Osim predivnih plaža i pravog morskog ambijenta, grad smješten na crnogorskog primorju <a href="https://avaz.ba/tag/3189/herceg-novi">Herceg-Novi</a> odiše srednjovjekovnom kulturom. A stari dio grada jednostavno ostavlja bez daha.

Osnovao ga je 1382. godine bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, čiji kip i danas stoji neposredno pored mora. Ono što je posebno primamljivo za bosanskohercegovačke posjetioce jeste kuća autora čuvenih knjiga „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Gospođica“ <a href="https://avaz.ba/tag/13842/ivo-andric">Ive Andrića</a>. Ove godine navršava se više od pola stoljeća, tačnije 60 godina, otkako je ovaj Travničanin dobio Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo. Iako je dobar dio života proveo u Beogradu, školovao se u Sarajevu i Zagrebu, odlučio je napraviti kuću u Herceg-Novom. Za odmor, kažu.Ekipa „Dnevnog avaza“ obišla je ovu predivnu građevinu, doduše modernu, što se ne očekuje kada slušate o njoj prije nego što je vidite. U bašti stoji bista Andrića, a na kapiji je ocrtan njegov lik.

Kada je osvojio Nobelovu nagradu, 1961. godine, dio novca poklonio je Bosni i Hercegovini za kupovinu knjiga za biblioteke, a od druge polovine kupio je plac u Herceg-Novom i izgradio kuću.Ona je rekonstruirana i otvorena u aprilu ove godine te sadrži stalnu muzejsku postavku „Andrićeve novske staze, lica i predjeli“.- Kuća je građena od 1962. do 1963. godine, kada su se on i njegova supruga Milica ovdje uselili i živjeli do 1968., kada je, nažalost, Milica preminula, i to baš u ovoj kući - govori nam kustosica Jovana Vujović.Nakon Milicine smrti, dodaje, Andrić je otišao u Beograd i više se nije vraćao. Prvi sprat kuće posvećen je nobelovcu.- Ovdje mogu da se vide njegove prve fotografije u boji, koje je radio novinar iz Južne Koreje, i uglavnom su sve iz vrta. Imao je 51 flornu vrstu u dvorištu i vodio je evidenciju. Pa smo tako i mi zasadili skoro sve biljke koje je on uzgajao, poput maslina, mimoza, citrusa, magnolija... Imao je oko 12 vrsta povrća - istakla je Vujović.Na prste ruke skoro da se može izbrojati šta je originalno u kući. To su vrata, prozori, kapija, kao i stepenice koje vode na sprat.

Tu je bila Andrićeva biblioteka, barem tako vjeruju. I stilsko ogledalo koje je tu smješteno nekada je pripadalo Andriću i njegovoj supruzi, kao i stočić koji stoji u blizini. - U kabinet smo odlučili staviti sliku po kojoj je Andrić najčuveniji, ona iz Višegrada pored mosta - kazala je Vujović.Na zidovima su njegove druge fotografije, između ostalih, i one s dodjele Nobelove nagrade prije 60 godina. Na drugom dijelu zida ispisana je njegova biografija.

Nobelovac Andrić kuću u Herceg-Novom svojevremeno je prepisao Milicinoj sestri, koja je živjela u Splitu.- Ona je ovu kuću 1969. godine prodala tadašnjem gradonačelniku i tada kuća dolazi u vlasništvo Općine. S tim da je imala razne namjene u proteklih 50 godina. Prvo je bila vrtić, pa muzička škola, potom klub književnika, pa restoran. Godine 2018. odlučeno je da se uradi revitalizacija i da se kuća vrati u današnju namjenu, dakle da bude muzej sa stalnom muzejskom postavkom - kazala je kustosica Vujović.

Nobelovac sagradio kuću 60-tih godina novcem od Nobelove nagrade za književnost

Poslije Tvrtka I još jedan Bosanac utkao se u historiju Herceg-Novog: Pogledajte gdje se Ivo Andrić odmarao

<a href="https://avaz.ba/tag/7798/poplava">Mještani naselja Hece u Zenici poslali su nam dramatične snimke poplavljenih kuća i imanja, a nakon jučerašnjeg nevremena koje je pogodilo našu zemlju.</a>Kako su naveli, poslije svake kiše situacija je dramatična pa su pozvali izvođače radove, firmu "Čengiz", da nešto urade kako bi mogli normalno živjeti.Navode da su do sada nailazili na zid šutnje. Što se tiče vremenske prognoze u narednim danima u Bosni će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme.Metereolozi su u četvrtak najavili nove pljuskove.&nbsp;Pogledajte video.&nbsp;

Kako su naveli, poslije svake kiše situacija je dramatična

Dramatični snimci nakon nevremena u Zenici: Bujica nosi sve pred sobom u naselju Hece

<a href="https://avaz.ba/tag/6252/fata-orlovic">Nakon 20 godina pravne borbe, jučer je iz dvorišta nane Fate u Konjević-Polju srušena nelegalno izgrađena crkva</a>. Tako je realizirana presuda Evropskog suda za ljudska prava, a pravda je pobijedila.- Nije ona meni smetala kao vjerski objekat, ali mi je smetala što je izgrađena bez dozvole i na tuđem imanju. Da su je podigli 500 metara niže na srpskom zemljištu, ja bih se njoj divila - kazala je dan nakon rušenja za "Avaz" nana Fata. Pogledajte video rušenja crkve iz drugog ugla.&nbsp;Podsjećamo da su radnici jučer nešto prije 7 sati došli s kranom i započeli rušenje.

Nije ona meni smetala kao vjerski objekat, ali mi je smetala što je izgrađena bez dozvole i na tuđem imanju, poručila je nana Fata

Pogledajte kako je iz zraka izgledalo rušenje crkve u avliji nane Fate Orlović

<a href="https://avaz.ba/tag/24406/goran-navojec">Hrvatski glumac Goran Navojec</a> protekli mjesec bio je gost u Sarajevu, gdje je učestvovao u snimanju filma „Deset u pola“, čiju režiju potpisuje jedini bh. oskarovac <a href="https://avaz.ba/tag/13184/danis-tanovic">Danis Tanović</a>.

