Sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama dojenčadi tokom  prvih mjeseci života - to je najbolja hrana za dojenčad. Masti su u majčinom mlijeku  zastupljene u približno 50 procenata energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je  jednostruko nezasićena masna kiselina - oleinska. Upravo ona masna kiselina koja  prevladava u maslinovom ulju!  

Osim toga, esencijalna masna kiselina - linolna - jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. Sve ove činjenice idu u prilog upotrebi maslinovog ulja u  prehrani dojenčadi kada se započne s dohranom, odnosno s povrtnim, mesnim i ribljim  kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice.  

U hranu za dojenčad ne stavlja se so niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebice kada se započne s  povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti. Nakon mliječno- žitnih i voćnih kašica, u prehranu se uvode kašice od povrća s dodatkom biljne masnoće i  mlijeka, a kasnije mesa, ribe, iznutrice i žumanjka 

Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak dojenačkim kašicama, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim  djelovanjem na zdravlje.  

Kašičicu maslinovog ulja valja dodati u obrok riblje i povrtne juhe, kako bi im se poboljšao okus i nutritivna i energetska vrijednost. Također, jedna kašičica maslinovog ulja dodaje  se obroku povrtnog variva s ili bez mesa, ribljoj kašici te povrtnom pireu.  

Dodatak kašičice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što osigurava izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topivih u mastima - A, D, E i K.  Spomenuti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbirati bez  prisustva određene količine masti.  

Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake. Neke treba unositi češće, a neke valja  izbjegavati. Za dojenčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive tvari i stoga nikakva  restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije  preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda  

Cijelu prvu godinu masti čine približno polovicu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postupno preći  na 30 do 33 procenta ukupne energije, koliko bi prema preporukama trebale konzumirati  zdrave odrasle osobe.  

Unos adekvatnih vrsta masti tijekom najranijeg djetinjstva važan je za stvaranje dobrih  uvjeta za zdravlje kasnije u životu. Danas se bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih  bolesti i pretilosti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u  najranijem djetinjstvu.  

Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.  

- Višestruko nezasićene masti najzastupljenije su u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima te uljima suncokreta, soje i šafranike.  

- Jednostruko nezasićene masti najzastupljenije su u maslinovom ulju, repičinom ulju, majčinom mlijeku i avokadu.  

- Zasićene masti najzastupljenije su u crvenom mesu, vrhnju, punomasnim mliječnim proizvodima i palminom ulju.