<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=hnk%20policija&amp;">Sindikat policije Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK)</a> održao je jednosatni štrajk upozorenja zbog neisplaćenih dugova po pravosnažnim sudskim presudama. Sindikat od Vlade HNK-a traži isplatu četiri i pol miliona maraka do konca proračunske godine, od ukupno 27 milijuna maraka dugovanja, uključujući kamate, koja su se nakupila još od 2003. godine kada su i pokrenuti sudski procesi zbog kršenja radnih prava po važećim kolektivnim ugovorima.
- Ovo je jedan od koraka kojim želimo ukazati na naše nezadovoljstvo. Ukoliko Vlada nakon ovoga ne ispoštuje dogovor o isplati potraživanja, odredit ćemo daljnje korake u sukladu sa zakonom - kazao je u izjavi za Fenu zamjenik predsjednika Sindikata policije HNK-a Vido Marić.
Marić podsjeća kako je Sindikat policije s ministrom unutarnjih poslova Slađanom Bevandom i ministrom financija Adnanom Faladžićem u lipnju održao sastanak na kojem su dogovoreni način i dinamika isplate ove vrste dugovanja za 2021. godinu, ali navodi kako dogovor nikada nije ostvaren.
Iz Sindikata policije HNK-a kažu kako je današnji štrajk upozorenja prvi korak te naglašavaju da bi pokretanjem novih tužbi, ukoliko do konca proračunske godine ne dođe do isplate, Vlada HNŽ-a sebi samo zakomplicirala proračunsko stanje.

Sindikat od Vlade HNK-a traži isplatu četiri i pol milijuna maraka do konca proračunske godine, od ukupno 27 milijuna maraka dugovanja,

Sindikat policije Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) održao je jednosatni štrajk upozorenja

Policija HNK-a štrajkom traži isplatu četiri miliona maraka dugovanja

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Konjic&amp;">Na području općine Konjic</a> tokom utorka, 9. novembra, došlo je do prestanka oborina, a vodostaj rijeke Neretve u opadanju je u odnosu na prethodne dane. Trenutni vodostaj rijeke Neretve u mjestu Glavatičevo iznosi 137 centimetara (dok je u noći četvrtak/petak iznosio maksimalno 515 centimetara), a na lokaciji Hagenuk-Ćuprija 217 centimetara (dok je u noći četvrtak/petak iznosio maksimalno 530 centimetara), saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Tokom jučerašnjeg dana u saradnji predstavnika općina Konjic i Kalinovik, angažiran je stroj komunalnog poduzeća Kalinovik na pročišćavanju putne komunikacije prema naselju Hotovlje. Stroj bi bio angažiran do večernjih sati, a vozilima se može doći do ulaza u naselje.
Uposlenici JP Elektroprivreda BiH - Poslovnica Konjic, riješili su probleme na dalekovodu tako da će mještani naselja Gracina i Ljuta večeras imati urednu elektro opskrbu, a riješen je problem elektro opskrbe i za naselje Zelomići.
Deblokirane su i putne komunikacije prema naseljima Gornje i Donje Tinje, kao i prema naselju Doljani i prema Zelomićima.
Na regionalnom putu R-436 Borci-Kalinovik, na lokaciji Dindol, blokada puta ostaje do daljnjega, a stanovništvu općine Konjic i dalje se preporučuje prokuhavanje vode za piće.

Deblokirane su i putne komunikacije prema naseljima Gornje i Donje Tinje, kao i prema naselju Doljani i prema Zelomićima

Vodostaj rijeke Neretve na području općine Konjic u opadanju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=VODA&amp;">Mostarski vodovod</a>&nbsp;objavio je prestanak upozorenja vezanog za prokuhavanje vode za piće. Kako je saopćeno, vodoopskrba na području Mostara je od utorka uredna.&nbsp;Više nije potrebno prokuhavati vodu za piće.

Kako je saopćeno, vodoopskrba na području Mostara je od utorka uredna

Više nije potrebno prokuhavati vodu za piće

Vodu u Mostaru više nije potrebno prokuhavati

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Konjica&amp;">Na području Konjica i Jablanice</a> tokom jučerašnjeg dana i noći došlo je do stabilizacije situacije na vodotokovima. Kako je saopćeno iz Operativnog štaba Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije, kiša je prestala padati i vodostaj rijeke Neretve je u opadanju.
U općini Konjica promet je u prekidu na regionalnoj cesti R -436 Borci - Kalinovik, na lokaciji Dindol. Put od naselja Svijenča prema naselju Ljuta, gdje je potok odnio most, trenutno je prohodan za terenska vozila.

