<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">U današnjem izdanju "Slobodnog udarca" analiziramo skandaloznu sliku na kojoj lidera SDA Bakira Izetbegovića vidimo u zagrljaju bota Jasmina Mulahusića.</a>- „Ja, i?“, rekao bi Bakir na sve ovo, jer tom čovjeku je, očigledno, sada to i javno demonstrira, sasvim normalno u svojoj stranačkoj ekipi imati botove, koji će svim njegovim protivnicima crtati mete na čelo, pozivati na njihov linč, praviti im montaže, prozivati članove njihove porodice i zvjerski vrijeđati ih na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Sve je to njemu normalno...Kompletan komentar pogledajte u videu.

Ja, i?“, rekao bi Bakir na sve ovo

"Slobodan udarac": Bakir grli Mulahusića svog bota, bosanska sramota

Počeli su protesti grupe građana ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine u Sarajevu povodom aktuelne političke situacije u našoj zemlji.- Izađimo i izrazimo svoje protivljenje neradu, kao i nedonošenju važnih odluka po pitanju sigurnosti i procesuiranja odgovornih za ovakvu situaciju - poručili su građani u najavi protesta.Suad Đozić, jedan od organizatora protesta, istakao je kako ga ne obeshrabruje mali broj građana ispred Parlamenta BiH.- Ja zapravo radim stvari po svojoj savjesti. Svaki čovjek je odgovoran za sebe. Mi smo tu, na kiši. Došli smo da iskažemo direktno nezadovoljstvo sa onim što ne rade. Ne mogu praviti izgovor što entitet RS-a bojkotuje institucije, oni bi trebali pronaći rješenje - kazao je Đozić.On dalje ističe da je pismo poslao Čoviću i Zvidziću, no, odgovor nije dobio.- Niko nije u zgradi, saznao sam od obezbjeđenja - dodao je on.

&nbsp;Dika Idrizović, jedna od okupljenuh istakla je kako je došla da bi smijenila Vladu.

- Kad su penzioneri tražili da se poveća penzija, Novalić je rekao da nema. Kako može on uopšte da radi kad je krivični postupak u toku? Moramo angažirati mlade, ovo je njihov život. Ne možemo dozvoliti da odlaze odavde. Ova luda Vlada ih je rastjerala. Nas su Bakir i Zvizdić izigrali i izdali. Nisu na vrijeme podnijeli krivičnu prijavu - istakla je Idrizović.

Maksida Kravić, jedna od okupljenih građana naglasila je da protestuje već 11 godina sama.

- Bila sam na privremenom radu i bila sam žrtva teškog nasilja na radnom mjestu, tjelesnog i seksualnog. Bila sam napadnuta i povrijeđena. BiH ne želi da uspostavi dijalog sa SAD, firma je bila američka. Ne osjećam se sigurno u BiH - kazala je ona.
Na jednom od transparenata piše: "Ili penzija ili mirovina sve je ista sirotinja".

Suad Đozić, jedan od organizatora protesta, istakao je kako ga ne obeshrabruje mali broj građana ispred Parlamenta BiH

Građani ispred Parlamenta BiH: Ili penzija ili mirovina sve je ista sirotinja

<a href="https://avaz.ba/tag/46032/juzni-vetar">Premijerno prikazivanje "Južnog vetra 2: Ubrzanje"</a> održana je prošle sedmice u Sarajevu gdje su tom prilikom boravili glavni protagonisti ovog ostvarenja, među kojima su i <a href="https://avaz.ba/tag/7488/milos-bikovic">Miloš Biković, odnosno Petar Maraš</a>, i Jelena Stojiljković, Maraševa saputnica.Upravo njih dvoje bili su gosti u novoj epizodi&nbsp;"Đira sa Memom".Kao što je u "Južnom vetru" Maraš uvijek za volanom, tako je i Biković ovaj put vozio Fiću voditelja Sulejmana Haljevca Meme, dok se Jelena nazad čvrsto držala.Tokom snimanja, Memo je htio napustiti vozilo, a Biković mu je dobacio: "Čekaj da krenem, nije zabavno da izađeš iz auta koji stoji." Govorili su o drugom dijelu filma upoređujući ga s prvim, ali i seriji koja će se tek početi snimati.Miloš se malo i opustio upravljajući Fićom pa dok je vozio Vilsonovim šetalištem uživio se u ulogu Maraša pa počeo "divljati".Pogledajte video.

Tokom snimanja, Memo je htio napustiti vozilo, a Biković mu je dobacio: "Čekaj da krenem, nije zabavno da izađeš iz auta koji stoji."

Miloš Biković i Jelena Stojiljković u "Điru sa Memom"

Miloš Biković umislio da je Maraš, pa počeo "divljati" ulicama Sarajeva u Meminom Fići

Stotine ljudi danas se okupilo u gornjim Lučanima kod Kaknja kako bi na vječni počinak ispratilo malenu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=d%C5%BEena&amp;">Dženu Gadžun</a>.&nbsp;Djevojčica je preminula u nedjelju 14. novembra nakon komplikacija tokom operacije očnog kapka u privatnoj poliklinici.

Dženazu je predvodio muftija zenički hafiz dr. Mevludin efendija Dizdarević, a prisustvovali su Dženin otac Muris, njena braća Emin i Saudin, porodica, prijatelji i brojni građani.

U Kaknju je danas proglašen Dan žalosti.

Djevojčica je preminula u nedjelju 14. novembra nakon komplikacija tokom operacije očnog kapka u privatnoj poliklinici

Dženazu je predvodio efendija Mahir Dizdarevi

Stotine ljudi klanjale dženazu: Na vječni počinak ispraćena djevojčica Džena Gadžun

U Gornjem Šepku kod Zvornika živi Huso Mujić, otac Dalile Dragojević, glavne učesnice srbijanskog rijalitija Zadruga.&nbsp;Ekipa Avaz TV-a posjetila je Gornji Šepak, gdje nam je Huso, Dalilin babo otvorio vrata doma koji su gradili ona i Dejan Dragojević.&nbsp;- Nije ona iz bijede otišla u rijaliti - kaže Huso Mujić pokazujući dom njene kćerke i zeta.&nbsp;Međutim, kako sada stvari stoje, od zajedničkog života nema ništa jer je Dalila počela vezu sa Filipom Carom iz Crikvenice, s kojim joj, također, ne cvjetaju ruže.&nbsp;Pogledajte video.&nbsp;&nbsp;

Ekipa Avaz TV-a posjetila je Gornji Šepak, gdje nam je Huso, Dalilin babo otvorio vrata doma koji su gradili ona i Dejan Dragojević

Video / Dalilin babo Huso Mujić otvorio vrata kuće koju su gradili njegova kćerka i Dejan Dragojević: Iz nje su otišli u rijaliti

Sastojci: 150 g tamne čokolade, 150 ml vrhnja za šlag (za ganaš)...

Čokoladni mus | KUHAJMO ZAJEDNO

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/695465/politicka-analiticarka-ivana-maric-bakir-izetbegovic-je-samoproglaseni-voda-bosnjaka">Gost večerašnjeg izdanja "Crvene olovke"</a> bio je novinar i šef Kluba SBB-a u Skupštini KS Zvonko Marić.
U toku intervjua, Marić se osvrnuo na slučaj djevojčice Džene Gadžun, kontrolu privatnih poliklinika, prijedloge premijera Fadila Novalića, rad Vlade Kantona Sarajevo, predstojeće izbore...

Na pitanje urednice i voditeljice Helene Javor – Ibrahimbegović, kako komentira slučaj preminule djevojčice Džene Gadžun iz Kaknja, istakao je da se krivac mora pronaći.
&nbsp;- Odgovornost uvijek izostaje u ovakvim situacijama, ali ovo je suviše teška i bolna opomena za sve nas da nešto poduzmemo. Mi kao zastupnici smo ukazivali na takve propuste koji se dešavaju, imajući naravno informacije od ljudi koji su kontaktirali sa nama, i upozoravali smo na nedostatak nadzora nad radom privatnih zdravstvenih ustanova. Moram reći da tražim hitnu akciju. Ovo da se desilo u nekoj pravnoj zemlji odmah bi se reagiralo - rekao je Marić. 
Dodao je da je moguće da se umiješa i politika u to sve, na osnovu ranijih iskustava da se u takvim situacijama ne bira mjesto ili vrijeme.

