<p>Na putu Zvornik – Milići je jutros, u petak, 17. jula 2026. došlo do stravičnog sudara.&nbsp;</p><p>Kako je potvrđeno za "Avaz" iz PU Zvornik nezgoda se dogodila oko 7.30 časova u mjestu Đevanje na putu od Zvornika prema Drinjači.&nbsp;</p><p>U nesreći su učestvovala dva vozila, a tri lica zadobila su povrede, potvrđeno je iz Policijske uprave Zvornik.</p><p>O stepenu zadobijenih povreda učesnika ove saobraćajne nezgode još uvijek nema informacija iz JZU ”Bolnica” Zvornik.</p>

Kako je potvrđeno za "Avaz" iz PU Zvornik nezgoda se dogodila oko 7.30 časova u mjestu Đevanje na putu od Zvornika prema Drinjači

Stravična nesreća kod Zvornika: Tri osobe povrijeđene

<p>Nakon gostovanja ministra saobraćaja i komunikacija KS Adnana Štete u jednom podcastu u kojem je govorio o tramvajskoj nesreći koja se dogodila u februaru u Sarajevu, a u kojoj je život izgubio mladić Erdoan Morankić, oglasio se dugogodišnji vozač GRAS-a Fahrudin Džabija.</p><p>Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:</p><p>- Vaš ministar u ostavci Šteta, a moj „ostavka u ostavci“, prilikom gostovanja u jednoj emisiji, na pitanje zna li šta se desilo u vezi s tragičnom nesrećom prilikom iskakanja tramvaja iz šina, odgovara sljedeće:</p><p>​"Danas još uvijek ne znamo razloge zašto se to desilo. Vidjeli smo, vidjeli smo da je tramvaj išao brzo. Znamo da je ograničenje tamo na pravcu 20, na raskrsnici 10, nuuhhh na ulazu uhhh 5 na sat, zašto se to desilo, evhhh."</p><p>​E sad, moj komentar i pitanja.</p><p>​Pošto ja vozim tramvaj od 1997. godine, možda znam više detalja koje spomenuti „ostavka“ nije spomenuo, a trebao je. Ljudski je.</p><p>​Trebao je to spomenuti da bi slika bila bolja, da bi svi oni koji su ovo slušali imali možda i drugačije mišljenje. Ovako se dade zaključiti da je vozač najviše kriv, a to nije dobro. To je bilo važnije nego što je rekao da je on radio prije politike i da će opet raditi nakon politike. Tugo moja!</p><h2>Neka vas je stid</h2><p>​Ministre „ostavka u ostavci“, nije to lijepo. Ako ste to namjerno uradili, neka vas je stid i sram. Ako ste to nesvjesno uradili ili niste to htjeli reći, neka vas je opet stid. Vi ste školovani (doduše, ne za saobraćaj) i morate znati da svaka izgovorena, a posebno neizgovorena riječ nosi težinu i dovodi do pogrešnih zaključaka.</p><p>​Sad da pređemo na ti.</p><p>​Ti si trebao navesti još puno onoga što svi mi znamo. Da se svaki tramvaj kvari i da su ti tramvaji imali kvarove svakodnevno, iako su izlazili ispravni iz garaže. Ti si trebao reći da se zna da su ti tramvaji često dobijali „zalijepljenu vožnju“, tj. ostaje vožnja uključena iako se pusti papučica. Ti si trebao reći da se zna da su ti tramvaji ostajali bez kočnica („fuli kočnicu“). Ti si trebao reći da se zna da je od 6 magneta koji su na tramvaju rijetko kad radilo svih šest, a da to vozač nije mogao znati niti provjeriti. Ako su i radili, nakon koliko krugova su se raštimali?</p><p>​Ti si trebao reći da se zna da je sila kočenja znatno umanjena kada se naiđe na skretnice i križanja.</p><p>​Ali, ti si rekao jedno veliko ništa!</p><p>​Ustvari, ti si rekao jedno veliko svašta, što navodi svakoga ko te je slušao (a bolje da nije) na zaključak da je vozač kriv. Kao drugo, nisi rekao ni istinu, da ne kažem da lažeš. Brzina kretanja tramvaja na pravcu je 40 km/h. Sada ste te znakove promijenili. Sada je negdje 60 km/h. Prilazak tramvaja blizu skretnice je 20 km/h, kao što je i pri prilasku raskrsnicama, tj. pješačkim prelazima. Ti znakovi su postavljani na dionici Ilidža–Baščaršija.</p><p>​Ulaz na skretnicu, kako ti reče, jeste 5 km/h. Gdje je taj znak, hoćeš li nam reći? Znaš li ti da preko puta Bulevara, iz pravca Ilidže, 100 metara prije semafora i sad stoji znak 5 km/h? Znaš li koliko je već dolje? Zašto? Na kojim skretnicama? Kroz raskrsnicu je 10 km/h. Na kojim raskrsnicama?</p><p>Postavljam pitanje: kada su postavljeni znakovi za dionicu Željeznička stanica – Baščaršija?</p><p>​Znaš li ti to, ministre „ostavka u ostavci“? Jesu li bili znakovi kada se desila ta stravična nesreća i kada ste ih postavili? (Znamo mi.)</p><h2>Neznanje ministra</h2><p>​Zaključili smo da ti malo znaš na osnovu tvoje izjave, ali ima vremena, naučit ćeš! Da li ti znaš da je nemoguće voziti tramvaj 5 km/h? Da li ti znaš da taj tramvaj ČKD ne može voziti ni 10 km/h? Znaš li zašto? Znaš li ti da taj tramvaj pri maloj brzini automatski sam koči, sam povuče struju za kočenje?</p><p>Znaš li ti koliko bi trebalo tramvaju da izađe iz raskrsnice po tim brzinama koje si ti naveo i koje su na znakovima?</p><p>​Bitno je tebi da kažeš da znate kolika je brzina na određenim dionicama. Da je tramvaj išao brzo!</p><p>Šta tebi znači „brzo“?</p><p>​Jesi li naveo ijedan razlog ili mišljenje zašto je tramvaj išao brzo? Jesi li rekao šta je vozač izjavio – zašto je tramvaj išao brzo, kako ti reče? Jesi li rekao da znaš da je vozač izjavio da je tramvaj, umjesto da uspori, ubrzao?</p><p>​E sad da te pitam: znaš li ti imaju li tahografi ili brzinomjeri u tim tramvajima? Ako imaju, jesu li ispravni? Znaš li ti kako vozač (za kojeg nisi ni slova rekao u njegovu odbranu) zna kojom brzinom je vozio tada, a i inače dok je u saobraćaju?</p><h2>Dadoste li vi ostavke?</h2><p>​Pa je li te stid?</p><p>Tebi teško, teško direktoru, plačete!</p><p>Je li vas stid?</p><p>Kako je vozaču?</p><p>Kako je onome ko je izgubio najmilijeg i ostao invalid?</p><p>Čuj, njima teško!</p><p>Dadoste li vi ostavke?</p><p>Je li vas stid?</p><p>Ne može se bez vas živjeti?</p><p>Propade GRAS, Sarajevo.</p><p>Znam, nemate obraza.</p><p>Slušaj, tj. čitaj ti, a i svi ostali: nikada nećete svaliti krivicu na vozača. Nikada!</p><p>Do sudnjeg dana ćemo se boriti u skladu sa Zakonom, pred svim sudovima, da istina izađe na vidjelo. Ako ne uspijemo u našoj borbi za istinu u Bosni i Hercegovini, ima sudova i van nje.</p><p>Nemojte reći da vam se prijeti, kao što mnogi odmah kažu. Ovo je obavještenje i informacija svima onima koji misle sakriti bilo šta što će doprinijeti da se sazna istina. Samo da znate. Svaki detalj ćemo reći i tražiti da se iznese.</p><p>​Svi smo mi Adnan!&nbsp;</p><p>​Ti, ministre „ostavka u ostavci“, i ti, „nelegalni“ direktore u ostavci, nemojte misliti da vas krivim – ovdje se samo govori o vašem neznanju i (ne)radu. „Znamo da vam je teško“!</p><h2>Dokaz</h2><p>​p.s. Upravo sam ovo pročitao. Ostaje kao dokaz.</p><p>​Iz GRAS-a su istakli da je tramvaj prije uključivanja u saobraćaj prošao sve propisane tehničke preglede, naglašavajući da se u promet puštaju isključivo tehnički ispravna vozila. Dodaju da, uprkos redovnim kontrolama, tokom eksploatacije može doći do kvarova koje nije moguće unaprijed predvidjeti.</p>

