Iako film "Quo Vadis, Aida?" rediteljice Jasmile Žbanić ipak nije osvojio Oskara, glumačka ekipa, koja je dodjelu pratila u Narodnom pozorištu Sarajevo, ističe da ne osjeća razočarenje, već ponos.Oni su podijelili svoje prve reakcije s medijima naglašavajući da je ovaj film jako bitan, kako za BiH, tako i za svijet te da je to svojevrsni omaž Srebrenici. - Ne treba osjećati poraz i gorčinu, trebamo biti ponosni - kazao je, između ostalog, Izudin Bajrović, koji je igrao jednu od glavnih uloga u bh. ostvarenju.Glumica Minka Muftić poručila je da ne želi da bilo ko od ekipe filma se osjeća kao da nije ispunio očekivanja.- Nisam razločaran. Je li mi žao? Žao mi je. Ali ovaj film će dugo živjeti. Ovo nije samo film, već omaž žrtvama Srebrenice - poručio je Alban Ukaj, između ostalog.Pogledajte video.

Ovo nije samo film, već omaž žrtvama Srebrenice, poručio je Alban Ukaj, između ostalog

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac, kontroverzni novosadski biznismen, i dugogodišnji ljubavni partner pjevačice Goce Božinovske, gost je u emisiji „Đir s Memom“&nbsp; na Avaz TV.
 
Memi Haljevcu, autoru i voditelju jedne od najgledanijih emisija na ovim prostorima, Žabac je otkrio velike tajne iz svijeta estrade.
 Memo je u Beograd, gdje je razgovarao sa Tubićem ponio baklave.&nbsp; Kako mu je rekao, uz baklavu ima bolje pamćenje.&nbsp; - Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ - kazao je, između ostalog, Žabac. Spominjao je i Nasera Orića, legendarnog komandatna odbrane Srebrenice. Pogledajte video.&nbsp;

Memo je u Beograd, gdje je razgovarao sa Tubićem ponio baklave

Nebojđa Tubić Žabac u razgovoru sa Memom

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

<a href="https://avaz.ba/tag/113284/nusret-laufer-show">U novoj emisiji Nusret Laufer Show</a> gošća je transrodna pjevačica Electra Elite.&nbsp; Priznala je Nusretu da se i danas bavi najstarijim zanatom u svijetu.&nbsp; - Jesi li varala muža dok ste bili u braku - upitao je Nusret Electru.&nbsp; - Misliš, ženu - odgovorila je Electra.&nbsp; - Da, da, ma ja ženu - ispravio se nespretni Nusret, slobodni strijelac koji je karijeru šmekera gradio u italijanskoj Padovi.&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Priznala je Nusretu da se i danas bavi najstarijim zanatom u svijetu

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

U Olimpijskoj dvorani Huan Antonio Samaran – Zetra danas je počela masovna vakcinacija protiv koronavirusa stanovnika Kantona Sarajevo. Prvo će se vakcinisati stanovnici stariji od od 75 godina, a proces vakcinacije će se odvijati u dvije smjene.Jasminka Ćeremida nam je kazala da je oduševljena organizacijom.- Ovo je pripremljeno na svjetskom nivou. Organizacija je odlična. Volim da putujem i jedva čekam da ovo prođe - rekla nam je.

Među prvim građanima koji su se vakcinisali je Azra Bobić.&nbsp;Kako nam je rekla došla je sa suprugom.- Došli smo oboje na vakcinaciju. Na ovaj korak smo se odlučili zbog naše sigurnosti i predostrožnosti. Oboje se osjećamo super - rekla nam je.Pogledajte video.

Azra je u Zetru došla da se vakciniše sa suprugom

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

U novoj epizodi serijala <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hajmo%20igrat&amp;">Hajmo igrat</a>&nbsp;na Avaz TV ugostili smo jednog od najboljih bh. gitarista, Dinu Šukala. Uz napetu partiju FIFA-e gdje su obojica branili boje bh. reprezentacije, prisjetili smo se muzike "Indexa" i uporedili muziku nekad i sada.

Otkrio nam je kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan", pričali smo i o novom selektoru reprezentacije Zmajeva, ali i saznali jednu malo poznatu činjenicu o reprezentativnoj karijeri Seada Kolašinca.
Pogledajte video.