Deblokirana je putna komunikacija prema naseljima Jasenik, Pirići i Tuleg, a cesta prema naselju Rajac još uvijek nije prohodna.

Danas će biti nastavljene aktivnosti slanja građevinskih strojeva prema naselju Hotovlje putnom komunikacijom iz pravca Kalinovika kako bi se sanirale posljedice klizišta.
Upućen je zahtjev za pomoć u angažiranju građevinskih strojeva kako bi se u što skorije vrijeme riješio problem na deblokadi cestovne komunikacije prema naselju Hotovlje i lokalnih saobraćajnica u mjesnim zajednicama Bjelimići i Glavatičevo.
U prekidu je opskrba električnom energijom od naselja Svijenča prema naselju Ljuta i od naselja Dindol prema naselju Hotovlje.

<h2>Čišćenje lokalnih saobraćajnica</h2>

Na cijelom području općine Jablanica proteklog dana radilo se na čišćenju lokalnih saobraćajnica.

Trenutno je neprohodna cesta za naselje Tretište, u mjesnoj zajednici Glogošnica, gdje je došlo do uništenja puta u dužini oko 30 metara.
Na području Jablanice registrirano je više klizišta u naseljenim mjestima koje je neophodno sanirati nakon poboljšanja vremenskih uvjeta, navode iz Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije.

Kako je saopćeno iz Operativnog štaba Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije, kiša je prestala padati i vodostaj rijeke Neretve je u opadanju

Deblokirana je putna komunikacija prema naseljima Jasenik, Pirići i Tuleg

Neretva u opadanju, čiste se lokalne saobraćajnice u Konjicu i Jablanici

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=poplave&amp;">Na području općine Konjic intezitet padavina je smanjen i vodostaj rijeke Nereteve</a> je u opadanju. U Glavatičevu iznosi 243 centimetara, a na lokaciji Ćuprija 256 centimetara, informisali su iz Štaba civilne zaštite općine Konjic, danas u posllijepodnevnim satima.No, na terenu i dalje su prisutni brojni problemi. Kako se naveli iz Štaba, od ranih jutarnjih sati aktivno se radi na deblokadi regionalnog puta R -436 Borci – Kalinovik, a ovaj putni pravac je prekinut u mjestu Dindol, gdje je došlo do potpunog uništenja ceste, te blokada puta ostaje do daljnjeg. Radi se i na deblokadi lokalnih puteva u MZ Bjelimići i MZ Galavatičevo. Na terenu su sve raspoložive službe i mašine.

Na putu Svijenča prema naselju Ljuta (Kalinovička Ljuta), vodena bujica je odnijela most, i trenutno nije prohodno. Radi se na otklanjanju posljedica.

Također, jutros je bila blokirana i putna komunikacija prema naselju Jasenik, ali je trenutno prohodno. Blokirana je i putna komunikacija prema naselju Rajac.
U naselju Tuleg je bilo došlo do izlijevanja otpadnih voda, ali je ovaj problem rješen. U naselju Idbar došlo je do plavljenja garaže i odrona na pristupnom ulazu i bujica je odnijela nasip od nekoliko metara.

Iz Štaba civilne zaštite općine Konjic su naveli i da je upućen zahtjev za pomoć u angažovanju građevinskih mašina (bageri,skipovi), kako bi se u što skorije vrijeme riješio problem na deblokadi regionalnog puta R -436 Borci - Kalinovik na lokaciji Dindol i lokalnih puteva u MZ Bjelimići i MZ Galavatičevo.

Snabdijevanje električnom enegijom trenutno je u prekidu od naselja Svijenča prema naselju Ljuta (Kalinovička Ljuta) i od naselja Dindol prema naselju Hotovlje. Na terenu su pripadnici Elektroprivrede BiH koji rade na otklanjanju kvarova. Vodosnabdijevanje je uredno, ali preporučuje se stanovništvu općine Konjic da prokuhavaju vodu za piće.

Mještani Hotovlja još uvijek bez električne energije

Prekinuta putna komunikacija i put prema selu Ljuta

I danas brojni problemi na području općine Konjic: Blokiran put R-436 Borci-Kalinovik, u mjestu Dindol

U Mostaru se ne stišava bura izazvana odlukom gradskih vlasti da se „Zimski grad“ ove godine preinači u „Advent“. Jer Mostar, koji je više od osam godina funkcionirao bez zakonodavne vlasti, s pokojnim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem na čelu, imao je prepoznatljivu manifestaciju „Zimski grad“. Sada, pak, kada je Mostar dobio Gradsko vijeće i novog gradonačelnika Marija Kordića, „Zimski grad“ se „istopio“, a građani će imati „Advent“.