Znaš li ti to, ministre „ostavka u ostavci“? Jesu li bili znakovi kada se desila ta stravična nesreća i kada ste ih postavili? (Znamo mi.)

Dugogodišnji vozač GRAS-a pitao Štetu i Mujagića: Je li vas stid? Teško vam, plačete, nemate obraza

<p>Almir Agić je mladić koji ima 24 godine, aktivista, mladi umjetnik i autor knjige "Kaktus u polju orhideja". Borac je za ljudska prava, a posebno se zalaže za prava romske populacije čiji je pripadnik. U "Avazovom intervjuu" govorio je o diskriminaciji koju je doživljavao i doživljava, brojnim problemima s kojima se susretao, stereotipima, ali i tome kako se izdigao iznad svega toga.</p>

<p>– Stariji brat je bio kod tetke. Mama i ja smo ostali sami. Zadesila se takva situacija gdje smo ostali bez stana. Kiša je padala, morali smo negdje da se smjestimo. Mama je bukvalno išla redom od ulice do ulice i pitala da li gdje može da uzme stan pod kiriju, bilo šta. Na svu sreću pojavila se ta žena koja nas je prihvatila - započeo je Agić svoju priču.</p><p>Jedan duži period su ostali da žive kod te žene, zbog čega joj je, kako kaže, neizmjerno zahvalan jer ne zna gdje bi završili taj dan da ih ona nije spasila.</p><p>Agić je istakao da je kao dijete od sedam godina znao da je drugačiji, ali da nije znao kako da ispolji tu frustraciju.</p><p>– Volio sam da crtam i ja sam nacrtao sebe i svoje lice sam obojio u smeđu boju. Dijete od sedam godina je bilo svjesno da je drugačije od drugih. Jako je teško kada ste dijete i diskriminirani ste, ali ne znate šta je diskriminacija. Osjećate krivicu, a ne znate zašto - kazao je.</p><p>Ta diskriminacija i nasilje koje je trpio odveli su ga u pogrešnom smjeru i sav svoj bijes prenio je na svijet oko sebe.</p><p>– Bilo mi je draže da kažu nemoj se s njim družiti, on je problematičan, nego da me zlostavljaju i da me zatvaraju u gepek od auta itd. Dijete od 13 godina između toga da bude nasilnik ili da bude zlostavljan, će u većini slučajeva izabrati da bude nasilnik. To je pogrešno, ali to je put kojim sam ja išao, jer je to značilo da me više niko neće zatvoriti u gepek auta ili oduzeti moje klikere - kazao je.</p><p>Majka, kaže, nikada nije odustala od njega, ni kada je bio žrtva, ni kada je bio nasilnik, te da je zahvaljujući njoj sada tu gdje jeste. Govorio je i o inkluziji kazavši da se o njoj govori samo u parlamentima i kancelarijama i da govore obično oni koji i ne znaju šta inkluzija znači u praksi.</p>

Majka, kaže, nikada nije odustala od njega, ni kada je bio žrtva, ni kada je bio nasilnik, te da je zahvaljujući njoj sada tu gdje jeste

Video / Almir Agić: Kao dijete su me zatvarali u gepek automobila, bio sam nasilnik, da ne bih bio žrtva

<p>Edin Kotorić, osuđeni pedofil iz Novog Sela kod Tešnja nalazi se na odsluženju kazne u KPZ "Orašje", saznaje "Avaz". On je na izdržavanje kazne upućen 25. maja, potvrđeno je iz Općinskog suda u Tešnju.</p>

<p>Podsjećamo, Kotorić koji je&nbsp;1973. godište je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog počinjenja bludnih radnji nad djevojčicom koja je tada imala sedam godina. Slučaj se dogodio 2022. godine.</p><p>Dakle, on bi već krajem novembra trebao izaći na slobodu, s obzirom na to da je osuđen na šest mjeseci zatvora.</p><p>Nakon presude otac djevojčice, Meho Mulalić, je u u gostovanju za "Avaz" kazao da se njemu javilo još 11 osoba koje tvrde da su kao djeca bili žrtve Kotorića.</p>

<p>Osim toga, za "Avaz" su pod zaštitom indentiteta govorili još jedna Kotorićeva žrtva i njen otac, a koji su podnijeli prijavu nadležnim pravosudnim organima i formiran je novi predmet.</p>

On je na izdržavanje kazne upućen 25. maja, potvrđeno je iz Općinskog suda u Tešnju

Serijski pedofil iz Tešnja na izdržavanju kazne u KPZ "Orašje": Evo kada izlazi na slobodu