Marić se osvrnuo i na prijedloge zakona premijera Novalića vezane za povećanje čitavog niza poreza kao i prednacrt zakona i jakim alkoholnim pićima. 
- Ja sam primijetio da premijer Novalić, koji je manipulator prije svega, ima taj manir da kada želi nešto da pusti u proceduru, pušta prije toga kroz medije i društvene mreže probne balone da vidi na kakav odjek će naići. Taj zakon nikada ne bi prošao. Ja sam se osobno njemu obraćao, u nekoliko navrata, ja sam u jednom trenutku rekao, da ono što on radi, nije više pitanje ekonomije, ni političko pitanje, pitanje zdravstva, nego naprosto normalnosti i pitao sam ga da li je normalan – rekao je Marić. 
Komentirao je i nedavne događaje vezane za izmjene Izbornog zakona. 
- Zamislite u kakvu opasnu fazu ulazi gospodin Izetbegović kada kaže da međunarodna zajednica inzistira da se on i Čović dogovore oko Izbornog zakona. Dosta su se njih dvojica dogovarali, vidimo sad rezultat. Uvijek kada su se dogovarali, su razgovarali bez svjedoka. Zašto nisu htjeli da neko prisustvuje? – ističe Marić.

Marić se osvrnuo i na kritike svojevremeno upućene SBB-u i predsjedniku Radončiću. 
- Znate, kritizirali su u SBB svojevremeno, predsjednika Radončića, da se mi na neki način ponašamo kao opozicija u poziciji kada smo na vlasti. To su diletantni. Kako bi mi mogli da utičemo i na koalicione partnere ako bi im aplaudirali za svaku glupost. Mi im to ukažemo, da to neće ići i onda djelujemo. Naravno, ljudima izgleda kao opozicija, ali to su demagoške priče jer šta to znači ako ste koalicioni partneri? Da dopuštate sve, da zatvarate oči pred glupostima? Da zatvarate oči pred onim što je štetno za građane? Oni kažu opozicija u poziciji? Pa kako da djelujemo? Mi imamo potpuno isti kurs kada smo u poziciji i opoziciji za sve napredne ideje, ja mislim da je to zdrava logika, i naša zdrava ambicija, da podržavamo sve što je pozitivno – zaključio je Marić.&nbsp;Cijeli intervju pogledajte na Avaz TV.&nbsp;

U toku intervjua, Marić se osvrnuo i na slučaj djevojčice Džene Gadžun, te kontrolu privatnih poliklinika

Gost "Crvene olovke" bio je Zvonko Marić

Zvonko Marić: Novalića sam pitao da li je normalan, Izetbegović je u opasnoj fazi

Amila i Muris Gadžun, roditelji djevojčice Džene koja je u nedjelju preminula nakon komplikacija nastalih tokom operacije, za „Dnevni avaz“ rekli su da će se do posljednjeg daha boriti da istina izađe na vidjelo, a da krivci odgovaraju za smrt njihove kćerkice.

U domu porodice Gadžun jučer su vladale tišina i tuga. Obilaze ih rodbina, prijatelji, a jučer smo zatekli i učiteljicu i direktora škole koju pohađaju njihovi sinovi. Dženin krevetić je prazan.

Majka Amila s knedlom u grlu, nakon popijenih tableta za smirenje, smogla je snage i govorila za naš list.
- Samo mi znamo kako se osjećamo - rekla nam je.
Njen suprug nije imao snage pričati. Nijemo je sjedio pored Amile, suzdržavajući suze.
- Čekamo rezultate obdukcije, onda ćemo vidjeti šta ćemo dalje. Kada nadležni odrade svoje, mi ćemo preuzeti daljnje korake. Sigurno je da ćemo se do posljednje sekunde boriti da se sazna šta se desilo našoj zdravoj curici - kazala nam je Amila.
Borbu nastavljaju i zbog druge djece. Kažu da je Džena zaslužila da se bore, saznaju šta se desilo i istjeraju pravdu.
Porodicu je, od svih ljekara koji su liječili malenu Dženu, kontaktirala samo doktorica Nina Jovanović.
- Poslala nam je i njene stvari koje su ostale u ordinaciji, dekicu i čizmice. Za tu dekicu je bila vezana. To nam je poslala poštom - istakla je Amila.

U subotu navečer bili su kod kćerkice. Kažu, izgledala je kao da spava. Ljubili su je.

- Pored nje su bile vlažne maramice. Očistila sam je, jer je bila od nekih gelova. Kasnije kad su me nazvali iz bolnice, mislila sam da će mi reći da se probudila, ali… - plačući nam je ispričala Amila.

Zahvalili su svim ljudima koji su izašli na proteste u Sarajevu. - Svi roditelji treba da se bore za svoju djecu, ne samo zbog ovog slučaja. Ovome treba stati ukraj, da nam ne ubijaju djecu, zdravu djecu. 
Kasno je nama sad, hvala im na podršci, ali kasno je sada kada se sve to desilo - istakla je Amila.

Čekamo rezultate obdukcije, onda ćemo vidjeti šta ćemo dalje, kaže Amila Gadžun

Muris i Amila Gadžun: Samo mi znamo kako se osjećamo

Roditelji djevojčice Džene Gadžun za "Avaz": Izgledala je kao da spava, ljubili smo je

U današnjem izdanju "Slobodnog udarca" osvrćemo na prijedloge zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima, koje je u proceduru uputio premijer Federacije BiH Fadil Novalić.- I molim Vas, nemojte nas vrijeđati argumentima kako treba uvesti ili povećati ovaj ili onaj porez, jer to postoji i u Švedskoj ili Njemačkoj. Kada u ovoj državi napravite zdravstvo, puteve i školstvo kao u Švedskoj, umjesto što ste nam stvorili Sebijino zdravstvo sa Fikretovim respiratorima, autoputeve koje nemamo, a kadrove obrazujete na Prcićevim fakultetima, e onda možete govoriti i o švedskim porezima.

Svega nekoliko dana prije nego što je javnost saznala da je zakon o porezima tiho pokušao uputiti u proceduru, Vlada FBiH donijela je odluku da se ionako preplaćenoj armiji budžetskih uposlenika povećaju plate za 10%

"Slobodan udarac": Fadil u akciji, spašavaj svoj novčanik

Kao što je i najavljeno, građani su počeli pristizati ispred poliklinike "Bejtović" u sarajevskom naselju Dobrinja, u znak podrške porodici preminule djevojčice Džene Gadžun iz Kaknja. Građani su ovo okupljanje organizirali spontano, odnosno putem društvenih mreža.Mirsada Begović, došla je, kako kaže, da pruži podršku porodici male Džene. 
- Problem je sistem u kojem živimo. Nas sve ovo može čekati. Sutra to može biti moje dijete. Ovo su protesti koji se nisu smjeli dogoditi. Mi ne trebamo imati ni život, oni trebaju imati sve. Sahranila sam sistem, apsurdno je pričati o njemu - rekla je Mirsada Begović

Feriha Sušić, kaže, kako se ljudi konstantno vade na sistem, no da je zapravo problem u njima samima.

