Iako je Gradska uprava Goražde u ulici 1. slavne višegradske brigade adaptirala novi prostor u kojem bi jedan broj poljoprivrednika treba prodavati svoje proizvode, prodaja se nastavlja na improviziranim štandovima u gradu, sa pločnika i iz prtljažnika automobila, a subotom ispred zapečaćene Gradske tržnice. Prostor na kojem su se okupljali prodavci poljoprivrednih, ali i drugih proizvoda iz ovog dijela BiH, zatvoren je u akciji Porezne uprave FBiH u novembru prošle godine i od tada je zaključan, ali se štandovi subotom, pazarnim danom, formiraju ispred kapije.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

- Mi smo bili uporni da se izmjesti mehanizacija JKP „6. mart“, a da se na prostoru gdje je nekad davno radila ponovo osnuje kvalitetna tržnica, kojom bi upravljalo ovo preduzeće. Dok se to ne uradi, pristali smo da privremeno rješenje bude u ulici 1. višegradske iako on nema ni mokrog čvora, niti uvjeta za rad – kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Avdo Muslimović.Gradska tržnica, na čijoj kapiji je sada katanac, izgrađena je prije nekoliko godina kao namjenski objekat koji je nedostajao gradu. U međuvremenu, ona je prodata, a novi vlasnik – sarajevska firma „Baustil“ nije prijavila radnika niti je imala instaliran fiskalni sistem za naplatu usluga zakupa tezgi. Iako je Porezna uprava tržnicu zapečatila „do otklanjanja nepravilnosti“, situacija je nepromijenjena već mjesecima.

– Ko god da je kupio tržnicu, treba ispoštovati namjenu tog prostora. Ako ne, onda neka se vrati prijašnjem vlasniku. Kako god, mi ispaštamo, jer vlasnik ne želi prijaviti tržnicu, primiti radnika i postaviti kasu. Goražde je jedini grad u BiH koji nema ni zelenu, ni glavnu tržnicu koja bi radila bar sedmično. Odgovorno tvrdimo da u Goražde svaki dan uđe 10-15 tona hrane i pića, koji se prodaju bez „popovog zapisa“, izvan sistema. Zato ću poljoprivrednicima predložiti da na sred trga ili mosta postavimo četiri šatora, napravimo sajam koji će biti naša svakodnevna tržnica – ističe Muslimović.

Jedini grad u BiH koji nema ni zelenu, ni glavnu tržnicu

Štandovi se subotom, pazarnim danom, formiraju ispred kapije

Već mjesecima svoje proizvode prodaju na ulici

Performansom u Omladinskoj ulici u Goraždu, ali i još šest bh. gradova Udruženje dramskih umjetnika „ALT Teatar“ iz Sarajeva obilježilo je Međunarodni dan mladih. Događaj je organiziran pod simboličnim nazivom „A gdje ti ideš?“, kako bi se skrenula pažnja na trend odlaska mladih iz manjih bh. gradova, ali i van države. - I mi se pitamo gdje to idu mladi, gdje žele da idu, gdje žele da idu ovo društvo i ova država. A mladi odlaze zbog nedostatka prilika u svojim lokalnim zajednicama, nemogućnosti zapošljavanja u svojoj struci… Ja znam iz ličnog iskustva da je od 27 učenika iz razreda moje generacije više od pola ostalo u Sarajevu nakon studija. Ne žele da se vrate, čak ni u Sarajevu ne rade u svojoj struci, ali zbog boljeg kvaliteta života, više kulturnih i društvenih sadržaja ostaju tamo - kazao nam je Aldin Džananović, koordinator projekta.

Dodaje da je jedini način da se aktuelni trendovi promijene to da mladi preuzmu sudbinu u svoje ruke, da ne očekuju da će to učiniti neko drugi i da se sami izbore za ono što im nedostaje.Povodom Međunarodnog dana mladih Ministarstvo za obrazovanje, mlade, kulturu i sport BPK organiziralo je i tribinu na otvorenom „Mladi pitaju“, a održan je i susret povodom osnivanja Omladinskog kulturnog centra u Goraždu. Volonterski servis mladih, u saradnji s organizacijom “World Vision”, upriličio je i izložbu likovnih radova djece do 12 godina o temi „Solidarnost u vrijeme pandemije u Goraždu“. Najboljim mladim autorima uručene su nagrade. Na ranije raspisani konkurs stigla su 43 rada, a svi učesnici dobili su zahvalnice.

Događaj je organiziran pod simboličnim nazivom „A gdje ti ideš?“

Sve je više onih koji napuštaju grad i državu

Medicinska sestra Mersiha Pecikoza od početka pandemije radila je u direktnom kontaktu sa osobama pozitivnim na COVID-19, ali je i nekoliko dana zasluženog odmora odlučila dobrovoljno provesti među inficiranim štićenicima Doma za stare i iznemogle osobe u Goraždu.&nbsp;Njen dolazak u ustanovu sa 26 oboljelih, starijih osoba, te troje uposlenih koji su van stroja, dočekan je sa oduševljenjem, posebno zbog toga što su u proces njege štićenika od prije nekoliko dana uključeni manje iskusni kadrovi. 
- Radila sam šest mjeseci i bilo mi je potrebno bar desetak dana da odmorim psihički. Čestitam ovim ljudima koji su se u proteklih šest mjeseci uspjeli odbraniti, jer mi još uvijek ne znamo kako se virus može prenijeti. To može biti čak i preko prehrambenih artikala. Čim sam saznala da je virus ušao u Dom javila sam se mojim prijateljima i ponudila da pomognem i u obuci osoblja, i u radu sa štićenicima. Do petka sam tu, moram se testirati jer je takvo pravilo da bih u ponedeljak mogla na svoj posao – kaže Mersiha Pecikoza.