<p>Propao je još jedan, ujedno i posljednji pokušaj prodaje lukavičke Koksare u cjelini kao pravnog lica. Stečajni upravnik Almir Bajrić za „Avaz“ je kazao da na javni poziv koji je bio otvoren do 7. jula nije bilo prijavljenih ponuđača niti uplaćenih depozita za učešće u prodaji, iako je, kako kaže, bilo zainteresovanih.</p><p>- Odbor povjerilaca u ovom momentu razmatra mogućnosti i koji je najbolji način da se to po fabrikama prodaje i krene s unovčenjem, te se čeka odluka Odbora povjerilaca, kojom će se dalje naložiti stečajnom upravniku provođenje prodaje kroz vjerovatno odvojene fabrike – kazao je Bajrić.</p><p>Dodao je da bi već krajem jula trebali znati konačnu odluku o odvojenim javnim pozivima po fabrikama.</p><p>- Praktično napravit će se cjeline proizvodne kako su te fabrike i bile dole. Svaka fabrika će biti zasebna cjelina, ali opet će vjerovatno biti mogućnost da vi kupite sve te fabrike odjednom ili parcijalno – dodao je.</p><p>Odbor će odrediti cijenu i ona bi trebala biti značajnija zbog pojedinačne prodaje. Bajrić je istakao da su i ranije imali zainteresovanih za kupovinu pojedinačnih fabrika.</p>

Ide se u prodaju pojedinačnih fabrika, cijene će biti poznate kjrajem jula, kazao je stečajni upravnik Bajrić

Propao posljednji pokušaj prodaje Koksare u cjelini

<p>Vijest o silovanju petnaestogodišnje djevojčice na području Olova izaziva šok i bijes. Međutim, osim pitanja ko je počinio ovaj monstruozni zločin, a očigledno da policija ima počinioca, javnost mora postaviti i drugo, jednako važno pitanje – kako je dijete koje je, prema dostupnim informacijama, bilo pod brigom sistema završilo u ovakvoj situaciji?</p><p>Ako se potvrdi da je djevojčica pobjegla iz doma ili ustanove za djecu bez roditeljskog staranja, onda ovaj slučaj prestaje biti samo pitanje krivične odgovornosti osumnjičenog. Postaje i pitanje odgovornosti institucija koje su imale zakonsku obavezu da štite maloljetnicu.</p><p>Nijedna ustanova ne može garantovati da dijete nikada neće pobjeći. Međutim, može i mora imati jasne procedure za hitno reagiranje, obavještavanje policije, centara za socijalni rad i drugih nadležnih službi. Svaki sat proveden bez adekvatne zaštite povećava rizik da dijete postane žrtva nasilja, trgovine ljudima ili drugih teških krivičnih djela.</p><p>Upravo zato nadležni moraju javnosti dati odgovore. Kada je prijavljen nestanak? Kako su reagirale institucije? Da li su svi propisani koraci preduzeti na vrijeme? Ako jesu, to treba jasno saopćiti. Ako nisu, neko mora snositi odgovornost.</p><p>Ovakvi slučajevi ne smiju se završiti samo hapšenjem osumnjičenog. Krivična odgovornost počinioca je neupitna, ali jednako je važno utvrditi da li je sistem zaštite djece funkcionirao onako kako zakon nalaže. Kada dijete koje je već u ranjivom položaju postane žrtva ovako teškog zločina, društvo ne smije zatvoriti oči pred mogućim institucionalnim propustima.</p><p>Najveća opasnost nije samo to što se ovakav zločin dogodio, nego da nakon nekoliko dana bude zaboravljen, bez ozbiljne analize i promjena koje bi spriječile da neka druga djevojčica doživi istu sudbinu. Zaštita djece ne smije ostati samo zakonska obaveza na papiru, ona mora biti odgovornost svih institucija koje su zadužene da najranjivijima pruže sigurnost.</p>

Nijedna ustanova ne može garantovati da dijete nikada neće pobjeći. Međutim, može i mora imati jasne procedure za hitno reagiranje

Vijest o silovanju petnaestogodišnje djevojčice na području Olova izaziva šok i bije

Ko je trebao štititi dijete

<p>Sud BiH uvažio je žalbu Fikreta Hodžića i donio pravosnažnu presudu prema kojoj firmi „F.H. Srebrena malina“ d.o.o. Srebrenica će biti vrćeno preko 400.000 KM koje su ranije oduzete. Za "Avaz" je ovu odluku prokomentarisala Hodžićeva advokatica Mirna Avdibegović.</p><p>- Ovo je u suštini jedina pravno moguća odluka koja je donesena. Smatram da je Sud morao odmah nakon donošenja drugostepene presude, uslijed činjenice da se Hodžić teretio za nešto za šta je pravosnažno oslobođen bio i za nešto što nikad nije bio optužen. Znate već šta se sve dešavalo nakon apelacije. E nakon te drugostepene presude smatram da su odmah trebala biti deblokirana i vraćena sva sredstva jer više nije postojao pravni osnov za zadržavanje tih sredstava - kazala je Avdibegović.</p>

Fikret Hodžić nakon odluke Suda BiH: Iznos koji vrate neće ostati nama, ovo nije kraj

<p>Dodala je da je to suština ovog Rješenja koje je doneseno od strane Apelacionog vijeća.</p><p>- Međutim, Sud nije postupio u skladu sa odredbama zakona. Mi smo više puta izjavljivali žalbu i evo preko godinu dana novci nisu vraćeni. Pravno lice je trpilo i trpi i dalje ogromnu štetu. Ako ste blokirani ne možete platiti recimo porez i onda idu kamate na to i to je samo jedna od stavki. Sve će to sasvim sigurno biti predmet naših daljih aktivnosti u ovom predmetu - poručila je.</p><p>Hodžić je u svojoj reakciji poručio da će njihov naredni potez biti podnošenje odštetnog zahtjeva, kojim će tražiti naknadu cjelokupne materijalne i nematerijalne štete nastale zbog, kako je kazao, nezakonitog i nepravednog postupanja prema njemu i kompaniji.</p><p>Na pitanje kolika bi ta odšteta mogla biti i koju cifru će tražiti, Avdibegović je kazala da ne može govoriti o tome, ali da sasvim sigurno zna da neće biti postavljeni nerealni zahtjevi.</p><p>- Moramo uraditi procjenu. Šteta se gomilala i gomilala. Sasvim sigurno će to biti predmet procjene nalaza vještaka ekonomske struke i poduzet ćemo sve neophodne radnje u tom pravcu. Ovo nije advokatska kancelarija koja postavlja nerealne zahtjeve, nego će svaki naš zahtjev biti utameljen na realnim zahtjevima i procjenama - kazala je.</p>

Moramo uraditi procjenu, šteta se gomilala i gomilala, kazala je

Advokatica Fikreta Hodžića za "Avaz": Vještak će utvrditi koliku ćemo naknadu štete tražiti, nećemo biti nerealni

<p>Saobraćajna nesreća dogodila se večeras u sarajevskom naselju Hrasno, a u njoj su učestvovala dva vozila.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DayOXsANOJb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DayOXsANOJb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DayOXsANOJb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno je za portal "Avaza" da je u nesreći jedna osoba povrijeđena i prevezena na ukazivanje pomoći.</p><p>Zbog nesreće je nastao saobraćajni kolaps, a policijski službenici trenutno obavljaju uviđaj kako bi utvrdili sve okolnosti ovog događaja.</p>

