Dok broj zaraženih i osoba u izolaciji ponovo raste, veći dio dana Goraždani su bez vode. Tako je često u danima vikenda, ramazana, praznika. Najčešći odgovor koji daju nadležni u Javnom komunalnom preduzeću “6. mart” je da je došlo do pucanja cijevi ili se radi na zamjeni dotrajalih. Najkritičnija tačka je tzv. potisni cjevovod od Fabrike vode u Vitkovićima do Goražda. Tako je i posljednja najava glasila da će, zbog rekonstrukcije “potisnog cjevovoda”, građani biti bez vode do okončanja radova. Goraždani su najprije zbijali šale na vlastiti račun, ali na temperaturama višim od 30 stepeni snage za to ponestaje. Neodgovornost, bahatost, nesposobnost, komentari su koji se mogu pročitati na društvenim mrežama, a upućeni su odgovornima u komunalnom preduzeću i Gradskoj upravi. Sve su glasniji i prijedlozi da se protestima reagira na uskraćivanje vode, kao osnovnog ljudskog prava, te da se pobuna građana zbog izgradnje betonskih obaloutvrda pretvori u šire proteste zbog ukupne situacije u gradu s neriješenim životnim pitanjima poput vodosnabdijevanja. Traži se i reakcija Tužilaštva BPK Goražde, jer Goražde je prije dvadesetak godina uložilo oko 3,7 miliona dolara u izgradnju cjevovoda. Kvalitet cijevi, međutim, takav je da ne mogu izdržati pritisak te dolazi do čestih pucanja.

Sve su glasniji prijedlozi za proteste

Suhe cijevi i na 30 stepeni

U periodu od 17. marta do 15. juna na području BPK Goražde 334 osobe ostale su bez posla. Samo u prvih 12 dana juna otpušteno je 40 radnika, što je u jednom od najmanjih kantona alarm za uzbunu. Prema riječima direktorice Službe za zapošljavanje BPK Aide Bezdrob, uglavnom se radi o radnicima iz proizvodnje, uz manji broj osoba iz javnog sektora kojima je istekao ugovor ili su završile pripravnički staž.

&nbsp;Procentualno gledano, imamo povećanje broja nezaposlenih, u poređenju s periodom prije pandemije koronavirusa, za 3,2 posto. S obzirom na to da veliki broj radnika u našem kantonu ima ugovore na određeno vrijeme, kod većine prijavljenih su istekli. Samim povećanjem priliva nezaposlenih na evidenciju automatski raste i iznos sredstava potrebnih za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u vrijeme nezaposlenosti, koju trenutno koristi 266 osoba – kaže Bezdrob.

Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, negativan trend bit će nastavljen, jer veće kompanije u BPK oslonjene su na izvoz, na koji su utjecale mjere usvojene zbog pandemije u većini zemalja. U istom periodu na posao je primljeno ili vraćeno 230 radnika, uglavnom kod poslodavaca koji su u periodu stanja nesreće obustavili rad, a u toku je konkurs u firmi “Ginex”, koja želi uposliti 24 radnika.Na evidenciji Službe za zapošljavanje BPK trenutno su 3.363 osobe, među kojima su 278 visokoobrazovanih, 969 sa srednjom stručnom spremom, 987 kvalificiranih i 1.083 nekvalificirane osobe.

Negativan trend se nastavlja

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Zahvaljujući naporima Udruženja “Puls mladih”, izvorište Kiseljak u Bogušićima kod Goražda dobilo je potpuno drugačiji izgled. Izvor mineralne vode, poznat decenijama, bio je zanemaren i zapušten, a desetak mladih ljudi iz ovog mjesta polovinom 2018. godine odlučilo je obnoviti lokalitet po kojem su i Bogušići poznati.- Osnovali smo udruženje najviše zbog Kiseljaka, jer šta god smo ranije pokušavali nismo uspijevali jer nismo imali svoj račun, mogućnost transakcija, a nismo mogli tražiti finansijsku pomoć za naše projekte. Krajem 2018. aplicirali smo za sredstva namijenjena razvoju turizma i od Ministarstva privrede BPK dobili 7.000 KM. To su nam bili prvi koraci – kaže predsjednik Udruženja Amel Begović.

Grad Goražde izdvojio je 2.500 KM, dvije firme po 500 KM, a ostatak sredstava su skupljali mještani i posjetioci Kiseljaka. U radove je do sada uloženo oko 14.000 KM.Ističe da im je cilj stvoriti pretpostavke da izvor mineralne vode ponovo bude posjećen kao nekad. – Navodno je zdrava za bubrege. Dok smo radili, dolazila je gospođa iz Sarajeva, sa baš dosta ambalaže da naspe. Kaže dolazila je i ranije zbog neke jedne koja ima problema s bubrezima. A u Bogušićima slabo ko ima da je obolio od bubrega – kaže Begović.