Pričali smo i o novom selektoru reprezentacije Zmajeva

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Nakon što su građani prijavili da je u posljednjih 20 dana sve više migranata na mostu u blizini „Otoka Shopping Centra“ u <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevu</a>, danas je na lice mjesta izašla inspekcija <a href="https://avaz.ba/tag/18589/inspekcija">Kantonalne uprave za inspekcijske poslove</a> Kantona Sarajevo i uz podršku pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova KS, uklonila migrante s ove lokacije. 
<a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">Migranti</a> danima na ovoj lokaciji prodaju kozmetiku, higijenske potrepštine i odjeću.
 - Sve po marku, sve po marku - vikali su migranti kada smo jučer prolazili pored „štanda“.

Na betonu, gajbama i plastičnim kesama izložili su šampone, kupke, gelove za brijanje, dječiju hranu, pelene, hlače i patike. Kako su nam rekli robu su dobili od humanitarne pomoći, ali je ne koriste, te su na ovaj način odlučili zaraditi novac.
 
Kako je to izgledalo pogledajte u videoprilogu i fotogaleriji.

Na betonu, gajbama i plastičnim kesama izložili su šampone, kupke, gelove za brijanje, dječiju hranu, pelene, hlače i patike

Migranti danima prodaju humanitarnu pomoć

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

Energoinvest danas obilježava 70. godišnjicu od osnivanja. Na današnji dan, 19. aprila 1951. godine pod genijalnim vizionarstvom <a href="https://avaz.ba/tag/23706/emerik-blum">Emerika Bluma</a> osnovan je Energoprojekt-Energoinvest, koji je od malog projektnog biroa izrastao u giganta koji je poslovao u cijelom svijetu.U šestoj epizodi „Slobodnog udarca“ novinar Danijal Hadžović donosi priču o Emeriku Blumu, legendarnom direktoru Energoinvesta i bivišem gradonačelniku Sarajeva.&nbsp;- Zamislite da danas u BiH postoji kompanija koja upošljava 20.000 ljudi. Zamislite da ta kompanija posluje po čitavom svijetu i gradi dobar dio Afrike i Bliskog istoka. Iako to danas zvuči kao bajka, BiH je zaista imala takvu kompaniju i takvog direktora. Firma se zvala „Energoinvest“, a direktor je bio Emerik Blum.Kompletan komentar pogledajte u videu.

Zamislite da danas u BiH postoji kompanija koja upošljava 20.000 ljudi. Zamislite da ta kompanija posluje po čitavom svijetu i gradi dobar dio Afrike i Bliskog istoka

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Taksista&amp;">Taksista Mirnes Osmanović</a> kojeg je djevojka iz Sarajeva prijavila da ju je silovao u vikendici u Semizovcu, danas je predat u dalju nadležnost Kantonlnom tužilaštvu Sarajevo. Podsjećamo, on je u prisustvu svog branioca dao izjavu u MUP-u KS da se brani šutnjom. On će sutra dati punu izjavu u prostorijama Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Osmanovića zastupa sarajevski advokat Aleksandar Remić.

On je u prisustvu svog branioca dao izjavu u MUP-u KS da se brani šutnjom

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Somuni&amp;">Somuni</a> su neizostavni dio svakog ramazana. Ni jedan iftar ne može proći bez somuna.&nbsp; Jasmin Aljević, vlasnik pekare u Starom Gradu, otkrio nam je detalje pravljenja somuna. On kaže da njegova pekara postoji preko 50 godina. 
- Moj je otac pokrenuo ovaj biznis. Naslijedio sam posao pravljenja somuna u zadnjih deset godina – kaže Aljević.
Kao i u mnogim drugim zanimanjima, tako i na pekare je utjecala pojava koronavirusa.
- Mnogo manje posla ima, nego prethodnih godina. Ljudi ne dolaze, odlučuju da ostanu u kućama. Ali, mi smo tu, imaju kontakt brojeve telefona, mi vozilima dostavljamo somune – kaže Aljević.

On dodaje da je tradicija ostala ista.

- Radimo somune na krušnoj peći, na bukovim drvima. Normalno, za Ramazan se stavlja čurokot, koji ide na somune i to je mnogo stara tradicija, koju smo naslijedili i tako će ostati ako Bog da – rekao je Aljević.
Ekipa „Avaza“ danas je ušla u pekaru te smo iz prve ruke mogli vidjeti kako ide proces pravljenja sarajevskih somuna.
Više pogledajte u našem videu.