Saobraćajna nesreća dogodila se večeras u sarajevskom naselju Hrasno, a u njoj su učestvovala dva vozila

Udes u naselju Hrasno: Jedna osoba povrijeđena, nastala velika materijalna šteta na vozilima

<p>Međunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini nastavili su bilježiti rast putničkog saobraćaja i tokom 2026. godine. Novi zvanični podaci pokazuju da je najveći rast ostvario Međunarodni aerodrom Tuzla, dok je Sarajevski aerodrom zadržao uvjerljivo vodeću poziciju po broju putnika.</p><p>Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvih šest mjeseci 2026. godine opslužio je 960.622 putnika, što predstavlja rast od 1,36 posto u odnosu na isti period prošle godine. </p><h2>Najveći rast </h2><p>Najveći skok zabilježio je Međunarodni aerodrom Tuzla. U periodu od januara do maja 2026. godine kroz ovaj aerodrom prošlo je 228.055 putnika, što je čak 117 posto više nego u istom periodu 2025. godine.</p><p>Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, banjalučki aerodrom je u prva tri mjeseca 2026. godine opslužio 88.363 putnika, što predstavlja blagi rast od oko 0,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Mostarski aerodrom također nastavlja pozitivan trend. U prva četiri mjeseca ove godine kroz aerodrom su prošla 3.679 putnika, dok je samo u aprilu evidentirano 5.560 putnika, uz rast ukupnog prometa zahvaljujući novim međunarodnim linijama.</p><p>Jasno je da aviosaobraćaj u BiH bilježi rast iz godine u godinu i obara rekorde, međutim, ako brojke uporedimo sa zemljama regiona, odnosno sa susjednom Srbijom i Hrvatskom. Nacionalni avioprevoznik Srbije u prvih šest mjeseci 2026. godine premašio je brojku od dva miliona putnika, dok su hrvatski aerodromi tokom 2025. godine ostvarili više od&nbsp;14 miliona putnika.</p><h2>Važne razlike</h2><p>Stručnjak u destinacijskom marketingu, razvoju turizma i avio-marketingu Jusuf Jamakosmanović za “Avaz” je kazao: </p><p>- Kada se BiH poredi sa Srbijom ili Hrvatskom, treba imati u vidu nekoliko važnih razlika. Srbija ima nacionalnog avioprijevoznika i Beograd kao regionalni transfer hub, dok Hrvatska, pored nacionalnog avioprijevoznika, ima i izuzetno snažnu turističku potražnju i više aerodroma koji tokom sezone ostvaruju veliki promet. Bosna i Hercegovina razvija aviotržište u drugačijim okolnostima, bez nacionalnog avioprijevoznika, sa znatno manjim tržištem i s potražnjom koja je još značajno limitirana i vezana za dijasporu i određena turistička tržišta – kazao je stručnjak Jamakosmanović za “Avaz”.</p>

<p>Dodao je da zbog svega navedenog ne bi rekao da su rezultati loši, već da je trend rasta pozitivan.</p><p>- Ono što je važno jeste da se taj rast nastavi, da se postojeće linije dodatno učvrste i da se kroz turizam, i stvara još jača potražnja za novim rutama i većim brojem frekvencija – istakao je.</p><h2>Loša povezanost</h2><p>Jamakosmanović ističe da Sarajevo nikada nije imalo bolju povezanost, što je neosporna činjenica. Ipak, podaci Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI) govore o Bosni i Hercegovini kao zemlji s najslabijom aerodromskom povezanosti u Evropi, što znači manje direktnih i indirektnih konekcija putnicima s evropskim destinacijama</p>

Najveći skok zabilježio je Međunarodni aerodrom Tuzla

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

<p>Berba maline traje skoro mjesec, a brojni malinari su zadovoljni ovogodišnjim rodom i kvalitetom plodova. Ipak, neizvjesno je kolika će biti zvanična cijena otkupa. Emir Tutnjić, predsjednik poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona, za “Avaz” je kazao da je berba počela u svim krajevima BiH, pa čak i na najvišim područjima, te da su vremenske prilike odgovarale kakvoći i čistoći plodova.</p><p>- Što se tiče kvaliteta plodova, on je daleko bolji nego prošle godine. To bi trebalo da utječe i na završnu cijenu, ali nažalost većinu cijena dobijemo tek na kraju berbe, nekada to zna biti i poslije što nije dobro za proizvodnju u smislu opstanka i održivosti. Kroz svoje aktivnosti pokušavamo privoliti otkupljivače da što ranije izađu sa nekom akontativnom cijenom kako bi ljudi znali da li da ostaju u proizvodnji ili da izlaze – kazao je.</p><h2>Troškovi veliki</h2><p>Dodao je kako svi gledaju računice, pa da bi tako i malinari trebali znati koji su im ulazni troškovi kako bi proizvodnja bila isplativa i održiva na terenu, pogotovu kada su u pitanju brdsko-planinska područja. Osvrnuo se i na to koja bi cijena otkupa bila prihvatljiva za malinare. </p><p>- Prošle godine je cijena bila između šest i osam i po maraka. Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka. To je ona cijena koja daje šansu da i proizvođač nešto zaradi, sve ispod toga je na ivici održivosti i onda proizvođač baš mora biti optimističan da bi ostao u toj priči – istakao je.</p>

<p>Tutnjić je prokomentarisao i nedavne izjave malinara iz Podrinja koji su za otkupnu cijenu kazali “10 KM ili ništa” kazavši da nije ni to nerealno očekivati.</p><p>- Kada bi se svi malo bolje potrudili od ovih većih otkupljivača na nivou BiH, da oni malo manje zarade, a da ljudi na terenu dobiju, kako bi i oni sljedećih godina imali od koga otkupljivati, a i da bi i mi imali interes da beremo to bi moglo. Možda za naše uslove to i jeste veća cijena, ali većina ove robe se izvozi vani što za njih i nije nešto posebno – kazao je.</p><h2>Manja računica</h2><p>Također je istakao da se angažovanje berača i dodatne radne snage ne isplati.</p><p>- Na našem području mi smo nagovarali ljude da sade i održavaju površine koje mogu pokriti svojom vlastitom radnom snagom, jer svako angažovanje dodatne radne snage se ne isplati i smanjuje računicu. Otprilike sve je to porodični biznis, dulum, dva zemlje, kulture koje dospijevaju u različito vrijeme i to je to – dodao je.</p><p>Cijena maline na pijacama u Sarajevu je oko 10 do 12 maraka, na nekim mjestima i skuplje, dok je 400 grama smrznute maline u marketima otprilike 9 do 12 KM.</p><h2>Građanima skupo</h2><p>- Možda nekima malina jeste preskupa za naše uslove, međutim sam trošak u proizvodnji je veliki i puno je ljudi u tom lancu da bi malina došla na tezgu. Puno ljudi treba da zaradi neki dinar da bi se malina pojavila na tezgi. Onaj ko nije za pijacu, nažalost mora sam sebi proizvesti ili se mora odreći nečega što mu je skupo i to je to – kazao je Emir Tutnjić.</p>