Za završetak radova Udruženju “Puls mladih” iz Bogušića potrebna je pomoć pa je i na samom izvorištu postavljen natpis kojim se pozivaju svi koji su u mogućnosti da izdvoje dio sredstava. - Treba nam još oko 7.000 KM da bi se projekt okončao, a naknadno bismo mi dodatno uredili, sadili cvijeće i ostalo - ističe Begović.

U radove je do sada uloženo oko 14.000 KM

Begović: Izvor je bio godinama zapušten

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Okupljanje građana naselja Luka, peticija <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždana</a>&nbsp;sa zahtjevom da se obustave radovi, sastanak sa predstavnicima institucija i preduzeća uključenih u projekat, pa ni formiranje „živog zida“ na obali Drine nisu bili dovoljni ni da se pokuša pronaći kompromis i zaustavi izgradnja višemetarskog betonskog zida u naselju Luka.&nbsp;Dok se radovi nastavljaju stanovnici Luke navode da neće dopustiti da ih realizatori projekta izgradnje obaloutvrda zauvijek odvoje od rijeke pored koje su odrastali, a koju sada ne mogu ni vidjeti.&nbsp;&nbsp; - Jedinstven stav građana Luke, kojeg podržava i većina stanovnika Goražda, je da se izgrađeni dio zida treba ukloniti, ali naši zahtjevi se uglavnom ignorišu. Umjesto da nam dokazuju da je sve po zakonu, očekujemo da institucije konačno počnu tražiti rješenje koje će biti prihvatljivo i za građane. Ako se to ne desi mi ćemo svoju borbu nastaviti svim zakonskim sredstvima, a krajnji korak je i podizanje tužbi protiv svih koji su prekršili zakon i ugrozili naša prava – kazao nam je Mirsad Kadrić, predstavnik građana Luke.

Izgradnja obaloutvrda na Drini je projekat koji se finansira kreditom Svjetske banke, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Radovi od Mosta žrtava genocida u Srebrenici do administrativne granice sa Općinom Novo Goražde u RS koštat će oko 10,5 miliona KM. Mnogi ističu kako ovo više nije borba samo stanovnika naselja Luka, jer je izgradnja obaloutvrda planirana i uzvodno od Mosta žrtava genocida, kroz centar Goražda, za što je Grad Goražde već zatražio dodatnih 20 miliona KM.&nbsp;- Ovo je borba ili kapitulacija, jer ljepota življenja u Goraždu korespondira sa rijekom Drinom. Ono što smo odbranili u periodu agresije platili smo životima. Bitku koja se odvija u miru, u procesu namještenih javnih nabavki a sve pod opravdanjem zaštite ljudi, ćemo izgleda izgubiti. Ovim projektom izgradnje obaloutvrda napadnuto je samo Goražde, kao prostor na kojem su ljudi odlučili da žive i da cijenu slobode plate životima – kaže Dževad Adžem (DF), jedini predstavnik BPK u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

On dodaje da je ogorčen na dio stanovništva koji ne shvata da se ne radi samo o dijelu obale u naselju Luka, već da slijedi nastavak izgradnje, ako se nešto ne poduzme. 
- Goraždani će, umjesto da uživaju u ljepotama rijeke, imati neprirodnu, vještačku fortifikacijsku prepreku i to više neće biti grad na Drini, nego grad okovan obaloutvrdama. Bez masovnosti i bez ikakvog ličnog suprotstavljanja načelniku, vijeću i ostalima, Goraždani neće položiti veliku maturu u miru. U pitanju je odbrana vizuelnog izgleda grada, a borba može rezultirati uspjehom samo ako svi rijeku Drinu doživljavamo kao prirodno bogatstvo s kojim raspolaže ovaj grad – ističe Adžem.
On je inicirao sastanak sa federalnim ministrom Šemsudinom Dedićem, kojem će prisustvovati i predstavnici ogorčenih građana. Bit će prezentirana kompletna dokumentacija, te utvrđeno je li cijeli postupak vođen zakonito i transparentno, ali bez obzira na ishod, Adžem obećava da će uputiti inicijativu da se izgradnja obaloutvrda zaustavi do pronalaska alternativnog rješenja s kojim će biti zadovoljni i građani.