- Mi smo trebali mijenjati sistem. Je li trebala da nestane djevojčica koja je došla zdrava i za dva dana je nema? Ja uopće ne vjerujem Tužilaštvu, organima. Ja sam u potpunosti izgubila povjerenje u organe ove države. Oni se čvrsto drže, štite jedan drugoga. U ovoj državi nema demokratije već 30 godina. Rade šta hoće, naplaćuju kako hoće, liječe, ne liječe. Prije svega sam ogorčena na građane Sarajeva i BiH. Nema građana sa sviješću i kulturom, nema zdravog društva, inicijative, ni lidera - kaže Feriha Sušić.
Građani su na licu mjesta uzvikivali "Ubice, ubice!". Kako javljaju reporteri "Avaza" s lica mejsta, protesti su završeni.&nbsp;Podsjetimo, nakon šest dana kome, djevojčica je preminula na Pedijatriji KCUS-a

Građani su ovo okupljanje organizirali spontano, odnosno putem društvenih mreža

Završeni protesti povodom smrti malene Džene Gadžun: "Građani uzvikivali "Ubice, ubice!"

Savjetnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Antonija Blinkena (Antony Blinken) Derek Kolet (Chollet) stigao je u Bosnu i Hercegovinu kako bi potvrdio podršku SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i pozvao čelnike zemlje da se uključe u konstruktivan dijalog, saznaje portal "Avaza".

Kolet je na sarajevski Aerodrom sletio iza 14 sati, a odmah po dolasku u Sarajevo, kako saznajemo, razgovarat će s ambasadorom SAD u BiH Erikom Nelsonom.

Razgovor s članovima Predsjedništva BiH, planiran je sutra u 16 sati.
Prema najavi Ambasade SAD-a u BiH, Kolet bi u BiH trebao boraviti do srijede, 17. novembra, i sastat će se s visokim državnim dužnosnicima kako bi naglasio da su funkcionalne, demokratske institucije na svim nivoima vlasti ključne za bolju budućnost svih građana.
Prenijet će čvrstu poruku da bi svaki pokušaj da se poništi 26 godina mira i napretka povlačenjem iz državnih institucija, mogao prekršiti Dejtonski mirovni sporazum, stvoriti poteškoće za građane i biti veliki destimulans za investitore te predstavlja izvor ozbiljne zabrinutosti za međunarodnu zajednicu.
On će se također sastati s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Kristijanom Šmitom (Christianom Schmidtom) kako bi izrazio snažnu podršku američke vlade njegovom mandatu, uključujući potrebu za vitalnim ekonomskim, izbornim i antikorupcijskim reformama.

<h2>Pomoćnik američkog ministra odbrane</h2>

Kolet u State Deparmentu obavlja poslove iz širokog spektra pitanja i posebne diplomatske zadatke prema uputama sekretara, a ranije je bio na pozicijama u State Departmentu, Bijeloj kući i Ministarstvu odbrane SAD.

Od 2012. do 2015. godine bio je pomoćnik američkog ministra odbrane za međunarodnu sigurnost, gdje je rukovodio odbrambenom politikom SAD prema Evropi, Bliskom istoku, Africi i zapadnoj hemisferi.
Chollet je, prije nego što se pridružio Pentagonu, služio u Bijeloj kući kao specijalni pomoćnik predsjednika i viši direktor za strateško planiranje u osoblju Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC).
Od 2009. do 2011. bio je glavni zamjenik direktora osoblja za planiranje politike State Departmenta. Služio je u tranzicijskom timu Bajden-Heris (Biden-Harris) State Departmenta 2020., kao i u prijelaznom timu Obama-Bajden (Obama-Biden) NSC 2008. godine.

Savjetnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Državs sletio je na sarajevski Aerodrom, planirani susreti s bh. zvaničnicima

Blinkenov specijalac za posebne političke zadatke Derek Kolet stigao u Sarajevo

Za stanovnike fočanskih sela Zavajt i Čelebići protekla noć bila je duga, dramatična i besana, nakon što je njihov komšija Borivoje Tešović pucao u automobil na šumskom putu u kojem je ubio desetogodišnjeg dječaka, a nakon toga se, naoružan puškom i bombama, dao u bijeg.&nbsp;Vasilije Krnojelac vjerovatno je i posljednji s njim kontaktirao, nakon što je u bijegu od policije s mrakom ušao u njegovu kuću u zaseoku Kadijino brdo. Vasilije je novinarima danas ispričao detalje svog susreta sa komšijom Borivojem, koji je u njegovo selo došao iz pravca Zavajta.

- Govorio sam mu da mi ne ide kući, mrak je. Unesem drva u kuću, a on uđe i sjede. Nosi ranac na leđima, sjede, kaže goni me milicija. Pa gdje ti je bolan milicija? Kaže eno ih na Zavajtu. Pa znaš da ne možeš pobjeći miliciji? Ako si šta napravio prijavi se u SUP, a ne možeš ti pobjeći, niko nije pobjegao – kazao je, pored ostalog, Vasilije Krnojelac.
Ubica se dao u bijeg, Vasilije je obavijestio policiju, a bjegunac je lociran nekoliko sati kasnije i tokom akcije hapšenja u Lovačkom domu u Čelebićima likvidiran.Pogledajte izjavu čovjeka koji danas nije siguran kako bi se razgovor s ubicom završio da se nije začuo lavež psa i da mu nije rekao da neko dolazi.&nbsp;

Ubica se dao u bijeg, Vasilije je obavijestio policiju, a bjegunac je lociran nekoliko sati kasnije i tokom akcije hapšenja u Lovačkom domu u Čelebićima likvidiran

"Avaz" u selu u kojem je Borivoje Tešović ubio dijete: Vasilije Krnojelac posljednji se sreo sa odbjeglim ubicom

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB)&nbsp;BiH&nbsp;Fahrudin Radončić obratio se delegatima i gostima Trećeg kongresa SBB-a.Njegov ekspoze prenosimo u cijelosti.Poštovane dame i gospodo,Poštovani delegati i gosti Kongresa,
Uvaženi predsjednici drugih političkih stranaka i partija,
Poštovani predstavnici medija i javnosti,
Poštovani članovi Radnog predsjedništva,
Dozvolite da vam zahvalim na tome što ste danas s nama. Zbog poznatih mjera koje su na snazi ovo je najmalobrojniji kongres SBB-a. Naš prvi kongres imao je više od 4.500 delegata.
Namjerno smo za svoj kongres, od većih i komotnih prostora u Sarajevu, izabrali Mostar, jer je on danas prijelomnica ne samo Federacije BiH već i cijele Bosne i Hercegovine. U ovom gradu, koji je herojski grad, mi želimo da još jednom pokažemo da se mora naći tačka kompromisa i da ovaj grad to zaslužuje. Mislim da je to veoma važno, kazao je Radončić, nakon čega je uslijedio aplauz. 
Kada se osvrnemo na proteklih nekoliko godina, od našeg 2. kongresa do danas, situacija u Bosni i Hercegovini ne samo da se nije poboljšala nego je dramatično pogoršana.
Na svim poljima i u svim oblastima imamo velike padove i veoma loše trendove. Više od stotinu hiljada ljudi u ovom periodu je napustilo BiH, a u ovoj više od 80.000.
Ekonomsko zaostajanje je ekstremno veliko, Bosna i Hercegovina se nalazi u svojevrsnom tunelu straha, nema velikih investicija i infrastrukturnih radova, nema masovnog zapošljavanja, a naša je zemlja među prve tri u svijetu po broju umrlih od koronavirusa i po lošoj imunizaciji stanovništva.
Sigurnosna situacija, međuentitetski i međunacionalni odnosi od potpisivanja Dejtonskog ugovora nikada nisu bili gori.
Dok se zemlje u regionu mnogo uspješnije razvijaju ili su, kao Crna Gora, postale i članice NATO saveza, Bosna i Hercegovina je ophrvana i na koljenima zato što su konfliktni i populistički lideri sa svojim tajnim agendama otišli predaleko.