Nije prvi put da ova humana Višegrađanka stane u prve redove. Nakon što je rat prekinuo njeno školovanje u Srednjoj medicinskoj školi u Sarajevu, koju je upisala 1989. godine, Mersiha se, još maloljetna, priključila bataljonu Lim u 1. slavnoj višegradskoj brigadi. Od kraja 1993. radila je i kao sestra Ratne bolnice Goražde, gdje je nastavila raditi i kasnije. Od marta je raspoređena u Prijemno – trijažni odjel Kantonalne bolnice, gdje su se javljali svi sumnjivi pacijenti, u izoliranom dijelu brinula o pozitivnim na COVID19.- Svi smo bili u šoku i bez ikakvih informacija, osim onih iz medija, među ljudima je na početku bila velika panika. Ja paniku nisam osjećala i radila sam dva mjeseca nakon operacije žuča, iako možda nisam ni smjela biti tu. Odazvala sam se jer imam iskustvo, mislim da mogu dati podstrek i mlađim sestrama – kaže Pecikoza. Mlađe kolege znala je ohrabriti i šalom da koronavirus nije ni kengur, ni skakavac pa da skače na čovjeka, ali da se mjere zaštite moraju poštivati. 

Nakon što su uzorci za dvije medicinske sestre i jednu njegovateljicu bili pozitivni, Dom je došao u probleme sa nedostatkom medicinskog osoblja. Angažovano je nekoliko medicinara, ali nedostaje im iskustvo u radu tokom epidemije. – Priključila nam se Mersiha, kojoj se ne mogu dovoljno riječima zahvaliti. Ona će obučiti osoblje, jer zaista ima dosta iskustva i mnogo nam je već pomogla svojim savjetima. Njeno javljanje i stavljanje na raspolaganje predstavlja ohrabrenje za sve da ćemo izaći kao pobjednici iz svega ovog – kaže direktor Doma, Anes Begović.

Pacijenti u Domu za stare u Goraždu su u stabilnom stanju, ali su u poznim godinama i sa oboljenjima koja su njihovo stanje učinila teškim i prije nego što su inficirani. U najtežem stanju je jedna od štićenica. – Par korisnika ima simptome poput mučnine i malaksalosti, respiratornih problema i povišene temperature nema. Imamo jednu stariju ženu koja od ranije ima hroničnih oboljenja, ona je u malo težem stanju, a ovo ostalo je za sada ok – dodaje Begović.

On ističe da je Krizni štab Ministarstva zdravstva obećao angažman ljekarskog tima koji će kontinuirano da boravi u Domu. U međuvremenu, stanje sa hranom, lijekovima i zaštitnom opremom je zadovoljavajuća, ali iz ove ustanove navode da bi im pomoć u vitaminskim terapijama, zaštitnoj opremi i sredstvima koja se mnogo troše, dobro došla.

Dočekana s oduševljenjem

Teško stanje u Goraždu: Medicinska sestra Mersiha Pecikoza dobrovoljno se priključila uposlenima u Domu za stare

Goraždanki Hanki Hadžić iz sela Bakije stigao je građevinski materijal za novu kuću, ali ova hrabra i već iscrpljena majka trojice bolesnih sinova nema mogućnosti da ga bez pomoći dobrih ljudi ugradi. O njenoj borbi koja traje godinama “Avaz” je ranije pisao, a iako je ljubav majke prema djetetu bezgranična, ova starica je prošla i previše iskušenja.

Posljednjih 14 godina, nakon smrti muža Halida, tešku borbu sa životom i zdravstvenim problemima duševno oboljelih Keme, Dženana i Džeme Hanka vodi sama. Iako je imala takvih prijedloga, njeno srce ne bi moglo izdržati rastanak i njihov smještaj u neku od ustanova. - Svaka majka svoj evlad voli, da je ne znam kakav. Ne može se ništa porediti s evladom – kaže Hanka Hadžić. Našu ekipu prepoznala je i tokom nedavnog potpisivanja ugovora o dodjeli građevinskog materijala u Ustikolini. Kuća u Bakijama u kojoj žive trošna je, ispucala i prokišnjava, jer je davno građena. Prilaz je moguć samo pješice.

- Kupili smo nekako zemljište u Vranićima, kako bismo bili bliže ambulanti, bolnici, prodavnici, jer do Bakija je 20 kilometara i zbog običnih tableta moraju plaćati taksi. Na tom području su se javila i klizišta, tako da je nemoguće da ostanu gore. Pomogli smo joj i ja i dobri ljudi iz Australije koji su prikupili nešto novca nakon što su pročitali priču o njoj - kaže Hankin brat Avdulah Ćurovac.Federalno ministarstvo izbjeglica dalo je materijal, a sada treba početi graditi.

- Ona ima 80 godina, brine se o tri sina duševna bolesnika i para za radove nema, jer nije u mogućnosti ni pelene sinovima da uzme. Apeliram na dobre ljude, ako ima iko da pomogne. I ja sam prije mjesec imao moždani udar, penzioner sam i ne mogu joj puno pomoći.Humani ljudi koji žele pomoći požrtvovanoj majci sve dodatne informacije mogu dobiti na broj 062-425-280. Za eventualne uplate novčanih sredstava za pomoć u izgradnji kuće otvoren je račun u „NLB banci“, ekspozitura Goražde, broj 1322602022646450.