Radimo somune na krušnoj peći, na bukovim drvima, otkriva Jasmin Aljević

Somuni su neizostavni dio svakog ramazana

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Jedan od najpoznatijih svjetskih novinara, Amerikanac <a href="https://avaz.ba/tag/80104/peter-maass">Piter Mas (Peter Maass)</a>, viši urednik časopisa „The Intercept“, u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ otkrio je svoje mišljenje i predviđanja za film „<a href="https://avaz.ba/tag/109357/quo-vadis-aida">Quo Vadis, Aida</a>?“ i dodjelu Oskara. 
 Ovogodišnja dodjela zlatnih kipića Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti održat će se 26. aprila, a „Quo Vadis, Aida?“ je nominiran u kategoriji za najbolji internacionalni film.&nbsp;

Krajem marta „The Intercept“ objavio je detaljan tekst u kojem se postavlja pitanje i analizira to može li saga o genocidu u Bosni i Hercegovini zaista osvojiti Oskara. 
 
Vi ste već pisali o filmu „Quo Vadis, Aida?“ i konstatirali ste da se ovogodišnji žiri susreće s velikim izazovom? 
 - Veliki je izazov jer se čini da je vodeći u ovoj kategoriji film iz Danske „Još jedan krug“, koji je, s moje tačke gledišta, sjajan, ugodan film o četvorici Danaca. Vrlo dobro je urađen i veoma dobro je odglumljeno. A, s druge strane, tu je i „Quo Vadis, Aida?“. Znate da je ovo upravo suprotan film, koji nije nužno ugodan za gledanje i nije baš, u tradicionalnom smislu, toliko zabavan. Nevjerovatno ozbiljan, na neki način i težak, ali nevjerovatno potreban film o genocidu u <a href="https://avaz.ba/tag/106/srebrenica">Srebrenici</a>. I ovo definitivno nije tradicionalan oskarovski film. Naročito kada se poredi s filmom „Još jedan krug“. Ovo je film koji je režirala žena, a žene rediteljice tradicionalno ne osvajaju puno Oskara. Radi se o žrtvama rata, a ne o vojnicima koji su borci u ratu. 
 Prema Vašem mišljenju, ko ima veću šansu da osvoji ovogodišnjeg Oskara?
 - Na dodjeli Oskara uvijek postoje iznenađenja, tako da se nikada ne zna. Reditelj filma „Još jedan krug“ veoma je poznat u svijetu i to mu može donijeti veću prednost za osvajanje Oskara od Jasmile Žbanić. S druge strane, u posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci, „Quo Vadis, Aida?“ privukao je mnogo pažnje svjetskih medija i filmskih kritičara. Ko će osvojiti Oskara, niko ne može predvidjeti, ali dosadašnje ankete pokazale su da „Još jedan krug“ ima veću podršku. 
 Vi ste 1992. bili jedan od svjetskih novinara koji je izvještavao o ratu u BiH. Bili ste na licu mjesta, svojim očima ste vidjeli šta se dešavalo. Iz Vaše perspektive, koliko je vjerodostojno film prikazao samo djelić tog užasa?
 - Ono što je, zapravo, manje važno jeste moje mišljenje o tome koliko film tačno prikazuje dešavanja u Srebrenici naspram mišljenja onih koji su taj genocid preživjeli. Mislim da se ljudi u Sarajevu i oni koji su preživjeli Srebrenicu univerzalno slažu u tome da je film nevjerovatno precizan. I to su glasovi koji su najvažniji, njihova mišljenja o tome koliko je film tačan. Ja se slažem s njima. Iako se film fokusira na civilne žrtve genocida i one koji su ga preživjeli, izuzetno dobro su prikazani i krivica UN-a i okretanje njihovih leđa žrtvama, dok je, s druge strane, sjajno prikazano i koliko su počinioci genocida, srpska vojska, s Ratkom Mladićem na čelu, također krivi. Nevjerovatno težak posao bio je to sve uklopiti u jednu priču. Sve glavne aktere genocida - UN, Srbe, Bosance i, naravno, narod Srebrenice.&nbsp;

<h2>"Voli svoj komšiluk. Priča o ratu."</h2>

Kada je u pitanju ratno Sarajevo, šta Vam je najviše ostalo u sjećanju? Vjerujem da, nažalost, ima mnogo scena koje su se urezale u pamćenje?
 