U ostvarenju koje na prvi pogled govori o ćevapima i vlasnicima ćevabdžinica na Baščaršiji koji se bore za titulu da njihov ćevap bude proglašen najboljim, Navojec igra vlasnika obližnje kafane, u kojoj glavni protagonisti dolaze na kafu te tako saznaje njihove tajne. Kako on voli reći, glavni lik u filmu je upravo ćevap. Ipak, tematika ostvarenja je mnogo kompleksnija. Osim o velikom prijateljstvu, „Deset u pola“ govori i o borbi mladih ljudi i njihovih roditelja, o dilemi da li da ostanu u domovini i nastave porodični posao ili da krenu sreću tražiti vani.- Atmosfera je prava sarajevska. Naravno, uz poštivanje mjera zbog koronavirusa. Odlična je ekipa vrhunskih profesionalaca. Sve po izboru junaci. Tako da se nije teško uklopiti u takvu sredinu i, naravno, to sarajevsko gostoprimstvo, i u profesionalnom i u smislu slobodnih aktivnosti, uvijek je na nivou. Ustvari je više zadovoljstvo nego nešto drugo – kazao je Navojec za „Avaz“ u pauzi snimanja.

Film je sada već krenuo u postprodukciju, s obzirom na to da je posljednja scena snimljena prošle sedmice. A to nije prva saradnja Tanovića i Navojca.- Danis i ja smo već radili zajedno, ovo nam je drugi put. Radili smo seriju u Hrvatskoj „Uspjeh“ i očigledno smo se tamo dobro razumijeli, pa me pozvao i u ovaj projekt. Mislim da je veoma lijepo, on je vrhunski profesionalac, a ima i mašte. Ono što je najvažnije za glumca jeste da se osjećaš da si u sigurnim rukama. To je doista bitno – istakao je Navojec.Dodao je da upravo to otvara prostor glumcu za neku kreaciju i maštu.- Nije te sram doći s nekom idejom koliko god ona bila glupa. Otprilike od sto ideja prođu dvije i tu treba imati tu moć samoiscjeljenja, jer ove druge nisu prošle, a da bi se čovjek mogao gledati u ogledalu ujutro i ponovo doći na posao i ponovo se izložiti tim našim umjetničkim poniženjima, kojih mora biti iznimno puno da bi nešto zabljesnulo, da bi se uopće moglo koristiti u radu – smatra Navojec.

Kao nekog ko nije iz Sarajeva, pitali smo Navojca gdje su njemu najbolji ćevapi. - Najbolji odgovor je onaj koji sam čuo od klavijaturiste iz mog benda. Na pitanje „gdje su ćevapi najbolji“ kaže: “Ja ujutro kada ustanem tačno znam koji mi se ćevapi jedu“. Prema tome, nisu svi isti, svaki ćevap ima svoj vakat. Tako bih to rekao – odgovorio je Navojec u svom maniru.Ovaj glumac je bio i dio ekipe megapopularne serije „Lud, zbunjen, normalan“. Legendarni <a href="https://avaz.ba/tag/1568/mustafa-nadarevic">Mustafa Nadarević</a> preminuo je ove godine, a samim tim popularni sitkom se neće nastaviti snimati.- Naravno da mi Mustafa nedostaje. Mi smo bili veoma dobri, ne samo za vrijeme „Lud, zbunjen, normalan“, već sam dugo s njim radio. On je jedan od onih starijih kolega koji su nesebično otvarali vrata nama mladima i u teatru, kazalištu, odnosno pozorištu i na filmu i na serijama. Mustafa je bio šarmantan, duhovit i nenametljiv pedagog. Tako da se od njega dalo veoma puno stvari naučiti. On je to izvodio baš nenametljivo – iskreno je rekao Navojec.

- Bio bih presretan, ako bi ove godine Sarajevo Film Festival bio u svom formatu. Prošle godine smo imali i film „Mare“ Andree Štake, koja je isto vezana za Sarajevo, i jedino što smo gostovali online. To je što se tiče festivala, posebno ovakvih, koji su, osim po kvalitetu programa, poznati i po predivnim druženjima. Nadam se da će se to ove godine stići vratiti na staro. Moj kazališni festival u Bjelovaru isto prošle godine nismo mogli napraviti. Ove godine smo ga već pomakli za septembar, a inače bude krajem četvrtog ili početkom petog mjeseca. Pa, vidjet ćemo da li će to uspjeti. Uglavnom, bilo bi lijepo da se što prije sve vrati na staro – poručio je Navojec.

- Drago mi je da mi se kaže da sam rado viđen gost u Sarajevu. Ja rado dolazim. Do prije četiri ili pet godina nisam baš bio ovdje. A prije toga sam imao jedan period od šest ili sedam godina gdje sam živio u Sarajevu po dva i po ili tri mjeseca godišnje. Radili smo „Lud, zbunjen, normalan“, a imam i bend „Karne“ ovdje, koji i dalje funkcionira. Fenomenalno. Nadam se da ćemo sada iskoristiti ovo vrijeme da napravimo i neku probu, mada oni sviraju, sada treba samo taj saksofon nezasluženo nametnuti u redove svojih prijatelja – kroz smijeh nam je rekao odlično raspoloženi Navojec.

Nisu svi isti, svaki ćevap ima svoj vakat, kazao nam je, između ostalog, Navojec

Navojec na setu s rediteljem Tanovićem i kolegom glumcem Brankom Đurićem

Goran Navojec za "Avaz": Mustafa Nadarević je nesebično otvarao vrata nama mladima

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Preduzeće „Rad“ već duže vremena je na meti osude javnosti zbog neredovnog odvoza smeća.</a> Otpad pored kontejnera, prljave ulice, zapušten grad - svakako nije nešto čime bi se mogli pohvaliti pred početak turističke sezone.
I dok neki optužuju aktuelnu vlast, koja se nije uhvatila ukoštac s problemom neredovnog odvoza smeća, drugi krive i komunalna preduzeća.
Kako je biti komunalac u Sarajevu u trenutku kada su izloženi kritikama građana, provjerila je ekipa „Avaza“.