Kuća u Bakijama u kojoj žive je trošna i prokišnjava

Hanka sa sinovima Dženanom i Kemom ispred trošne kuće

Novi dom požrtvovana majka neće moći izgraditi sama

“Za one koji su ostali bez posla besplatno, bujrum”, poruka je kraj štanda sa svježim povrćem bračnog para Ade i <a href="https://avaz.ba/tag/92457/indira-imsirovic">Indire Imširović</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/47139/hrenovica">Hrenovici</a><a href="47139"></a> kod Pala. Ovi dobri ljudi kažu kako je neobičan oglas tu već mjesecima, od početka pandemije koronavirusa, ali nisu željeli javno o tome pričati.

Proizvodnjom povrća bave se šest godina, a počeli su kada je Indira ostala bez zaposlenja. Rradila je kao medicinska sestra, a 2014. godine je dobila otkaz i proživljavala je ono što hiljade radnika proživljavaju danas.- Suprug mi je tada predložio da iskoristimo zemlju koju imamo ovdje i počeli smo s jednim plastenikom od stotinu kvadrata, a danas imamo dva dunuma. Najviše proizvodimo paradajz, a imamo i papriku, krastavac - navodi Indira Imširović. Iako su se oboje u međuvremenu zaposlili u Domu zdravlja u Prači, ljubav prema poljoprivredi ne prestaje i svake godine sve više šire proizvodnju. - Svi nas pitaju kako stižemo, a mi ni sami to ne znamo. Imamo dvoje djece, kćerka ima 12, sin deset godina, pa nam i oni već priskoče u pomoć - govori Indira.

Kada je počela pandemija koronavirusa, a uporedo s njom i dijeljenje otkaza u firmama širom BiH, Imširovići su se sjetili kako je njima bilo u danima dok nisu imali posla i sigurne egzistencije. Zato su odlučili da sa svima koji naiđu kroz Hrenovicu, a našli su se u takvoj situaciji, podijele ono što imaju. - Dolazi narod, idu na selo, a mi svakog pitamo je li zaposlen, a i ako nije ostao bez posla, stavimo više povrća. Mnogi se ustručavaju, ali ja kažem: “Ma, slobodno”, jer to su jedna do dvije tone, a mi ti nećemo osjetiti na ovu količinu - dodaje Indira.

Mnogi se ustručavaju, ali ja kažem: “Ma, slobodno”, govori Indira

Indira Imširović kraj štanda s povrćem: Poruka onima koji naiđu

Besplatno povrće za one koji su ostali bez posla

Udruženje antifašista i boraca NOR-a iz Goražda uspjelo je sanirati Partizansko groblje na Hranjenu. U kompleksu u kojem su sahranjeni borci partizani koji su krajem januara 1942. godine oslobodili Goražde i prekinuli četnički pokolj civila ovog kraja počiva 36 pripadnika 3. i 4. sandžačke, 1. proleterske, 7. crnogorske, 4. sarajevske, 6. istočnobosanske i 1. dalmatinske brigade.

Tokom rata sve je devastirano, a ograda koja je štitila prostor s grobnicama je ukradena. Obnovom dijela kompleksa djelimično je ispravljena nepravda prema herojima na čijim je grobovima decenijama pasla stoka.

- Projekt smo uradili još 2011. godine i od tada traju naši pokušaji da osiguramo sredstva. Bilo je potrebno oko 23.000 KM za obnovu groblja i spomenika koji se nalazi na suprotnoj strani ceste, a koji je, također, uništen. Sredstava je uvijek nedostajalo. Godinama nije išlo pa smo se prije tri godine odlučili da prvo uredimo groblje, da ga zagradimo kako bi se spriječilo njegovo propadanje. Za taj dio trebalo nam je oko 11.000 KM. Naši članovi koji su bili u mogućnosti svojim su radom na poslovima koje mogu raditi uštedjeli oko 4.000 KM – kazao nam je predsjednik UABNOR-a Goražde Uzeir Živojević.

Vlada BPK izdvojila je 1.000 KM, Gradska uprava Goražda 300, a najveći dio novca prikupili su građani Goražda, uz podršku udruženja antifašista iz Ilijaša, Hadžića i Ilidže. Na samom ulazu u Partizansko groblje nedavno je, uprkos protestima Udruženja, izgrađena hair-česma pripadnicima ARBiH.

Kako bi se sačuvao važan dio historije Goražda iz Drugog svjetskog rata, na zidu groblja postavljena je i spomen-ploča na Hranjenu. – Sa zida još trebamo ukloniti grafite koji su ispisani. Potrebno je sanirati i spomenik prekoputa, koji je imao popločani plato dimenzija pet sa šest metara, nisku ogradu i spomen-ploču. To je naš drug prema herojima koji su ginuli na ovim brdima kako bi Goražde bilo oslobođeno – ističe Živojević.