- Ne mogu reći da se jedne stvari najviše sjećam, jer sam, nažalost, za tako kratko vrijeme svjedočio brojnim događajima. S jedne strane, na samom početku posjetio sam srpske koncentracione logore u sjevernoj Bosni, kada su jedne prilike Srbi pustili unutra nekolicinu novinara. Ta mjesta su bila užasna, a u Evropi nisu viđena generacijama. A Sarajevo.... tu su bili hladnoća, bijeda, lišavanje slobode, klanje. Vidio sam da su ljudi ubijani dok su posjećivali svoju teško povrijeđenu rodbinu u bolnici u Sarajevu, zato što su Srbi redovno bombardirali bolnicu. Ovo je nešto što je bilo nezamislivo u svijetu za koji smo se nadali da je civiliziran, ali očigledno to nije bio slučaj. Slučajno sam bio prisutan kada je generalni sekretar UN-a Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali) bio u posjeti Sarajevu. Sjećam se ljutih i ogorčenih Sarajlija, koji su u nekoliko navrata, kada je Butros-Gali imao javne nastupe, uzvikivali „ubico“ i oni su se tada, zaista, tako osjećali. I to je nešto što se jednostavno ne može zaboraviti.
 Napisali ste 1996. godine i objavili knjigu o ratu u BiH pod nazivom "Voli svoj komšiluk. Priča o ratu." (Love thy neighbourgh. A story of war). Ali ovo nije bila klasična ratna reportaža, nego ste se više osvrnuli na činjenicu da su dojučerašnje komšije stale na ratnu crtu i bile spremne ubijati jedni druge? - Pa, iz perspektive jednog Amerikanca, ratovi s kojima sam bio upoznat kroz časove historije u školi i čitajući knjige bili su ratovi vojske protiv vojske. Ili, s druge strane, vojske protiv civila, jer se kroz historiju desilo mnogo genocida i masakara nad civilima. Ali ono za šta, pretpostavljam, nisam bio dovoljno spreman ili toga svjestan bio je scenarij u kojem ljudi koji su živjeli u istom selu ili gradu na kraju ubijaju jedni druge. I ovdje snage nisu bile ravnopravne. S jedne strane ste imali Srbe koji su napadali Hrvate i Bosance, a s druge strane Hrvate koji su napadali Bošnjake. Postojale su različite verzije ovoga na koje ja nisam bio spreman. Ljudi koji su živjeli zajedno u miru, onoliko mirno koliko se može živjeti u bilo kojem društvu s uobičajenim tenzijama, postali su glavni elementi rata. I to je bilo nešto što je, također, čudesno ubačeno u film „Quo Vadis, Aida?“, gdje glavnu ulogu igra Aida, koja je bila profesorica, i u jednoj od scena nju prepoznaje bivši učenik, prijatelj njenog sina koji je Srbin, na strani srpskih snaga koje su učestvovale u zatvaranju muslimanskih civila i genocidu. I ovo je bio jedan od intimnih aspekata koje sam uočio u filmu, a koji je bilo zastrašujuće vidjeti, a zatim shvatiti da je to nešto što nije svojstveno Bosni i da se to može dogoditi bilo gdje. Vrlo tužno otkriće bilo je ono o stanju i sklonostima čovječanstva u trenucima krize i manipulacije.
 Na kraju filma, kada se Aida vrati u Srebrenicu da radi kao učiteljica, održava se školska predstava. I među publikom možete vidjeti Srbe koji su bili dio vojske i koji su ubili njene sinove i supruga, a ona nekoliko godina kasnije uči njihovu djecu.... 
 - Ovo je bio jedan od vrlo snažnih i genijalnih trenutaka filma. Mislim da je ovakav završni čin, čija je radnja smještena u Srebrenici nekoliko godina nakon rata, bio neočekivan. Postoji i velika dvosmislenost u tom kraju, u posljednjih trenucima, u pogledu šta će se dogoditi, a to još ne znamo... sve zavisi od suživota preživjelih i novih, budućih generacija.
 Prije nekoliko godina Vi ste među prvima reagirali kada ste čuli za dodjelu Nobelove nagrade za književnost Piteru Handkeu, negatoru genocida?
 - Mislim da je to bio šokantan trenutak za mene jer su, očito, ljudi koji žive u Bosni itekako svjesni negiranja jer žive s tim. Budući da je rukovodstvo bosanskih Srba najizraženiji negator genocida, to je nešto s čime morate živjeti svaki dan, podsjetnikom na negiranje koje je itekako živo. Živim u Njujorku, s tim se očito ne suočavam na dnevnoj, sedmičnoj ili mjesečnoj bazi. Nekako sam osjećao da je međunarodno negiranje genocida izvan Bosne diskreditirano. Ali, zapravo, nisam bio svjestan činjenice da je ispod površine negiranje izvan granica Bosne, bivše Jugoslavije zapravo itekako živo. Toliko živo i prisutno da je negatoru genocida, austrijskom piscu Piteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost od Švedske akademije, koja bira dobitnike. Kada mu je dodijeljena nagrada, ja sam počeo da ga istražujem i da pišem o njemu. Jer vjerujem da brojni ljudi, uključujući i članove te akademije nisu bili u potpunosti svjesni njegovog negiranja genocida. Iako su trebali biti, posebno kad se dodjeljuje ovako značajna nagrada. Treba se detaljnije istražiti njihova biografija, historija i da tačno znate za šta se oni zalažu, šta njihove knjige opisuju i jesu li one u skladu s historijom. Neko taj posao nije uradio, nekoga nije bilo briga za muslimane, to je stajalište očigledno mnogih ljudi u Evropi. Ja sam otišao i u Štokholm na ceremoniju dodjele nagrada, gdje sam imao priliku postaviti Handkeu pitanje o njegovom negiranju genocida. Jednostavno sam osjećao potrebu da se tome posvetim i o tome da pišem, kako bi što više Amerikanaca, ali i ljudi iz drugih dijelova svijeta upoznao s ovom tematikom.