Dok naši susjedi imaju veliki rast i dok cijela zapadna civilizacija gleda u budućnost i razmišlja o razvoju u 21. stoljeću, mi smo dovedeni u poziciju da s četvorkom, koja je na vlasti na nivou BiH, a to su SBB, SDA HDZ i DF, razgovaramo s političarima i politikama iz 1995. godine.Mi smo, od osnivanja SBB-a, na svakom mjestu i prilici potencirali integracije, izgradnju, stvaranje novih vrijednosti, brigu o radnicima, majkama, natalitetu, ekologiji i još glasnije govorili da opasnost po Bosnu i Hercegovinu ne dolazi izvan, već iznutra.Snažno smo potencirali i promovirali euroatlantske integracije, jer je BiH mjesto u NATO-u i Evropskoj uniji. Mi smo evropska država i nama je mjesto u evropskoj porodici, evropskim i zapadnim vrijednostima, njihovim ekonomskim standardima, njihovim demokratskim dostignućima i njihovim civilizacijskim tradicijama koje su iznimno široke za sve demokratske razlike i opcije, za sve vjerske i druge slobode, za tržišnu utrku najsposobnijih pojedinaca i kompanija, za integracije kroz velike investicije i bolje međusobno saobraćajno, ekonomsko, kulturno i svako drugo uvezivanje i upoznavanje.U državama koje su postale članice NATO saveza investitori imaju mnogo veću sigurnost, pa i ne čudi me da je skok inozemnih ulaganja u te zemlje viši i do dvadeset puta, odnosno 2.000 posto.

<h2>Politika konstruktivne strpljivosti</h2>

Za razliku od zemalja Evropske unije i iz regiona koje se trude da u svakom segmentu života unapređuju ili dostignu ove standarde, nas u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući retrogradnim politikama i prevaziđenim konceptima, vraćaju u period za koji su mnogi iskreno vjerovali da je daleko iza nas. Nažalost, dogodio se suprotan proces: danas su ljudi u blagoj panici i velikom strahu od novog rata.
Danas svjedočimo da višegodišnji trud i vrlo sistematičan rad u promociji i realizaciji separatizma, koji personificira gospodin Milorad Dodik, želi da uđe u novu fazu konačnog rješenja na štetu Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.Tu uključujem i Srbe.Nije potrebno biti veliki analitičar i znati da je za bosanske Srbe Bosna i Hercegovina optimalan državni okvir, gdje oni mogu imati i svog člana Predsjedništva, predsjednika Državne vlade, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministre vanjskih poslova i mnoge ambasadorske pozicije, direktore državnih agencija i tako dalje.
Sve ovo neće imati ako postanu - a to zapamtite, apsolutno nije moguće - provincija nekih velikodržavnih projekata.
Gospodin Dodik je, i to mi danas moramo reći, prešao crvenu liniju i, uz naš veoma precizan stav da ni pod koju cijenu nije moguća podjela Bosne i Hercegovine, pa i ona, tobože, mirna, o kojoj on govori, njegovu političku sudbinu treba prepustiti opoziciji u Republici Srpskoj i međunarodnoj zajednici, koja je garant Dejtonskog mirovnog ugovora.
Politika konstruktivne strpljivosti, čvrste državotvorne stabilnosti, direktnog i muškog razgovora o najtežim pitanjima u četiri oka s onima koji ne misle kao mi, ali i izbjegavanjem jeftinog populizma gađanjem medijskim kamenicama i iskazivanjem hrabrosti pred mikrofonima, način je i mog eksponiranja i eksponiranja drugih važnih članova SBB-a.
Svaki populistički pristup, polemika hrane Milorada Dodika i njegovu destruktivnu politiku i mi nećemo učestvovati u verbalnoj svađi koja dokazuje da BiH nije moguća.
Stoga mi s razlogom i punim pravom očekujemo da međunarodna zajednica pokaže punu odgovornost u onemogućavanju i sankcioniranju politike koju vodi i personificira Milorad Dodik.
To Bosna i Hercegovina zaslužuje, ali zaslužuju i Bošnjaci.
Ne zaboravimo, nad našim narodom je počinjen genocid, i to - što se često zaboravlja i ne govori - počinjen je u demilitarizovanoj zoni Srebrenice, čiju su sigurnost tada garantirale Ujedinjene nacije.
To se više nikada ne smije dogoditi. Mi s razlogom imamo pravo na to da podsjetimo i Vijeće sigurnost UN-a, u kojem sjede najmoćnije sile svijeta, na ono što se dogodilo.

<h2>SAD pokazuju interes za naš region</h2>

Ne postoji mirna disolucija niti u svijetu postoji jedna država s dvije vojske! To neće moći ni u jedinstvenoj i nedjeljivoj Bosni i Hercegovini.
Toga su svjesni svi naši građani, ne samo u Federaciji nego i u Republici Srpskoj, ali i najveći diplomatski i centri moći demokratskog svijeta.
U tom smislu treba biti optimističan i treba biti veoma zahvalan zvaničnom Vašingtonu i Briselu na velikoj brizi i aktivnosti, koju ispoljavaju u posljednje vrijeme.
Sjedinjene Američke Države, nakon dužeg vremena, ponovo pokazuju veliki interes za naš region i, što je važnije, pokazuju globalno liderstvo i očekivanu snagu.
Potpuno sam uvjeren da ćemo vrlo brzo svjedočiti tome kako međunarodni mehanizmi počinju da se aktiviraju i djeluju prema pojedincima koji su olako shvatili da mogu srušiti obaveze međunarodnih ugovora i konferencija, obaveze prema saveznom nivou vlasti i suverenosti i teritorijalnom integritetu BiH, u čijem Predsjedništvu istovremeno sjede i oni koji misle da će to proći bez ikakvih osobnih posljedica.
Dame i gospodo, nama agresivnost Milorada Dodika značajno otežava u nastojanjima da stabiliziramo stanje i na nivou Federacije, ali i na međunacionalnom nivou.
On u svojoj destrukciji računa na podršku Kine i Rusije, to su moćne sile, ali mi dobro memorišemo rečenice zvaničnog Vašingtona - da su oni tu, da prate i da imaju mehanizme da to neutrališu.
Izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pokušavamo provesti uz medijaciju Vašingtona i Brisela, i to u uslovima koji nikad nisu bili teži jer imamo apsolutnu destrukciju Milorada Dodika.
Rješavanja Izbornog zakona su je jedan od preduslova stabiliziranja političkih i međunacionalnih odnosa u Federaciji, ali i odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Povratak povjerenja između dva naša naroda i rješavanje nekoliko važnih pitanja bi učinili Federaciju mnogo stabilnijom.
To istovremeno znači da bi i federalni odgovor na politiku Milorada Dodika bio jedinstveniji i jači.
Također, da budem veoma jasan, jedna je situacija kada su srpska i hrvatska politika naspram Bošnjaka u pitanju, a potpuno je drugačija kada su bošnjački i hrvatski politički faktor s druge strane, odnosno suprotne strane Milorada Dodika.
Kada govorimo o Izbornom zakonu - trudit ću se da budem što kraći - mi moramo implementirati presude najviših evropskih sudova, obezbijediti pravo kandidiranja svakog našeg građanina, neovisno o njegovom nacionalnom deklariranju ili nedeklariranju, da ima pravo da se kandiduje za sve pozicije u Bosni i Hercegovini, pa i one najviše.
Ta vrsta diskriminacije treba prestati. Mudrost politike i državništva je da nude i iznalaze najbolja rješenja. Ta rješenja, u ovakvim historijskim prilikama, mogu biti bolna za političke rejtinge pojedinih stranaka ili lidera.
Ali, ako smo zdrave pameti, ispred sudbine Bosne i Hercegovine ne smije i ne treba biti važnija politička karijera bilo koga od nas.