Bilo je potrebno oko 23.000 KM za obnovu groblja i spomenika

Okončana sanacija, ispravljen dio nepravde prema oslobodiocima Goražda

Dok broj zaraženih i osoba u izolaciji ponovo raste, veći dio dana Goraždani su bez vode. Tako je često u danima vikenda, ramazana, praznika. Najčešći odgovor koji daju nadležni u Javnom komunalnom preduzeću “6. mart” je da je došlo do pucanja cijevi ili se radi na zamjeni dotrajalih. Najkritičnija tačka je tzv. potisni cjevovod od Fabrike vode u Vitkovićima do Goražda. Tako je i posljednja najava glasila da će, zbog rekonstrukcije “potisnog cjevovoda”, građani biti bez vode do okončanja radova. Goraždani su najprije zbijali šale na vlastiti račun, ali na temperaturama višim od 30 stepeni snage za to ponestaje. Neodgovornost, bahatost, nesposobnost, komentari su koji se mogu pročitati na društvenim mrežama, a upućeni su odgovornima u komunalnom preduzeću i Gradskoj upravi. Sve su glasniji i prijedlozi da se protestima reagira na uskraćivanje vode, kao osnovnog ljudskog prava, te da se pobuna građana zbog izgradnje betonskih obaloutvrda pretvori u šire proteste zbog ukupne situacije u gradu s neriješenim životnim pitanjima poput vodosnabdijevanja. Traži se i reakcija Tužilaštva BPK Goražde, jer Goražde je prije dvadesetak godina uložilo oko 3,7 miliona dolara u izgradnju cjevovoda. Kvalitet cijevi, međutim, takav je da ne mogu izdržati pritisak te dolazi do čestih pucanja.

Sve su glasniji prijedlozi za proteste

Suhe cijevi i na 30 stepeni

U periodu od 17. marta do 15. juna na području BPK Goražde 334 osobe ostale su bez posla. Samo u prvih 12 dana juna otpušteno je 40 radnika, što je u jednom od najmanjih kantona alarm za uzbunu. Prema riječima direktorice Službe za zapošljavanje BPK Aide Bezdrob, uglavnom se radi o radnicima iz proizvodnje, uz manji broj osoba iz javnog sektora kojima je istekao ugovor ili su završile pripravnički staž.

&nbsp;Procentualno gledano, imamo povećanje broja nezaposlenih, u poređenju s periodom prije pandemije koronavirusa, za 3,2 posto. S obzirom na to da veliki broj radnika u našem kantonu ima ugovore na određeno vrijeme, kod većine prijavljenih su istekli. Samim povećanjem priliva nezaposlenih na evidenciju automatski raste i iznos sredstava potrebnih za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u vrijeme nezaposlenosti, koju trenutno koristi 266 osoba – kaže Bezdrob.

Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, negativan trend bit će nastavljen, jer veće kompanije u BPK oslonjene su na izvoz, na koji su utjecale mjere usvojene zbog pandemije u većini zemalja. U istom periodu na posao je primljeno ili vraćeno 230 radnika, uglavnom kod poslodavaca koji su u periodu stanja nesreće obustavili rad, a u toku je konkurs u firmi “Ginex”, koja želi uposliti 24 radnika.Na evidenciji Službe za zapošljavanje BPK trenutno su 3.363 osobe, među kojima su 278 visokoobrazovanih, 969 sa srednjom stručnom spremom, 987 kvalificiranih i 1.083 nekvalificirane osobe.

Negativan trend se nastavlja

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Zahvaljujući naporima Udruženja “Puls mladih”, izvorište Kiseljak u Bogušićima kod Goražda dobilo je potpuno drugačiji izgled. Izvor mineralne vode, poznat decenijama, bio je zanemaren i zapušten, a desetak mladih ljudi iz ovog mjesta polovinom 2018. godine odlučilo je obnoviti lokalitet po kojem su i Bogušići poznati.- Osnovali smo udruženje najviše zbog Kiseljaka, jer šta god smo ranije pokušavali nismo uspijevali jer nismo imali svoj račun, mogućnost transakcija, a nismo mogli tražiti finansijsku pomoć za naše projekte. Krajem 2018. aplicirali smo za sredstva namijenjena razvoju turizma i od Ministarstva privrede BPK dobili 7.000 KM. To su nam bili prvi koraci – kaže predsjednik Udruženja Amel Begović.

Grad Goražde izdvojio je 2.500 KM, dvije firme po 500 KM, a ostatak sredstava su skupljali mještani i posjetioci Kiseljaka. U radove je do sada uloženo oko 14.000 KM.Ističe da im je cilj stvoriti pretpostavke da izvor mineralne vode ponovo bude posjećen kao nekad. – Navodno je zdrava za bubrege. Dok smo radili, dolazila je gospođa iz Sarajeva, sa baš dosta ambalaže da naspe. Kaže dolazila je i ranije zbog neke jedne koja ima problema s bubrezima. A u Bogušićima slabo ko ima da je obolio od bubrega – kaže Begović.

Za završetak radova Udruženju “Puls mladih” iz Bogušića potrebna je pomoć pa je i na samom izvorištu postavljen natpis kojim se pozivaju svi koji su u mogućnosti da izdvoje dio sredstava. - Treba nam još oko 7.000 KM da bi se projekt okončao, a naknadno bismo mi dodatno uredili, sadili cvijeće i ostalo - ističe Begović.