Nezadovoljni građani ističu da nikada nisu bili u prilici da saznaju na koji način se planira graditi „zid plača“, kako ga nazivaju. Upozoravaju da je tokom pripreme projekta i same izgradnje prekršen Zakon o vodama u FBIH jer je odobrenje za građenje izdala Gradska uprava, iako je vodotok Drine u nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Agencije za vodno područje Save.&nbsp;Prekršeno je i niz drugih zakonskih akata, te narušena homogenost i heterogenost naselja, degradiran pejzaž, narušeno je pravo na pogled, nesmetan pristup rijeci Drini, dugogodišnji način urbanog življenja, te izvršeno obezvrijeđivanje imovine građana.&nbsp;&nbsp;

Jedinstven stav građana Luke, kojeg podržava i većina stanovnika Goražda, je da se izgrađeni dio zida treba ukloniti, ali naši zahtjevi se uglavnom ignorišu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Izmjenama i dopunama zakona o plaćama i naknadama poslanika i funkcionera koje bira, imenuje ili čiji izbor potvrđuje <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Skupština BPK Goražde</a>, usvojenim na sjednici Kantonalne skupštine, predviđeno je smanjenje plaća i funkcionera u BPK za deset posto.&nbsp;Sredstva prikupljena na ovaj način bit će usmjerena na poseban kod Ministarstva privrede i služit će za pomoć privrednim subjektima za prevazilaženje posljedica pandemije. Međutim, ova odluka samo na prvi pogled predstavlja znak dobre volje poslanika i ministara da sa realnim sektorom podijele teret krize. 
Posljednjim izmjenama zakona poništena je odluka iz 2014. godine kada je, zbog velikih protesta građana u više bh gradova, Skupština smanjila plaće poslanika i funkcionera za deset posto. Tako će sada poslanicima i ministrima plaće ostati umanjene za isti iznos, ali samo do prestanka stanja nesreće u FBiH. Nakon toga bi u svojim novčanicima trebali imati iznose koji su za deset posto veći nego u proteklih šest godina.

- Na klupe smo dobili samo tekst članova koji se mijenjaju, a tekst zakona nije nam ni dostavljen. Tek sam poslije saznala da će se u slučaju poslanika umanjenje odnositi na paušal, a ne na platu. Mislim da je nečasno zloupotrijebiti situaciju sa korona virusom, da se plate vrate na nivo iz 2014. godine i partnerima u koaliciji sam rekla da nam to nije potrebno. Mislim da većina poslanika nije ni shvatila šta je u pitanju – kazala nam je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde.
Poslanik Ernest Imamović (SDP) kaže da jedan broj poslanika nije ni imao u vidu odluku iz 2014. godine, koju su usvojile kolege iz prethodnog mandata, te da je pošteno glasao za izmjene zakona pokazujući solidarnost sa privrednicima.
– Mi smo, kao opozicija, glasali za racionalan prijedlog da se u toku korona virusa uplaćuje 10 posto od plate, jer da nismo to bi bilo komentarisano na različite načine. Već na narednoj sjednici predložićemo izmjenu da se nakon prestanka korona virusa plate ne povećavaju – kazao nam je Imamović.

Dok se u skupštinskim klupama i vladinim stolicama očigledno razmišljalo o povećanju ličnih prihoda, Obrtnička komora BPK nezadovoljna je mjerama vlade.&nbsp;Predsjednik komore Ahmed Popović kaže da će subvencijama sa kantonalnog nivoa biti obuhvaćeni samo obrtnici kojima je naredbama CZ bio zabranjen rad, odnosno 17 posto od ukupno 280 članova komore.&nbsp;&nbsp;

- Mi smo izigrani od vlasti. Trebali smo odjaviti obrte odmah na početku pandemije. Ovo što rade je odraz morala, jer sprovode samo ono što je u njihovom interesu. Svakodnevno na budžet upošljavaju podobne, a pripremili su i povećanje plata – kaže Popović.&nbsp;

Niz mjera predlagalo je i Udruženje poslodavaca BPK, ali neke od najvažnijih vlada nije uvažila.&nbsp;– Federalni korona zakon predvidio je uplatu doprinosa na minimalnu plaću, što nije dovoljno. Bio je dogovor da se radi na donošenju kantonalnih korona zakona, koji će predvidjeti isplatu neto plata i drugih vidova pomoći. Znamo da su budžeti u krizi, pogotovo naš kantonalni, ali nadamo se da će se iznaći način da se pomogne privrednim subjektima, kako onima čiji je rad zabranjen naredbama Civilne zaštite, tako i ostalima kojima je bilo ugroženo poslovanje – kazao nam je sekretar Udruženja, Adnan Bukva.&nbsp;

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Nakon što su snage JNA i srpske vojske zauzele sve susjedne gradove, 4. maja 1992. godine počeo je opći napad i na Goražde. U ranim jutarnjim satima, koordinirano iz svih pravaca, počeli su artiljerijski napadi po gradu i linijama odbrane, a potom i pješadijski udari na linije neopremljenih, nenaoružanih branilaca. - Imali smo informaciju, zahvaljujući našoj državnoj bezbjednosti i praćenju njihovih telefonskih razgovora, da će se 4. maja desiti napad na Goražde. Pretpostavljajući pravce kojima će krenuti neprijatelji, izveli smo jedinice kako bismo se suprotstavili. U 6 ujutro, kada je bilo najavljeno, nije se ništa desilo tako da sam se ja vratio u grad. Tada je počeo napad, a prvi RB pogodio je Općinu Goražde – sjeća se Abduselam Sijerčić Pelam, jedan od organizatora otpora i ratni komandant 31. drinske udarne brigade.

