje duže od godinu od kada smo imali prvi sastanak s ljudima čiji su bližnji bili žrtve bahate vožnje, tužiocima, sudskim vještacima i policajcima. U periodu od godinu dana se u BiH desilo više od 40.000 saobraćajnih nesreća s više od 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te 280 poginulih. Sada više niko ne može reći da se ne može stati ukraj bahatim vozačima. Policija ima sve ovlasti kao što ih imaju njihove kolege na zapadu. Svrha, naravno, nije kažnjavanje nego preventivno djelovanje, kako bi se ljudi u saobraćaju ponašali odgovorno – kazao je za „Avaz“ Saša Magazinović, koji je bio predlagač ovih izmjena.

Vozači koji tokom vožnje koriste mobitel mogli bi platiti od 200 do 400 KM

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

U novom izdanju „Avazovog intervjua“ gost je bio potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, a tema razgovora bila je aktuelna politička situacija u BiH.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Šmitova ostavka je direktni rezultat činjenice da se u Americi promijenila vlast. Informacije iza scene govore da je Šmit otišao zato što ga je američka administracija pritisla da donese neke odluke, na koje on nije pristao.2' – Šmit Amerikancima stao na put projekta Južne interkonekcije. Dodik predstavlja sebe kao pobjednika, ali to nije tako. Dodik kada ide u Ameriku također priča o Južnoj interkonekciji i nekim ljudima u SAD-u i Izraelu je uspio da objasni da je to moguće završiti preko njega.3' – Dodik predstavlja ovo svojom pobjedom, a mislim da će za mjesec dana kada ne bude Šmita i kada dođe novi visoki predstavnik Dodik žestoko zažaliti za Šmitom. Politički ples koji su Dodik i Šmit igrali je bio dobar za SNSD.4' – Šmit je bio izuzetno dobar i za Dodika i za Čovića. Dodik je konflikt koji su prikazivali javno, koristio da zaštiti HDZ i HDZ-ove satelite, a to su stranke Trojke.5' – Nijedna Šmitova odluka nije naštetila monopolu na vlasti, konkretno HDZ-u i SNSD-u, nego ih je ojačala. Priča da Dodik stoji iza odlaska Šmita nije tačna.6' – Novi visoki predstavnik će također biti postavljen od strane Vijeća za implementaciju mira, a ne ono što je Dodik tražio i nadao se da će se desiti da se uvede praksa postavljanja visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a. U tom slučaju bi viski predstavnik bio onaj koga Rusija dozvoli. Oni su to gurali u Vašingtonu, ali nisu uspjeli.7' – Vijeće sigurnosti UN-a neće postavljati nasljednika Kristijana Šmita.8' – Ispričao kako je Dodik znao šta će biti sa Šmitom.9' – Dodik imao informacije zato što za razliku od Sarajeva plaća lobiste. Dobijao je informacije šta je najbolje da bude SNSD-ov stav u pregovorima. U tome je suština onoga što je radio.10' – Činjenica je da Dodik nije jedini znao.&nbsp;11' – Hrvatska je tražila da se firma koja će raditi Južnu interkonekciju napravi na način da bude BiH 49 posto recimo, a da Hrvatska zajedno sa jednim od kantona koje kontroliše HDZ bude većinski vlasnik tog preduzeća.12' – Bitno je da Sarajevo ne bude to koje je reklo „ne“ Južnoj interkonekciji. Ja znam da Lagumdžija jeste znao za odlazak Šmita, ali za Konakovića ne znam, ali šanse da nije znao su ja mislim nikakve.13' – Konaković je bio jako nezadovoljan, jer je Šmit bio posljednja slamka spasa za stranke Trojke, posebno za NiP i Našu stranku. To su dvije najslabije stranke u toj grupaciji Trojka i njihovi ciljevi su bili vezani za Šmitov opstanak. Šmit je njih kreirao. Oni nikada ne bi bili vlast da ih Šmit nije nametnuo.15' – Ambasador Marfi je također stajao iza Trojke i sada je taj svijet nestao. Možda Konaković ima nekih svojih ljudi koje nije htio da obavjesti o odlasku Šmita. Bošnjački korpus je trenutno obezglavljen. Šmit je bio za bošnjački politički faktor bio ono što je Omer-paša Latas za nas prije dva vijeka.16' – Šmit je nametnuo vlast koja je nekompetentna da bi taj nekompetentni dio sarajevske političke scene bio servilan prema SNSD-u i HDZ-u. Razlog što su oni nametnuti je što su nesposobni.17' – Mediji koji ne budu pratili realnost će postati manje gledani. Neki mediji su žestoko lagali. Bili smo izloženi cunamiju laži kada je Trojka nametana.18' – Nalazimo se u novoj situaciji gdje nema realne šanse da Trojka ostane vlast osim kao faktor blokade u ime Dragana Čovića. Nikšić spreman da ostane u vlasti čak iako nema nikakav izborni rezultat.19' – Nikšić ima jedan vitalni nacionalni interes, a on se zove Elvedin Grabovica. Kada je krenulo „Spengavanje“ više ljudi je branilo Nikšićevu šeficu kabineta, nego sve ljude u SDP-u zajedno.20' – Postoji mogućnost da je zaista plan da novi visoki predstavnik ne koristi Bonske ovlasti. Moguće da je to plan, pa da će se plan promijeniti kada realnost bude drugačija.21' – Zatvaranje OHR-a je opasno. Bolje loš visoki predstavnik nego da se zatvori OHR. Zatvaranje OHR-a u ovom trenutku znači zatvaranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer ne može Dejton postojati bez OHR-a.22' – Ne mogu naši političari sami izglasavati zakone. To je priča za malu djecu. Od dogovaranja nema ništa. Imate mogućnost da bude po Dodikovom ili nikako i onda bolje da bude nikako.23' – Iako je gospodin „Brm brm“ (Elmedin Konaković) govorio da će bagerom pomesti Dodika, kasno je shvatio da bez Doma naroda nema smjene bilo koga u Vijeću ministara.24' – Govorio je o blokadi Doma naroda BiH i Vijeća ministara BiH.25' – Denis Bećirović nema nikakvu moć. Bećirović sada nema Radončića koji je bio izuzetno važan za njega po broju glasova, ali i u spajanju tih stranaka koje su stajale iza njega.26' – Nemamo nijedno istraživanje javnog mnjenja koje je kredibilno kada su u pitanju izbori.27' – Koliko je Trojka 2022. Denisu Bećiroviću bila snaga, sada mu je toliko slabost. Ako ga budu identifikovali kao čovjeka koji predstavlja ovu vlast on ima ozbiljan problem.28' – Svi kandidati za Predsjedništvo iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda se bore za iste glasove.29' – Glavni narativ 2022. godine su bili SDA i Bakir Izetbegović. Sada nije tako.30' – Kod birača koji su protiv Trojke imate ogromnu energiju. Sada je ključno pitanje kojeg od ponuđenih kandidata će percipiran kao način da se kazni ova vlast.31' – Mislim da je Lučić, kandidat hrvatske petorke, drugačiji zato što je desni kandidat. On je objektivno govoreći po Sarajevo opasniji kandidat. Puno je ozbiljniji od Čovićeve kandidatkinje, ona je nepoznat kandidat.32' – Slaven Kovačević je vrlo kredibilan kandidat. Mislim da će biti zanimljiv kandidat biračima SDP-a. Imate Radončića koji ima svoje tradicionalne birače. Realno on ima moćnu poziciju.33' – Bakir Izetbegović predstavnik je najjače stranke. Trenutno ne znamo koji je njegov izborni potencijal. Efendićeva kandidatura nema smisla, jer nema odgovor na pitanje „zašto ti?“.34' – Neobjašnjivo mi je da Borjana Krišto nije kandidatkinja HDZ-a.35' – Ovi izbori će biti referendum o strankama Trojke. Rezultat Siniše Karana je za mene najveće političko iznenađenje od Dejtona do danas. Ja sam očekivao da će on pomesti Blanušu.36' – Biračima u RS je SNSD dosadio. SNSD je u zadnje izbore išao kao proruska, prosrpska stranka, a ove izbore kao proamerička stranka. Željka Cvijanović u puno većoj opasnosti nego Karan.37' – Ne bih se iznenadio da Željka Cvijanović izgubi izbore.38' – Ako bude Blanuša išao na Željku to će biti kao finale PSG - Arsenal.39' – Onaj ko u RS bude radio protiv dogovora je lažni Valter i radi sa Dodikom. Blanušin rezultat je poraz Draška Stanivukovića.40' – Naša uloga u Americi je da objašanjavamo ljudima da je u interesu Amerike da bude sa Evropom što bliže.41' – Amerika neće da finansira Evropu da bude pod njihovim sigurnosnim kišobranom. Njemci troše ogroman novac na lobiranje da se ne zatvore američke baze u Njemačkoj.42' – Americi je u interesu da ostane u savezništvu sa Evropom.44' – Naša stranka u festivalu laži ima zlatnu medalju. Količina neistine koju oni dnevno šalju u eter je rekordna. Oni su očajni. Sabina Ćudić i Forto obećali evropski SNSD, a prije toga obećala da nikada neće glasati za SNSD i HDZ u Vijeću ministara i koliko puta je digla ruku.45' – Sabina Ćudić postala i glavni aktivista za Palestinu. Ovo nije ni populizam nego izjave iz očaja.46' – Konaković je htio da bude ono što je sada Zahiragić. Samo je Zvizdiću teže, pa on Dinu zove predsjednikom.47' – O tome što ga zovu „Ajfon ministar“.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