U radove je do sada uloženo oko 14.000 KM

Begović: Izvor je bio godinama zapušten

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Okupljanje građana naselja Luka, peticija <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždana</a>&nbsp;sa zahtjevom da se obustave radovi, sastanak sa predstavnicima institucija i preduzeća uključenih u projekat, pa ni formiranje „živog zida“ na obali Drine nisu bili dovoljni ni da se pokuša pronaći kompromis i zaustavi izgradnja višemetarskog betonskog zida u naselju Luka.&nbsp;Dok se radovi nastavljaju stanovnici Luke navode da neće dopustiti da ih realizatori projekta izgradnje obaloutvrda zauvijek odvoje od rijeke pored koje su odrastali, a koju sada ne mogu ni vidjeti.&nbsp;&nbsp; - Jedinstven stav građana Luke, kojeg podržava i većina stanovnika Goražda, je da se izgrađeni dio zida treba ukloniti, ali naši zahtjevi se uglavnom ignorišu. Umjesto da nam dokazuju da je sve po zakonu, očekujemo da institucije konačno počnu tražiti rješenje koje će biti prihvatljivo i za građane. Ako se to ne desi mi ćemo svoju borbu nastaviti svim zakonskim sredstvima, a krajnji korak je i podizanje tužbi protiv svih koji su prekršili zakon i ugrozili naša prava – kazao nam je Mirsad Kadrić, predstavnik građana Luke.

Izgradnja obaloutvrda na Drini je projekat koji se finansira kreditom Svjetske banke, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Radovi od Mosta žrtava genocida u Srebrenici do administrativne granice sa Općinom Novo Goražde u RS koštat će oko 10,5 miliona KM. Mnogi ističu kako ovo više nije borba samo stanovnika naselja Luka, jer je izgradnja obaloutvrda planirana i uzvodno od Mosta žrtava genocida, kroz centar Goražda, za što je Grad Goražde već zatražio dodatnih 20 miliona KM.&nbsp;- Ovo je borba ili kapitulacija, jer ljepota življenja u Goraždu korespondira sa rijekom Drinom. Ono što smo odbranili u periodu agresije platili smo životima. Bitku koja se odvija u miru, u procesu namještenih javnih nabavki a sve pod opravdanjem zaštite ljudi, ćemo izgleda izgubiti. Ovim projektom izgradnje obaloutvrda napadnuto je samo Goražde, kao prostor na kojem su ljudi odlučili da žive i da cijenu slobode plate životima – kaže Dževad Adžem (DF), jedini predstavnik BPK u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

On dodaje da je ogorčen na dio stanovništva koji ne shvata da se ne radi samo o dijelu obale u naselju Luka, već da slijedi nastavak izgradnje, ako se nešto ne poduzme. 
- Goraždani će, umjesto da uživaju u ljepotama rijeke, imati neprirodnu, vještačku fortifikacijsku prepreku i to više neće biti grad na Drini, nego grad okovan obaloutvrdama. Bez masovnosti i bez ikakvog ličnog suprotstavljanja načelniku, vijeću i ostalima, Goraždani neće položiti veliku maturu u miru. U pitanju je odbrana vizuelnog izgleda grada, a borba može rezultirati uspjehom samo ako svi rijeku Drinu doživljavamo kao prirodno bogatstvo s kojim raspolaže ovaj grad – ističe Adžem.
On je inicirao sastanak sa federalnim ministrom Šemsudinom Dedićem, kojem će prisustvovati i predstavnici ogorčenih građana. Bit će prezentirana kompletna dokumentacija, te utvrđeno je li cijeli postupak vođen zakonito i transparentno, ali bez obzira na ishod, Adžem obećava da će uputiti inicijativu da se izgradnja obaloutvrda zaustavi do pronalaska alternativnog rješenja s kojim će biti zadovoljni i građani.

Nezadovoljni građani ističu da nikada nisu bili u prilici da saznaju na koji način se planira graditi „zid plača“, kako ga nazivaju. Upozoravaju da je tokom pripreme projekta i same izgradnje prekršen Zakon o vodama u FBIH jer je odobrenje za građenje izdala Gradska uprava, iako je vodotok Drine u nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Agencije za vodno područje Save.&nbsp;Prekršeno je i niz drugih zakonskih akata, te narušena homogenost i heterogenost naselja, degradiran pejzaž, narušeno je pravo na pogled, nesmetan pristup rijeci Drini, dugogodišnji način urbanog življenja, te izvršeno obezvrijeđivanje imovine građana.&nbsp;&nbsp;

Jedinstven stav građana Luke, kojeg podržava i većina stanovnika Goražda, je da se izgrađeni dio zida treba ukloniti, ali naši zahtjevi se uglavnom ignorišu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Izmjenama i dopunama zakona o plaćama i naknadama poslanika i funkcionera koje bira, imenuje ili čiji izbor potvrđuje <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Skupština BPK Goražde</a>, usvojenim na sjednici Kantonalne skupštine, predviđeno je smanjenje plaća i funkcionera u BPK za deset posto.&nbsp;Sredstva prikupljena na ovaj način bit će usmjerena na poseban kod Ministarstva privrede i služit će za pomoć privrednim subjektima za prevazilaženje posljedica pandemije. Međutim, ova odluka samo na prvi pogled predstavlja znak dobre volje poslanika i ministara da sa realnim sektorom podijele teret krize. 
Posljednjim izmjenama zakona poništena je odluka iz 2014. godine kada je, zbog velikih protesta građana u više bh gradova, Skupština smanjila plaće poslanika i funkcionera za deset posto. Tako će sada poslanicima i ministrima plaće ostati umanjene za isti iznos, ali samo do prestanka stanja nesreće u FBiH. Nakon toga bi u svojim novčanicima trebali imati iznose koji su za deset posto veći nego u proteklih šest godina.