Iako se „Advent“, odnosno vrijeme pripreme za katolički Božić obilježavao u okviru „Zimskog grada“, ipak, uz promjenu imena, skraćeno je i trajanje manifestacije finansirane iz gradske kase te je, praktično, izmijenjen cijeli koncept priče, koja je, kako je to kazala vijećnica Nataša Jekić, bila jedna definicija za zajedništvo, toleranciju i put ka zajedničkom slavlju svih praznika u ovom gradu. - Uz dužno poštovanje, „Advent“ koji traje četiri sedmice i Božić nakon toga trebaju biti u ovom gradu, to nije diskutabilno, treba i doček Nove godine, ali treba i da se nastavi sve do 7. januara, jer se pravoslavni živalj koji slavi Božić osjeća zakinutim - rekla je Jekić.

Tako su iz srpske zajednice u Mostaru posljednjih dana zbog „Adventa“ bili prilično glasni s porukama „da im je Grad ’ukrao’ Božić“.

- Manifestacija je uvijek obuhvatala i pravoslavni Božić i vjernici koji obilježavaju taj praznik u svom gradu se osjećaju diskriminiranim. Ovdje se izvrću činjenice, jer „Advent“ nikome ne smeta, ali bi svi građani, i oni koji nisu vjernici, trebali imati pravo na manifestaciju kakva je bila „Zimski grad“, koju su svi, bez obzira na nacionalnu i drugu pripadnost, doživljavali kao svoju - upozorila je Sanja Bjelica, predsjednica „Prosvjete“.

No, Kordić u cijeloj priči ne vidi ništa sporno. Ideja, kako je kazao, nije bila nikome ništa uskratiti niti će to biti učinjeno. Kazao je da je zbog „kresanja“ budžeta manifestacija koncipirana tako da traje svega dvije sedmice. - Što se tiče naziva, da li je to „Advent“, ramazan, „Winterville“, mi moramo prestati davati imena specifična za Mostar. Jesmo specifični, ali nećemo naprijed ako budemo izmišljali srednju liniju. Postoji jedna linija, a to je da poštujemo drugo i drugačije i da Božić, Bajram, Uskrs dočekamo kako te vjerske zajednice dočekuju - kazao je Kordić.
Baš kao i Kordić, ni Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća, nije vidio gdje je greška u cijeloj priči, ocijenivši da gradonačelnikov pristup nije loš. - Ako se iz budžeta bude finansirao „Advent“, isto tako će se finansirati projekt Kluba Srba posvećen nekom vjerskom prazniku ili projekt koji se odnosi na ramazan - kazao je Marić.

"Zimski grad" je ove godine postao "Advent", negoduju građani, ali i srpska zajednica

Ko je Mostarcima "ukrao" Božić?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sindikat%20hnk&amp;">Predstavnici šest sindikalnih organizacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu</a> su odustali od štrajka upozorenja i protesta nakon višesatnog sastanka s premijerom HNK, Nevenkom Hercegom i ministrima, Adnanom Faladžićem, Slađanom Bevandom, Rašidom Hadžovićem i Suadom Balićem.- Dogovorili smo neke stvari kako će ići u narednom razdoblju. Dakle na prvoj sljedećoj sjednici Vlade, Uredba o otpremninama bi trebala biti&nbsp; promijenjena. Što se tiče osnovnih i srednjih škola, konkursi bi vrlo brzo trebali biti raspisani, sredinom sljedećeg mjeseca. A, ostale stvari prilikom izrade rebalansa budžeta za sljedeću godinu - kazala je nakon sastanka Edina Čomić, predstavnica Sindikata srednjih škola po bosanskom planu i programu.

Kada je riječ o policijskim službenicima, akcenat je, kako je to rekao Nail Balić, predsjednik Sindikata policije dat na isplate po pravosnažnim sudskim presudama.- Nisam zadovoljan, ali, premijer se obavezao zajedno s ministrima u Vladi HNK da će to biti riješeno rebalansom i da će nam one obaveze koje smo tražili biti izmirene. Što se tiče povećanja plaća, priča je otvorena, zvanično niko nije iznio neke podatke o nekim procentima, a o tome će se morati na nekom narednom sastanku&nbsp;- rekao je Balić.On je pozvao Vladu da ozbiljno shvati probleme policije.-Članstvo je nezadovoljno, vrši se veliki pritisak i na mene i na Upravni odbor. Trebali bi imati na umu da u ovoj fazi nedostaje 280 policijskih službenika i to su ogromna sredstva što se tiče ušteda, nekih sedam do osam miliona KM-kazao je Balić.Iz Kantonalne vlade su nakon sastanka saopćili da je sa predstavnicima sindikata postignut visok stepen usaglašenosti po svim otvorenim pitanjima.