Kako komentirate da se toliko godina nakon Srebrenice i svih presuda Haškog tribunala negira genocid u većem dijelu BiH i regiona?
 
- Znate da rasizam i predrasude nikada ne nestaju. I kao što znate, mi u Americi smo u skorije vrijeme naučili da negiranje činjenica nije nešto što će nestati, da će ljudi i dalje imati uvjerenja suprotna istini. Zašto ljudi u Evropi vjeruju u negiranje, zašto padaju na to... oni stavljaju svoje predrasude ispred ljudi drugih vjera, nacija i mislim da je to ključ. I, također, predrasude koje ih sprečavaju da se ne brinu o drugim ljudima, da jednostavno ne mare dovoljno kako bi saznali pravu istinu. To su stvari koje dozvoljavaju predrasude, da smatramo da druga grupa ljudi nije dostojna naše brige, vremena da razumijemo njih i njihovu historiju. To nisu neke nove tendencije u Evropi i Americi, naivno je bilo od nas da mislimo da će pisanja novinara, snimanja filmova i dokazivanje činjenica biti dovoljni da se to promijeni. Čak se i danas, dosta godina kasnije, i dalje svađamo oko holokausta, a kroz historiju taj genocid je detaljno zabilježen brojnim dokazima koji se nalaze u muzejima, knjigama, pričama... A mi se i dalje svađamo oko njega i moramo dokazivati ljudima da se desio genocid, a njima nikada nijedan dokaz neće biti dovoljan.

Tradicionalno, američka publika, kao i Akademija preferiraju ratne filmove o vojnicima. Bez obzira na to jesu li to vojnici koji su heroji ili žrtve. Ne preferiraju filmove o najvećim žrtvama rata, civilima. A onda, to je, naravno, i film koji se prvenstveno odnosi na muslimanske žrtve ovog genocida. I to je opet kategorija koja nije tradicionalna u smislu Oskara. Brojni kritičari i ljudi koji su upoznati s tematikom „Quo Vadis, Aida?“ izjavili su da je film precizno tačan, izvrsno odrađen i da je nevjerovatno dobro odglumljen.

Nekako sam osjećao da je međunarodno negiranje genocida izvan Bosne diskreditirano. Ali, zapravo, nisam bio svjestan činjenice da je ispod površine negiranje izvan granica Bosne, bivše Jugoslavije zapravo itekako živo.

Sjećam se ljutih i ogorčenih Sarajlija, koji su u nekoliko navrata, kada je Butros-Gali imao javne nastupe, uzvikivali „ubico“ i oni su se tada zaista tako osjećali

Piter Mas:  Na dodjeli Oskara uvijek postoje iznenađenja

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/40577/angelina">Srbijanska pjevačica Angelina</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/102352/andela-vujovic">pravog imena Anđela Vujović</a>, u Sarajevu je snimala spot za novu pjesmu, koja bi svjetlost dana trebala ugledati uskoro. Kako nam je otkrila, riječ je o duetu s bh. umjetnikom Belminom, koji, inače, živi u Austriji.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ koji je realiziran u „Avaz Twist Toweru“, najvišem tornju u regionu, Angelina nam je govorila o novoj saradnji, kako je došlo do nje, ali i o vremenu u kojem živimo, a to je pandemija koronavirusa te kako se ona bori s tim. Prije nekoliko dana ona je održala online koncert putem platforme You Box. - U Sarajevu sam jako lijepim povodom. Ovdje sam treći put i nikada nisam stigla malo više grad da vidim, ali sada sam ovdje snimala spot, zato sam i došla. Mogla sam da vidim više i oduševljena sam Sarajevom. Možda oni koji žive ovdje ne prepoznaju to što imaju. Fenomenalan je grad, ne mogu da vjerujem, nalazi se između planina, ima dosta prirode, ali i grada, i tu je neka mješavina raznih stilova. Baš mi se dopada, ima neki šmek i dopada mi se energija. Stvarno su me svi lijepo dočekali i ugostili. Svi ste divni. I ćevapi. Dolazit ću ovdje barem jednom mjesečno, samo zbog ćevapa ili mi ih šaljite nekako - kroz smijeh nam govori Angelina.