- Na klupe smo dobili samo tekst članova koji se mijenjaju, a tekst zakona nije nam ni dostavljen. Tek sam poslije saznala da će se u slučaju poslanika umanjenje odnositi na paušal, a ne na platu. Mislim da je nečasno zloupotrijebiti situaciju sa korona virusom, da se plate vrate na nivo iz 2014. godine i partnerima u koaliciji sam rekla da nam to nije potrebno. Mislim da većina poslanika nije ni shvatila šta je u pitanju – kazala nam je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde.
Poslanik Ernest Imamović (SDP) kaže da jedan broj poslanika nije ni imao u vidu odluku iz 2014. godine, koju su usvojile kolege iz prethodnog mandata, te da je pošteno glasao za izmjene zakona pokazujući solidarnost sa privrednicima.
– Mi smo, kao opozicija, glasali za racionalan prijedlog da se u toku korona virusa uplaćuje 10 posto od plate, jer da nismo to bi bilo komentarisano na različite načine. Već na narednoj sjednici predložićemo izmjenu da se nakon prestanka korona virusa plate ne povećavaju – kazao nam je Imamović.

Dok se u skupštinskim klupama i vladinim stolicama očigledno razmišljalo o povećanju ličnih prihoda, Obrtnička komora BPK nezadovoljna je mjerama vlade.&nbsp;Predsjednik komore Ahmed Popović kaže da će subvencijama sa kantonalnog nivoa biti obuhvaćeni samo obrtnici kojima je naredbama CZ bio zabranjen rad, odnosno 17 posto od ukupno 280 članova komore.&nbsp;&nbsp;

- Mi smo izigrani od vlasti. Trebali smo odjaviti obrte odmah na početku pandemije. Ovo što rade je odraz morala, jer sprovode samo ono što je u njihovom interesu. Svakodnevno na budžet upošljavaju podobne, a pripremili su i povećanje plata – kaže Popović.&nbsp;

Niz mjera predlagalo je i Udruženje poslodavaca BPK, ali neke od najvažnijih vlada nije uvažila.&nbsp;– Federalni korona zakon predvidio je uplatu doprinosa na minimalnu plaću, što nije dovoljno. Bio je dogovor da se radi na donošenju kantonalnih korona zakona, koji će predvidjeti isplatu neto plata i drugih vidova pomoći. Znamo da su budžeti u krizi, pogotovo naš kantonalni, ali nadamo se da će se iznaći način da se pomogne privrednim subjektima, kako onima čiji je rad zabranjen naredbama Civilne zaštite, tako i ostalima kojima je bilo ugroženo poslovanje – kazao nam je sekretar Udruženja, Adnan Bukva.&nbsp;

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Nakon što su snage JNA i srpske vojske zauzele sve susjedne gradove, 4. maja 1992. godine počeo je opći napad i na Goražde. U ranim jutarnjim satima, koordinirano iz svih pravaca, počeli su artiljerijski napadi po gradu i linijama odbrane, a potom i pješadijski udari na linije neopremljenih, nenaoružanih branilaca. - Imali smo informaciju, zahvaljujući našoj državnoj bezbjednosti i praćenju njihovih telefonskih razgovora, da će se 4. maja desiti napad na Goražde. Pretpostavljajući pravce kojima će krenuti neprijatelji, izveli smo jedinice kako bismo se suprotstavili. U 6 ujutro, kada je bilo najavljeno, nije se ništa desilo tako da sam se ja vratio u grad. Tada je počeo napad, a prvi RB pogodio je Općinu Goražde – sjeća se Abduselam Sijerčić Pelam, jedan od organizatora otpora i ratni komandant 31. drinske udarne brigade.

Hiljade branilaca, većina s ručno rađenim, lovačkim ili bez ikakvog naoružanja, izašle su na linije odbrane grada. Tokom cijelog rata odolijevali su napadima nekoliko korpusa VRS i plaćeničkih jedinica iz Srbije, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja. Za herojstva stanovnika jedinog slobodnog grada na Drini ubrzo je čuo cijeli svijet, a gradom herojem prvi ga je nazvao bivši američki predsjednik Bil Klinton.

- Generacija ljudi koji su se organizirali i prvi stali u odbranu, imala je svoje ideale. Odgajani su u takvom vremenu da domovinu treba braniti, da je to naša moralna i svaka druga obaveza. Kad je došlo do raspada bivše Jugoslavije, nama je ostao isti taj patriotizam, ali sveden na BiH. S druge strane, oni koji su bili plaćeni za to, koji su trebali da to rade, totalno su promašili. Vrlo često smo dolazili u verbalni sukob s tim ljudima, jer je bilo čak i nekih koji su tvrdili da će Goražde ostati oaza mira i nakon pada Foče, Višegrada i drugih gradova, da će to politika riješiti na svoj način – kaže Sijerčić.Iz prvih patriotskih snaga kasnije su stasale brigade koje su, samo četiri mjeseca od početka agresije, krenule u kontraofanzivu, oslobodile lijevu i desnu obalu Drine i neprijatelja potisnule dalje od grada te tako postigle najveću pobjedu jedinica ARBiH u prvoj godini rata. Članovi porodica poginulih branilaca i preživjeli heroji proteklog rata danas su na marginama društva.