Uvjerili smo se kako se provodi proces čišćenja i odvoza otpada. S radnicima smo obišli Koševsko Brdo, Jukićevu ulicu i Velešiće.
Veliki problem predstavlja odlaganje otpada izvan kontejnera, i to kabastog i građevinskog. Ovo dodatno usporava rad jer kontejneri nisu namijenjeni za odlaganje ove vrste otpada.

- Biti vozač u komunalnom preduzeću je teško. Svakome smetaš, a samo pošteno radiš svoj posao. Dođeš da mu očistiš ispred vrata i ne valjaš - kazao nam je Refik Ejubović, vozač u KJKP „Rad“.
Mirza Ramić, portparol „Rada“, upoznao nas je s trenutnom situacijom u ovom preduzeću, koja je daleko od sjajne.
- Preduzeće ima četiri vozila, s tim da je trenutno jedno van pogona. Imat ćemo još jedno operativno vozilo za 15 dana, a trenutno se na Saobraćajnom fakultetu vrši testiranje krana. U saradnji s općinama, obećana su nam i dva dodatna vozila - kazao je Ramić.
On ističe da je svjestan situacije, ali da očekuje poboljšanje u što kraćem roku.
- U narednih 15 dana očekujemo angažiranje dodatnog broja radnika na poslovima održavanja javne higijene i transporta otpada. Očekujemo bolje stanje za mjesec - naglašava Ramić.

Na terenu smo vidjeli kako nesavjesni vozači parkiranjem automobila otežavaju radnicima pristup kontejnerima, a često se desi da se saobraćaj blokira, dok radnici užurbano prebacuju otpad iz kontejnera u kamion.
Prema riječima Ramića, problem pravi i vrsta otpada, kao što su zaštititne maske i rukavice, koje se nalaze svuda po javnim površinama. 
Ovo prvenstveno utječe na sigurnost radnika koji uklanjaju taj otpad i predstavlja opasnost od zaraze koronavirusom.

Zašto grad Sarajevo nema nijedan kontejner za privremeno skladištenje opasnog materijala, upitali smo Ramića.
- Fizička i pravna lica koja proizvode opasan otpad moraju osigurati i njegovo adekvatno zbrinjavanje. U KS postoje registrirani operateri koji besplatno preuzimaju i zbrinjavaju na propisan način taj otpad - kazao nam je Ramić, navodeći kako ovakva vrsta materijala nanosi štetu kontejnerima, ali i visoke novčane izdatke.

Svakome smetaš,  naročito kada je ovakva situacija, a samo pošteno radiš svoj posao, ističe vozač Ejubović

Ekipa "Avaza" provela dan na terenu s komunalcima: U KS samo tri vozila odvoze smeće

<a href="https://avaz.ba/tag/6252/fata-orlovic">Borba nane Fate Orlović iz Konjević-Polja koja traje već 25 godina, danas je završena.</a>- Sada mogu slobodno sjediti u svojoj avliji - kazala je nana prvi put nakon&nbsp;ljeta davne 1996. godine kada je u njenom dvorištu sagrađena crkva.

Od tada pa do danas, ona je pravdu tražila u svim pravosudnim institucijama i iz godine u godinu poručivala je kako od borbe neće odustati.
Imovina na kojoj su živjeli, pripadala je suprugu nane Fate i njegovom bratu, a sastojala se od nekoliko stambenih i poljoprivrednih objekata, njiva i livada. Inače, njen suprug, kao i više od 20 drugih srodnika, ubijeni su 1995. u genocidu u Srebrenici.Pogledajte video rušenja crkve.&nbsp;

Od tada pa do danas, ona je pravdu tražila u svim pravosudnim institucijama i iz godine u godinu poručivala je kako od borbe neće odustati

Borba Fate Orlović traje od 1996. godine, danas je okončana: Pogledajte kako je srušena crkva u njenoj avliji

<a href="https://avaz.ba/tag/113284/nusret-laufer-show">U novoj epizodi emisije Nusret Laufer Show, gost je sarajevski žestoki momak Mirza Hatić.</a>On je u pauzi od služenja zatvorske kazne, stigao u Sarajevo i sreo Nusreta.&nbsp;- Onaj Kristijan Golubović je tetkurina. Evo, kada izađe iz "Zadruge" ja i on ćemo se pobiti. Lako mu je dirati onog malog Necu, Mišela. On je tamo za 20 maraka po danu - kazao je Hatić.&nbsp;Uživa, kaže, na slobodi.&nbsp;- Sarajevo nisu mogli četnici osvojiti - kaže Hatić&nbsp;Govorio je o služenju kazne u zeničkom zatvoru, o direktoru zatvora Redži Kahriću.&nbsp;- Ja sam ovoliki zato što dobro jedem. Redžo nas dobro hrani, ne nosi kući kao drugi što su krali. On nema oraha u džepu - kaže Hatić.&nbsp;Spomenuo je i brata koji je trenutno i pritvoru.&nbsp;Pogledajte video.&nbsp;

On je u pauzi od služenja zatvorske kazne, stigao u Sarajevo i sreo Nusreta

Nusret Laufer Show / Mirza Hatić izašao na dopust iz zatvora: Kristijan Golubović je tetkurina, Redžo je moj drugi babo

<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">U novoj emisiji „Đir sa Memom“ gost je bio profesor Semir Osmanagić,</a> arheolog i istraživač te osnivač Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“. U otvorenom i dinamičnom razgovoru s Memom, govorio je o piramidama, njenim utjecajima na zdravlje, položaju u društvu, očekivanjima okoline.&nbsp;Otkrio je kako je Novak prvi put došao u Visoko.&nbsp;-	Prema njegovim riječima on (Novak Đoković, op.a.) je godinama pratio moj rad. Čista i besplatna energija, Nikola Tesla, meditacija, prava historijija. On se meni javio, predstavio se i onda smo dogovorili njegov prvi dolazak, pa drugi i sada treći. Novak je prepoznao vrijednost ovog mjesta. 
&nbsp;Šaljemo pozitivnu enrgiju odavde. Moramo se suprotstaviti ljudima koji nas stalno zagađuju negativnom energijom, Ljudi poslije tunela Ravne osjećaju pobljašanje zdravstvenogs stanja. Na svakog to individualno djeluje. Oni koji dođu negativni, oni odavde izađu još gori, jer energija piramida pojačava ono što nosimo u sebi.