Članstvo je nezadovoljno, vrši se veliki pritisak i na mene i na Upravni odbor, kaže predsjednik Sindikata policije

Sindikalisti u HNK odustali od štrajka i protesta

Više od deceniju budžetski korisnici u <a href="https://avaz.ba/tag/16148/hercegovacko-neretvanski-kanton">Hercegovačko-neretvanskom kantonu</a> (HNK) čekaju na isplatu duga prema pravomoćnim sudskim presudama.&nbsp; Riječ je o tužbama teškim 30 miliona KM koje su policajci, prosvjetari, državni službenici i namještenici te ostali svojevremeno podnijeli protiv Vlade HNK zbog nepoštivanja odredbi kolektivnih ugovora.

Ove tužbe su svojevrsna omča oko vrata Vladi HNK, a dosad je za tu namjenu isplaćeno 20 miliona KM. Iako je situacija s koronavirusom, praktično, zaustavila isplatu prema planu vansudskih nagodbi u ovim sporovima, ipak su predstavnici šest sindikata poručili da vremena za čekanje više nema. Uz isplatu prema tužbama, budžetski korisnici u HNK traže i povećanje osnovice plaće. - U posljednje vrijeme cijene divljaju, inflacija je već velika, a situacija, ovakva kakva jeste, zahtijeva naše korake i pregovore s Vladom, kako bismo uspjeli izbalansirati ovo stanje - kazao je na jučerašnjoj pres-konferenciji Josip Milić, predsjednik Unije nezavisnih sindikata FBiH.
Predsjednica Sindikata srednjih škola prema bosanskom planu i programu Edina Čomić navela je da su među dobivenim tužbama i one za neisplaćene plaće iz 2002. godine.

Posebno su ogorčeni u Sindikatu policije HNK, čiji je predsjednik Nail Balić podsjetio na to da su imali obećanja od predstavnika Vlade kako će im, prema osnovu tužbi, biti isplaćena četiri miliona KM. Predstavnici Sindikata dali su rok Vladi od desetak dana za socijalni dijalog. U suprotnom, prvi potez, poručili su, bit će štrajk upozorenja, a potom i bunt na ulicama.
- Moje kolege posuđuju pare za liječenje, a imaju novac koji ne mogu naplatiti. Uvjeren sam da novca u budžetu ima, ako može neko da me demantira iz Vlade, neka kaže javno da u budžetu nema para - kazao je Balić. Predstavnici sindikata su naveli kako su iz Vlade najavljivali da će se kreditno zadužiti kako bi isplatili novac prema presudama.

Predstavnici šest sindikata traže isplatu prema tužbama i povećanje plaća

Sindikalni predstavnici: Nemaju vremena za čekanje

Zbog pobune budžetskih korisnika: Novi udar na kasu HNK težak 30 miliona KM

Udruženja “Žena za ženu” iz <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">Konjica</a> i “Most” iz Jablanice donirala su Općoj bolnici i Domu zdravlja u Konjicu odijela za hiruršku salu i trijažu te posteljine, pregače i kaljače od posebnih materijala koji garantiraju dugovječnost uz pravilno održavanje. Donacija je realizirana u sklopu projekta koji je imao za cilj ekonomsko osnaživanje žena za pokretanje mikrobiznisa kroz ženska udruženja, a koji su podržale njemačka organizacija „Help“, organizacija „Nodas“ i Općina Konjic.
- Ovo je naša peta donacija zdravstvenim ustanovama u Konjicu i jedna je od najvrednijih dosad. Ukupna vrijednost opreme koju je uručilo naše udruženje iznosi 2.500 maraka, s tim što je Udruženje žena “Most” doniralo 20 medicinskih odijela i 25 mantila za trijažne kontejnere - kazala je Lejla Halilović, predsjednica Udruženja “Žena za ženu” Konjic.
Jasminka Brkan-Hrvačić, direktorica Doma zdravlja, i Dženan Lepara, direktor Opće bolnice, zahvalili su udruženjima žena na uručenoj donaciji, kazavši da je svaka pomoć dobro došla medicinskim ustanovama u vremenu pandemije koronavirusa.
Almin Adžović, direktor njemačke organizacije „Help“, kazao je da su oba udruženja žena podržali sa po 5.000 KM. Oni su sredstva iskoristili za nabavku repromaterijala i šivaćih mašina.
- Zbog pandemije ukazala se potreba za medicinskom opremom, tako da su članice udruženja odlučile da šivenjem posteljine, pregača, kaljača, odijela i ostale opreme pomognu zdravstvenim ustanovama - kazao je Adžović.