U novom izdanju „Avazovog intervjua“ gost je bio potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović, a tema razgovora bila je aktuelna politička situacija u BiH

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Nakon što je Dom naroda usvojio Zakon o bahatoj vožnji, čime je po prvi put ona zakonski prepoznata, za "Avaz" je govorio Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu BiH koji je ujedno i predlagač ovog zakona.- U okolnostima kada je rad Doma naroda blokiran duži period usvojiti zakon i to ovako važan za društvo u cjelini jeste veliko iznenađenje svima. Ne treba zaboraviti da borba za ovaj zakon traje duže od godinu dana od kada smo imali prvi sastanak sa ljudima čiji su bližnji bili žrtve bahate vožnje, tužiocima, sudskim vještacima i policajcima. U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih - kazao je.Zato je, kako kaže, sretan zbog usvajanja zakona koji je snažan alat da potencijalne ubice za volanom sklonimo sa ceste, ali je onima koji su odugovlačili ovaj proces poručio da razmisle ima li njihove odgovornosti u tragičnim posljedicama saobraćajnih nesreća od kojih su bar neke mogle biti spriječene.- Sigurno će biti i onih koji su nezadovoljni žestokim kaznama koje zakon predviđa. Za njih imam jednostavan savjet da ne budu bahati vozači, da ne ugrožavaju sigurnost učesnika u saobraćaju i onda im je potpuno svejedno kolike su kazne za obijesnu vožnju. Sada više niko ne može reći da se ne može stati u kraj bahatim vozačima. Policija ima sve ovlasti kao što ih imaju njihove kolege na zapadu. Svrha naravno nije kažnjavanje nego preventivno djelovanje kako bi se ljudi u saobraćaju ponašali odgovorno i kako bi na najmanju moguću mjeru sveli broj slučajeva saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom - istakao je.Dodao je da se uskoro očekuje objava zakona u Službenim novinama i njegova primjena.

U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Već tri i po godine industrijska proizvodnja u BiH opada ili stagnira, pokazuju podaci iz ekonomskog kvartalnog izvještaja Evropske komisije. Industrijski sektor, koji čini 17 posto ukupne proizvodnje, nastavlja opadati, i to za 4,2 posto u odnosu na kraj prošle godine.<h2>Samo industrija</h2>Industrija je jedina djelatnost bogaćenja, smatra ekonomski stručnjak, profesor Aleksa Milojević.- Sve djelatnosti su djelatnosti s opadajućim prinosima, samo je industrija djelatnost s rastućim prinosima. Kod poljoprivrede, što je veća proizvodnja, koristi se lošija zemlja, rastu troškovi i prinosi su manji. Slično je i kod gotovo svih drugih djelatnosti. Jedino kod industrije, što je veća proizvodnja, manji su pojedinačni troškovi, a prinosi veći. Zbog toga nema u svijetu razvijene zemlje koja nema razvijenu industriju, – kazao je.Čak i zemlje koje su ekstremno prirodno nadarene prirodnim bogatstvima ili turističkim potencijalima, u strukturi društvenog proizvoda ne zaostaju po učešću industrije za drugim zemljama, dodao je. Međutim, Bosna i Hercegovina nije zemlja koja u punom kapacitetu koristi svoje turističke potencijale, poljoprivreda je na staklenim nogama, a gašenjem industrijskih giganata poput Koksare i Željezare, prijeti nam potpuni ekonomsko-privredni slom.

<h2>Nametnuta privatizacija</h2>Milojević dio odgovornosti za stanje pripisuje privrednom sistemu koji je nametnut, a koji mi nismo u stanju da preživimo.- Prije svega, riječ je o individualnoj privatnoj svojini, koja nam je nametnuta putem privatizacije i prodaje. Zapad sve svoje ekonomske i druge pobjede zasniva na masovnoj akcionarskoj svojini. Osamdeset posto bogatstva Zapada potječe od krupnih akcionarskih društava, kojih je svega jedan posto. Preduzeća srednje veličine, kojih je gotovo četiri posto, daju oko petnaest posto društvenog bogatstva. Devedeset pet posto malih preduzeća, zasnovanih na najnemoćnijoj individualnoj privatnoj svojini, ostvaruju doprinos u bogatstvu sa svega pet posto. Mi imamo samo tu malu individualnu privatnu svojinu, a nadamo se nekom razvoju. To je potpuno besmisleno – objasnio je Milojević.Prema njegovim riječima, nijedno krupno preduzeće u BiH ne može da preživi u individualnoj privatnoj svojini. To je zato što je suština krupnog preduzeća u akcionarskoj svojini, koja je najjeftiniji, najstabilniji i najobilniji izvor investiranja.- Najjeftinija je zato što ne otplaćuje dugove nego isplaćuje kamate, odnosno dividende. To je čini jeftinijom investicijom sedam do deset puta od ostalih. Najobilnija je zato što se direktno obraća stanovništvu kao izvoru investicija. Ljudi, umjesto da drže novac na štednom računu, investiraju u domaću privredu – objašnjava on.Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, slikovito je opisao da bolujemo godinama i postepeno umiremo.<h2>Zaduženi, zavisni i nemoćni</h2>- Naš novac je određen 1997. godine, otprilike dvije marke za euro. Od tada imamo porast dugova, deficita i gubitaka. Bilo bi logično da valuta slabi i da putem devalvacije poskupljujemo uvoz, a pojeftinjujemo izvoz, te na taj način podstičemo razvoj, prije svega društveni razvoj. Međutim, kako vrijeme odmiče, apsolutna vrijednost valute raste, što znači da se materijalne obaveze povećavaju iz godine u godinu. Mi jednostavno to stanje ne možemo da preživimo. To je jedan od najokrutnijih kolonijalnih instrumenata – kazao je Aleksa Milojević.&nbsp;