Dodala je da je dio spota sniman i u Beogradu.- Moji dijelovi su ovdje u Sarajevu, njegovi tamo. Pjesma je ljubavna i mislim da će se mnogima dopasti i da će mnogi moći da se pronađu u toj priči. Zato smo se i odlučili za Sarajevo. Pjesma se uklapa u moj fazon, a grad je dodao još sebe u to sve. Tako da je to miks nas dvoje - kaže Angelina.Kada je u pitanju pandemija koronavirusa, priznaje da je sve to utjecalo na nju.- Negativno, vjerujem da je tako i na sve. Jer niko nije navikao da se takvo nešto dešava. Odjednom je cijeli svijet stao. Prvo sam se odmarala pa sam bila tužna jer nisam više mogla da izdržim bez nastupa. Mnogo mi je nedostajala ta energija, što je i najljepše u mom poslu, a to su live nastupi i svirke. Nakon toga sam riješila, u fazonu: “OK, sad ću prestati da očajavam. Ovo je takvo stanje i to je to. Dat ću sve od sebe da ubrzam kraj ovoga.“Vakcinisala sam se, nosila sam masku, nosim je i sada, trudim se da ne budem na većim okupljanjima i nadam se da će to sve uskoro da se završi - ističe Angelina.Kaže da je u jednom momentu shvatila da je dosta očajavanja. Tada je riješila da radi i da se posveti svojoj muzici.- Bila sam vrijedna i tokom pandemije sam izbacila nekoliko pjesama, jer sam spremala album. Nekako je sve funkcioniralo. Ja sam tek počela, a onda se desilo to zatvaranje. Ali sam odlučila da objavim, iako to možda nije bilo najpametnije za mene i moj posao. Imala sam inspiracije, a i spremila sam vam još dosta pjesama - otkriva Angelina.

Iako ima samo 23 godine, njena popularnost je velika, što se vidi i po pregledima na YouTubeu. - Moja popularnost ne utječe na mene. To je sve u glavi, to riješiš tako, baviš se javnim poslom i tvoj jedini zadatak je da ostaneš u glavi kako treba. Nema potrebe da se u tom momentu bilo šta mijenja. Umjetnička sam duša, ne bavim se pričama. Za mene je to površno, ali se trudim da ostanem čista i ista u glavu. Ne smetaju mi nikakve priče. A to, kao javan život, pa svi sve znaju, mislim da je to do osobe, koliko ona dozvoli da se zna. Trudim se da akcent bude samo na muzici. Privatni život krijem koliko mogu, mada se i ne trudim. Živim normalno, pa ako se šta sazna, ništa strašno ne radim - kaže Angelina.Naširoko se govorilo o njenoj saradnji s Eminom Jahović.- Stopirano je zbog korone. Velika mi je čast da sam dio njenog projekta jer je veoma cijenim kao umjetnika. Također, napisala sam pjesmu za dvije legende, Acu Lukasa i Sašu Matića. I to jedva čekam da izađe, pošto je stvarno predivna pjesma, duet - zaključila je Angelina.

- Različite situacije doživljavam. Ljudima skoro svih godina se dopada moja muzika, što mi je posebno drago. Meni je lijepo jer mi je potvrda, ako mi neko priđe i kaže dobro je, znači da ima svoju publiku i da je sve zapravo kako treba - govori Angelina.

Angelina je istaknula da je do saradnje nje i Belmina došlo tako što joj se javio na Instagramu. - Čitala sam poruke na Instagramu i vidim njegovu. Čitam: „Imamo pjesmu, stvarno nije ništa bezveze. Molim te, pogledaj.“ Ja uvijek volim da pogledam kada mi se neko tako javi, prosto volim da čujem šta neko ima da ponudi, da pomognem ako mogu na neki način. I vidim to sve i oduševila sam se. Dečko je pretalentiran, pjeva prelijepo i mlađi je, divan. Očekujem od njega veliki uspjeh - zaključuje Angelina.

Dolazit ću u Sarajevo, barem jednom mjesečno, samo zbog ćevapa

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

U <a href="https://avaz.ba/tag/579/sud-bih">Sudu BiH</a> nastavljeno je suđenje Bakirovom premijeru Federacije BiH <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadilu Novaliću</a> i drugima u <a href="https://avaz.ba/tag/88704/afera-respiratori">aferi "Respiratori"</a>.