Ukupna vrijednost donacije iznosi 2.500 maraka, kaže Halilović

S uručenja donacije: Pomoć za zdravstvene ustanove

Pomoć Općoj bolnici i Domu zdravlja: Udruženja žena osigurala medicinsku opremu

Primopredaja tri vatrogasne autocisterne upriličena je u petak u sjedištu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;">Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar</a>. Autocisterne je kupio Grad Mostar budžetskim sredstvima, a ukupna vrijednost tri vozila je skoro pola miliona maraka.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić osvrnuo se tom prilikom na proteklu sezonu u kojoj su mostarski vatrogasci imali pune ruke posla.
- Imali smo poprilično tešku sezonu i čestitam momcima koji su bili uključeni u gašenje požara. Napravili su veliki posao bez obzira što su imali opremu takvu kakvu su imali tako da je ovo nabavka tri vatrogasne cisterne veliki doprinos - izjavio je Kordić.
Zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe (PVP) Mostar Petar Jurić kazao je kako će nova vozila biti od velike pomoći mostarskim vatrogascima s obzirom da su do sada korištene autocisterne stare po 50 i više godina.
- Sada imamo nove cisterne i to je neprocjenjivo za nas. Što se tiče vrijednosti, svaka cisterna bez PDV-a košta 165.000 maraka, puta tri to je 495.000 maraka bez PDV-a i to je ogromno ulaganje - poručio je Jurić.
Najavio je kako će Grad Mostar nabaviti još dvije vatrogasne autocisterne, a iz Republike Hrvatske očekuje se jedna, kako je rekao, ozbiljna donacija koja će puno pomoći mostarskim vatrogascima.

Autocisterne je kupio Grad Mostar budžetskim sredstvima, a ukupna vrijednost tri vozila je skoro pola miliona maraka

Mostarski vatrogasci dobili tri nove cisterne

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kavalec&amp;">Šefica Misije OSCE-a u BiH Ketlin Kavalec (Kathleen)</a> danas je&nbsp; uručila novu tehnološku opremu gradskim vijećnicima i stručnoj službi Gradskog vijeća Mostara.Riječ je o projektu podrške OSCE-a Gradskom vijeću Mostara, u okviru kojeg je za svakog vijećnika od njih 35 namijenjen po laptop, kao i za tajnicu GV-a,dok će stručna služba dobiti&nbsp; računare, a s ciljem efikasnijeg rada s tehnološkim normativima današnjice kako je to i rečeno na ceremoniji uručenja u Gradskoj vijećnici.-Jako nam je drago što su se izbori u Mostaru održali prošle godine i što Grad ima novo Vijeće , gradonačelnika i novu energiju, a mi smo ovom malom, ali, nadam se, značajnom donacijom htjeli dati podršku tom procesu poboljšanja situacije u Mostaru. Znamo da građani očekuju da&nbsp; se krene naprijed, da Grad počne funckionisati tako da smatramo i da je ovo doprinos ka tome, odnosno, efikasnijeg rada svih gradskih službi&nbsp;- izjavila je Kavalec.

Predsjedavajući GV-a Salem Marić , kao i gradonačelnik, Mario Kordić zahvalili su se ambasadorici Kavalec na donaciji, poručivši da je cilj imati što efikasniju i transparentniju zakonodavnu i izvršnu vlast u Mostaru.

Opremu uručila šefica Misije OSCE-a u BiH, Ketlin Kavalec

Danas u Gradskoj vijećnici: Uručena vrijedna oprema

Od OSCE-a 35 laptopa za mostarske vijećnike

U organizaciji Sportskog saveza Grada Mostara i Udruženja kardiologa Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, povodom Svjetskog dana srca i u okviru kampanje „Dani srca“, u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a> održana ulična utrka.U ovoj cross utrci&nbsp; održanoj na relaciji Španski trg-Bulevaru učestvovali su učenici svih osnovnih i srednjih škola s područja Mostara, kao i djeca iz predškolskih ustanova.