Nema razvijene zemlje bez razvijene industrije

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Bosna i Hercegovina važi za jednu od vodom najbogatijih zemalja u Evropi. Rijeke, izvori i jezera decenijama su bili simbol prirodnog bogatstva i života, ali danas mnogi vodotoci sve više postaju mjesta otpada, kanalizacije i industrijskog zagađenja. Dok se često ponosimo čistom i pitkom vodom, stvarnost na terenu pokazuje da brojne rijeke u BiH svakodnevno trpe nemar, neplansku urbanizaciju i ozbiljno zagađenje koje ugrožava i prirodu i zdravlje ljudi.Stav ekologa je da su trenutno najzagađenije rijeke Bosna i Spreča, ali da su odmah iza njih i Miljacka, Željeznica i mnoge druge. Prema riječima Emine Veljović, izvršne direktorice Udruženja „Aarhus centar u BiH“, sve rijeke u našoj državi su pod snažim industrijskim pritiscima, ali da zbog nedostatka PRTR protokola, odnosno Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija, mi ne znamo koja je najzagađenija rijeka.

- Ono što znamo s aspekta industrije, konkretno u Federaciji, država nam je nazvana po rijeci Bosni, a najmanje brige o njoj imamo. Imamo potpuni pritisak na tu rijeku od samog izvorišta utjecajem kompleksa na Igmanu i Bjelašnici. Naš stav je da se treba uložiti da se ona obnovi, ako ništa zbog nacionalnog simbola koji ima – kazala je.Dodala je imamo i mnoge pritoke, rječice uz Bosnu pod pritiscima, kao i sve rijeke koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom gdje su industrijske zone, jer mnogi industrijski kompleksi ne vrše adekvatna mjerenja voda koje otpuštaju u rijeke.<h2>Trovanje ribe na Neretvi</h2>Anes Podić iz Udruženja „Eko-akcija“ nam je kazao da su u najgorem stanju rijeke na čijim obalama se još odvijaju industrijske aktivnosti, poput Spreče i Bosne, međutim zagađenja su se dešavala i dešavaju se i na drugim rijekama.

- Incidenti su se dešavali na Bosni, Neretvi, Uni, … i uvijek se sve završavalo zakasnjelim reakcijama nadležnih institucija. U pojedinim slučajevima dok bi se inspekcija pojavila na terenu da uzme uzorke, zagađene vode bi riječne vode i odnijele i isprale. U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe, kao što se to desilo na Neretvi, nizvodno od hidroelektrane Ulog, nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze. Utisak koji ostavlja rad naših institucija jeste da im je, izgleda, važnije da pokriju zagađivače papirima, dozvolama i pogrešnim inspekcijskim nalazima, nego da efikasno zaštite naše rijeke – upozorio je Podić.<h2>Crvena Bosna i smeđa Una</h2>Veljović je kazala da su u slučaju incidenata na rijeci Bosni alarmirali nadležne, ali da konkretnog boljitka nema.- Nekoliko smo puta mogli vidjeti incidente za rijeku Bosnu kada je postajala crvena pa smo zvali nadležne institucije da se utvrdi šta se dešava, da bi se onda predostrožno tražilo od industrijskih zagađivača koji se tu nalaze da umanje svoju proizvodnju i to bude kao neka trenutna mjera, ali da li je sada neko konkretno iz inspekcije rekao koje postrojenje je zaslužno za zagađenje, nije se desilo – kazala je Veljović.

Prošle godine dogodilo se ispuštanje zagađujućih materija u rijeku Unu iz još nepoznatog izvora, nakon kojeg su vode Une na dijelu toka od Bihaća do Novog postale nezapamćeno mutne i smeđe. Una inače važi za jednu od najčistijih rijeka Evrope i tada su iz Udruženja „Eko akcija“ poručili da, ako se to nastavi, Una za koju godinu neće biti una – jedna i jedina, nego samo još jedna od prljavih i polumrtvih rijeka Evrope.<h2>Najveći zagađivači</h2>Kada je riječ o zagađivačima, prema riječima Podića, to su preostala velika industrijska postrojenja i otpadne vode naselja na obalama rijeka.- Mali procent naselja u BiH ima postrojenja za preradu otpadnih voda. Zabrinjavajuće je da i ova rijetka postrojenja imaju velike teškoće u radu, od finansiranja pa nadalje, što redovno smanjuje njihovu efikasnost. Velike probleme po živi svijet rijeka predstavljaju i brane velikih i malih hidroelektrana. Njihova gradnja je posljednjih godina usporena, ali ne i potpuno zaustavljena. Sve brojniji rudarski projekti u najavi i u radu, donose nove opasnosti i rizike za koje su naše institucije potpuno nespremne – kazao je Podić.

Bez efikasne institucionalne zaštite, naše rijeke će biti u sve težoj situaciji. Moramo svi zajedno i pomagati i pritiskati naše institucije. Ne smijemo prepustiti sudbinu naših rijeka šačici bogatih kompanija i pojedinaca, zaključio je Podić. Veljović je kazala da je usvajanje PRTR protokola jedan od koraka na evropskom putu BiH, zbog čega je nužna njegova ratifikacija, međutim, kako kaže, često se kao izgovor koristi socijalni argument da nam je potrebna industrija, što je neosporno.- To treba raditi na način da ne uništavamo okoliš i ljudsko zdravlje – poručila je.<h2>Krivične prijave</h2>- Podnijeli smo mnoge krivične prijave i kolegica koja kod nas radi od 2012. još nije dobila neki epilog gdje je Tužilaštvo izdalo najobičniji prekršajni nalog kojim bi se osudio zagađivač. Koji je razlog – s jedne strane Tužilaštvo ne zna kako da dokaže koji je zagađivač bio najveći. To je realno opravdanje, ali šta je neralno? Kada se uputi krivična prijava inspekciji, oni dođu nakon deset dana da vide šta je bilo sporno, kada je rijeka otekla i kada se havarija zagađenja prenijela u neku drugu sredinu – kazala je Emina Veljović.<h2>Turizam koji uništava</h2>- Sve veći problem je i turizam. Rijeke su postale pojedincima značajan izvor zarade. Ljepota naših rijeka privlači sve više i turista, što za posljedicu ima često i trajno uništavanje dragocjenih riječnih obala nelegalnom gradnjom. Gotovo da više nema brzaka ili slapa na Uni da tu nije nelegalno, u pojasu vodnog dobra gdje ne smije biti gradnje, izgrađen restoran, hotel, kuća za izdavanje s kanalizacijama koje redovno završavaju u rijeci – kazao je Anes Podić.