Bosna i Hercegovina, već sam rekao, pripada porodici evropskih naroda i nije nikakva tajna da su mnoge evropske države i nacionalne države.I mi smo država dva entiteta i tri naroda.Bosna i Hercegovina je tronožac sastavljen od tri naroda i izostanak takve tronožne stabilnosti ima veoma loše posljedice po sve nas.
Za stabiliziranje hrvatsko-bošnjačkih odnosa prvo treba dati dijagnozu, a ona je poznata već desetak godina, pa treba tražiti ustavno-pravni i demokratski lijek.
Već tri puta Bošnjaci biraju, jer su najmnogobrojniji, dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Hrvatski narod i hrvatska politika to doživljavaju kao majorizaciju i dominaciju najmnogoljudnijeg naroda nad malobrojnijim i žele da se to ne dogodi i četvrti put.
Ako se dogodi, to bi značilo da punih 16 godina Hrvati, kao konstitutivni narod, osjećaju i trpe diskriminaciju.
O tome mi, Bošnjaci, moramo posebno voditi računa. To, da se razumijemo, uopće ne treba isključivati brigu o ostalima i njihovom neotuđivom pravu na kandidiranje i mogućnosti izbora za člana Predsjedništva BiH i druge pozicije.
Treba pokazati inovativan pristup zasnovan na najboljim demokratskim praksama, tzv. odnosu manjina-većina. To neće biti lako kada su u pitanju domovi naroda ili iznalaženja rješenja koja će onemogućavati blokade s bilo čije strane.
Alternativa da ne donesemo Izborni zakon koji će harmonizirati bošnjačko-hrvatske odnose je veoma loša. Kao manji problem, svjedočit ćemo i dalje brutalnim izbornim krađama i falsificiranju izborne volje naroda, svjedočit ćemo velikim tenzijama i međusobnim opstrukcijama na relaciji Bošnjaci - Hrvati ili Hrvati - Bošnjaci.
Svjedočit ćemo ekonomskim i političkim posljedicama takvog odnosa i potpunom demotivisanju naših građana da ostanu u Bosni i Hercegovini i u njoj čuvaju svoje porodice, njene mlade članove, vide budućnost i rade u najboljoj i najljepšoj zemlji za sve nas.

<h2>Izmjene Ustava i izborna reforma</h2>

Bez izmjene Ustava i dobivanja novog Izbornog zakona neće biti implementirani izborni rezultati u Federaciji ni naredne izborne godine. Nije teško zamisliti scenarij da Federalna vlada i rukovodstvo Federacije, nakon ove četiri godine tehničkog mandata i nakon 2022. godine, ostanu na svojim pozicijama i tu dočekaju penziju ili odu iz bioloških razloga.
Takvo stanje doprinijelo bi još većoj eskalaciji i nervozi, a kada se sve to posmatra u kontekstu šire slike ponašanja rukovodstva Republike Srpske, nije teško shvatiti tajne agende pojedinih politika u Bosni i Hercegovini.
Pred tom spoznajom SBB treba da pokaže svoj državotvoran i nesebičan partijski interes i drago mi je da je naš prijatelj Helez to prepoznao.
Na nama je da, zbog interesa svih, pokažemo takav demokratski kapacitet da nećemo i ne smijemo biti opozicija kada je u pitanju brzo stabiliziranje odnosa u Bosni i Hercegovini i Federaciji.Nama je predstavnik najveće sile svijeta, mislim na specijalnog izaslanika predsjednika SAD Džoa Bajdena, gospodina Eskobara, veoma pomogao preciznim stavom svoje države i administracije da rata u Bosni i Hercegovini neće biti.To je stiglo do svakog građanina u BiH i djelovalo je veoma sedativno na našu javnost i nas.
U tom kontekstu, mi želimo da i OHR, čiji su pravni autoritet i poluge neupitni, otvori svoju fioku sankcija prema svima onima koji opstruiraju miran razvoj Bosne i Hercegovine, a da budemo precizni, nije u pitanju samo jedan čovjek.

Ne mislim da će preko noći prestati snovi i planovi pojedinaca koji maštaju da će se, zbog nemogućnosti dogovora i po pitanju izbornih promjena, Bosna i Hercegovina proglasiti nemogućom zemljom za kompromis i to koristiti kao izgovor da Bosna i Hercegovina uđe u svojevrsnu "kiprizaciju" - gdje će se dobiti srpski, ali i hrvatski i bošnjački podijeljeni Kipar.To je podao plan i duboko antibošnjački cilj, koji bi omogućio Srbima i Hrvatima da kroz institut dvojnog državljanstva oni žive socijalizirani i egzistencijalno naslonjeni na svoje matične države, a mi, Bošnjaci, pretvoreni smo u ”muslimansko ostrvo u srcu Evrope”, kako nas već pokušavaju predstaviti velikodržavni lobisti i njihovi ekstremni političari i mediji.To se, uostalom, vidi i kroz političke istupe Milorada Dodika, koji izvjesno vrijeme potpuno drsko i promišljeno nas, Bošnjake, ne oslovljava našim nacionalnim imenom, već nas maliciozno naziva muslimanima.
Strategija te politike je da države zapadne Evrope, u kojima jača desnica, pa, nažalost, i antimuslimansko raspoloženje, na svoju separatističku stranu pridobije i okrene ih protiv Bošnjaka i Sarajeva.
Mi smo evropski narod, sa svojom autohtonom vjerom. Mi smo u opkoljenom Sarajevu odbranili sve pravoslavne i katoličke bogomolje, mi smo narod širokog srca i duboko ukorijenjenog multietničkog shvatanja i tradicije, mi na to nećemo pristati.Upravo zbog toga, mi treba da budemo prvi koji će se odricati svih onih u čijoj politici se prepoznaje nešto što se zove politizacija vjere i njena zloupotreba u stranačke i druge svrhe.
Takva podjela i latentni sukob poluvojnog tipa bili bi kraj Bosne i Hercegovine.
Demokratske snage ovdje i u svijetu to neće dozvoliti.
Uz pomoć međunarodne zajednice i računajući na mudrost i sjećanja na loše iskustvo svakog građanina naše zemlje i u RS i u Federaciji, mi im to nećemo nikada dopustiti.Ne damo Bosnu i Hercegovinu!Ne odustajemo od Bosne i Hercegovine i ne odustajemo od toga da je svaki njen dio i naš dio, i Republika Srpska, i Zapadna Hercegovina, kao što su Sarajevo, Tuzla, Zenica ili Krajina, gdje Srbi, Hrvati i ostali raspolažu apsolutno pravo na ravnopravan život, poslovanje, prijateljstva, lične i porodične odnose, pa i pravo na bh. patriotizam.Da bi se sve ovo dogodilo, i bošnjačka politika mora da izađe iz stanja populističke konfliktnosti, bezidejnosti, nedostatka razvojnih opcija i dugogodišnjeg pogrešnog shvatanja da su stranci tu da završavaju posao domaćih političkih partija i njihovih rukovodstava i lidera.

Treba biti otvoren i reći da Bošnjaci, kao narod i politički faktor, od 1995. godine nikada nisu bili slabiji. Nije ovo prilika za opoziciono likovanje, jer se niko normalan i pametan tome ne može i ne smije radovati.
Naši prvaci, koji su to postali zahvaljujući diskutabilnim izbornim pobjedama, uporno vode politiku samoizolacije, koja podsjeća na dijete koje se naljutilo i zabilo glavu u ćošak.
Bošnjaci žive i u Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, na Kosovu i u Albaniji. Također, ogroman nas je broj u zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Međutim, takve nacionalne resurse niko nije htio da koristi kao sredstvo i faktor našeg nacionalnog jačanja i okupljanja. Ima se osjećaj da su oni koji se zaklinju u patriotizam sve te ljude otpisali ili u najboljem slučaju – što je za pohvaliti – prepustili Islamskoj zajednici.
Ali ta vjerska dimenzija našeg okupljanja nije dovoljna u modernom svijetu velikog, pa i plaćenog lobiranja, koje je potpuno legalna disciplina u mnogim državama svijeta.
Također, evidentan je i strah od otvaranja prema regionalnim inicijativama. Ideja "Otvoreni Balkan" je to možda najbolje pokazala. Odmah su medijski plasirane političke prevare da je to suprotno Berlinskom procesu, pa čak i da je to suprotno interesima SAD i svim interesima Bosne i Hercegovine.
Tek veoma precizne izjave najviših američkih dužnosnika, koji ovih dana borave u našoj zemlji, da je to dobra ideja za regionalno povezivanje, olakšavanje poslovanja i bolji protok ideja i ljudi, što podržava zvanični Vašington i spreman je da to finansira, utihnuli su nepotrebnu harangu i političke diskvalifikacije na račun svih onih koji žele regionalne integracije.
Uostalom, zar nije bolje da učestvujemo u izgradnji autoputeva i željezničke infrastrukture, zapošljavanju naših ljudi na poslovima koji vrijede milijarde dolara, mnogo lakšoj razmjeni neophodne radne snage, bez čekanja na granicama. Od svega toga će naši ljudi imati lične koristi.To će pojačati i ljudske veze i povjerenja, da ne živimo u prošlosti i nakon dvije i po decenije.