Hiljade branilaca, većina s ručno rađenim, lovačkim ili bez ikakvog naoružanja, izašle su na linije odbrane grada. Tokom cijelog rata odolijevali su napadima nekoliko korpusa VRS i plaćeničkih jedinica iz Srbije, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja. Za herojstva stanovnika jedinog slobodnog grada na Drini ubrzo je čuo cijeli svijet, a gradom herojem prvi ga je nazvao bivši američki predsjednik Bil Klinton.

- Generacija ljudi koji su se organizirali i prvi stali u odbranu, imala je svoje ideale. Odgajani su u takvom vremenu da domovinu treba braniti, da je to naša moralna i svaka druga obaveza. Kad je došlo do raspada bivše Jugoslavije, nama je ostao isti taj patriotizam, ali sveden na BiH. S druge strane, oni koji su bili plaćeni za to, koji su trebali da to rade, totalno su promašili. Vrlo često smo dolazili u verbalni sukob s tim ljudima, jer je bilo čak i nekih koji su tvrdili da će Goražde ostati oaza mira i nakon pada Foče, Višegrada i drugih gradova, da će to politika riješiti na svoj način – kaže Sijerčić.Iz prvih patriotskih snaga kasnije su stasale brigade koje su, samo četiri mjeseca od početka agresije, krenule u kontraofanzivu, oslobodile lijevu i desnu obalu Drine i neprijatelja potisnule dalje od grada te tako postigle najveću pobjedu jedinica ARBiH u prvoj godini rata. Članovi porodica poginulih branilaca i preživjeli heroji proteklog rata danas su na marginama društva.

- Oni koji su odbranili Goražde, išli su vođeni patriotizmom i željom da odbrane svoj grad, svoju državu, porodice. Bez ikakvih namjera da to kasnije kapitaliziraju ili iskoriste nešto iz svega toga. Ništa nam nije palo teško, osim žrtava koje smo podnijeli, jer to su svi naši članovi porodica, prijatelji, drugovi. Međutim, sad kad vidimo koliko su profitirali oni koji su najmanje zaslužili, koji su čak trebali biti suđeni poslije rata zato što nisu uradili ono što su trebali, onda to teško pada – ističe Sijerčić.Tokom 1.336 dana opsade, u gradu bez struje, vode, lijekova i hrane ubijeno je skoro 2.000 civila. Ubijeno je ili ranjeno skoro 500 djece. Za odbranu Goražda život je dalo više od 2.000 pripadnika ARBiH i MUP-a.

Generacija ljudi koji su se organizirali i prvi stali u odbranu, imala je svoje ideale

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo je iz radoznalosti, a preraslo u ljubav i hobi koji ne bi mijenjala ni za jedan drugi. Dika Maslan jedna je od rijetkih žena pčelarki. U naselju Bare na periferiji Goražda, u&nbsp; pčelinjaku od skoro 80 košnica, već tri godine uspješno se bavi pčelarstvom.

Kaže da je skoro 15 godina radila po kuhinjama, pravila pite, kolače i druge pekarske proizvode, jer posla za grafičara nije bilo. A onda je poslušala savjet prijatelja i počela da se upoznaje s fascinantnim svijetom pčela, s kojima čovjek živi hiljadama godina, a nikada ih do kraja nije upoznao.

- Prvo sam otišla u pčelinjak da vidim jesam li alergična, jer tada ne počinješ nikako. A onda kreneš, svakim danom želja je sve veća, jer zavoli se. Tri godine su prošle, ne mogu reći da znam sve, ali dosta sam naučila za kratko vrijeme – kaže Dika. U pčelarskom odijelu ovu Goraždanku vjerovatno ne bismo vidjeli da nije bilo dugogodišnjeg prijateljstva s bračnim parom Emirom i Hatidžom Čolić iz okolice Rogatice. S Hatidžom je počela proizvoditi i različite preparate i kreme na bazi voska – s kantarionom, nevenom, propolis kremu, propolis u etanolu ili maslinovom ulju.