U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

NATO ostaje posvećen Bosni i Hercegovini i neće dozvoliti ponavljanje historije, izjavio je jučer komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Metju Volas (Matthew Wallace). Ova jasna poruka je poslana javnosti nakon okruglog stola ambasadora, održanog u vojnoj Bazi Butmir u Sarajevu. Skup je organizovao komandant EUFOR-a, general-major Mauricio Fronda (Maurizio), kako bi visoki međunarodni predstavnici razgovarali o sigurnosti u Bosni i Hercegovini i nastavku saradnje. Uz snage Evropske unije (EUFOR), bazu Butmir ujedno koriste i NATO snage u BiH, kao komandu. Sigurnosna situacija u BiH je i dalje stabilna, poručio je Fronda, te dodao da međunarodna zajednica ostaje čvrsto ujedinjena u svojoj posvećenosti očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u BiH. EU ostaje lojalan partner, nedvosmisleno posvećen teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, potvrdio je i ambasador Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca).<h2>Poruka međunarodne zajednice</h2>Da ove rečenice nisu lako izgovore fraze, govori činjenica da je sastanak naprasno organizovan, te da ranije nije bio planiran, smatra vojni ekspert i analitičar Nedžad Ahatović. Dodaje da zbog toga zaključuje da ovo okupljanje šalje jasnu poruku.- Sastanak ambasadora u NATO bazi Butmir nije bio samo protokolarni događaj nego jasna političko-sigurnosna poruka da međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju u BiH i da destabilizacija zemlje neće biti dozvoljena. Sama lokacija sastanka govori da je fokus bio na sigurnosnom aspektu aktuelne političke krize – kazao je Ahatović za „Avaz“.<h2>Jedinstven stav</h2>Dodao je da u kontekstu osporavanja visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a, poruke ambasadora potvrđuju jedinstven stav zapadnih partnera o očuvanju ustavnog poretka, teritorijalnog integriteta i funkcionalnosti institucija BiH.- Ovo je i preventivna poruka svim političkim akterima da političke krize moraju ostati u institucionalnim okvirima, bez pokušaja podizanja tenzija ili ugrožavanja sigurnosti. U sadašnjim geopolitičkim okolnostima, posebno zbog rata u Ukrajini i pojačanog ruskog utjecaja na Balkanu, te dešavanja na Bliskom istoku, Zapad očigledno ne želi dozvoliti otvaranje nove krize u regionu – istakao je Ahatović.S druge strane, naglasio je da bez obzira na pozitivne poruke koje Zapadna vojna alijansa šalje prema BiH potrebno je intenzivno razvijati vlastite kapacitete za rješavanje svakog spornog pitanja iz oblasti sigurnosti koje može ugroziti stabilnost naše zemlje.<h2>Zajednička poruka iz Butmira</h2>Sastanak u bazi Butmir okupio je tridesetak rezidentinih i nerezidentnih abasadora. Zajednička poruka svih govornika bila je da međunarodna zajednica ostaje snažno angažovana u Bosni i Hercegovini, uz nastavak bliske saradnje EUFOR-a, NATO štaba Sarajevo, Evropske unije i šire međunarodne zajednice. Kako je naglašeno, cilj tog angažmana je očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane BiH, uz nastavak podrške domaćim institucijama i reformskim procesima.

Izbor lokacije sastanka šalje jasnu poruku da je fokus na sigurnosti

Ahatović: Ovo nije protokolarni događaj

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka 

Na cestama glavnog grada BiH jučer se mogao vidjeti maskirani model Mercedes-Benza&nbsp;pa otkrivamo o kojem je modelu riječ i zašto je uopšte maskiran.Nije nikakva tajna da proizvođači automobila finalna testiranja novih modela provode na javnim putevima, a kamuflaže poput ovih na automobilu koji je na fotografijama služe kako bi se maskirao izgled prije zvaničnog predstavljanja modela.U ovom slučaju radi se o modelu&nbsp;Mercedes-Benz GLC Coupé, novije generacije.&nbsp;Mercedes GLC Coupé se prepoznaje po sportskom izgledu i spuštenoj liniji krova koja se prema zadnjem dijelu auta glatko spušta, pa zbog toga izgleda elegantnije od klasičnog SUV-a. Zadnji dio je zaobljen i podsjeća na fastback stil, gdje zadnje staklo i gepek čine jednu cjelinu. Karakteristična su i tanka horizontalna LED zadnja svjetla koja se protežu široko preko zadnjeg dijela vozila.&nbsp;Auto ima kombinaciju SUV visine i coupe siluete, što je tipično upravo za GLC Coupé. Na ovom primjerku se vide i AMG Line detalji poput sportskih branika, većih felgi i izraženijeg zadnjeg difuzora sa ukrasnim otvorima auspuha. Po proporcijama se može razlikovati od većeg GLE Coupéa i manjih Mercedes SUV modela, a upravo spušten krov i dizajn zadnjih svjetala najviše otkrivaju da je riječ o Mercedesu GLC Coupé.

Na ovom primjerku se vide i AMG Line detalji poput sportskih branika, većih felgi i izraženijeg zadnjeg difuzora sa ukrasnim otvorima auspuha

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Ako ste postali majka u Federaciji BiH, to koliku ćete porodiljsku naknadu primati i kakvu pomoć ćete dobiti od lokalne zajednice zavisi od toga gdje živite. Prava porodilja variraju značajno od kantona do kantona i često zavise od prebivališta, radno-pravnog statusa i finansijske moći lokalnih vlasti, odnosno spremnosti izdvajanja za porodiljske naknade.<h2>Visina naknada</h2>Porodilje u Tuzlanskom kantonu, bile zaposlene ili nezaposlene, primaju po 1.000 KM, dok u Zeničko-dobojskom kantonu zaposlene porodilje primaju 1.000 KM ili 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM. U Unsko-sanskom kantonu zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, a nezaposlene 500 KM. U Zapadnohercegovačkom kantonu zaposlene porodilje prvih šest mjeseci primaju 80 posto plaće, a narednih šest mjeseci fiksni iznos koji određuje Vlada Kantona. Nezaposlene primaju 350 KM. Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, i zaposlene i nezaposlene porodilje primaju naknadu u visini prosječne plaće u FBiH iz prethodne godine. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu porodilje zaposlene u privatnom sektoru primaju 40 posto prosječne plaće, a zaposlene u javnom sektoru 80 posto plaće, dok nezaposlene porodilje imaju naknadu jednaku 55 posto minimalne plaće u FBiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH. U Posavskom kantonu zaposlene porodilje primaju primaju 100 posto plaće, a nezaposlene 300 KM. Zaposlene porodilje u Bosansko-podrinjskom kantonu primaju naknadu u visini 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM, dok u Kantonu 10 zaposlene primaju prosječnu plaću u FBiH, a nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH.<h2>Gruba diskriminacija</h2>Svi ovi podaci ukazuju na grubu diskriminaciju. Jelena Pekić, delegatkinja u Domu naroda FBiH i zastupnica u Skupštini KS, za „Avaz“ je kazala da je socijalna politika u Federaciji BiH u podijeljenoj, ali zajedničkoj nadležnosti federalnog i kantonalnog nivoa vlasti. Iako se zakoni donose na oba nivoa, finansiranje se najvećim dijelom provodi na nivou kantona.