Inače, u okviru kampanje "Dani srca" Sportski savez Mostara, već 12.godinu zaredom promovira zdrave stilove života kroz uključivanje što većeg broja djece, mladih, sportaša, ali i pripadnika starije populacije.

Kampanjom se promoviraju zdravi stilovi života

U Mostaru održana ulična utrka za školarce

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostaru&amp;">Nakon lanjske pauze zbog pandemije koronavirusa, učenici Koledža ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostaru</a> danas su organizirali tradicionalni događaj „Put oko svijeta za 80 minuta“. Tako je ovaj jedinstveni događaj koji se organizira na Šetalištu i ove godine privukao veliku pažnju Mostaraca, kojima su se učenici Koledža iz 59 zemalja predstavili svojim nacionalnim obilježjima, tradicionalnim plesovima, muzikom i jelima.

U odnosu na prethodne godine, ovaj put su se učenici koji dolaze iz zemalja regiona, umjesto pojedinačno, odlučili zajednički predstaviti pa je, očekivano, pred njihovim štandom bila velika gužva. Usto što se na štandu našla bogata ponuda balkanskih jela uz neizostavan roštilj, ova ekipa je bila najveselija na Šetalištu, pa su u jednom momentu zaigrali i kolo. Za roštiljanje je bio zadužen Amir Kolić iz Bijelog Polja u Crnoj Gori, inače, jedan od najboljih matematičara na Balkanu.
- Veoma sam ispunjen, ovo je spoj različitih kultura, takoreći, jer, kada ovdje dođemo, zapravo, shvatimo koliko smo slični. Imamo vrlo sličnu hranu, običaje, vrijednosti i različiti smo toliko da sve to možemo, evo, spojiti u jedno. Ovo mi je jedan od najljepših dana otkako sam ovdje - rekao nam je on.

<h2>Obilježena i 15. godišnjica Koledža u Mostaru</h2>

Adna Velagić-Ćurić, portparol Koledža kazala nam je da je ove godine na školovanju 210 učenika iz 59 zemalja svijeta, među kojima su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Kostarika, Meksiko, Jordan... Ovim događajem je obilježena i 15. godišnjica Koledža u Mostaru. Od 2006. godine do danas na Koledžu je diplomiralo više od 1.000 učenika iz 100 država svijeta. Mostarski Koledž jedan je od 18 koledža unutar globalnog UWC pokreta.

Održan događaj „Put oko svijeta za 80 minuta“

U Mostaru se učenici zemalja Balkana odlučili zajedno držati

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=hnk%20korona&amp;">Epidemiološka situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), u Bosni i Hercegovini</a>, svakim danom je lošija, međutim novih mjera zasad nema. Na snazi su stare, koje se uglavnom ne poštuju ili se poštuju jako malo. Ni interesovanje za vakcinama nije očekivano. Sedam osoba tokom posljednja 24 sata preminulo je na Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Na bolničkom liječenju u ovom trenutku se nalazi 98 bolesnika od kojih je 14 na invazivnoj i dva na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, dok su ostali stabilno.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu evidentirano je novih 167 slučajeva COVID-a 19, a izdana su i 154 rješenja o samoizolaciji. - Još sam 15. avgusta prekinuo godišnji odmor, jer je već tada kompletan Infektivni odjel KB ‘dr. Safet Mujić’ bio ispunjen. Inače zbrinjavamo samo pacijente sa srednje teškim kliničkim slikama, dok se oni s teškim šalju u COVID bolnicu. Oni koji su cijepljeni imaju povoljne kliničke slike i brzo ozdravljaju. Antipropaganda za vakcine kojoj smo svjedočili je velika ludost. Da dosad nisu izumljene, čovječanstva ne bi ni bilo - kazao je šef Infektivnog odjela KB “dr. Safet Mujić Nazif Derviškadić, uz apel građanima da se vakcinišu i pridržavaju makar onih mjera koje su na snazi.
Građani Mostara osim što ne žele da se cijepe, ne poštuju ni epidemiološke mjere.
Maske gotovo više da niko ne nosi čak ni u zatvorenim prostorima, a da niko ne mari o koronavirusu svjedoče i javna okupljanja, kao i popunjenost bašta gradskih kafića.
U starom dijelu grada primjetan je veliki broj turista koji se vraćaju u grad na Neretvi.