Realna cijena neka za održivost je osam i preko osam maraka, kazao je Tutnjić

Malinari: Cijena ispod 8 KM neprihvatljiva

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

<p>Potraga na nestalima još nije završena trideset i jednu godinu nakon genocida u Srebrenici. Taj proces zločinci su posebno otežali premještanjem tijela ubijenih u više sekundarnih, pa čak i tercijarnih grobnica. Šutnja je posebno teška, jer nade da će oni koji nisu biti pronađeni je sve manje.</p><p>Ipak, porodice nikada ne gube nadu i vjeruju da će za života pronaći makar jednu kost kako bi je ukopali. Nažalost, mnoge majke preselile su na onaj svijet, a da nisu dočekale da pronađu svoju djecu, muževe i druge članove porodice.</p><h2>Mnogi biraju čekati</h2><p>- U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identifikovanih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su zvanično identifikovane DNK metodom, ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji. Razlog zbog kojeg se porodice još uvijek ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta žrtava koje su pronađene i identifikovane. Mnogi od njih biraju čekati otvaranje novih grobnica, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i ukopati kompletnija tijela svojih najmilijih – saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.</p><p>Nekadašnji dugogodišnji direktor Instituta za nestale osobe, koji je učestvovao u otkrivanju gotovo 3.350 masovnih grobnica i oko 18.000 posmrtnih ostataka, Amor Mašović za „Avaz“ je kazao da je proces portage počeo mnogo prije samih ekshumacija.</p>

<p>- Evidencija nestalih seže daleko od 1996. kada se počelo sa masovnim ekshumacijama. Moj susret sa problematikom nestalih bio je bilježenje nestalih lica. Kasnije se pokazalo da je taj nestanak značio smrt. Veliki broj onih koji su odvedeni završili su direktno na stratištima, a neki u koncentracionim logorima, da bi kasnije bili likvidirani. U to vrijeme smo samo bilježili informacije o nestancima i saznanja o stratištima ili informacije gdje su nestali posljednji put viđeni – kazao je Mašović.</p><h2>Gotovo 80 posto</h2><p>Mašović je istakao da su oni uradili nešto što je gotovo nezapamćeno u svijetu, a to je da je gotovo 80 posto svih nestalih pronađeno.</p><p>- Proces je bio moguć zato što smo mi prema Banjalučkom sporazumu mogli preći preko međuentitetske linije i raditi proces potrage i voditi proces ekshumacija. To u praksi znači da sud iz Sarajeva odlazi u Višegrad, u Rogaticu, u Foču i da vodi proces ekshumacija uz sudjelovanje tužilaca iz Sarajeva. Da je bilo dopušteno u to vrijeme, 1996., tzv. mjesno nadležnim sudovima i policiji da vode te procese, uvjeren sam da bi mi danas bili na početku – istakao je.</p>

<p>Dodao je da se nije moglo očekivati od policajaca koji su, neki od njih, bili izvršitelji zločina i oni koji su prikrivali te zločine, da taj proces provedu onako kako bi trebalo. Ključna pomoć u pronalasku posmrtnih ostataka bila je od ljudi koji su preživjeli zločine, kao i povratnika koji su prijavljivali sve promjene na zemljištima.</p><p>- Iste grobnice iz Drugog svjetskog rata postale su grobnice za Bošnjake tokom agresije 1992–1995. Kao primjer navodim Hrastovu glavicu, jamu duboku 35 metara na području Sanskog Mosta, gdje su od 124 žrtve jednog prijedorskog logora pronađene i dvije žrtve koje su tu provele skoro 50 godina na dnu jame. Ispostavilo se da su i to Bošnjaci koji imaju žive srodnike, koji su ubijeni tokom Drugog svjetskog rata. Oni su nakon skoro pola stoljeća dobili svoje nišane sa imenima i prezimenima – kazao je.</p><h2>Genocid traje</h2><p>Dodaje da je to genocid koji traje i dan danas prema preživjelima, te da nije ni počeo ni završio u julu 1995., već samo kulminirao tada.</p><p>- Koliko puta će majke koje su ukopale svoju djecu, supruge svoje muževe, sestre svoju braću, unučad koja su ukopala svoje dede, morati da se suočavaju i vraćaju u Potočare da bi ponovo ukopavali one sa kojima su se već oprostili možda prije deceniju ili dvije? Svakog 12. jula, kada više nema nikoga u Potočarima ili ostane mali broj ljudi mi ponovo ekshumirano žrtve i na neki način ih uznemiravamo kako bi se dodali novopronađeni, novoidentificirani dijelovi skeleta. To će se desiti i ove godine nakon ukopa deset novoidentificiranih žrtava genocida – kazao je Mašović.</p><p>Dodao je da je broj identificiranih koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici više od 7.000, ali da je broj ekshumiranih još veći.</p><p>- Neke od majki još uvijek nemaju snage da ukopaju tek nekoliko kostiju svog djeteta, nego čekaju da se pronađu i preostali dijelovi skeleta. Neke majke jednostavno nemaju snage da prihvate te činjenice da se moraju konačno oprostiti od svoje djece – kazao je.</p><p>Dodao je da je 6.752 sahranjeno u Potočarima, dok je 250 žrtava sahranjeno u mezarjima izvan Potočara, prema želji porodica. Trenutno u Komemorativnom centru u Tuzli nalazi se gotovo stotinu žrtava genocida u Srebrenici koje su ili identifikovane ili čekaju potpis njihovih porodica na dokumente ili su nepoznate. Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida, te ukupno 7.566 žrtava u cijeloj BiH čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.</p><h2>Šest kostiju u pet grobnica</h2><p>Koliko su monstruozni zločini bili detaljno planirani, a potom detaljno i zataškavani prebacivanjem posmrtnih ostataka, govori činjenica da je šest kostiju jednog 22-godišnjeg mladića pronađeno u pet masovnih grobnica.</p><p>- Radi se o Kadriji Musiću zajedno sa još 1.500 Bošnjaka u zemljoradničkoj zadruzi Kravica. Dvije njegove kosti, desna natkoljenica i djelić donje vilice, pronađeni su u primarnoj grobnici, tamo gdje je bio kompletno zakopan nakon što je strijeljan. Međusobna udaljenost između grobnica u kojima je pronađen je više od 32 kilometra – kazao je.</p><h2>Žrtve kojih nema</h2><p>- Tokom same egzekucije došlo je do spaljivanja žrtava, čak su nekada korištene i neke hemikalije, razrjeđivači, nešto što je pospješivalo temperaturu, odnosno intenzitet plamena. Poznat je slučaj dvije privatne kuće u Višegradu gdje je više od 70 i u jednoj i u drugoj kući spaljeno djece u toku egzekucije. I to nije bilo dovoljno, nisu ostavili čak ni taj prah i taj pepeo nego su naknadno, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i taj prah i pepeo pokupili iz kuća u Pionirskoj ulici i na Bikavcu u Višegradu i prosuli u rijeku Drinu. Te žrtve, nažalost, nikada neće biti pronađene i identificirane – kazao je Mašović.</p>