 Osim Novalića, optuženi su i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević, suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak te Fikret Hodžić vlasnik firme "Srebrena malina". Oni se terete za nabavku 100 respiratora iz Kine u vrijednosti 10,5 miliona KM, kao i za nabavku medicinske opreme od 2,9 miliona KM.
 Svjedočila je Aida Čorbeg, anesteziolog iz Travnika. Ona je pojasnila okolnosti komunikacije sa Novalićevom sekretaricom Bahrom Džakom, koja je od nje tražila mišljenje o kvaliteti pojedinih vrsta respiratora. 
 - U mailu sam dobila sliku respiratora "Gorej 3.000" za koji sam kazala da je dobar i da traže u tom smjeru. Rekla je da nema redovne tenderske procedure i da je vanredno stanje, tako sam je shvatila iz razgovora. Za transportne respiratore sam rekla da nisu uredu i da to ne razmatraju - navela je Čorbeg.
 Ona je posvjedočila da se pri davanju mišljenja vodila isključivo specifikacijom aparata.
 - U jednoj poruci dobila sam sliku transportnog respiratora za koji sam kazala da ne dolazi u obzir, a Bahra je odgovorila: „Upoznat ću premijera, a on neka odluči“. Dobivala sam slike i specifikacije više respiratora, samo sam gledala one koji se mogu iskoristiti u jedinicama intenzivnog liječenja - rekla je Čorbeg.
 Čorbeg je također rekla da je u poruci od Džake dobila i specifikacija respiratora "ICU Ventilator" koji prema njenom mišljenju zadovoljava kriterije za liječenje oboljelih od korone. 
 Također je kako je rekla putem vibera poslala Džaki kontakte firmi koje se bave nabavkom respiratora da bi olakšala proces, a u jednoj od poruka Džaka joj je napisala: "Ne znam što je premijer uzeo ovo da radi, sve je prebacio na kabinet“.

U jednoj od poruka Džaka je napisala svjedokinji Čorbeg: "Ne znam što je premijer uzeo ovo da radi, sve je prebacio na kabinet“.

Bakirov premijer Federacije BiH Fadil Novalić

Afera Respiratori: Bahra je odgovorila „upoznat ću premijera, a on neka odluči"

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nusret%20laufer%20&amp;">Nusret Laufer, sarajevski šibicar, i šatro gospodin</a>, u novoj epizodi svog šoua ugostio je Šaćira Zenunija, "bosanskog transportera", taksistu.&nbsp; Ovaj živopisni gospodin Nusretu je otkrio da je dobio 6.000 eura bakšiša ali ispričao sve o svom "dedi" Mercedesu koji je prešao milion kilometara.&nbsp; Međutim, ni ova emisija nije mogla proći bez Nusretovih ispada. dok je čekao gosta, razgibavao se na autobuskom stajalištu, pa su ga i policajci pitali šta se događa.&nbsp; Usred emisije razbio je i naočale.&nbsp; Pogledajte video nove epizode nepredvidivog i nestabilnog Nusreta.&nbsp;

Ovaj živopisni gospodin Nusretu je otkrio da je dobio 6.000 eura bakšiša ali ispričao sve o svom "dedi" Mercedesu koji je prešao milion kilometara

Nusret Laufer Show / "Bosanski transporter" taksista: Dobio bakšiš od 6.000 eura

U novoj epizodi <a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom"</a> očekuje vas mnoštvo zabave i smijeha uz nekoliko gostiju. Tu su <a href="https://avaz.ba/tag/6343/ibro-bublin">Ibro Bublin</a>, bh. pjevač i pobjednik jedne od prethodnih sezona <a href="https://avaz.ba/tag/363/zvezde-granda">"Zvezda Granda"</a> te <a href="https://avaz.ba/tag/105792/hanad-dzehverovic">Hanad Džehverović</a>, učesnik aktualne sezone muzičkog takmičenja.Pridružio im se i <a href="https://avaz.ba/tag/7547/emir-alickovic">Emir Aličković, frontmen "Lapsus banda"</a>, koji je svojim šarmom upotpunio snimanje. Malo se sviralo na harmonici, zapjevalo i palo u sevdah, sve dok se nije "zakuhalo" između voditelja Sulejmana Haljevca Meme i mladog glumca <a href="https://avaz.ba/tag/41239/tarik-dzinic">Tarika Džinića</a>, koji je najpoznatiji po svojoj ulozi Džebre u "Lud, zbunjen, normalan".Iako je svađa dvojca iscenirana, prisutni nisu to baš tako doživjeli.Pogledajte video. &nbsp;