- Stanovništvo se definitivno previše opustilo. U uspredbi s pridržavanjima iz vremena kada je došla pandemija, opuštenost je veća za 99 procenata. A to mi je donekle i razumljivo, posebno poznajući mentalitet našeg naroda. Već godinu ipo ljudi se pate, posla nema, a mjere i maske su im možda i dosadile. Po brojkama koje su dostupne mislim da se moramo uozbiljiti. Prije svega se to odnosi na cijepljenje. Osim toga, moramo biti i oprezni. To je jedina prava opcija - rekao je stanovnik grada na Neretvni Omar Papić. Mostarac Fehim Džeko ne želi da se cijepi, ali se, kako kaže, pridržava mjera i preporuka.
- Nosim masku u zatvorenim prostorima i pazim na distancu. To ne primjećujem kod puno ljudi. Uglavnom se mjere ne poštuju. U kafićima niko ne nosi maske, kao ni u sredstvima javnog prevoza. Tu možemo potražiti uzrok povećanja broja zaraženih. Moramo biti savjesni - poručio je Džeko.
Zbog velikog broja hospitaliziranih pacijenata Sveučilišna klinička bolnica Mostar angažovala je 22 ljekara s Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja za liječenje COVID-a 19. Oko 90 posto hospitaliziranih u mostarskoj bolnici nije cijepljeno, dok je ostalih deset posto primilo jednu dozu cjepiva.

Sedam osoba tokom posljednja 24 sata preminulo je na Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu evidentirano je novih 167 slučajeva COVID-a 19

U Mostaru ispunjeni bolnički kapaciteti, mjere se ne poštuju

U skladu s podacima iz Zavoda za javno zdravstvo (ZJZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), zaključno s danom 27. avgust 2021. godine, u <a href="https://avaz.ba/tag/4327/hnk">HNK</a> je protiv COVID-19 ukupno vakcinisano 52.108 osoba, od čega je njih 32.585 vakcinisano samo prvom dozom, dok ih je 19.518 do sada primilo i drugu dozu vakcine. Iz Zavoda ističu kako je odziv građana dobar i raste zajedno s porastom broja doza kojima HNK raspolaže. U pripadajućoj tabeli ZJZHNK navedeno je kako su u HNK ukupno pristigle 73.462 doze <a href="https://avaz.ba/tag/19459/vakcina">vakcina</a>, od čega 29.160 „AstraZenece“, 19.842 „Pfizera“, 19.142 „Sinopharma“ i 5.318 „Sinovaca“.
Gledano po kategorijama, najviše vakcinisanih osoba je u populaciji iznad 60 godina starosti (15.390 - prva doza, 11.921 - druga doza), zatim slijede hronični bolesnici mlađi od 60 godina (4.662 - prva doza, 2.206 - druga doza), dok je među zdravstvenim radnicima njih 2.184 vakcinisano prvom, a 2.060 drugom dozom.
Na ostale otpada broj od 10.354 vakcinisanih prvom te 3.331 drugom dozom.
Treba imati na umu da je ovdje riječ isključivo o podacima iz zdravstvenog sistema HNK, s napomenom da je značajan broj stanovnika ovog kantona vakcinisan u drugim kantonima, potom u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, što ukupan broj vakcinisanih čini osjetno većim.

Najviše vakcinisanih osoba je u populaciji iznad 60 godina starosti

Najviše stiglo doza „AstraZeneca“ vakcine

U HNK raste interes građana za vakcinaciju

Osman Perva iz sela Jasenik jedan je od najpoznatijih sakupljača ljekobilja <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">na konjičkom području</a>. Ovim poslom se počeo baviti prije 26 godina, odmah nakon rata, jer, ostavši bez posla i stalnih prihoda, morao je naći novi izvor zarade. U to vrijeme upoznao je i farmaceutkinju iz Sarajeva, koja mu je predložila da počne sakupljati ljekobilje, prihvatio je, i uz njenu pomoć i čitajući literaturu, počeo je sakupljati i prve biljke.

- U početku sam samo znao šta je kopriva, ali malo po malo, čitajući literaturu o ljekobilju, sve više sam učio o različitim vrstama biljaka. Sada poznajem gotovo 200 vrsta ljekobilja, a jedne godine uspio sam sakupiti čak 132 vrste. Od ovog posla se može solidno živjeti, nekada je cijela porodica sakupljala ljekobilje, tako sam i djecu odškolovao, a sada smo samo supruga i ja u ovom poslu. Nažalost, sve je manje zainteresiranih za sakupljanje, jer mladi odoše u svijet, a nama starijima sve je teže hodati po planinama i brati biljke - kazao nam je Perva.
Konjičko područje je veoma bogato različitim vrstama ljekobilja i šumskih plodova. Sezona za sakupljače počinje u martu i traje sve do novembra, no ovogodišnja je bila katastrofalna zbog suše i visokih temperatura.