Razlog zbog kojeg se porodice još ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta

Komemorativni centar Tuzla: Identifikacija žrtava

Genocid koji traje i danas: Gotovo 900 ubijenih u Srebrenici još nije pronađeno

<p>Eskalacija sukoba na Bliskom istoku ne treba nikoga da iznenadi, jer je većina ozbiljnih analitičara to i najavljivala, ističe vojni analitičar Vilko Klasan za „Avaz“. Rat u kojem nema jasnog pobjednika i u kojem niko nije ostvario svoje ciljeve se uvijek nastavlja, a primirja su samo predah, navodi on.</p><p>- Donald Tramp (Trump) je u utorak još uvijek pričao o “završnoj fazi” mirovnog sporazuma. Do srijede, na samitu NATO-a u Ankari, priča je postala sasvim druga.&nbsp;Primirje s Iranom je, po njemu, “gotovo”. Iranske vođe su odjednom “luđaci”, “bolesni ljudi”, “šljam” i “kukavice”. I onda u istom dahu dodaje – neka naši pregovarači nastave ako hoće. To nije strategija, to je impulzivno ponašanje bez ikakvog reda i plana – kazao je Klasan.</p><h2>Razarajući odgovor</h2><p>Dodao je da Iranci nisu ostali dužni i da je njihov odgovor bio zbunjujuće hladan, ali da ni oni sami više ne znaju što rade. </p><p>- S jedne strane pričaju o razarajućem odgovoru, dok s druge strane zapravo su spremni pregovarati, jer nemaju izbora. Sankcije su ih uništile, nafta ne teče, ekonomija je u kolapsu, a narod je umoran. Ali moraju sačuvati obraz, a to je politički samoubilačka kombinacija – ističe. </p><p>Klasan kaže da je suština svega nafta i Hormuški moreuz kroz koji prolazi 30 posto svjetske potrošnje, dok je prava priča skrivena u pozadini.</p><h2>Novac sve pokreće</h2><p>- Nije stvar u ideologiji već u novcu. Tramp želi kontrolirati tok nafte. To je jedini razlog zašto je spominjao zauzimanje otoka Harg. Netanjahu (Netanyahu) želi eliminirati iransku prijetnju, ali ne želi da Amerika ode previše daleko, jer onda on gubi kontrolu. Trampova nepredvidivost nije taktika, nego karakter. Nuklearni program&nbsp;i 440,5 kilograma uranijuma je povod, ali nije pravi razlog. Pravi razlog je&nbsp;ko će dominirati regijom – objasnio je.</p><p>Za kraj je istakao kako su svi u pravu, a niko nije u pravu. Tramp misli da dominira, Iran misli da se neće savijati, Izrael misli da vuče konce, a na kraju će, kao i uvijek,&nbsp;plaćati obični ljudi, ističe Klasan. Smatra da će sukob trajati sve dok neko ne shvati da rat nije rješenje, ili dok neko ne zaradi dovoljno.</p><h2>Razvoj situacije</h2><p>Klasan očekuje još udara u sljedećih 48 sati. Pregovori će se nastaviti&nbsp;jer niko ne želi pravi rat. Sukob će biti&nbsp;teži i skuplji jer će cijena nafte ići gore, pitanje je samo koliko. Netanjahu će pokušati nešto sam, jer on ne vjeruje Trampu koliko Tramp vjeruje sebi, prognozira Klasan.</p><p><br></p>

Cijene nafte će rasti.  Sankcije su ih uništile, kazao je Klasan

Klasan: Netanjahu će pokušati nešto sam, jer ne vjeruje Trampu koliko Tramp vjeruje seb

Vilko Klasan o eskalaciji rata između SAD-a i Irana: Iranci nemaju izbora, moraju pregovarati