- Sa medom radim čuvarkuću, ona je dobra za štitnjaču i čišćenje krvi. Imam mladi orah u medu, koji je bogat jodom, tako da i on pomaže onome kod koga je slab rad štitne žlijezde. Onda, imam žaru, kunicu i bokvicu u kombinaciji za želudac, polen, propolis i med za jačanje imuniteta baš u vrijeme korone te matičnu mliječ u ampulama i s bagremovim medom – kaže Dika Maslan.&nbsp; Suprug Muharem pomaže oko pripreme sanduka i ramova, dok Dika u pčelinjaku radi samostalno. - Neki mi se čude što toliko radim, ali u pčelinjaku uvijek ima posla. Zavoli se taj rad u prirodi, a i same pčele. Što si duže s njima, sve ih više voliš i poštuješ – objašnjava nam.

Porodični prijatelj Emir Čolić pčelarstvom se bavi već 22 godine i u pčelinjacima u BPK i u Hercegovini ima ukupno 124 košnice. - Nabavio sam dvije košnice, a za tri godine sam imao 77. To je velika investicija u početku, ali ako čovjek predano radi i posveti se tome, isplati se – kaže Emir.

Prvo sam otišla na pčelinjak da vidim jesam li alergična, govori Maslan

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Stanovnici naselja Luka, okupljeni u neformalnu grupu građana, započeli su potpisivanje peticije sa zahtjevom da se obustavi gradnja višemetarskih betonskih obaloutvrda te da se pronađe adekvatnije rješenje za odbranu od eventualnih poplava. Peticiju je već u prvim satima potpisalo nekoliko stotina građana, koji su ogorčeni zbog činjenice da je realizacija projekta koji se finansira iz kredita Svjetske banke, već u završnoj fazi, a da niko od njih nije imao informaciju kako će obaloutvrde na kraju izgledati.

Sve je postalo jasno kada je na dijelu obale, ispod naselja Luka, podignut nekoliko metara visok betonski zid pa je stanovnicima zaklonjen i pogled na ovu prelijepu rijeku.Ovom temom bavio se i kolegij Gradskog vijeća. Na zahtjev vijećnika Enesa Džemidžića (DF) i Almira Hasanefendića (SBB), usvojen je zaključak kojim se od Gradske uprave, Agencije za sliv rijeke Save i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva traži da svim zainteresiranim građanima učini dostupnim projekt gradnje obaloutvrda na rijeci Drini. Na prijedlog vijećnika Jasmina Bešlije (SDP), na dnevni red vanredne sjednice, koja će se održati polovinom maja, bit će uvrštena i informacija o gradnji obaloutvrda. Sve odluke kolegija usvojene su jednoglasno.

Traže da se pronađe adekvatnije rješenje za odbranu od eventualnih poplava

Potpisivanjem peticije iskazali nezadovoljstvo

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Stanovnici goraždanskog naselja Luka zatražili su da radovi na izgradnji obaloutvrde na Drini, u blizini njihovih kuća, budu obustavljeni dok se sa nadležnim organima ne dogovori rješenje prihvatljivo za sve.

- Danima posmatramo kako se zid gradi i zaklanja nam pogled na rijeku Drinu. Čekali smo da nam neko od predstavnika vlasti objasni zašto nam se uskraćuje pravo da uživamo u pogledu na rijeku pored koje živimo. Pošto smo zbog ovog vanrednog stanja bili uskraćeni da reagiramo, a vidimo da izvođači nastavljaju graditi bez obzira na ovu situaciju oko korone odlučili smo da se oglasimo i zatražimo da se hitno zaustavi nastavak gradnje zida – kaže Senka Dedović, predstavnica građana Luke.

Protiv izgradnje zida, kojeg ovdašnja javnost već naziva kineskim, najavljeno je potpisivanje peticije, u kojoj će učestvovati i ostali stanovnici Goražda. Hamed Dragolj u Luci živi već 35 godina i neshvatljivim smatra ovakve postupke.

– Gledati u beton pored rijeke Drine je nezamislivo. Mi smo pored Drine ostali zbog nje same, pa i u vrijeme kada pored nje nije bilo lako i lijepo. U slučaju rasta nivoa vode u ovo naselje će ući podzemne vode, pa se zbog ovog zida neće moći vratiti u korito i u našim kućama će se zadržati mjesecima – kaže Dragolj.Mirsad Kadrić ističe da je i do sada odnos gradskih vlasti prema stanovnicima ovog naselja bio maćehinski, jer decenijama žive pored objekta “šljunkare”, guše se u prašini jer cesta kroz naselje se ne spira, a niz je problema i na kanalizacionoj mreži.

– Tražimo da se ova ulica pere barem jednom sedmično, a što se tiče obaloutvrda, niko od stanovnika projekt nije vidio, niti je bilo ko iz opštine ili mjesne zajednice došao da nas nešto pita. Ako sada ne dođu mi ćemo stati i zaustaviti radove. Imamo valjda i mi neko pravo!? Ili nemamo, da idemo svi odavde, pa da dođu neki novi koji vole betone – dodaje Kadrić.