Malo se sviralo na harmonici, zapjevalo se i palo u sevdah, sve dok se nije "zakuhalo"

{Đir sa Memom} / Pali u sevdah: Zbog belaja prekinuto snimanje emisije

Braća iz Sarajeva, Mirsad i Nihad Penava od posljedica koronavirusa izgubili su oca Nagiba.&nbsp; Nagib rahmetli je 24. januara primljen na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu na odjel Kardiologije zbog postojećih srčanih problema. Prva dva PCR testa na koronavirus koja su urađena prilikom prijema su bila negativna. 
 Četiri dana poslije, rade mu kontrolni EKG i CT, na kojem je prema tvrdnjama sina Mirsada, taj dan bio okupljen veći broj pacijenata.&nbsp; Oni vjeruju da se tu i zarazio. Tri dana poslije, 1. februara Nagib dobija temperaturu i ovaj put testovi na koronavirus su pozitivni. Dva dana poslije je prebačen na Infektivni odjel Izolatorija Podhrastovi a najvažniju bitku, onu za život izgubio je 6. februara. Kako sin Mirsad tvrdi, prema informacijama s kojima oni raspolažu, njegovog oca su transportovali sa još dva zaražena pacijenta u ambulantnim kolima taj dan. Oni još čekaju kompletnu dokumentaciju vezanu za liječenje oca na Podhrastovima, a nakon toga spremaju i tužbu. 
 Ovo je za portal „Avaza“ potvrdila i njihova advokatica Adela Duraković. Ispovijest Mirsada Penave pogledajte u videu.&nbsp;

Prema informacijama koje mi imamo, prevozili su po tri zaražena pacijenta u ambulantnim kolima, istakao je

Penava: Prije odlaska na KCUS, otac mi je bio negativan na koronu

Mirsad Penava: Moj otac se zarazio koronavirusom na KCUS-u a potom je preminuo

<a href="https://avaz.ba/tag/74245/avaz-tv">U novoj epizodi serijala "Hajmo igrat" na Avaz TV </a>ugostili smo najmlađeg kazandžiju i skejtera, Sulejmana Hrgića, među prijateljima poznatijeg kao Sulja. Uz opuštajuću partiju hit igrice "Fall Guys", Hrgić nam je pričao kako je postao kazandžija, budućnosti starih zanata u 21. stoljeću kao i o svom rekordu u Ginesovoj knjizi.Otkrio nam je kako je došao do svog prvog skejta, kako je upoznao jednog od najpopularnijih skejtera na svijetu, Tonija Hawka, i zašto se više ne takmiči. Pogledajte video.

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

Afera Respiratori: Bahra je odgovorila „upoznat ću premijera, a on neka odluči"

Nusret Laufer Show / "Bosanski transporter" taksista: Dobio bakšiš od 6.000 eura

{Đir sa Memom} / Pali u sevdah: Zbog belaja prekinuto snimanje emisije

Mirsad Penava: Moj otac se zarazio koronavirusom na KCUS-u a potom je preminuo

Hajmo igrat / Sulja vs Čebo: Kako je postao kazandžija

Prve reakcije glumaca "Quo vadis, Aida?": Ne treba osjećati poraz ili gorčinu, trebamo biti ponosni

Nebojša Tubić Žabac: Da mu nije bilo oca, Knele bi bio živ

Electra Elite, transrodna pjevačica: Imam svoju cijenu

Građani Sarajeva nakon vakcinacije: Osjećamo se super

Hajmo igrat / Šukalo vs Čebo: Kako je nastala popularna špica serije "Lud, zbunjen, normalan"

Inspekcija uklonila migrante koji su na Otoci prodavali humanitarnu pomoć

"Slobodan udarac": Emerik Blum, Sarajlija koji je gradio Afriku i Aziju

Pogledajte privođenje taksiste osumnjičenog za silovanje djevojke

"Avaz" u jednoj od najstarijih pekara u Sarajevu: Tajna sarajevskih somuna

Piter Mas, čuveni svjetski novinar za "Avaz": Negiranje genocida živo je i izvan granica BiH

Angelina za "Avaz": Napisala sam pjesmu za Acu Lukasa i Sašu Matića

Afera Respiratori: Bahra je odgovorila „upoznat ću premijera, a on neka odluči"

Nusret Laufer Show / "Bosanski transporter" taksista: Dobio bakšiš od 6.000 eura

{Đir sa Memom} / Pali u sevdah: Zbog belaja prekinuto snimanje emisije

Mirsad Penava: Moj otac se zarazio koronavirusom na KCUS-u a potom je preminuo

Hajmo igrat / Sulja vs Čebo: Kako je postao kazandžija