<p>Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopavaju se posmrtni ostaci deset žrtava genocida zaštićene zone UN-a iz jula 1995. godine. Među njima su i tri mladića koja su u trenutku smrti bila u svojim dvadesetim godinama i koji će tek sada naći svoj konačan smiraj. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica.</p><p>Posmrtnii ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova.</p><h2>Imali su 20 godina</h2><p>Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo. </p><p>Konačni smiraj ove godine pronaći će i Baraković (Ramiz) Muriz (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) koji je nestao na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.</p><p>Musić (Edhem) Hamed (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).</p><h2>Bili su u 30-im</h2><p>Alić (Šemso) Ramo (rođen 1965. godine, imao 30 godina kada je ubijen) ubijen u Bratuncu 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.</p><p>Osmanović (Osman) Muhidin (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.</p><p>Ćerimović (Rahman) Huso (rođen 1963. godine, imao 32 godine kada je ubijen) nestao na području Zvornika u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.</p><p>Nukić (Suljo) Nuko (rođen 1957. godine, imao 38 godina kada je ubijen) nestao u Vlasenici u ljeto 1995., njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.</p><p>Gušter (Alija) Ahmet (rođen 1954. godine, imao 41 godinu kada je ubijen) nestao na području Vlasenice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).</p><h2>Najstarija žrtva</h2><p>Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine, imao je 56 kada je ubijen. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon otkrivanja masovne grobnice Kamenica – Čančari.</p><p>Njegov rođak, Džemal Ibrahimović za "Avaz" je kazao da Ramo nije imao živih potomaka, te da mu je supruga također umrla prije par godina i da se on kao srodnik uključio da završi papirologiju za ukop.</p><p>- Slučajno su došli do mog kontakta i onda sam ja prihvatio da to završim. On je imače bio rođeni brat moje nane. Sjećam ga se dobro prije rata, dolazili su često dok smo mi bili u Srebrenici - kazao je Ibrahimović.</p><p>Ramini posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine, a njegov rođak nam je kazao da je skelet pronađen skoro kompletan.</p><p>- Većina kostiju je pronađena. Čini mi se da nedostaje samo par prstiju. Kod mog oca recimo nije pronađeno ni deset posto kostiju - kazao je Džemal Ibrahimović.</p><h2>Sin ukopava oca</h2><p>Nusmir Kunić, sin Kunić Asima koji je imao 42 kada je ubijen za "Avaz" je kazao da su prvobitno od očevih posmrtnih ostataka pronaši samo par rebara i pršljenova.</p><p>- Tada su mi rekli da imaju kosti povezane sa tom grobnicom gdje su njegovi dijelovi nađeni, ali da je duga procedura za istraživanje. Pitali su me da sačekamo da identifikuju ostale kosti, pa da vide ima li još kostiju od mog oca. Našli su tu njegova stopala, jedan dio donje vilice i jednu potkoljenicu - kazao je.</p><p>Uprkos nadi pronađeno je jako malo kostiju, a kako kaže Nusmir, njegov otac je dokazano premještan na više lokacija.</p><p>- Još jednu informaciju sam kasnije saznao. Pronašao sam njegovu fotografiju iz logora Šljivovica u Srbiji. On je tu zarobljen, da li je preplivao Drinu ne znam. Moja pretpostavka je, na osnovu saznanja koja imam, da je ostavljen sa još četiri, pet ljudi da ih ispituju o navodnim ratnim zločinima. Vjerovatno je prebačen do Karakaja i tu je predat vojsci RS-a i oni su ga sa ostalima strijeljali - ispričao je Nusmir Kunić.</p><p>Slika njegovog oca sada se, kaže, nalazi u udžbeniku historije, a posebno mu je teško palo što neće biti ukopan pored sina, odnosno Nusmirovog brata koji je imao samo 18 godina kada je ubijen.</p><h2>Vratio se iz Poljske</h2><p>Nusmir je imao 14 godina, a kada je počela agresija na BiH otac Asim radio je u Poljskoj. Međutim, odlučio je da se vrati i da bude sa porodicom. </p><p>- Došao je do Zagreba, iz Zagreba se prebacio za Tuzlu, iz Tuzle preko šuma je došao i našao nas. Ostao je da se bori. Ja sam bio sa majkom i još jednim mlađim bratom i sjećam se kada je došao po nas i rekao da idemo sa kamionima za Tuzlu. Ubacili su nas u kamione, do Tuzle sam preplakao. Taj dan sam bio i kod starijeg brata Asmira u bolnici u Srebrenici kojem su se noge smrzle - prisjetio se.</p><p>Brat mu je, kako kaže, bio na spisku za transport helikopterom, međutim nikada nije prebačen i ubijen je. </p><p>- On je nađen isto u Kamenici nekih 500 metara od naše kuće. Kompletni su mu posmrtni ostaci, ali ga je rafal presjekao od lijevog ramena do desnog kuka. Strijeljan je - kazao je Nusmir.</p><p>Pored oca i brata Nusmiru su ubijeni i amidža, dva amidžića, tetak i mnogobrojni rođaci.</p><h2>Bio gluhonijem</h2><p>Nuko Nukić imao je 38 kada je ubijen i bio je gluhonijem. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetu Jelovačka česma, a identificirani su tek nakon što je, poslije smrti njegove majke, urađena ekshumacija radi uzimanja DNK uzorka. Iako je pronađeno oko 95 posto njegovog skeleta, još uvijek nedostaju dijelovi vilice, šake i stopala. U genocidu je ubijeno ukupno 22 članova porodice Nukić, a Nuko će ove godine biti ukopan zajedno sa četvoricom svojih amidžića.</p><h2>Ostali bez majke i oca</h2><p>Huso Ćerimović imao je 32 kada je ubijen. Godine 1993. na školskom igralištu u Srebrenici ubijena je njegova supruga zajedno sa još 73 osobe. Za njom su ostala dva dječaka, blizanci stari tek nekoliko mjeseci. Ostali su bez majke prije nego što su je uspjeli zapamtiti. Tada je njihova nana preuzela ulogu koju nijedna majka ne bi poželjela. Zajedno sa unucima, autobusima se spasila iz srebreničkog pakla, a Huso je ubijen. Njegova djeca ostala su bez oba roditelja.</p>

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina

Ove godine konačni smiraj pronaći će deset žrtava genocida: Porodice decenijama čekale u nadi da će pronaći još posmrtnih ostataka

<p>Ramo Dautović imao je 56 godina kada je u julu 1995. ubijen u Srebrenici i ove godine će konačno pronaći smiraj u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima.</p><p>Njegov rođak, Džemal Ibrahimović za "Avaz" je kazao da Ramo nije imao živih potomaka, te da mu je supruga također umrla prije par godina i da se on kao srodnik uključio da završi papirologiju za ukop.</p><p>- Slučajno su došli do mog kontakta i onda sam ja prihvatio da to završim. On je imače bio rođeni brat moje nane. Sjećam ga se dobro prije rata, dolazili su često dok smo mi bili u Srebrenici - kazao je Ibrahimović.</p><p>Ramini posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine.</p><p>- Većina kostiju je pronađena. Čini mi se da nedostaje samo par prstiju. Kod mog oca recimo nije pronađeno ni deset posto kostiju - kazao je Džemal Ibrahimović.</p><p>On je, osim oca, u genocidu izgubio mnogobrojne muške članove uže i šire porodice.</p><p><br></p>

Slučajno su došli do mog kontakta i onda sam ja prihvatio da to završim, rekao je Ibrahimović

Ramo Dautović će nakon 31 godinu pronaći smiraj u Potočarima: Nije imao potomke, rođak preuzeo brigu o ukopu

<p>Asim Kunić je jedan od deset ubijenih Srebreničana koji će ove godine biti ukopani u Potočarima. Imao je 42 godine kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani 2006. godine u Kamenici.</p><p>Njegov sin Nusmir Kunić za "Avaz" je kazao da su prvobitno od očevih posmrtnih ostataka pronaši samo par rebara i pršljenova.</p>

 Kamion s tabutima žrtava genocida prvo otišao do gradske džamije u Srebrenici

Video iz zraka / Kamion s tabutima žrtava genocida prvo otišao do gradske džamije u Srebrenici


<p>- Tada su mi rekli da imaju kosti povezane sa tom grobnicom gdje su njegovi dijelovi nađeni, ali da je duga procedura za istraživanje. Pitali su me da sačekamo da identifikuju ostale kosti, pa da vide ima li još kostiju od mog oca. Našli su tu njegova stopala, jedan dio donje vilice i jednu potkoljenicu - kazao je.</p><p>Uprkos nadi pronađeno je jako malo kostiju, a kako kaže Nusmir, njegov otac je dokazano premještan na više lokacija.</p><h2>Vlasti Srbije ga predali vojsci RS</h2><p>- Još jednu informaciju sam kasnije saznao. Pronašao sam njegovu fotografiju iz logora Šljivovica u Srbiji. On je tu zarobljen, da li je preplivao Drinu ne znam. Moja pretpostavka je, na osnovu saznanja koja imam, da je ostavljen sa još četiri, pet ljudi da ih ispituju o navodnim ratnim zločinima. Vjerovatno je prebačen do Karakaja i tu je predat vojsci RS-a i oni su ga sa ostalima strijeljali - ispričao je Nusmir Kunić.</p>

Video / Potresni prizori u fabrici akumulatora: Porodice se opraštaju od svojih najmilijih nakon 31 godinu