U otvorenom i dinamičnom razgovoru s Memom, govorio je o piramidama, njenim utjecajima na zdravlje, položaju u društvu, očekivanjima okoline

Semir Osmanagić: Zvao me Novak Đoković i pitao može li doći u Visoko

Osumnjičeni koji su jučer uhapšeni u akciji „Kolonija“, a koju su proveli pripadnici FUP-a i MUP –a KS predati su u nadležnost postupajućih tužilaca te će tokom dana biti ispitani.
Radi se osobama koje se terete za dilanje narkotika, razbojništva i teške krađe. Oni su pod istragom bili od januara ove godine. Krunski dokaz u ovom slučaju su prisluškivani razgovori putem kojih su istražitelji otkrili detalje preprodaje droge na području Sarajeva, Tuzlanskog kantona te HNK.

Radi se osobama koje se terete za dilanje narkotika, razbojništva i teške krađe

Osumnjičeni dileri i lopovi na saslušanju u sarajevskom tužilaštvu

Gost šeste emisije "Crvena olovka" bio je advokat porodica Memić i Dragičević, Ifet Feraget. 
U toku intervja, advokat Feraget se osvrnuo na dosadašnji tok i razvoj istrage u oba slučaja, svjedočenje porodice Seferović, da li će doći do novih hapšenja koja je najavio advokat Rusmir Karkin, zašto Alisa Mutap i članovi njene porodice reagiraju na svaki potez Muriza Memića, da li Davor Dragičević ima razloga da strahuje za svoj život ako se vrati u Banjaluku...

<h2>"Žao mi je, ovaj put je mafija bila jača"</h2>

Na pitanje urednice i voditeljice Helene Javor – Ibrahimbegović ko je ubio Dženana Memića, advokat Feraget je istakao da su to uradila poznata lica. 
-Interes u to vrijeme Kantonalnog tužilaštva Sarajevo je bio na strani ubica a ne na strani istine i pravde. Sam sebi ne mogu da objasnim kako je uopšte bilo moguće da dođemo u ovakvu situaciju- izjavio je Feraget. 
Istakao je da se od samog početka osam različitih državnih pravosudnih organa istraživalo slučaj „Memić“, koji je mogao biti u vrlo kratkom roku riješen. 
-U tom lancu je najviše zakazao onaj ko je bio najviše nadležan, a to je Kantonalno tužilaštvo Sarajevo na čijem čelu je tada bila Dalida Burzić. I kompletnu odgovornost bez obzira kada i kako će se ovo završiti snosi i treba da snosi Tužilaštvo KS, odnosno gospođa Burzić– dodao je. 
Feraget je naglasio da ovo više nije pravna bitka nego rat koji traje već šest godina. 
Do sada je nekoliko svjedoka tražilo zaštitu u slučaju "Memić", a na pitanje čega, odnosno koga se boje advokat Feraget je rekao da je to pitanje najbolje proslijediti bivšem glavnom federalnom tužiocu Zdravku Kneževiću. 
-Nekoliko puta smo Muriz i ja bezuspješno bili kod njega, da pokušamo "kanalisati" tok istrage. Nakon što to nismo uspjeli, gospodin Knežević je poručio gospodinu Memiću preko svog posrednika "kako mu je žao, i kako je ovaj put mafija bila jača" – rekao je.

Na pitanje dokle je došla istraga u slučaju "David Dragičević", Feraget se osvrnuo na jednog od ključnih aktera u ovom sudskom procesu, Željka Karana. 
-Ja ga zovem nesretni Željko Karan. Samo dan prije pronalaska Davidovog tijela, gospodin Karan se meni povjerio na pauzi suđenja i rekao mi kako na njega vrše određene pritisak neki ljudi u Banjaluci kako bi se u sklopu nekog utopljenja prikazalo da je tijelo provelo duže vremena u vodi nego što stvarno jeste, i da on tu ima dovoljno iskustva i kako ga niko ne može ubijediti da je taj mladić, to tijelo provelo u vodi nekoliko dana- istakao je Feraget. 
Komentirao je i izjave Davora Dragičevića za „Dnevni avaz“ u kojima je istakao da bi dolaskom u BiH direktno izložio svoj život ubicama njegovog sina. 
-Sasvim je tačno to što je rekao gospodin Dragičević. Naime, 25. decebra 2018. godine kada je lišen slobode ja sam išao u Banjaluku na ročište i to je ustvari bio pokušaj zastrašivanja. I nakon toga je slijedio onaj scenario sa prekoračenjem službenih ovlaštenja pripradnika MUP RS. Ja sam potpuno siguran da gospodin Dragičević ne bi bio siguran u Banjaluci- rekao je Feraget.

-Bio sam sa Senadom Hadžifejzovićem na ročištu i ono što je najvažnije vidio sam da je dobro. Jedne prilike sam mu rekao da u potpunosti razumijem o čemu se radi. On je sasvim sigurno perjanica bh. novinarstva, ne samo po tome ne samo što od njega uvijek dobijemo neke ekskluzivne informacije, nego po tome što je uvijek u onim najtežim trenucima pokazivao veliki stepen hrabrosti. Upravo to pokazuje da on radi dobar posao i da treba nastaviti s tim- zaključio je Feraget. 
Kompletan intervju pogledajte na „Avaz TV“.