- Oni koji su odbranili Goražde, išli su vođeni patriotizmom i željom da odbrane svoj grad, svoju državu, porodice. Bez ikakvih namjera da to kasnije kapitaliziraju ili iskoriste nešto iz svega toga. Ništa nam nije palo teško, osim žrtava koje smo podnijeli, jer to su svi naši članovi porodica, prijatelji, drugovi. Međutim, sad kad vidimo koliko su profitirali oni koji su najmanje zaslužili, koji su čak trebali biti suđeni poslije rata zato što nisu uradili ono što su trebali, onda to teško pada – ističe Sijerčić.Tokom 1.336 dana opsade, u gradu bez struje, vode, lijekova i hrane ubijeno je skoro 2.000 civila. Ubijeno je ili ranjeno skoro 500 djece. Za odbranu Goražda život je dalo više od 2.000 pripadnika ARBiH i MUP-a.

Generacija ljudi koji su se organizirali i prvi stali u odbranu, imala je svoje ideale

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo je iz radoznalosti, a preraslo u ljubav i hobi koji ne bi mijenjala ni za jedan drugi. Dika Maslan jedna je od rijetkih žena pčelarki. U naselju Bare na periferiji Goražda, u&nbsp; pčelinjaku od skoro 80 košnica, već tri godine uspješno se bavi pčelarstvom.

Kaže da je skoro 15 godina radila po kuhinjama, pravila pite, kolače i druge pekarske proizvode, jer posla za grafičara nije bilo. A onda je poslušala savjet prijatelja i počela da se upoznaje s fascinantnim svijetom pčela, s kojima čovjek živi hiljadama godina, a nikada ih do kraja nije upoznao.

- Prvo sam otišla u pčelinjak da vidim jesam li alergična, jer tada ne počinješ nikako. A onda kreneš, svakim danom želja je sve veća, jer zavoli se. Tri godine su prošle, ne mogu reći da znam sve, ali dosta sam naučila za kratko vrijeme – kaže Dika. U pčelarskom odijelu ovu Goraždanku vjerovatno ne bismo vidjeli da nije bilo dugogodišnjeg prijateljstva s bračnim parom Emirom i Hatidžom Čolić iz okolice Rogatice. S Hatidžom je počela proizvoditi i različite preparate i kreme na bazi voska – s kantarionom, nevenom, propolis kremu, propolis u etanolu ili maslinovom ulju.

- Sa medom radim čuvarkuću, ona je dobra za štitnjaču i čišćenje krvi. Imam mladi orah u medu, koji je bogat jodom, tako da i on pomaže onome kod koga je slab rad štitne žlijezde. Onda, imam žaru, kunicu i bokvicu u kombinaciji za želudac, polen, propolis i med za jačanje imuniteta baš u vrijeme korone te matičnu mliječ u ampulama i s bagremovim medom – kaže Dika Maslan.&nbsp; Suprug Muharem pomaže oko pripreme sanduka i ramova, dok Dika u pčelinjaku radi samostalno. - Neki mi se čude što toliko radim, ali u pčelinjaku uvijek ima posla. Zavoli se taj rad u prirodi, a i same pčele. Što si duže s njima, sve ih više voliš i poštuješ – objašnjava nam.

Porodični prijatelj Emir Čolić pčelarstvom se bavi već 22 godine i u pčelinjacima u BPK i u Hercegovini ima ukupno 124 košnice. - Nabavio sam dvije košnice, a za tri godine sam imao 77. To je velika investicija u početku, ali ako čovjek predano radi i posveti se tome, isplati se – kaže Emir.

Prvo sam otišla na pčelinjak da vidim jesam li alergična, govori Maslan

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Stanovnici naselja Luka, okupljeni u neformalnu grupu građana, započeli su potpisivanje peticije sa zahtjevom da se obustavi gradnja višemetarskih betonskih obaloutvrda te da se pronađe adekvatnije rješenje za odbranu od eventualnih poplava. Peticiju je već u prvim satima potpisalo nekoliko stotina građana, koji su ogorčeni zbog činjenice da je realizacija projekta koji se finansira iz kredita Svjetske banke, već u završnoj fazi, a da niko od njih nije imao informaciju kako će obaloutvrde na kraju izgledati.

Sve je postalo jasno kada je na dijelu obale, ispod naselja Luka, podignut nekoliko metara visok betonski zid pa je stanovnicima zaklonjen i pogled na ovu prelijepu rijeku.Ovom temom bavio se i kolegij Gradskog vijeća. Na zahtjev vijećnika Enesa Džemidžića (DF) i Almira Hasanefendića (SBB), usvojen je zaključak kojim se od Gradske uprave, Agencije za sliv rijeke Save i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva traži da svim zainteresiranim građanima učini dostupnim projekt gradnje obaloutvrda na rijeci Drini. Na prijedlog vijećnika Jasmina Bešlije (SDP), na dnevni red vanredne sjednice, koja će se održati polovinom maja, bit će uvrštena i informacija o gradnji obaloutvrda. Sve odluke kolegija usvojene su jednoglasno.

Traže da se pronađe adekvatnije rješenje za odbranu od eventualnih poplava

Potpisivanjem peticije iskazali nezadovoljstvo

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Stanovnici goraždanskog naselja Luka zatražili su da radovi na izgradnji obaloutvrde na Drini, u blizini njihovih kuća, budu obustavljeni dok se sa nadležnim organima ne dogovori rješenje prihvatljivo za sve.