Izgradnja obaloutvrda na Drini finansira se iz kredita Svjetske banke u iznosu od oko 10 miliona KM. Projekat je iniciran nakon velike poplave, koja je 2010. godine nanijela velike štete pojedinim dijelovima grada. Iz Gradske uprave su kazali da su kompletnu proceduru vezanu za projekt provodili Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i Svjetska banka. Istovremeno je zatraženo i dodatnih 20 miliona KM za nastavak izgradnje obaloutvrda kroz sami centar grada, uzvodno od Luke.

Zatražili da se obustavi gradnja obaloutvrde

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Prvog dana ramazana ispred Kajserija džamije u Goraždu organizirana je podjela paketa sa prehrambenim artiklima za socijalno ugrožene stanovnike BPK. Značajnu pomoć osiguralo je Udruženje “Izvor dobročinstva”, uz podršku Vlade i naroda prijateljskog Kuvajta. - U sklopu ovog projekta podjele paketa u vremenu pandemije, a nastupa i ramazan, došli smo i u Goražde. U proteklih dvadesetak dana posjetili smo 28 gradova i uručili skoro 1.000 paketa, odnosno 35 tona hrane. Želim da zahvalim i kuvajtskom narodu, koji je najvećim dijelom i donator ove pomoći – kazao je Emir Spahić iz Udruženja “Izvor dobročinstva“. Prema riječima Dženana ef. Imamovića, koordinatora Goraždanskog muftijstva za rad s nevladinim organizacijama, ova donacija posebno je vrijedna, jer stiže prvog dana ramazana.- Ljudi, praktično, pokazuju šta znači ramazan, da ramazan nije samo odricanje od jela i pića nego da je i prilika da ljudi dodatno pokažu pažnju prema drugim ljudima. Molim Allaha, dž. š., da sve te ljude koji su na bilo koji način u ovom procesu učestvovali, nagradi – kazao je Dženan ef. Imamović, koordinator Goraždanskog muftijstva za rad s nevladinim organizacijama.Pomoć namijenjena socijalno ugroženim i marginaliziranim grupama uručena je u saradnji s Centrom za socijalni rad, a preuzeli su je predstavnici 11 udruženja.

Pomoć osiguralo Udruženje "Izvor dobročinstva" i Vlada Kuvajta

Posebno vrijedna donacija prvog dana ramazana

Paketi s hranom za socijalno ugrožene

Požar koji je prije nekoliko dana buknula na lokalitetu Gavrić kod Fočanske Jabuke, a onda se uz pomoć vjetra širio u svim pravcima, lokaliziran je danas prije podne. S obzirom na to da ova lokalna zajednica ima vatrogasno vozilo, a nema nijednog vatrogasca, u gašenju su učestvovali uposleni u Općini.- Prema prvim procjenama, izgorjelo je stotinjak hektara šumskog prostora. Požar je izbio nakon što je neko na deponiji u Gavriću palio smeće, a onda je išlo dalje prema Presjeci i selu Kreča. Jučer smo, također, bili lokalizirali požar, ali se on ponovo rasplamsao zbog panjeva koji su tokom noći tinjali pa je vatra krenula prema Mravljači. S obzirom na to da u Civilnoj zaštiti imamo samo jednog čovjeka, jutros smo podigli sve muškarce zaposlene u Općini - kazao nam je načelnik općine Foča u FBiH Zijad Kunovac.Gašenju požara pomogla je i kiša koja je počela padati.

Izgorjelo stotinjak hektara šumskog prostora

Gašenju je pomogla i kiša koja je počela padati

U gašenju učestvovali i općinari

Aktivisti Volonterskog servisa Kantonalnog štaba civilne zaštite Goražde posjetili su i najstarije članove Udruženja antifašista i boraca NOR-a, partizane, učesnike bitaka iz Drugog svjetskog rata.Na molbu Udruženja, vrijedni volonteri bili su kod Mehe Kujevića iz sela Mesići kod Rogatice i Ramiza Gece, koji je štićenik Doma za stara i iznemogla lica u Goraždu.- Uručeni su im tom prilikom paketi prehrambenih i higijenskih proizvoda. Hvala Volonterskom servisu KŠCZ Goražde na ovome, ali i na svemu što čine u ovim trenucima pandemije virusa COVID-19 – saopćeno je iz Udruženja.

Uručeni paketi prehrambenih i higijenskih proizvoda

Partizanima dijele hranu

U maloj firmi „Jusri“ u Potkozari kod Goražda u toku je intenzivna proizvodnja <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/558230/dr-rijad-konjhodzic-nije-sramota-biti-bolestan-krivicno-je-djelo-to-kriti">zaštitnih vizira</a> (štitnik za oči) za ljekare i medicinske sestre. Za razliku od dosta sporijeg dosadašnjeg načina štampanja ove opreme, koje je u toku širom BiH, ovdje se koristi metoda brizganja plastike, tako da je dnevni kapacitet i do 2.000 komada.