On je naglasio da ovo više nije pravna bitka nego rat koji traje već šest godina

Gost emisije "Crvena olovka" je bio advokat Ifet Feraget

Advokat Ifet Feraget: U vrijeme Dženanovog ubistva, interes Tužilaštva KS je bio na strani ubica

U Sudu BiH danas je održano ročište za produženje pritvora osumnjičenom <a href="https://avaz.ba/tag/12660/darko-elez">Darku Elezu</a>, koji se sumnjiči za likvidacije <a href="https://avaz.ba/tag/54592/milos-ostojic">Miloša Ostojića</a> i Siniše Miličevića Tigra, pokušaje likvidacija te iznude. 
Tužilac Dubravko Čampara u svom obrazloženju zatražio je da se ova mjera Elezu produži za još tri mjeseca, a kao ključni argument naveo je oduzimanje srbijanskog državljanstva od osumnjičenog. Potcrtao je da mešđu svjedocima vlada veliki strah te da traže zaštitu. 
- Jedan svjedok je nakon što ga je Elez pozvao, završio u KCUS-u jer je od straha dobio predinfarktno stanje. Veliki broj dokaza i iskaza potvrđuje sumnju da je Elez šef međunarodne kriminalne grupe - kaže Čampara.

<h2>Isti način organizacije likvidacija</h2>

Tužilac kaže da je jedan svjedok čak donio i snimak iznajmljivanja stana za potrebe skrivanja potencijalnih ubica u Bijeljini.
- Znamo i kako je ukradeno vozilo kojim je izvršeno ubistvo i taj koji je ukrao auto je u pritvoru i u postupku je dobivanja imuniteta. Od 2018. do 2020. godine Elez je bio pod posebnim istražnim radnjama. Ti prisluškivani razgovori su nam dostavljeni i analiziramo ih. Njegovo državljanstvo je oduzeto ali još nismo dobili zvaničnu odluku koja će doći diplomatskim kanalima - rekao je tužilac Čampara.
Također je najavio da će se Elezu suditi u predmetu "Lutka", jer je ostao bez srbijanskog državljanstva. 
- Ako mu se ne produži pritvor pobjeći će, neće u Srbiju već u Crnu Goru - kaže Čampara.
Modus operandi Elezove grupe prema stavu Tužilaštva BiH je ostao isti od 2008. do danas. Pređe se ilegalno granica, iznajmi se stan takozvani štek, izvrši se ubistvo i opet se ilegalno pređe granica.
Elezov advokat Senad Kreho naveo je da je beogradski advokat danas uputio tužbu protiv Srbije zbog oduzimanja državljanstva.
On je prepričao šta je svjedok tužilaštva Vladimir Stevanović Mančo kazao u svoja tri iskaza.

-Naveo je da je organizator grupe Vladan Pejušić. Tamo kaže da ga Elez navodno pita ko ima više para Jovan Škobo ili Milutin Mića Danilović. Traži navodno da li imaju kontakt sa Đorđom Ždralom Đokom te da u prati njihovo kretanje. Radi se o profesionalnom svjedoku koji iskaze daje u šest predmeta - naveo je Kreho.
Kreho je naveo da je tužilac Stevanoviću prezentirao snimak sa ubistva Tigra a on je kazao da je mogući izvršilac odnosno pucač Vladimir Kovačević Kovač, navijač beogradskog Rada (skupina poznata po nasilnim djelima i fašističkim stavovima Op. a).
Također je kazao da je isti svjedok kasnije kao izvršioca identificirao Ninoslava Miloševića (plaćenik na stranim ratištima i optuženik za terorizam u Srbiji Op. a).
Kreho kao svjedoke identificirao i još nekoliko osoba iz bh. podzemlja poput Admira Hodžića i Admira Kalendera. Posebno interesantan je bio Krehin navod da je od jednog pripadnika MUP-a KS oduzet telefon u kojem su bile fotografije iskaza svjedoka u ovom predmetu, a što je iskorišteno da se na njih vrši pritisak.

<h2>Otkud policajcu fotografije iskaza svjedoka</h2>

- Zašto taj policajac nije uhapšen - upitao se Kreho.
On je zatražio da se Elezu odrede mjere zabrane te da će biti u njegovoj kući i da će ga tu prijaviti jer na području RS neće biti siguran ni tri minute.
Sudu se obratio i Elez.
- Sve je jasno. U pitanju je "Lutka" od prvog dana. Meni je nezakonito uzeto državljanstvo Srbije. Daću garant da se protiv mene vodi istraga od rođenja pa do danas. Zna se ko je pobio te ljude. Jednom će oni doći ovdje u sudnicu pa će morati pojasniti sve. Slušala je mene OSA, BIA i Banja Luka. Drago mi je da tužilac ima te snimke sve će se vidjeti u snimcima, koliko sam se primirio. Meni je svejedno odredili pritvor ili ne, radite šta hoćete, ja na leđima imam "Lutku" - kazao je Elez.

Sudit će mu se i u predmetu „Lutka“ jer mu je oduzeto srbijansko državljanstvo

Elez: Osumnjičen za mafijaške likvidacije

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Svjedoci prestravljeni, svi redom traže zaštitu

Svijet sedme umjetnosti tokom maja pomno je pratio prati snimanje u Sarajevu novog igranog filma jedinog bh. oskarovca <a href="https://avaz.ba/tag/13184/danis-tanovic">Danisa Tanovića</a> - „Deset u pola“. Ostvarenje se radi u okviru projekta "Sarajevo grad filma za globalne ekrane u produkciji "Obala Art Centra", Sarajevo Film Festivala i Turske državne radio-televizije (TRT).

Iako su gledaoci navikli da su Tanovićevi projekti ozbiljne tematike, oskarovac se ovaj put odlučio za komediju. Radnja filma se događa u pandemijom pogođenom Sarajevu i prati dvojicu sarajevskih ćevabdžija, prijatelja i antipoda koji se sukobljavaju oko kvalitete ćevapa u njihovim radnjama, zapravo preispitujući životne odluke i prihvatajući neminovne promjene. Osim glumačke postave i iza kamera je mnogo imena itekako bitnih u ovoj sferi umjetnosti. Među njima je i dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju <a href="https://avaz.ba/tag/64675/damir-sagolj">Damir Šagolj</a>, koji je direktor fotografije u ostvarenju čija posljednja klapa će pasti danas u Sarajevu.Iako Šagolj ne daje često intervjue, za „Dnevni avaz“ je govorio tokom naše posjete setu „Deset u pola“. Otvoreno je govorio o ostvarenju, svojoj svjetskoj karijeri, ali i stanju fotografije danas.Film se počeo snimati 3. maja, na Vaš rođendan.- Jeste, moj 50. rođendan.