- Smatram da bi se konačno trebao postići neki dogovor da se iznađe neki model za ujednačavanje naknada. Da li bi to bilo u okviru određenog porodičnog fonda ili na neki drugi adekvatan način, ali suština je da imamo rješenje koje ne bi bilo diskriminatorno za žene u zavisnosti od toga gdje žive – kazala je Pekić.Neujednačenost i diskriminacija porodilja nastavlja se i na lokalnom nivou, jer dok neki izdvajaju određena sredstava koja od općine do općine variraju, neke lokalne zajednice ne izdvajaju ništa. Osim toga, i ostala prava i naknade za djecu, majke i porodice s djecom nisu ujednačena.Tuzlanski kanton roditeljima s troje i više djece isplaćuje jednokratnu pomoć od 1.500 KM, Hercegovačko-neretvanski kanton za opremu novorođenčeta daje 400 KM, dok Kanton 10 izdvaja 300 KM. Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo imaju i dodatne naknade za ishranu majki dojilja i djece do šest mjeseci, uglavnom uz imovinski cenzus, dok Zeničko-dobojski kanton isplaćuje i jednokratnu pomoć za trudnoću i porođaj. Zapadnohercegovački kanton za treće i svako naredno dijete isplaćuje 500 KM mjesečno do sedme godine života, dok Posavski kanton nema naknade iz ove kategorije. Važno je istaći da je od 2025. aktuelna i jednokratna pomoć od 1.000 KM za svako rođeno dijete u FBiH.<h2>Iskustvo porodilje</h2>Amila je nedavno postala majka u Kantonu Sarajevo i prenijela nam je svoje iskustvo kada su u pitanju porodiljske naknade i administracija.- Nisam upoznata s mjerama za troje i više djece, ali ovo što sam dobila 1.000 za prvo djete je uredu. Najpozitivnije od svega je što je prijava jednostavna i ide online putem. Kada je u pitanju porodiljska naknada, veliki minus je papirologija i birokratija – kazala je za „Avaz“.

Iako se zakoni donose na federalnom i kantonalnom nivou, finansiranje se najvećim dijelom provodi kroz kantone

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu kojom je bivši načelnik uniformisane policije Federalne uprave policije Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, nakon što je ocijenjeno da nema dovoljno dokaza za osuđujuću presudu.Advokat Zorana Čegara Vedad Kolašinac za "Avaz" je kazao da je ovakva presuda bila očekivana.- Nije bilo nikakvih dokaza još od početka samog suđenja. Od samog čitanja optužnice i dokaza koje smo mi dobili znalo se da će čovjek biti oslobođen. Kako bih laiku i nekome ko prvi put čuje za pravo objasnio, radi o tome da mu se stavljalo na teret da je upotrijebio krivotvorenu ispravu kao pravu s ciljem da se uknjiži. Međutim, ta isprava koja je nesporno krivotvorena, nije uopšte potpisana od strane Zorana Čegara niti je Zoran Čegar potpisao dokumente za uknjižbu na nekretninu kako u gruntu tako i u katastru što je potvrdio vještak odbrane, a vještak tužilaštva nije bio baš siguran&nbsp;- kazao je Kolašinac za "Avaz".Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Čegar se teretio da je u januaru 2019. godine zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Sarajevu predao ugovor o kupoprodaji nekretnine u Nišićima koji je, prema navodima tužilaštva, bio krivotvoren i bez potrebnih ovjera.U optužnici je navedeno da sporni dokument nije sadržavao datum ni potpis, te da navodno nije bio sačinjen od strane nadležnog notara iz Srbije, niti je imao odgovarajuće službene pečate. Dalje se tvrdilo da je isti ugovor nekoliko dana kasnije dostavljen i nadležnoj službi u Općini Ilijaš, s ciljem promjene upisa posjednika na više parcela u području Nišića.Međutim, sud je nakon razmatranja dokaza donio odluku o oslobađanju, uz obrazloženje da nije dokazano da je optuženi počinio djelo koje mu se stavljalo na teret.Prema ranijim navodima, uknjižba na osnovu spornog dokumenta u zemljišnim knjigama nikada nije provedena, jer je zahtjev pravosnažno odbijen rješenjem nadležnog suda.

Ta isprava koja je nesporno krivotvorena, nije uopšte potpisana od strane Zorana Čegara niti je on potpisao dokumente za uknjižbu na nekretninu

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nakon što je SNSD najavio da će tražiti poništavanje odluka visokog predstvnika Kristijana Šmita, uključujući i zakon po kom je Dodik osuđen za "Avaz" je govorio pravnik Nedim Ademović.- Visoki predstavnik za BIH je međunarodno tijelo, koje funkcioniše po osnovu međunarodnog prava, a njegove odluke su međunarodnopravne odluke. Prema tome, personalne promjene u obnašanju ove funkcije ne igraju nikakvu ulogu kod pitanja da li će prethodne odluke važiti ili ne. Svako ko tvrdi suprotno, govori totalno protivno načinu funkcionisanja međunarodnog prava - kazao je Ademović.Kada je u pitanju poništavanje konkretnih odluka to je, kako kaže Ademović, moguće pred Ustavnim sudom BiH.- Naravno, u BiH postoji jedan način da se odluke Visokog predstavnika ponište, a to je da se pred Ustavnim sudom BiH dokaže da su neustavne. SNSD može uvijek takve postupke pokrenuti protiv bilo koje odluke bilo kojeg visokog predstavnika, osim ako Ustavni sud BiH o tome nije već odlučivao. To pravo im garantuje Ustav BiH i sudska praksa Ustavnog suda BiH - objasnio je Ademović.