- Danima posmatramo kako se zid gradi i zaklanja nam pogled na rijeku Drinu. Čekali smo da nam neko od predstavnika vlasti objasni zašto nam se uskraćuje pravo da uživamo u pogledu na rijeku pored koje živimo. Pošto smo zbog ovog vanrednog stanja bili uskraćeni da reagiramo, a vidimo da izvođači nastavljaju graditi bez obzira na ovu situaciju oko korone odlučili smo da se oglasimo i zatražimo da se hitno zaustavi nastavak gradnje zida – kaže Senka Dedović, predstavnica građana Luke.

Protiv izgradnje zida, kojeg ovdašnja javnost već naziva kineskim, najavljeno je potpisivanje peticije, u kojoj će učestvovati i ostali stanovnici Goražda. Hamed Dragolj u Luci živi već 35 godina i neshvatljivim smatra ovakve postupke.

– Gledati u beton pored rijeke Drine je nezamislivo. Mi smo pored Drine ostali zbog nje same, pa i u vrijeme kada pored nje nije bilo lako i lijepo. U slučaju rasta nivoa vode u ovo naselje će ući podzemne vode, pa se zbog ovog zida neće moći vratiti u korito i u našim kućama će se zadržati mjesecima – kaže Dragolj.Mirsad Kadrić ističe da je i do sada odnos gradskih vlasti prema stanovnicima ovog naselja bio maćehinski, jer decenijama žive pored objekta “šljunkare”, guše se u prašini jer cesta kroz naselje se ne spira, a niz je problema i na kanalizacionoj mreži.

– Tražimo da se ova ulica pere barem jednom sedmično, a što se tiče obaloutvrda, niko od stanovnika projekt nije vidio, niti je bilo ko iz opštine ili mjesne zajednice došao da nas nešto pita. Ako sada ne dođu mi ćemo stati i zaustaviti radove. Imamo valjda i mi neko pravo!? Ili nemamo, da idemo svi odavde, pa da dođu neki novi koji vole betone – dodaje Kadrić.

Izgradnja obaloutvrda na Drini finansira se iz kredita Svjetske banke u iznosu od oko 10 miliona KM. Projekat je iniciran nakon velike poplave, koja je 2010. godine nanijela velike štete pojedinim dijelovima grada. Iz Gradske uprave su kazali da su kompletnu proceduru vezanu za projekt provodili Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i Svjetska banka. Istovremeno je zatraženo i dodatnih 20 miliona KM za nastavak izgradnje obaloutvrda kroz sami centar grada, uzvodno od Luke.

Zatražili da se obustavi gradnja obaloutvrde

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Prvog dana ramazana ispred Kajserija džamije u Goraždu organizirana je podjela paketa sa prehrambenim artiklima za socijalno ugrožene stanovnike BPK. Značajnu pomoć osiguralo je Udruženje “Izvor dobročinstva”, uz podršku Vlade i naroda prijateljskog Kuvajta. - U sklopu ovog projekta podjele paketa u vremenu pandemije, a nastupa i ramazan, došli smo i u Goražde. U proteklih dvadesetak dana posjetili smo 28 gradova i uručili skoro 1.000 paketa, odnosno 35 tona hrane. Želim da zahvalim i kuvajtskom narodu, koji je najvećim dijelom i donator ove pomoći – kazao je Emir Spahić iz Udruženja “Izvor dobročinstva“. Prema riječima Dženana ef. Imamovića, koordinatora Goraždanskog muftijstva za rad s nevladinim organizacijama, ova donacija posebno je vrijedna, jer stiže prvog dana ramazana.- Ljudi, praktično, pokazuju šta znači ramazan, da ramazan nije samo odricanje od jela i pića nego da je i prilika da ljudi dodatno pokažu pažnju prema drugim ljudima. Molim Allaha, dž. š., da sve te ljude koji su na bilo koji način u ovom procesu učestvovali, nagradi – kazao je Dženan ef. Imamović, koordinator Goraždanskog muftijstva za rad s nevladinim organizacijama.Pomoć namijenjena socijalno ugroženim i marginaliziranim grupama uručena je u saradnji s Centrom za socijalni rad, a preuzeli su je predstavnici 11 udruženja.

Pomoć osiguralo Udruženje "Izvor dobročinstva" i Vlada Kuvajta

Posebno vrijedna donacija prvog dana ramazana

Već mjesecima svoje proizvode prodaju na ulici

Sve je više onih koji napuštaju grad i državu

Teško stanje u Goraždu: Medicinska sestra Mersiha Pecikoza dobrovoljno se priključila uposlenima u Domu za stare

Novi dom požrtvovana majka neće moći izgraditi sama

Besplatno povrće za one koji su ostali bez posla

Okončana sanacija, ispravljen dio nepravde prema oslobodiocima Goražda

Suhe cijevi i na 30 stepeni

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Paketi s hranom za socijalno ugrožene

Bosansko-podrinjski kanton

Već mjesecima svoje proizvode prodaju na ulici

Sve je više onih koji napuštaju grad i državu

Teško stanje u Goraždu: Medicinska sestra Mersiha Pecikoza dobrovoljno se priključila uposlenima u Domu za stare

Novi dom požrtvovana majka neće moći izgraditi sama

Besplatno povrće za one koji su ostali bez posla

Okončana sanacija, ispravljen dio nepravde prema oslobodiocima Goražda

Suhe cijevi i na 30 stepeni

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Paketi s hranom za socijalno ugrožene