Kakva atmosfera vlada? Snimanje se završava.

- Da, tako je. Ove nedjelje (30. juna završeno, op.a.). To je nekih dvadesetak dana sve zajedno. Sve prolazi po planu, vrijeme nas je poslužilo što je najvažnije jer je to ipak kratko snimanje, tako da nismo nešto morali previše pretumbavati te dnevne, noćne i ostale scene. Atmosfera odlična, kao i uvijek na Tanovićevim filmovima. Glumci divni, sva ekipa divna, sve OK.
Kiša vas nije omela.
- Nije. Čak štaviše nam je ona i odgovarala jer smo u prethodnoj sceni imali kišu koja se s ovom veže tako da je to OK.

Da, čula sam da ste šlaufom polijevali auto da se dobije efekt kiše. Danis i Vi ste i inače veliki prijatelji, pa je li Vas odabrao radi prijateljstva ili... ?- Ja sam siguran da tu ima i jednog i drugog. Ovo je meni prvi dugometražni igrani film na kojem radim kao direktor fotografije. Snimao sam neke kratke igrane filmove, dokumentarne, ovakve, onakve, ali ova vrsta produkcije i ova vrsta filma je za mene novo. Mislim da je on to odlučio upravo kao kombinacija tog nekog prijateljstva i planiranja...Poslovno i privatno. Je li to stvara nesuglasice ili je saradnja još bolja zbog prijateljstva?- Nije ovo prvi poslovni projekt na kojem radimo. Mi smo snimali nedavno dva dokumentarca zajedno. Radili smo prije na masi projekata, ovo je sad samo da na jednom možda malo ozbiljnijem nivou radimo zajedno, ali nismo mi jedan drugom stranci kao saradnici.

Iza Vas su decenije karijere, osvojili ste brojne nagrade, među kojima je i Pulicerova, obišli ste skoro čitav svijet i opet ste tu u BiH. Imali ste priliku i radili ste svuda po svijetu, ali je li Vaš povratak ljubav prema BiH ili...? - Ne znam je li ljubav... To su velike riječi, a ja se inače velikih riječi pripazim. Ja sam živio po raznim inostranstvima. Kad se sve sabere možda nekih 15,16 ili 17 godina po raznim zemljama da sam živio. Ali ja nikada nisam napustio Sarajevo. Uvijek sam imao porodicu ovdje, stan, frižider, sir u frižideru... Tako da to nije bila ni neka velika odluka niti je to bio neki veliki šok, to što ću se ja vratiti. Provodio sam i dok sam živio u inostranstvu barem dva do tri mjeseca godišnje u Sarajevu. Tako da, je li to ljubav, je li to potreba, je li to što je najvjerovatnije kombinacija svega. Ali ja se ovdje dobro osjećam i mislim da je sad baš onako kako treba.Vaše fotografije obišle su svijet. One za koje dobijete nagradu u fokusu su javnosti. Ipak, imate li neke na koje se posebno ponosni, a koje svijet nije vidio?- Ja sam toliko količinski i vremenski radio da je u mojoj arhivi... To je otprilike jedan klozet koji kad bih sad otvorio raznih bi nekih kostura iz njega iskočilo. Nikad se nisam i to nije ni bio dio moje reporterske rutine da se previše vraćam na ono što sam uradio prije, ne znam, mjesec, nego bi uvijek grabio za naprijed. Hoću li jednom sjesti pa to malo da vidim šta će iz toga iskočiti, možda.

Pitanje koje se proteže i kroz film, ali ovo je direktno Vama upućeno. Ćevapi - gdje su najbolji? - To je isto kao koji ću sok ili piće popiti. Jedan dan mi se pije jedno... Jedan dan mi se ide kod „Hodžića“, to je najčešće. Nekako, ćevapi na čaršiji su možda i ambijentom, ne samo ćevapi nego i ambijentom ukusni, ali nije meni mrsko otići ni do „Zmaja“ na Željezničku stanicu. Tamo su jako dobri ćevapi i jedino što ne radim ili kad uradim uvijek se pokajem je da ne jedem ćevape izvan Sarajeva jer uvijek očekujem da će to biti sarajevski ćevapi. A oni to nisu. Oni su drugi ćevapi koji su, također, legitimno dobri. Ne znam, banjalučki, travnički... Ali, jednom kad se na sarajevske naviknete, svi su ostali kao neko drugo jelo.

Kakvo je generalno stanje fotografije u BiH, ali i u novinarstvu? - Pa, eto isto kao što je novinarstvo, eto otprilike kao ogledalo društva, tako su nam i novine onakve kakve smo zaslužili, tako je i s fotografijom. Međutim, imamo tu sreću da nekoliko ljudi koji se vrhunski bave time, pa eto, možda sam i ja jedan od njih, i koji su izgradili internacionalne karijere ili i dalje žive ili su jako vezani za Sarajevo. Tako da to na jedan način diže kvalitetu fotografije u Sarajevu i pogotovo što imamo jako puno svjetski poznatih stranaca, fotografa ili videografa i novinara koju su emocionalni jako vezani za Sarajevo i koji su se nakon njihovih karijera na neki način obavezali da će nešto „vratiti“ Sarajevu. Tako da imamo recimo Fondaciju „Seven“ koja sigurno diže nivo fotografije BiH koliko ne dižu ostale institucije.Ona nije bosanska, nego su to napravili ljudi koji su došli. Imamo Fondaciju „Warm“ koju ja, također, vodim, koja vodi vrlo računa o fotografiji. Tako da nije taj nivo fotografije tako loš. Ako pogledate, recimo, regionalnu, vidjet ćete da je broj, po tim se nagradama nekako uvijek mjeri, da je broj nagrada koje su bh. fotografi osvojili u svijetu, puno veći nego sve ostale države u regionu zajedno. To je slično i s filmom. Tako da nije to u tako lošem stanju.