- Ovo je jedna od najlošijih sezona u proteklih dvadeset godina. Tokom proljeća moglo se nešto sakupiti, međutim, kada su došli ljetni period i visoke temperature, jednostavno je došlo do sušenja i bilo je nemoguće naći zelenu biljku. Uspio sam sasvim malo sakupiti majčine dušice, kunice, kantariona, gloga, vrbovice... Neke ljekovite biljke sijem i na svome imanju, tako da imam tridesetak sakupljenih biljaka ove godine - naveo je Perva.
Sve biljke, kao i šumske plodove, borovnicu i brusnicu Perva sakuplja na području planina Zec, Bitovnja i Vranica.
- Borovnica je ove godine rodila kao nikada prije, ali, nažalost, pobrana je u kratkom roku i to dok je još bila zelena. Čak je i brusnica, koja sazrijeva krajem septembra, već pobrana. To je problem koji imamo dugi niz godina, ali, jednostavno, tu ne možemo ništa učiniti jer nemamo zakon o šumama na nivou kantona kojim bi se i ova oblast regulirala - rekao je Perva.

Osman Perva je i predsjednik Udruženja građana za zaštitu, sakupljanje i proizvodnju ljekovitog bilja i šumskih plodova „Brusnica“. Osnovano je prije 12 godina i u početku je okupljalo oko stotinu članova, a sada ih je tek dvadesetak, jer su mnogi, zbog izostanka novčanih poticaja za ovu oblast, odustali od sakupljanja ljekobilja na konjičkom području.

Tokom proljeća moglo se nešto sakupiti, međutim, kada su došle visoke temperature,  došlo je do sušenja i bilo je nemoguće naći zelenu biljku

Perva na svome imanju: Ovim poslom bavi se već 26 godina

Policija HNK-a štrajkom traži isplatu četiri miliona maraka dugovanja

Vodostaj rijeke Neretve na području općine Konjic u opadanju

Vodu u Mostaru više nije potrebno prokuhavati

Neretva u opadanju, čiste se lokalne saobraćajnice u Konjicu i Jablanici

I danas brojni problemi na području općine Konjic: Blokiran put R-436 Borci-Kalinovik, u mjestu Dindol

Ko je Mostarcima "ukrao" Božić?

Sindikalisti u HNK odustali od štrajka i protesta

Zbog pobune budžetskih korisnika: Novi udar na kasu HNK težak 30 miliona KM

Pomoć Općoj bolnici i Domu zdravlja: Udruženja žena osigurala medicinsku opremu

Mostarski vatrogasci dobili tri nove cisterne

Od OSCE-a 35 laptopa za mostarske vijećnike

U Mostaru održana ulična utrka za školarce

U Mostaru se učenici zemalja Balkana odlučili zajedno držati

U Mostaru ispunjeni bolnički kapaciteti, mjere se ne poštuju

U HNK raste interes građana za vakcinaciju

Osman Perva iz sela Jasenik bavi se sakupljanjem ljekobilja: Najlošija sezona u proteklih 20 godina

Hercegovačko-neretvanski kanton

Policija HNK-a štrajkom traži isplatu četiri miliona maraka dugovanja

Vodostaj rijeke Neretve na području općine Konjic u opadanju

Vodu u Mostaru više nije potrebno prokuhavati

Neretva u opadanju, čiste se lokalne saobraćajnice u Konjicu i Jablanici

I danas brojni problemi na području općine Konjic: Blokiran put R-436 Borci-Kalinovik, u mjestu Dindol

Ko je Mostarcima "ukrao" Božić?

Sindikalisti u HNK odustali od štrajka i protesta

Zbog pobune budžetskih korisnika: Novi udar na kasu HNK težak 30 miliona KM

Pomoć Općoj bolnici i Domu zdravlja: Udruženja žena osigurala medicinsku opremu

Mostarski vatrogasci dobili tri nove cisterne

Od OSCE-a 35 laptopa za mostarske vijećnike

U Mostaru održana ulična utrka za školarce

U Mostaru se učenici zemalja Balkana odlučili zajedno držati

U Mostaru ispunjeni bolnički kapaciteti, mjere se ne poštuju

U HNK raste interes građana za vakcinaciju

Osman Perva iz sela Jasenik bavi se sakupljanjem ljekobilja: Najlošija sezona u proteklih 20 godina