Vlasnik firme Nihad Ćulov pojašnjava da je sve počelo od 3D modela koji su mu dostavili 3D štampari iz Sarajeva, on je uradio idejno rješenje, Edin Ibrahimović iz Tešnja i Miralem Polutak iz Goražda obavili su pripreme, a „Emka Bosnia“ otvorila pogon da besplatno proizvede alat koji se sada koristi u proizvodnji.&nbsp;

- Vjerovatno će UNDP pokrivati troškove proizvodnje i onda ćemo to distribuirati po cijeloj BiH. Bitno je da prvo BPK snabdijemo. Već ide donacija 100 komada za bolnicu, a tražimo način da po 50 komada dostavimo bolnicama u Mostaru, Konjicu i Sarajevu. Zbog ove situacije u pogonu ne smijemo imati više od nekliko ljudi, pa dnevno možemo smontirati 1.000 do 2.000 komada - kazao nam je Ćulov.

Troškovi se uopće ne prate, a cijena vizira iz firme „Jusri“ niža je od cijena maski u pojedinim apotekama.&nbsp;

- Imali smo i poziva iz inozemstva, iz Austrije, naprimjer, tražili su nam enormne količine. Rekao sam da, dok god ijedan vizir treba u Bosni, nijedan iz Bosne neće izaći. Ovo radimo da zaštitimo doktore i naše medicinske radnike – ističe Ćulov.

&nbsp;- Svi smo preživjeli rat, a pogotovo mi u Goraždu. Ljudi su tada ovdje razvili metak, pušku, minu i tako spasili puno života. Nažalost, malo ko spomene Rasima Korjenića, Mirsu Hodžića i druge ljude koji su radili te tehničke stvari. Možemo mi razviti maske, možda čak i respiratore. „Prevent“ šije zaštitnu opremu. Dio nas treba raditi na tome. U ovom vremenu onaj ko šta zna raditi neka radi, a ko ne zna, neka se skloni da ne pravi problem i to je to – poručuje Ćulov.

Vjerovatno će UNDP pokrivati troškove proizvodnje i onda ćemo to  distribuirati po cijeloj BiH, kaže Nihad Ćulov

Donacija od 100 komada vizira bolnici u Goraždu

Veliku uznemirenost građana Goražda večeras su izazvale informacije, koje su putem društvenih mreža plasirali i pojedini uposlenici Kantonalne bolnice Goražde da je, nakon što je kod 65-godišnje Goraždanke u izolatoriju bolnice, potvrđeno prisustvo <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>. Ova osoba je tokom dana smještena u izolatorij bolnice, koji se nalazi u kompleksu bolnice, tako da osoblje strahuje da je bolnica zaražena.&nbsp; &nbsp; Ovakve informacije demantirala je direktorica Kantonalne bolnice Goražde, Nermina Kamenica.&nbsp;- Pacijentica je u izolaciji u posebnoj prostoriji. Riječ je o prostoriji koja nije u Hitnoj službi, niti na odjeljenjima, već je riječ o posebnoj prostoriji koju smo pripremili za ovakve situacije. O pacijentici brinu ljekari i medicinsko osoblje koji su adekvatno zaštićeni – kazala je Kamenica.

Prema riječima Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra zdravstva, panici nema mjesta.&nbsp;– Goražde je do sada sve odradilo izvrsno, pretpostavljam da je i taj dio u redu. Imaju sve upute i ako su ih se pridržavali onda je sve u redu, a pretpostavljam da jesu. Nema mjesta panici, samo je bitno da svi ostanu kući – kazao nam je Čerkez.
Ženska osoba je jučer tokom dana smještena u izolatorij jer se radi o pacijentici sa hroničnim bolestima, koja spada u rizičnu grupu bolesnika. Iako po tumačenjima koja smo dobili izolatorij ne mora nužno biti van ustanove, ali je osoblju u tom slučaju teže raditi, očekuje se da Kantonalni štab Civilne zaštite uvaži apele zdravstvenih radnika i pronađe adekvatniji prostor, prije nego što se strahovanja medicinskog osoblja obistine i još jedna zdravstvena ustanova u BiH bude zaražena. 