Svako ko tvrdi suprotno, govori totalno protivno načinu funkcionisanja međunarodnog prava, kazao je

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Pravni ekspert Muharem Cero za "Avaz" je govorio o pitanju državne imovine nakon što je objavljeno da je visoki predstavnik Kristijan Šmit podnio ostavku, a da je jedan od razloga upravo ne rješavanje ovog pitanja.- Godine 2022. izvršena je dopuna zakona kojim je definiran status državne imovine do konačnog rješavanja tog pitanja donošenjem posebnog zakona. Nije riječ samo o tome da su javna dobra i državna imovina stavljeni pod zabranu raspolaganja, nego je dodato nešto što je potpuno poremetilo koncept političkih agenda koje su bile usmjerene protiv Bosne i Hercegovine. Suština te dopune, parafrazirano, jeste sljedeća: bez obzira gdje se ta imovina nalazi, u čijem je posjedu, da li je u privatnom vlasništvu, vlasništvu javnih preduzeća ili bilo kojeg drugog subjekta, ukoliko je na dan 31.12.1991. godine bila imovina Republike Bosne i Hercegovine, smatra se državnom imovinom i ostaje pod zabranom raspolaganja - kazao je Cero.<h2>Kontinuitet</h2>Time je, kako kaže, uspostavljen puni kontinuitet vlasništva Republike Bosne i Hercegovine nad javnim dobrima. - Upravo je to otvorilo veliki politički prostor i veoma brzo su to prepoznale opcije koje ili ne žele Bosnu i Hercegovinu ili je vide u potpuno drugačijem konceptu od onoga koji bi trebao proizaći iz nadogradnje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vraćanje imovine u kontekst kontinuiteta RBiH, sa referencom na stanje od 31.12.1991. godine, zajedno sa Badinterovom komisijom koja je utvrdila da su republike postale države i da nije riječ o secesiji nego o disoluciji Jugoslavije, uspostavilo je kontinuitet koji derogira sve druge političke narative o navodnim alternativnim kontinuitetima - istakao je.Prije svega, time se, prema riječima Cere, derogira agenda o kontinuitetu Republike Srpske od 9. januara, na kojoj se temelji cijela politička konstrukcija o navodnoj izvornosti i kontinuitetu tog entiteta. - Također, dovodi se u pitanje i agenda o stvaranju trećeg entiteta, koja je jedno vrijeme bila prikrivena različitim političkim narativima, a danas je već mnogo otvorenija - kazao je Cero.<h2>Zbunjujući potezi</h2>Dodao je da su mnogi Šmitovi potezi bili zbunjujući, ali da je ovaj uspostavio puni kontinuitet između RBiH i dejtonske BiH, čime je otvoren prostor za drugačiju nadogradnju Dejtonskog sporazuma, što je izazvalo ozbiljne reakcije različitih političkih i međunarodnih centara moći.- Vrlo brzo je u javnom prostoru počeo da se gradi narativ kako su navodno neriješeni imovinsko-pravni odnosi glavna prepreka investicijama. Kroz taj narativ pokušalo se nametnuti brzo i „pragmatično“ rješavanje pitanja državne imovine pod izgovorom ekonomskog razvoja i investicija. Ti koncepti su se kretali od funkcionalno-teritorijalnih modela pa do političkih agenda koje su se prepoznavale u određenim međunarodnim prijedlozima i mapama puta - kazao je Cero.Podsjetio je da je, 2023. godine Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH jasno saopćila da je država Bosna i Hercegovina neupitni vlasnik te imovine, ali i da država mora zakonski urediti pitanje upravljanja, korištenja i raspolaganja tom imovinom.<h2>Južna interkonekcija</h2>- Pitanje Južne interkonekcije dodatno je dinamiziralo cijelu situaciju. Iako je taj projekat mogao imati pozitivan efekat, otvorio je i niz novih dilema jer još uvijek nisu precizno definisani rokovi, niti su javnosti predstavljeni ključni ugovori između investitora, Vlade Federacije BiH i potencijalnih američkih partnera. Posebno je sporna odredba prema kojoj bi eksproprijacija i davanje prava korištenja zemljišta na trasi Južne interkonekcije moglo biti izvršeno bez naknade kada je riječ o imovini Federacije, kantona, općina, gradova i javnih preduzeća - istakao je.Kada se detaljnije analizira status tih javnih preduzeća, dolazi se do pitanja kako su ona uopće stekla pravo raspolaganja tom imovinom, upitao je Cero.- Posebno je problematično pitanje šuma i šumskog zemljišta nakon što je Ustavni sud Federacije BiH poništio Zakon o šumama Federacije BiH, a privremena uredba koja je trebala premostiti pravni vakuum također osporena. U tom pravnom prostoru kantoni su kroz vlastite zakone i javna preduzeća faktički preuzeli upravljanje šumama i šumskim zemljištem. Problem je što se nije ostalo samo na upravljanju, nego se postepeno stvorio narativ kao da kantoni imaju i određeni oblik teritorijalnog suvereniteta nad tim prostorom - kazao je.<h2>Šume u BiH&nbsp;</h2>Kako je objasnio to je posebno važno jer više od 60% teritorije Bosne i Hercegovine čine šume i šumsko zemljište i ukoliko bi se takvo stanje dodatno legalizovalo kroz infrastrukturne projekte i investicije, moglo bi doći do trajnog učvršćivanja kantonalne kontrole nad teritorijom.- U tom slučaju unutrašnje administrativne granice između kantona postale bi gotovo faktičke teritorijalne granice, što bi otvorilo prostor za stvaranje etnoteritorijalnih jedinica, odnosno svojevrsnih „megakantona“ ili „veležupanija“. Kritičari smatraju da bi to dugoročno moglo predstavljati uvod u formalizaciju trećeg entiteta kroz navodni „unutrašnji dogovor“ - kazao je.Zbog svega toga pitanje državne imovine danas nije samo pravno ili ekonomsko pitanje, nego jedno od ključnih političkih i ustavnih pitanja Bosne i Hercegovine, zaključio je Cero.

Kada se detaljnije analizira status tih javnih preduzeća, dolazi se do pitanja kako su ona uopće stekla pravo raspolaganja tom imovinom, upitao je

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Nakon primjene novog sistema ulaska i izlaska u Evropsku uniju (EES), gužve na granicama s Hrvatskom ne jenjavaju. Putnici na graničnom prijelazu Gradiška svjedoče da su granice spojene kolonama vozila.Brojni građani negoduju zbog takvog tretmana na granicama s EU, jer se osjećaju kao građani drugog reda, navode. Posebno se pitaju da li je zaista neophodno maltretiranje djece. <h2>Neugodna iskustva</h2>- Putovali smo u Makarsku za prvomajske praznike. I prilikom ulaska u Hrvatsku i prilikom izlaska djeca su spavala. Svaki put smo morali da ih probudimo da izađu da se slikaju i daju otiske. Mlađa djevojčica je mala i morali smo je podići – prenijela je iskustvo čitateljka L. H. Za „Avaz“.Čekanja tokom prvomajskih praznika bila su po nekoliko sati. Mnogi su čekali po pet ili više, zavisno od doba dana. Još tada je državni parlamentarac Saša Magazinović pisao šefu delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki (Luigi Soreca), a sada je govorio i za „Avaz“ o ovom problemu.