Ideja "Otvorenog Balkana" nije i ne može biti poluga u bilo čijim velikodržavnim i hegemonističkim aspiracijama. Kongres je prilika da otvorimo tu, za nas veoma mučnu i traumatičnu ideju, da naša jedina Bosna i Hercegovina može biti kolateralna šteta i moneta za osposobljavanje, ako najutjecajniji svjetski centri moći, tobože, odluče da se tzv. balkansko pitanje definitivno riješi, stvaranjem takozvane tri velike nacionalne države: velike Albanije s Albanijom i Kosovom, velike Srbije sa Srbijom i Republikom Srpskom te Hrvatske s Federacijom BiH u njihovom konfederalnom odnosu.U tom smislu se već eksponira Vašingtonski sporazum, koji je između Hrvata i Bošnjaka potpisan kao uvertira Dejtonskom mirovnom ugovoru.
Stopostotno sam siguran da u našoj zemlji postoji kolektivna politička i državotvorna snaga da je ovakav scenarij nemoguće provesti bez ekstremnih posljedica po region, Balkan, pa i šire.
Balkan je tačka stoljetnog i izuzetnog interesa više svjetskih sila. Postoji i tenzično makedonsko-bugarsko pitanje, te sam siguran da zbog delikatnog odnosa velikih sila ovu opciju treba odbaciti kao necivilizacijsko rješenje, koje se kosi sa svim stavkama međunarodnog prava i prava svake zemlje da bude multietnički koncipirana i održiva.Naš politički habitus, naše političko promišljanje i djelovanje ne smiju biti limitirani strahovima od različitih non-papera ili izjava kojima se testiramo i kojima nam se poručuje da naša budućnost u ovom okviru Bosne i Hercegovine i nije moguća.Što je više takvih poruka, naša je odlučnost veća da se tome još jače suprotstavimo.
Imamo fenomenalno sposobne ljude, pojedince i grupe koje ostvaruju planetarno prepoznatljive rezultate, imamo ljudske i komparativne prednosti da ovo može biti zemlja u koju će se istinski graditi bolja budućnost i bolji život.
Mi moramo napokon u BiH početi graditi ono što u Bosni i Hercegovini najviše nedostaje, a to je pobjednički mentalitet.

<h2>Nezaposlenost je ekstremno velika</h2>

SBB-ova osnivačka platforma je razvoj, zapošljavanje, društvo jednake šanse, pa i veoma poznati stav - da je i kriza šansa. Mislim da i sadašnju krizu treba posmatrati kao mnogo širu sliku i gledati ono što već sada moramo raditi i pripremati, da bi građani bolje živjeli kada kriza bude uspješno razriješena.SBB će, kao što ste vidjeli i na displeju iza mene, u svoj politički razvoj i etabliranje ući s nečim što se zove "Tri puta E".A to su ekonomija, ekologija i Evropa, odnosno euroatlantske integracije.
S obzirom na to da se Kongres održava u limitiranim uslovima pandemije, neću posebno govoriti na temu ekonomije i ekologije, već će to uraditi nadležni ministri i članovi rukovodstva.
Ekonomija se u svakom slučaju mora vratiti u apsolutni prioritet i vlasti i opozicije. Nezaposlenost je ekstremno velika, kao i odlazak ljudi u inozemstvo.
U strahu od rata i općoj besperspektivnosti, nama više ne odlaze samo mladi već nam odlaze i situirane porodice, gdje su u pitanju ljudi srednjih godina, sa pristojnim poslovima i njihova djeca koja čak rade.
U našoj zemlji nema tzv. Maršalovog plana, o kojem govorimo mi u SBB-u već deset godina. Nema izgradnje novih vrijednosti, ali nema ni poštenih zakona o radu i dohotku i zakona koji ohrabruju domaće, pa i strane investitore.
Kada je u pitanju ekologija, napokon se dešavaju pozitivne globalne promjene i najodgovorniji lideri svijeta, ali i tzv. malih zemalja počinju da slušaju riječ struke i onoga što već decenijama traže eksperti koji upozoravaju da planeta Zemlja ide u suicid.
Euroatlantske integracije su svakako već dovoljno eksponirane u našim deklaracijama i aktima, kao i u našem decenijskom radu, te vam ne bih oduzimao dragocjeno vrijeme i pažnju.

<h2>Odluka uzrokovana strateškim neslaganjem</h2>

Ovaj treći kongres SBB-a je prilika i da kažemo da se ciljevi, kao političkog projekta, neće realizirati sami od sebe. Neophodno je da na miru, bez tenzija, izučimo sve uspjehe SBB-a, sve ono zbog čega nas građani vole i godinama podržavaju, i to pored užasnih zloupotreba državnih resursa protiv mene, protiv svih vas, da na miru izučimo zašto toliko smetamo vladajućima, ali i da izučimo naše greške.Novi Glavni odbor i novo Predsjedništvo SBB-a će to imati kao apsolutni prioritet koji se mora hitno rješavati.Moramo razvijati stranku, moramo jačati njene institucije, moramo jačati naše ljude. Imamo ih dovoljno, samo ih moramo prepoznati i bez karijerističkog rivaliteta im pomoći da se izgrade i unutarstranački visoko etabliraju.
Oni to zaslužuju, ali to zaslužuje i Savez za bolju budućnost BiH.SBB je napustio državnu vlast jer je shvatio da četvorka - SNSD, HDZ, SDA i DF- u Vijeću ministara igra igru međusobnog nadgornjavanja, blokada, spletki i veoma svjesnog urušavanja nečega što je trebalo biti Državna vlada.Moju tadašnju odluku, koja je bila uzorkovana i strateškim neslaganjem u vezi s rješavanjem migrantske krize i odbijanjem da učestvujemo u nečemu što su mnogi percipirali kao stvaranje panislamističkog nosača aviona i parking platoa u srcu Evrope, neki odmah nisu razumjeli i mislili su da je to velika šteta po mogućnosti eksponiranja SBB-a u javnosti.
Danas, kada nismo dio blata u koje nas guraju tri nacionalne stranke, svi shvataju da je to bila razumna i odgovorna odluka te pošten odnos prema građanima, ali čak i pošten odnos prema kratkotrajnim koalicionim partnerima kojima smo rekli u lice da nećemo biti sa njima i zbog čega nećemo biti s njima.
Sve ovo govorim samo iz jednog strateškog razloga – iznimno je važno da SBB nastavi sa svojim opozicionim djelovanjem na državnom nivou.
Veoma je važno da budemo medijatori i participanti okupljanja kompletne opozicije i jačanja njene uloge u razrješavanju najdelikatnijih pitanja.
Mi o neophodnosti jedinstvene opozicije, pa i ja lično, govorimo već mjesecima u cilju da opozicija ponudi moćnu alternativu sadašnjem stanju haosa i općeg raspada institucija i demokratskih principa vladanja.

Najbolja šansa demokratskog raspleta situacije u Bosni i Hercegovini, njenog budućeg ekonomskog razvoja, jesu udružena i moćna opozicija i njeno zajedničko djelovanje.