<h2>Saradnja s Danisom na filmu nakon 25 godina karijere</h2>

Decenijama Danis i ja govorimo to da ćemo raditi film, da ćemo jednom početi raditi filmove zajedno. Eto, to se sad nekako desilo, nakon 25 godina njegove karijere, 25 godina moje karijere. Na ovom projektu smo se susreli i kao baš najbliži saradnici.

Moja arhiva je otprilike jedan klozet, koji kad bih sad otvorio, raznih bi nekih kostura iz njega iskočilo

Damir Šagolj, dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju, za "Avaz": Moj frižider je uvijek bio u Sarajevu

Turiranje, stiskanje gasa do crvene zone broja obrtaja, paljenje guma, pretjecanje kolone vozila i divljanje bajkera - sada je prošlost. I sve to zahvaljujući policajcima na motociklima koji rade danonoćno u sklopu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=avazova%20patrola&amp;">Jedinice za saobraćaj Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS)</a>, a s kojima je boravila ekipa „Avaza“.

Naši domaćini, kako nam pričaju, neumorno patroliraju na potezu Baščaršija - Ilidža. - Vjerujte, svi nose kacige, imaju uredno registrirane motocikle, važeće vozačke dozvole - hvale nam se policajci.
Motociklisti su sve naučili na teži način - udaranjem po džepu.

Ako su naučili saobraćanoj kulturi motocikliste, to se ne može reći za vozače automobila. Jedan vozač umalo nije udario taksistu.
- Stid me samog sebe, sve ste u pravu - priznaje mladi vozač.

e prolazi mnogo vremena do novog prekršaja. Opet vozač automobila. Ovog puta vozač kombija nije pustio pješake.
- Pješaci su najugroženija kategorija - govori policajac.

Iako je u poslijepodnevnim satima saobraćajna špica, nema posla. Krećemo u patroliranje sarajevskim ulicama, ali sve prolazi uredno. Na kružnom toku na Pofalićima pravi se novi punkt. Na desetine zaustavljanja, ali policajci nemaju posla.

Svi nose kacige, imaju uredno registrirane motocikle, važeće vozačke  dozvole, pohvalili su nam se policajci

Policajci na motociklima patroliraju od Baščaršije do Ilidže

Avazova patrola / Vozač u Sarajevu rekao policajcima: Stid me samog sebe, sve ste upravu

<a href="https://avaz.ba/tag/66033/slobodan-udarac">U dvanaestoj epizodi „Slobodnog udaraca“ analiziramo temeljne karakteristike društveno-političkog sistema u BiH kojeg bilježi partokratija,</a> odnosno predominantna vlast političke stranaka.- Kada vam egzistencija direktno zavisi od stranaka, onda ne možete biti slobodan i nezavisan građanin, koji kritički percipira rad vladajućih stranaka. No, sve to ima i svoje fatalne ekonomske posljedice. 
Stotine miliona maraka koje se pumpaju u vještačko održavanje propalih državnih firmi mogle bi biti ulagane u razvoj zdravih kompanija.
Stotine miliona maraka koje se upumpavaju u plate administracije koja ne stvara novu vrijednost, mogle bi ostati u privatnom sektoru i služiti stvaranju nove vrijednosti.Pogledajte video.&nbsp;

Kada vam egzistencija direktno zavisi od stranaka, onda ne možete biti slobodan i nezavisan građanin, koji kritički percipira rad vladajućih stranaka

"Slobodan udarac": Stranački uhljebi vam oduzimaju plate, poslove i budućnost

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Mi smo iz Živinica. Uzele smo stan, plaćamo kiriju i radimo u Sarajevu, isplati nam se.</a> Kazale su ovo dvije prosjakinje novinarima “Dnevnog avaza”. Prosjačenje u BiH je sveprisutno. U Sarajevu je posebno izraženo. Skoro da nema ulice koja nema svoje „dežurne prosjake“.

Ekonomska situacija u BiH nije dobra. Pogoršala ju je pandemija koronavirusa. Mnoga radna mjesta su ugašena te je mnogo ljudi prinuđeno, pružene ruke, izaći na ulicu te se osloniti na milost drugih. Ipak, osim onih kojima je to prijeka potreba, ima i prosjaka koji su razvili veliku mrežu, tačnije biznis.
Novinarke “Dnevnog avaza” napravile su socijalni eksperiment kako bi provjerile koliko se za 15 minuta može “zaraditi” prosjačenjem. Podaci su frapantni!
U najfrekventnijoj ulici u Sarajevu, u Saračima, bilo je dovoljno da 15 minuta sjednu s natpisima ispred sebe „Apel za lijekove“ i „Pomoć za hranu“ i da im prolaznici udijele 10 KM. Reklo bi se - sasvim dovoljno za jedan obrok. Poređenja radi, dnevnica konobaru u glavnom gradu BiH ne prelazi 25 KM. Također, kasirka u jednoj trgovini za osam sati predanog i teškog rada, bez pauze, zaradi 18 KM!
Nije bilo svejedno sjesti i pružiti ruku tražeći milostinju i pomoć. Prerušavanje je trajalo desetak minuta. Lokacije su unaprijed izabrane i eksperiment je mogao početi.

- Daj ovoj ženi što sjedi pored česme koju marku - govori supruga svome mužu, na šta on vadi nekoliko kovanica i ostavlja na papir ispred nje.
Na drugoj lokaciji, kod naše novinarke stoji natpis „Apel za lijekove“. S maskom na licu odaje dojam žene sa zdravstvenim problemima. Stvari idu teže. Tek nekoliko prolaznika zadrži pogled. Policije nije bilo, nasreću po naš projekt, jer bi “prosjakinje” sigurno bile uklonjene i kažnjene.
A Zakon o prekršajima javnog reda i mira kaže sljedeće: „Novčanom kaznom od 300 do 900 KM će se kazniti za prekršaj onaj ko prosjači.“
I kada smo pomislili da od pomoći neće biti ništa, zvuk kovanica na betonu počeo je odzvanjati Saračima. To je još jedan psihološki efekt. Poenta je u tome da se vide prve kovanice, a onda poslije nije teško.
Novinarke su novac koje su sakupile udijelile prosjakinjama iz Živinica. Onima s početka naše priče. Na kraju, postavlja se pitanje koliko tek svaki dan, za 8 ili 10 sati, prosjaci mogu „zaraditi“.