- Maltretiranje i ponižavanje ljudi iz naše regije pri prelasku granice EU mora biti zaustavljeno. Upozoravam i o tome razgovaram mjesecima s kolegama iz zemalja EU. Izgleda da svi razumiju razmjere problema osim tehnokratske briselske administracije. Ovo čemu ljudi svedoče nije sigurnosni sistem nego sistem odvraćanja koji šalje poruku da nismo dobrodošli u EU. To je potpuno suprotna poruka od onog što slušamo od zvaničnika EU kada govore o proširenju EU i tome kako su nam vrata otvorena – kazao je Magazinović.Kako bilo kome objasniti da je u 21. stoljeću, kada je tehnologija toliko napredovala, potrebno i do 10 minuta za pregled jednog auta, pita se Magazinović. Dodaje da je to sramota koja mora biti zaustavljena.Neke države, poput Grčke, shvatile su da će im ljetna sezona biti potpuno uništena, pa su primjenu EES sistema supendovale barem tokom ljetnjih mjeseci. Još nema naznaka da bi slično mogla uraditi i Hrvatska. Pitanje je šta će biti i s turističkom sezonom u BiH, ako znamo da je gostiju s Bliskog istoka sve manje i da je fokus na evropskim turistima.<h2>Suspendovanje EES-a</h2>- Što se tiče EES sistema, barem kada govorimo o stranim gostima koji dolaze u Sarajevo, za sada nemamo prevelik broj žalbi. Međutim, imali smo situacije gdje su grupe čekale po nekoliko sati na granicama, iako imaju EU pasoše. Dešavalo se da i državljani Evropske unije čekaju u autobusima po tri do četiri sata, što svakako nikome nije ugodno i može pokvariti prvi utisak o putovanju. Kako se vrhunac sezone približava, vjerujem da će situaciji postati još komplikovanija, te se nadam da će doći do suzpenzije odluke, barem tokom ljetnih mjeseci – kazao je za „Avaz“ turistički vodič iz Sarajeva Rijad Špiljak.

Prevoznik Amir Hadžidedić za „Avaz“ je istakao da njima gužve ne predstavljaju toliki problem, s obzirom na to da su navikli na čekanja, koliko je problem ograničavanje boravka koje je novi sistem donio.

Ovo nije sigurnosni sistem nego poruka da nismo dobrodošli

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović za "Avaz" je komentarisao odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita kazavši da ostavka dolazi nakon više mjeseci pritiska od strana Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.- Oni su nedavno dali ultimatum da Šmit mora do jeseni otići sa funkcije visokog predstavnika. Oni koji su govorili da bi on mogao biti posljednji visoki predstavnik su govorili kroz prizmu ili neznanja ili zlih namjera prema BiH, kao u slučaju SNSD ili nekih drugih stranaka. Trenutna procjena je da je OHR potreban BiH, a svakako je i institucija koja je integralni dio Dejtonskog uređenja u BiH, gdje je visoki predstavnik civilni implementator Dejtonskog sporazuma. Ukoliko bi se i govorilo o gašenju Ureda visokog predstavnika, onda bi to iziskivalo mijenjanje Dejtona i niza drugih ustavnih postavki - kazao je.

Nakon razgovora s Ginkelom: Šmit podnosi ostavku na poziciju visokog predstavnika

Dodao je da je neslaganje oko državne imovine jedan od razloga zašto Šmit nije odgovarao određenim članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC), ali da su tu i neka druga pitanja.- Nadao se zaštiti Njemačke, međutim status SAD, ali i Velike Britanije, u PIC-u daleko nadilazi kapacitete same Njemačke koja je ostala relativno izlolirana u svojoj borbi za Šmita - istakao je.Muhasilović je kazao i da u narednom periodu možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednjika.- U opticaju je više imena iz različitih zemalja. Spominju se dva britanska imena, italijansko ime, i još neki drugi. Izbor novog visokog predstavnika će biti najotvoreniji indikator šta međunarodna zajednica smjera za BiH, kao što je i sam Šmit bio najjasniji indikator namjere međunarodne zajednice prema BiH u trenucima kada se njegovo ime spominjalo kao opcija, pa su tada alarmirani mnogi koji prate procese u BiH i na međunarodnoj sceni - kazao je Muhasilović.Za kraj je dodao da BiH treba uzeti aktivno učešće u lobiranju za što povoljnijeg visokog predstavnika, a ne ostati nijemi posmatrač procesa koji odlučuju o njenoj sudbini.

Izbor novog visokog predstavnika će biti najotvoreniji indikator šta međunarodna zajednica smjera za BiH

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH raspisala izbore za 4. oktobar ove godine za "Avaz" je govorio Vehid Šehić bivši član CIK-a i trenutni predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom". On je istakao važnost upotrebe biometrije na ovim izborima kazavši da će to značajno spriječiti uočene nepravilnosti i kršenje Izbornog zakona.- Do sada je bilo moguće da jedna osoba glasa više puta koristeći različite identifikacione dokumente, ali i da se nakon zatvaranja biračkih mjesta zloupotrebljavaju neiskorišteni glasački listići tako što bi pojedini članovi biračkih odbora dopisivali glasove svojim političkim favoritima. Također, dešavalo se da važeći glasački listići budu proglašavani nevažećim dodavanjem dodatne preferencije, ukoliko određeni politički subjekt nije dobio željeni broj glasova. Sve to narušavalo je kredibilitet i integritet izbornog procesa, kao i povjerenje građana u rezultate izbora, što je često bilo opravdano. Uz nove tehnologije, mnoge od tih nepravilnosti mogu biti spriječene i možemo očekivati da izborni proces protekne u skladu sa zakonom - kazao je.<h2>Kupovina glasova</h2>Ipak, naglasio je da kršenje Izbornog zakona i podzakonskih akata Centralne izborne komisije počinje i prije samog dana izbora.&nbsp;- Imat ćemo izbore koji će odražavati izbornu volju građana, ali oni još uvijek neće biti potpuno slobodni. Svjedoci smo pritisaka na birače, prijetnji i kupovine glasova, gdje se za jedan glas nude iznosi od 50, 100 ili 200 maraka. To se dešavalo i ranije, a nove tehnologije na to neće moći uticati. Tu najveću odgovornost imaju sami građani, koji ne bi smjeli dozvoliti da budu ucijenjeni ili da prodaju svoj glas zbog teške socijalne situacije u kojoj se mnogi nalaze. Na nama je da sačuvamo svoje dostojanstvo i slobodno izrazimo biračku volju - istakao je.Dodao je da zvanična kampanja počinje 30 dana prije izbora, ali da smo svjedoci da je preuranjena kampanja počela mnogo ranije, čak i prije same odluke o raspisivanju izbora.&nbsp;- Takva kampanja je nezakonita i treba je nazivati pravim imenom. Pojedine političke stranke ne biraju sredstva kako bi došle do što većeg broja glasova - kazao je.<h2>Kako glasati?</h2>Šehić je objasnio da će građani glasati na isti način kao i do sada.-Građani će dobiti glasački listić, ali će prije toga biti izvršena identifikacija birača. To znači da ćemo morati pokazati ličnu kartu, a zatim ostaviti otisak prsta na biometrijskom uređaju kako bi se potvrdio identitet birača. To je zapravo jedina novina. Nakon što dobijemo glasački listić, otići ćemo u prostor za glasanje, dati svoj glas političkom subjektu ili kandidatu, a umjesto ubacivanja listića u glasačku kutiju, listić ćemo ubacivati u skener koji će ga evidentirati i zatim pohraniti u kutiju. Dakle, suštinski se ništa ne mijenja - objašnjava.Proces glasanja ostaje isti, ali će nove tehnologije ubrzati objavu preliminarnih i neslužbenih rezultata izbora, kazao je, naglašavajući da se ovdje ne radi o elektronskom glasanju, jer je to u Bosni i Hercegovini trenutno nemoguće.&nbsp;- Ipak, ove promjene bi mogle doprinijeti vraćanju kredibiliteta i integriteta izbornom procesu, što bi moglo uticati i na veću izlaznost građana na izborima - zaključioje Vehid Šehić.