Impresivna je bila slika iz Parlamenta BiH, gdje je 10-15 lidera i mislim da je to slika koja je veoma, veoma zabrinula vlast, ne zato što smo se mi okupili da ponudimo samo rješenja kad je u pitanju promjena Ustava i Izbornog zakona nego što su to s razlogom doživjeli kao embrion nečega što se zove njihov odlazak i preuzimanje vlasti 2022. godine od onih koji to znaju bolje od njih da rade.
Ko to iz opozicije eventualno razbije, bit će gubitnik. Taj ne razbija samo ujedinjenu opoziciju, već razbija alternativu dosadašnjem užasnom ekonomskom i političkom stanju, takve će građani sigurno prepoznati i kazniti na izborima.
Udružena opozicija je noćna mora svake vlasti i mi ćemo, da bismo to napravili, imati podršku sa svih strana. A najveću od našeg naroda, koji u nama vidi jedinu svijetlu tačku. Za sve što sam danas rekao imamo previše argumenata i vrijeme je na našoj strani.
Nakon tridesetogodišnje neuspješne vlasti, ova zemlja zaslužuje bolje i potpuno sam siguran da ujedinjena opozicija i u liku jednog zajedničkog kandidata za člana Predsjedništvo može da uradi historijski važan posao i narodu skine s leđa nešto što se zove destrukcija, nesposobnost, korupcija, nepotizam, montirani procesi, zloupotreba državnih službi i obavještajnih agencija i jedino mi, kao udružena opozicija, možemo dostići evropski i zapadni standard pravljenja bolje države, uz preduslov da riješimo najteža ustavna i druga pitanja - istakao je Radončić.

Mi smo evropska država i nama je mjesto u evropskoj porodici, evropskim i zapadnim vrijednostima, naglasio je Radončić

Radončić prilikom obraćanja na Kongresu

Ekspoze Fahrudina Radončića na Kongresu: Ne damo Bosnu i Hercegovinu!

Delegati Trećeg kongresa Saveza za bolju budućnost (SBB)&nbsp;BiH&nbsp;koji se danas održava u Mostaru jednoglasno su za predsjednika stranke izabrali dosadašnjeg predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića.&nbsp;- Da budem iskren, nisam prije pola godine ili godinu zamišljao da ću danas biti ovdje poslije ekspozea. Iskreno sam se radovao, čak sam i pravio političku atmosferu da neko mlađi preuzme - kazao je Radončić, koji se obratio prisutnima u Narodnom pozorištu u Mostaru, gdje se i održava Kongres.&nbsp;Istakao je da se nada kako će već na sljedećem Kongresu stranke u izboru za najviše rukovodstvo biti više kandidata.- Ovo je već treći kongres i mi sljedeći moramo dočekati s lepezom kadrova koji imaju legitimne, legalne i zdrave ambicije da preuzmu vođenje SBB-a.&nbsp;Nemojte da, u najboljoj namjeri prema meni i onome što sam uradio u životu i Savezu, to pretvaramo nenamjerno u stranku jednog lica i politički projekt koji zavisi od toga da li je Fahrudin Radončić visokog ili nešto manje visokog političkog rejtinga uoči svake izborne kampanje - naglasio je.&nbsp;

Zahvalio je na povjerenju koje je treći put dobio. 

- Trudit ću se da vas na svaki način, u granicama svojih intelektualnih, fizičkih, političkih i svih drugih mogućnosti, povedem u izbornu pobjedu zajedno s prijateljima iz opozicije - naglasio je. 
Istakao je da je prestalo vrijeme "širokogrudnosti SBB-a". 
- Neki ljudi iz državnog nivoa nisu nam oteli svoj mandat, znate, pa on je dobio 30.000 glasova i kaže - ja odlazim u drugi politički projekt. Da budem precizan, ukrali su naše kompenzacijske mandate jer lično nisu mogli ući ni u jedan parlament. To se zove politički banditizam i mi moramo iz toga izvući iskustvo da je prestalo vrijeme naše širokogrudnosti, da kažemo - mi smo savez, pa neka eksperata, mi ćemo ih predložiti na određene veoma visoke poslaničke i druge dužnosti. A onda oni, kako su u pitanju politički preletači, uzmu od SBB-a, ne vrate mandat i još nam morališu - rekao je Radončić.
Osvrnuo se i na činjenicu zbog čega pojedini članovi SBB-a nisu pozvani na Kongres.
- Hoću da kažem da neki ljudi ovdje i naši direktori na najvišim funkcijama u FBiH danas nisu pozvani na Kongres, i to s veoma preciznim obrazloženjem. Niko više neće moći biti, jer od mene tražite da se stranka kadrovski reformiše, direktor, poslanik, član Upravnog ili Nadzornog odbora, a da nikada nije otišao u svoju mjesnu zajednicu, u svoj mjesni odbor i da nikada naša kadrovska komisija nije dala njegove kvalifikacije.
Bili su lokalni izbori. Neki ljudi su se igrali ekslukzivizmima, oni su, kao, veliki poslanici, veliki direktori, njima je ispod nivoa da odu u naše članstvo i traže podršku od tog članstva. Niko više ništa neće moći biti ako ga ne podrži njegova lokalna zajednica - naglasio je Radončić.

<h2>Šansu moraju dobiti hrabri i pametni</h2>

Naglasio je da se u prošlom vremenu dosta oslanjalo na predsjednika SBB-a.

- Da budem iskren, bilo je previše kalkuliranja u našem članstvu, pa i među našim funkcionerima. Previše se oslanjalo na predsjednika SBB-a. Pogrešno je shvatanje da sve bitke treba da budu moje, a drugi će, dok ja dobivam opći degenek, u miru biti poslanici i direktori kojih se to ne tiče do sljedeće kandidature. To će morati da se ukine, šansu moraju da dobiju hrabri, pametni, oni koji se ne boje i ne žive u strahu šta će im napisati botovi i hejteri.
Tendencija da smo mi neka elitistička stranka, da ne trebaju naši direktori i ministri ići u narod, ultimativno mora prestati. Moramo biti svjesni svoje političke, stranačke i lične odgovornosti. Moramo se ponaosob pitati jesmo li korektni prema građanima koji su nas birali prema političkom projektu koji nas je kandidirao, jesmo li ljudi koji se kriju i bježe od kišnih kapi, eventualnih kritika i možemo li, kao takvi, biti participanti koji traže snagu, odlučnost i krvnički rad na svakom mjestu i instituciji gdje se ljudi nalaze. Politika, rekao je to neko ovih dana, nije za baletane.
I na kraju, ja sam ovdje danas jer ste to vi tražili i ljudi iz međunarodne zajednice. Nemojte me očekivati sljedeći put. Hvala lijepa - istakao je Radončić.&nbsp;

Neki ljudi su se igrali ekslukzivizmima, oni su, kao, veliki poslanici, veliki direktori, njima je ispod nivoa da odu u naše članstvo i traže podršku od tog članstva, kazao je Radončić

Radončić nakon što je izabran za predsjednika SBB-a: Niko neće biti "veliki direktor", "veliki poslanik" koga ne podrži njegova lokalna zajednica

Biti u prirodi i kuhati u prirodi je moja strast! To je moto Mirze Nišića, mladića iz Tuzle, ovosedmičnog gosta ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom", koji je na svom YouTube kanalu za kratak vremenski period napravio čudo. Outdoor cooking ili kuhanje na otvorenom je vrlo popularno u svijetu.&nbsp;Kažu da seže od afričkih plemena i u mnogo čemu se razlikuje od klasičnog kuhanja. Mirza je jedan od rijektih na Balkanu koji se odlučio za ovaj format i, za sada, gleda ga cijeli Balkan ali i dobar dio Evrope i ostatka svijeta.Mirzi je lockdown u pandemiji koronavirusa pomogao da zaplovi u vode snimanja ovih videa. Za Memu i ekipu Avaz TV-a, Mirza je pripremio roštiljske specijalitete. T - Bone je najbolji dio goveđeg mesa, reći će gurmani.&nbsp;- Ovo je himalajska sol, ona je malo manje slana, hoćeš li ti da probaš - upitao je Mirza Memu.&nbsp;- Neka, samo ti, ja vjerujem u ovu tuzlansku samo - odgovorio je Memo, dok se gušio suhim mesom i sudžukom.&nbsp;Na početku emisije je Memo Mirzi doveo harmonikaša i pjevačicu, ali Mirza sluša stranu muziku i nije bio oduševljen.Pogledajte video.&nbsp;