<h2>Izvještaj EU: Dječije prosjačenje razlog za zabrinutost</h2>

Prosjačenje u BiH, a posebno iskorištavanje djece u ove svrhe navodi se i u dokumentu Izvještaj o BiH za 2020. godinu Evropskom parlamentu, Vijeću, Evropskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija za 2020. godinu.

- U 2019. godini Institucija ombudsmana zaprimila je 198 žalbi koje se odnose na dječija prava (216 u 2018., 172 u 2017. i 138 u 2016. godini). Iskorištavanje djece i dječije prosjačenje su i dalje razlozi za zabrinutost - navodi se u dokumentu.

Dnevnica konobara u glavnom gradu BiH je 25 maraka, a kazna za prosjačenje je od 300 do 900 KM

Socijalni eksperiment: Dvije prosjakinje za 15 minuta "zarade" 10 KM, a kasirki dnevnica 18 KM

Radnici firme „Euro-Asfalt“ danas su s gradilišta Prve transverzale odnijeli vrijedan građevinski materijal jer su radovi na ovom lokalitetu, zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na trasi od Kranjčevićeve do ulice Braće Begić, totalno obustavljeni prije deset dana.

Kako smo ranije pisali, radovi na planiranih 120 metara su odavno završeni, a uklonjeni materijal, dok se ne steknu uvjeti&nbsp; za nastavka radova, čuvat će se u skladištu preduzeća u Rajlovcu. Za ponovno pokretanje gradilišta kompaniji „Euro-Asfalt“ bit će potrebno samo dva dana da pošalju mašine i organiziraju radnu snagu. 
Inače, do privremenog mirovanja u radovima moralo je doći jer investitor, dok se ne riješi spor s vlasnikom kuće koja se nalazi na trasi predviđenoj za gradnju, nije mogao osigurati i pribaviti građevinsku dozvolu od Općine Centar za dio gdje se nalazio bivši GRAS-ov depo da bi se na tu lokaciju mogli prebaciti mašine i radnici da urade ono što je predviđeno za taj dio Prve transverzale.

Kako saznajemo, danas su stručnjaci obišli lokaciju u Velešićima, gdje bi se trebao graditi most koji će povezati ovo naselje s ulicom Braće Begić. Označena su mjesta gdje bi se trebali postaviti noseći šipovi, a investitor će zatražiti odobrenje za gradnju od Općine Centar.

Poslije Tvrtka I još jedan Bosanac utkao se u historiju Herceg-Novog: Pogledajte gdje se Ivo Andrić odmarao

Dramatični snimci nakon nevremena u Zenici: Bujica nosi sve pred sobom u naselju Hece

Pogledajte kako je iz zraka izgledalo rušenje crkve u avliji nane Fate Orlović

Goran Navojec za "Avaz": Mustafa Nadarević je nesebično otvarao vrata nama mladima

Ekipa "Avaza" provela dan na terenu s komunalcima: U KS samo tri vozila odvoze smeće

Borba Fate Orlović traje od 1996. godine, danas je okončana: Pogledajte kako je srušena crkva u njenoj avliji

Nusret Laufer Show / Mirza Hatić izašao na dopust iz zatvora: Kristijan Golubović je tetkurina, Redžo je moj drugi babo

Semir Osmanagić: Zvao me Novak Đoković i pitao može li doći u Visoko

Osumnjičeni dileri i lopovi na saslušanju u sarajevskom tužilaštvu

Advokat Ifet Feraget: U vrijeme Dženanovog ubistva, interes Tužilaštva KS je bio na strani ubica

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Svjedoci prestravljeni, svi redom traže zaštitu

Damir Šagolj, dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju, za "Avaz": Moj frižider je uvijek bio u Sarajevu

Avazova patrola / Vozač u Sarajevu rekao policajcima: Stid me samog sebe, sve ste upravu

"Slobodan udarac": Stranački uhljebi vam oduzimaju plate, poslove i budućnost

Socijalni eksperiment: Dvije prosjakinje za 15 minuta "zarade" 10 KM, a kasirki dnevnica 18 KM

Radnici firme "Euro-Asfalt" uklonili materijal, obustavljena gradnja Prve transverzale

Poslije Tvrtka I još jedan Bosanac utkao se u historiju Herceg-Novog: Pogledajte gdje se Ivo Andrić odmarao

Dramatični snimci nakon nevremena u Zenici: Bujica nosi sve pred sobom u naselju Hece

Pogledajte kako je iz zraka izgledalo rušenje crkve u avliji nane Fate Orlović

Goran Navojec za "Avaz": Mustafa Nadarević je nesebično otvarao vrata nama mladima

Ekipa "Avaza" provela dan na terenu s komunalcima: U KS samo tri vozila odvoze smeće

Borba Fate Orlović traje od 1996. godine, danas je okončana: Pogledajte kako je srušena crkva u njenoj avliji

Nusret Laufer Show / Mirza Hatić izašao na dopust iz zatvora: Kristijan Golubović je tetkurina, Redžo je moj drugi babo

Semir Osmanagić: Zvao me Novak Đoković i pitao može li doći u Visoko

Osumnjičeni dileri i lopovi na saslušanju u sarajevskom tužilaštvu

Advokat Ifet Feraget: U vrijeme Dženanovog ubistva, interes Tužilaštva KS je bio na strani ubica

Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Darku Elezu: Svjedoci prestravljeni, svi redom traže zaštitu

Damir Šagolj, dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju, za "Avaz": Moj frižider je uvijek bio u Sarajevu

Avazova patrola / Vozač u Sarajevu rekao policajcima: Stid me samog sebe, sve ste upravu

"Slobodan udarac": Stranački uhljebi vam oduzimaju plate, poslove i budućnost

Socijalni eksperiment: Dvije prosjakinje za 15 minuta "zarade" 10 KM, a kasirki dnevnica 18 KM

Radnici firme "Euro-Asfalt" uklonili materijal, obustavljena gradnja Prve transverzale