Sve o koronavirusu čitajte na ovom linku: <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus</a>

Očekuje se da Kantonalni štab Civilne zaštite uvaži apele zdravstvenih radnika i pronađe adekvatniji prostor

Izolatorij treba biti izmješten van kompleksa Kantonalne bolnice Goražde

Nakon što su na području BPK registrirana tri slučaja zaraze koronavirusom, Kantonalna bolnica Goražde mobilizirala je sve raspoložive resurse, a sa specijalizacije i edukacije povučena su i tri ljekara i šest medicinskih sestara. Na raspolaganje su se stavili i penzionirani doktori, koji će biti uključeni u sistem u slučaju potrebe. Ispred objekta postavljen je šator za trijažu pacijenata, koji će ubrzo, s obzirom na najavljeni pad temperatura, zamijeniti metalni kontejner.

- Izvršili smo preraspodjelu radnog vremena i formirali timove koji rade po 24 sata – kazao nam je dr. Fahrudin Balijagić, zamjenik direkora KB Goražde za medicinska pitanja. &nbsp;U toku je nabavka dodatne opreme, lijekova i ostalih sredstava, jer ova zdravstvena ustanova ne posjeduje respirator za zbrinjavanje teže oboljelih pacijenata.

- U ovim trenucima najgore su dezinformacije. Mi smo to više puta govorili, da Kantonalna bolnica ima samo jedan respirator, koji se koristi u intenzivnoj hirurškoj njezi. On se koristi za pacijente koji su operisani, za žene koje se porađaju, u slučaju da im treba potpora za disanje. Koristi se za zdravu populaciju i on se ne bi mogao koristiti za osobe zaražene koronavirusom. Dakle, bolnica nema respirator za liječenje teško ugroženih pacijenata – ističe Balijagić. Direktorica bolnice Nermina Kamenica kaže da je, u saradnji s Vladom i Štabom civilne zaštite BPK, u toku nabavka nekoliko respiratora, pokretnog rendgenskog aparata i sanitetskog vozila.

- Za srednje teške oblike imamo izolatorije. Pri bolnici je formiran jedan, a u mjesnim zajednicama Goražde 4 i Hubjeri imamo dva punkta. Krizni štab odobrio je sredstva za nabavku lijekova, simptomatske terapije, C-vitamina i antivirostatika za te objekte – kaže Kamenica. - Za eventualno životno ugrožene pacijente neophodan je respirator, a kako ga u Goraždu nema, takvi pacijenti će biti upućivani u KCUS. Osigurali smo sanitet koji će voziti samo takve pacijente prema Kliničkom centru – dodaje Balijagić.

U ovim trenucima najgore su dezinformacije, kaže dr. Balijagić

Dr. Balijagić i Kamenica: Za srednje teške oblike imamo izolatorije

U Goraždu nemaju nijedan respirator za teško oboljele!

Kolege planinari i dugogodišnji prijatelji priredili su iznenađenje najstarijem goraždanskom visokogorcu Hazimu Ušanoviću Baji.&nbsp;Čovjek koji je u svojoj karijeri osvojio brojne vrhove, sudjelovao u pohodima, dugo godina bio i gorski spasilac, obilježio je punih pet decenija prijateljstva s planinom i prirodom, a njegovi prijatelji ovaj vrijedan jubilej proslavili su uz skromno druženje i tortu s brojem 50.&nbsp;Nenajavljena mala proslava izazvala je suze u očima skromnog <a href="https://avaz.ba/tag/45872/planinar">planinara</a>, čija životna i planinarska priča ne može stati u jedan tekst. Iako ima 66 godina, Ušanović i danas učestvuje u planinarskim pohodima.&nbsp;

Suhe cijevi i na 30 stepeni

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Paketi s hranom za socijalno ugrožene

U gašenju učestvovali i općinari

Partizanima dijele hranu

Donacija od 100 komada vizira bolnici u Goraždu

Izolatorij treba biti izmješten van kompleksa Kantonalne bolnice Goražde

U Goraždu nemaju nijedan respirator za teško oboljele!

Hazim Ušanović Baja skromno obilježio 50 godina bavljenja planinarstvom

Bosansko-podrinjski kanton

Suhe cijevi i na 30 stepeni

Za tri mjeseca bez posla ostalo 334 ljudi

Izvorište mineralne vode u novom ruhu

Adžem: Goražde više neće biti grad na Drini, već grad okovan obaloutvrdama

Po prestanku stanja nesreće, plaće ministara i poslanika rastu za deset posto

Sijerčić: Profitirali su oni koji su najmanje zaslužili

Počelo iz radoznalosti, a sada je ljubav

Protive se gradnji višemetarskih obaloutvrda

Ne žele „kineski zid“ na obali Drine

Paketi s hranom za socijalno ugrožene

U gašenju učestvovali i općinari

Partizanima dijele hranu

Donacija od 100 komada vizira bolnici u Goraždu

Izolatorij treba biti izmješten van kompleksa Kantonalne bolnice Goražde

U Goraždu nemaju nijedan respirator za teško oboljele!

Hazim Ušanović Baja skromno obilježio 50 godina bavljenja planinarstvom