<p>Slika njegovog oca sada se, kaže, nalazi u udžbeniku historije, a posebno mu je teško palo što neće biti ukopan pored sina, odnosno Nusmirovog brata koji je imao samo 18 godina kada je ubijen.</p><h2>Tragičan povratak</h2><p>Nusmir je imao 14 godina, a kada je počela agresija na BiH otac Asim radio je u Poljskoj. Međutim, odlučio je da se vrati i da bude sa porodicom.</p><p>- Došao je do Zagreba, iz Zagreba se prebacio za Tuzlu, iz Tuzle preko šuma je došao i našao nas. Ostao je da se bori. Ja sam bio sa majkom i još jednim mlađim bratom i sjećam se kada je došao po nas i rekao da idemo sa kamionima za Tuzlu. Ubacili su nas u kamione, do Tuzle sam preplakao. Taj dan sam bio i kod starijeg brata Asmira u bolnici u Srebrenici kojem su se noge smrzle - prisjetio se.</p><p>Brat mu je, kako kaže, bio na spisku za transport helikopterom, međutim nikada nije prebačen i ubijen je.</p><p>- On je nađen isto u Kamenici nekih 500 metara od naše kuće. Kompletni su mu posmrtni ostaci, ali ga je rafal presjekao od lijevog ramena do desnog kuka. Strijeljan je - kazao je Nusmir.</p><p>Pored oca i brata Nusmiru su ubijeni i amidža, dva amidžića, tetak i mnogobrojni rođaci.</p>

Vjerovatno je prebačen do Karakaja i tu je predat vojsci RS-a, i oni su ga sa ostalima strijeljali, navodi sin Nusmir

Potresna ispovijest sina Asima Kunića koji će biti ukopan u Potočarima: Otac se vratio iz Poljske da bude sa nama i ubijen je

<p>Staša Zajović iz beogradskog Udruženja "Žene u crnom" za "Avaz" je kazala da će i ove godine 11. jula biti u Srebrenici.</p><p>- Aktivisti i aktivistkinje kao i svake godine idu na Marš mira, onda 10. jula imamo akciju na Trgu Republike u Beogradu "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici" i nakon toga 11. jula kao i svake godine dolazimo u Potočare - kazala je za "Avaz".</p><h2>Ratni huškači</h2><p>Govoreći o sve češćim slučajevima negiranja i poricanja genocida, kazala je da je odavno došla faza veličanja ratnih zločinaca.</p><p>- S druge strane stalno imate brisanje tragova ratnih zločina budući da su na vlasti oni koji nisu bili nikakvi posmatrači tih ratnih zločina, nego su bili ili ratni huškači, ili direktni učesnici, ili ideolozi itd. To pokazuje koliko u jednom društvu nekažnjivost vodi novim zločinima - istakla je.</p><p>Govoreći o majkama Srebrenice kazala je da su one za nju izvor najveće inspiracije i divljenja.</p><p>- Zamislite vi da su one postale svjetski priznat primjer borbe za pravdu, ne samo za svoju, nego za čitavu planetu. Mi smo izdale knjigu "Munirin govor u Potočarima". Niko prošle godine od onih bešćutnih ljudi iz međunaredne zajednice nije spomenuo ni Ukrajinu ni Gazu, a to je učinila Munira. Bol je univerzalna - kazala je Zajović.</p><h2>Nova kuća</h2><p>Istakla je da joj jako teško pada što među mladima i među studentima u Srbiji neće biti nikakvih činova za Srebrenicu.</p><p>- Ne možemo praviti novu kuću, ako ne očistimo podrume u ruševinama stare kuće. Mladi nisu odgovorni za te zločine, ali priželjkujem dan kada će oni izgraditi odgovoran odnos prema zločinima - zaključila je.</p>

Stravična nesreća kod Zvornika: Tri osobe povrijeđene

Dugogodišnji vozač GRAS-a pitao Štetu i Mujagića: Je li vas stid? Teško vam, plačete, nemate obraza

Video / Almir Agić: Kao dijete su me zatvarali u gepek automobila, bio sam nasilnik, da ne bih bio žrtva

Serijski pedofil iz Tešnja na izdržavanju kazne u KPZ "Orašje": Evo kada izlazi na slobodu

Propao posljednji pokušaj prodaje Koksare u cjelini

Ko je trebao štititi dijete

Advokatica Fikreta Hodžića za "Avaz": Vještak će utvrditi koliku ćemo naknadu štete tražiti, nećemo biti nerealni

Udes u naselju Hrasno: Jedna osoba povrijeđena, nastala velika materijalna šteta na vozilima

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

Genocid koji traje i danas: Gotovo 900 ubijenih u Srebrenici još nije pronađeno

Vilko Klasan o eskalaciji rata između SAD-a i Irana: Iranci nemaju izbora, moraju pregovarati

Ove godine konačni smiraj pronaći će deset žrtava genocida: Porodice decenijama čekale u nadi da će pronaći još posmrtnih ostataka

Ramo Dautović će nakon 31 godinu pronaći smiraj u Potočarima: Nije imao potomke, rođak preuzeo brigu o ukopu

Potresna ispovijest sina Asima Kunića koji će biti ukopan u Potočarima: Otac se vratio iz Poljske da bude sa nama i ubijen je

Staša Zajović za "Avaz": "Žene u crnom" će i ovog 11. jula biti u Potočarima

Stravična nesreća kod Zvornika: Tri osobe povrijeđene

Dugogodišnji vozač GRAS-a pitao Štetu i Mujagića: Je li vas stid? Teško vam, plačete, nemate obraza

Video / Almir Agić: Kao dijete su me zatvarali u gepek automobila, bio sam nasilnik, da ne bih bio žrtva

Serijski pedofil iz Tešnja na izdržavanju kazne u KPZ "Orašje": Evo kada izlazi na slobodu

Propao posljednji pokušaj prodaje Koksare u cjelini

Ko je trebao štititi dijete

Advokatica Fikreta Hodžića za "Avaz": Vještak će utvrditi koliku ćemo naknadu štete tražiti, nećemo biti nerealni

Udes u naselju Hrasno: Jedna osoba povrijeđena, nastala velika materijalna šteta na vozilima

Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

Malinari i dalje čekaju otkupnu cijenu

Genocid koji traje i danas: Gotovo 900 ubijenih u Srebrenici još nije pronađeno

Vilko Klasan o eskalaciji rata između SAD-a i Irana: Iranci nemaju izbora, moraju pregovarati

Ove godine konačni smiraj pronaći će deset žrtava genocida: Porodice decenijama čekale u nadi da će pronaći još posmrtnih ostataka

Ramo Dautović će nakon 31 godinu pronaći smiraj u Potočarima: Nije imao potomke, rođak preuzeo brigu o ukopu

Potresna ispovijest sina Asima Kunića koji će biti ukopan u Potočarima: Otac se vratio iz Poljske da bude sa nama i ubijen je

Staša Zajović za "Avaz": "Žene u crnom" će i ovog 11. jula biti u Potočarima