Mirzi je lockdown u pandemiji koronavirusa pomogao da zaplovi u vode snimanja ovih videa

Mirza Nišić pripremio najbolji roštilj, ali ga Memo nije dočekao: Čekajući steak, pojeo kilogram sudžuke

U ratu niko ne pobjeđuje, svi gube.&nbsp;Ovo je poruka trojice prijatelja, trojice Maglajlija, ratnih komandanata koji su četiri godine rata proveli na tri strane.Boro Jevtić je bivši pripadnik Vojske RS, Rizo Salkić Talijan bivši pripadnik Armije Republike BiH i Marko Zelić, bivši pripadnik HVO-a.U vrijeme ponovnih podjela i ratne retorike koja plaši građane naše države, njih trojica poručuju da je bolje i godinama pregovarati, nego samo jedan dan ratovati.&nbsp;Naime, oni su protagonisti filma "Maglaj, rat i mir", projekta Misije OSCE-a u BiH koji je od prije nekoliko dana dostupan na YouTubeu.&nbsp;Rado su pristali da za "Avaz TV" snimimo prilog te su Salkić i Zelić došli u Sarajevo, dok se Jevtić uključio iz Zagreba gdje trenutno radi.&nbsp;

Ako iko zna kako je ratovati sa i protiv prijatelja, znaju oni. Ako iko zna koliko današnja spominjanja potencijalnih novih sukoba su rizična, znaju oni.Vidjeti Bošnjaka, Hrvata i Srbina za istim stolom kako pričaju, druže se i smiju, mnogima je fascinantno. I oni su svjesni toga, ali smatraju da to treba biti&nbsp;normalno i svakodnevnica, a ne izoliran slučaj.- Moj motiv je jednostavan. Ja sam jednog sina izgubio. Mislio sam u ratu da znam kad majke plaču, posebno očevi u sebi... Mislio sam da sam ih razumio. Ali, tek kada sam ja sina izgubio shvatio sam koja je to bol i kako se čovjek s tim treba da izbori. Ovaj film me podstakao da pokušam doprijeti do svijesti nekih ljudi, jer do savjesti ne možeš – kazao nam na rubu suza Salkić, između ostalog.

<h2>Svi su 90-tih prevareni i oštećeni</h2>

Priznaju da se nisu ni oni slagali u svemu, jer svako od njih ima svoju priču, ali zaključak je isti – svi su tih 90-tih na neki način prevareni i oštećeni.

- To su bile jako teške godine. Garantiram da nikome rat nije bio izbor. I danas razmišljam jesmo li mi kao pojedinci mogli šta učiniti više da taj sukob spriječimo. Mislim da nismo. Nas trojica smo se poznavali prije rata i poslije rata, prošli smo teške momente. Bilo je momenata kada smo se borili svaki protiv svakoga. Međutim, šta kada se to završi? Hoćemo gledati svako na svoju stranu ili zajedno u budućnost? Bolje pregovarati ako treba i godinu ili dvije nego jedan samo dan ratovati – kazao je Zelić.
Dodao je da nas je prethodni mnogo toga mogao naučiti.

- Danas-sutra ako opet dođe do toga, mi sebe međusobno ubijamo. Ubijamo se, ljudi! Neće nas niko iz svemira napasti. Opet ćemo biti mali igrači i ispaštati zbog toga svega – rekao je Zelić, dok je Salkić dodao da su svi bili samo kolateralna šteta.Jevtić je poručio da je najveća poruka filma „Maglaj, rat i mir“ da ne dođe ponovo do sukoba koji su bili četiri godine i tog famoznog rata.- Treba saslušati sve tri strane pa onda donijeti pravilnu odluku. Za nas je sasvim normalno što mi razgovaramo. Često je prvo pitanje: „Kako ste imali hrabrosti?“. Zar treba hrabrosti da čovjek kaže istinu? Ne vidim ja tu nikakvu hrabrost. Ako ne budemo pričali mi, koji smo ratovali jedni s drugima, ne znam kako će naša djeca pričati – poručio je Jevtić.Pogledajte video.

Akteri dokumentarnog filma "Maglaj, rat i mir" govorili za Avaz TV

Zelić, Jevtić i Salkić: Tri prijatelja

"Slobodan udarac": Bakir grli Mulahusića svog bota, bosanska sramota

Građani ispred Parlamenta BiH: Ili penzija ili mirovina sve je ista sirotinja

Miloš Biković umislio da je Maraš, pa počeo "divljati" ulicama Sarajeva u Meminom Fići

Stotine ljudi klanjale dženazu: Na vječni počinak ispraćena djevojčica Džena Gadžun

Video / Dalilin babo Huso Mujić otvorio vrata kuće koju su gradili njegova kćerka i Dejan Dragojević: Iz nje su otišli u rijaliti

Čokoladni mus | KUHAJMO ZAJEDNO

Zvonko Marić: Novalića sam pitao da li je normalan, Izetbegović je u opasnoj fazi

Roditelji djevojčice Džene Gadžun za "Avaz": Izgledala je kao da spava, ljubili smo je

"Slobodan udarac": Fadil u akciji, spašavaj svoj novčanik

Završeni protesti povodom smrti malene Džene Gadžun: "Građani uzvikivali "Ubice, ubice!"

Blinkenov specijalac za posebne političke zadatke Derek Kolet stigao u Sarajevo

"Avaz" u selu u kojem je Borivoje Tešović ubio dijete: Vasilije Krnojelac posljednji se sreo sa odbjeglim ubicom

Ekspoze Fahrudina Radončića na Kongresu: Ne damo Bosnu i Hercegovinu!

Radončić nakon što je izabran za predsjednika SBB-a: Niko neće biti "veliki direktor", "veliki poslanik" koga ne podrži njegova lokalna zajednica

Mirza Nišić pripremio najbolji roštilj, ali ga Memo nije dočekao: Čekajući steak, pojeo kilogram sudžuke

Rizo, Marko i Boro, tri ratna komandanta, najbolje su vidjeli besmisao rata: Niko ne pobjeđuje, svi gube!

"Slobodan udarac": Bakir grli Mulahusića svog bota, bosanska sramota

Građani ispred Parlamenta BiH: Ili penzija ili mirovina sve je ista sirotinja

Miloš Biković umislio da je Maraš, pa počeo "divljati" ulicama Sarajeva u Meminom Fići

Stotine ljudi klanjale dženazu: Na vječni počinak ispraćena djevojčica Džena Gadžun

Video / Dalilin babo Huso Mujić otvorio vrata kuće koju su gradili njegova kćerka i Dejan Dragojević: Iz nje su otišli u rijaliti

Čokoladni mus | KUHAJMO ZAJEDNO

Zvonko Marić: Novalića sam pitao da li je normalan, Izetbegović je u opasnoj fazi

Roditelji djevojčice Džene Gadžun za "Avaz": Izgledala je kao da spava, ljubili smo je

"Slobodan udarac": Fadil u akciji, spašavaj svoj novčanik

Završeni protesti povodom smrti malene Džene Gadžun: "Građani uzvikivali "Ubice, ubice!"

Blinkenov specijalac za posebne političke zadatke Derek Kolet stigao u Sarajevo

"Avaz" u selu u kojem je Borivoje Tešović ubio dijete: Vasilije Krnojelac posljednji se sreo sa odbjeglim ubicom

Ekspoze Fahrudina Radončića na Kongresu: Ne damo Bosnu i Hercegovinu!

Radončić nakon što je izabran za predsjednika SBB-a: Niko neće biti "veliki direktor", "veliki poslanik" koga ne podrži njegova lokalna zajednica

Mirza Nišić pripremio najbolji roštilj, ali ga Memo nije dočekao: Čekajući steak, pojeo kilogram sudžuke

Rizo, Marko i Boro, tri ratna komandanta, najbolje su vidjeli besmisao rata: Niko ne pobjeđuje, svi gube!