Imat ćemo izbore koji će odražavati izbornu volju građana, ali oni još uvijek neće biti potpuno slobodni, kazao je

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Nakon pojave novog vala nasilja i ubistava u našoj zemlji za „Avaz“ je govorio Damir Zolota, EIA certificirani i licencirani&nbsp;SCAnS&nbsp;trener, specijaliziran za analizu ponašanja, emocionalnu inteligenciju, otkrivanje obmana, otkrivanje skrivenih informacija i poboljšanje komunikacije. Zolota je inače jedini licencirani predstavnik u regionu Balkana koji pruža&nbsp;SCAnS/SCAnR&nbsp;obuku i sadržaj.Kada pogledate novi val nasilja i ubistava u BiH, šta je prema Vašem mišljenju najveći uzrok toga? Često govorite da nam u društvu nedostaje empatije i emocionalne inteligencije.- Za novi val nasilja i ubistava, pored same empatije, imamo i uzročnike poput sigurnosti u državi. Kada država zakaže u štićenju svojih građana, onda se ljudi osjećaju superiornije od same države i zakona, što dovodi do toga da se nasilje i ubojstva šire. Same kazne za počinitelje su toliko male da umjesto da plaše nekoga da počini krivično djelo, daju mu dodatni motiv, jer zna da će brzo da bude na slobodi. <h2>Empatija ili inteligencija</h2>Govorili ste da ljudi često pogrešno misle da je emocionalna inteligencija samo empatija. Kako biste objasnili razliku između emocionalno inteligentne osobe i osobe koja samo djeluje empatično?- I u svijetu se jako dugo emocionalna inteligencija smatrala kao “soft skill”, međutim, zadnjih godina je došlo do saznanja da je, ustvari, “hard intelligence”. Emocionalna inteligencija je sposobnost da percipiramo, razumemo i utječemo na svoje i tuđe emocije, u različitim kontekstima, da vodimo naše trenutno razmišljanje i postupke, da nam pomogne da postignemo svoje ciljeve. Dok osobe koje žele da djeluju empatično samo pokušavaju da pokažu saosjećanje, a saosjećanje je samo jedan od tri nivoa empatije. Prvi nivo je kognitivna empatija, gdje razumijemo šta neko osjeća, nakon toga je emotivna empatija, gdje osjećamo ono što neko osjeća i tek onda kao treći nivo je saosjećajna, gdje želimo da pomognemo nekome da se izbori s tim kako se trenutno osjeća.<h2>Prepoznati nasilnika</h2>Kao neko ko se bavi analizom ponašanja i psihološkim profiliranjem, možete li prepoznati određene obrasce kod ljudi koji lako prelaze granicu verbalnog konflikta i posežu za nasiljem? Postoje li rani signali koje društvo ignoriše?- Obrasci postoje i mogu se prepoznati i uočiti prije same reakcije. Društvo generalno ignoriše sve što se ne tiče njih lično, kako naši ljudi kažu najlakše je okrenuti glavu od svega, ali je i to uzrok neprovjerenja u sistem. Možete li da nam navedete neke "tipične" karakteristike koje pokazuju nasilne osobe? I s kakvim slučajevima kroz posao ste se susreli?- Agresivnost, ljubomora, frustracija, agonija, posesivnost, opsesivnost su neki od ključnih problematičnih uzoraka koji jako lako mogu da pređu granicu i postanu nasilni. Dosad sam se susretao s raznim slučajevima, od ubistava, serijskih ubojica, terorista pa i do manje nasilnih poput finansijskih prevara, i sličnih. <h2>Neophodna prevencija</h2>Često se govori o strožim kaznama i sigurnosnim mjerama, ali koliko se zapravo ulaže u emocionalno obrazovanje djece i mentalno zdravlje? Da li bi više rada na emocionalnoj inteligenciji u školama dugoročno moglo smanjiti nasilje u BiH?- Ako uzmemo poređenje Danske, u kojoj je empatija obavezan predmet u školama i pogledamo stopu kriminala, nasilja i ubistava u Danskoj te uporedimo sa Bosnom i Hercegovinom, sve nam je jasno. Emocionalna inteligencija bi trebala da bude osnova svakog društva. Kod nas se ne ulaže apsolutno nikako u emocionalno obrazovanje i djece i odraslih, a emocionalna inteligencija je mnogo bitnija za život i društvo od IQ-a.Da li bi, pored dodatne edukacije u školama kod djece, trebalo uvesti i dodatne edukacije i treninge u institucijama, za osobe koje rade u sigurnosnom sektoru? Koliko bi to pomoglo u efikasnijem radu na slučajevima porodičnog nasilja?- Volim kazati da je emocionalna inteligencija alat, a bihevioralna analiza, tj. analiza ljudskog ponašanja primjena tog alata. Ako možemo da razumijemo sebe, da razumijemo druge, da znamo kako komunicirati sa sobom, kao i s drugima, to nam daje veliki potencijal za bolje sutra. Mislim da naučno validirane edukacije i emocionalne inteligencije i analize ponašanja mogu da doprinesu poboljšanju i efikasnijem radu u svim strukturama. Od velike pomoći bi bilo kada bi svi koji rade sa slučajevima porodičnog nasilja, sigurnosnom sektoru kao i nasilja generalno, obavili dodatne treninge i razvili i poboljšali još više svoju emocionalnu inteligenciju, jer dodatno znanje može biti uvijek samo od pomoći, posebno ako vjerujemo nauci koja je validirana.<h2>Agresivni medijski sadržaji</h2>Koliko društvene mreže, agresivni medijski sadržaji i konstantna izloženost nasilju utječu na normalizaciju agresije kod mladih ljudi u BiH? Da li smo kao društvo postali emocionalno otupljeni?

- Društvene mreže, agresivni medijski sadržaj kao i konstantna izloženost nasilju jako puno utječu na normalizaciju, posebno kod novih generacija kojima se takav sadržaj plasira kao nešto sasvim normalno i svakodnevno. Kognitivno utjecanje na način na koji razmišljamo i šta shvatamo kao normalno krivi našu percepciju i daje nam društvenu normu da je nasilje uredu.

Emocionalna inteligencija je sposobnost da percipiramo, razumijemo i utječemo na svoje i tuđe emocije

Zolota: Obrasci postoje i mogu se prepoznati

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika: Ljubomora, posesivnost, frustracija i opsesivnost su alarm

Video / Vahidin Preljević: Trojka nakon izbora neće postojati, Dodik ih je uspio nadigrati

Konačno veće kazne za obijesne vozače: I do 5.000 KM, te oduzimanje vozila

Video / Reuf Bajrović: Konaković je htio biti ono što je sada Zahiragić, Naša stranka zaslužuje zlatnu medalju za laži

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika: Ljubomora, posesivnost, frustracija i opsesivnost su alarm