U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, nakon brojnih peripetija i zavrzlama, otpočela je realizacija sporazuma „Modernizacija zdravstvenih ustanova na području HNK“.
Riječ je o kreditnom zaduženju Kantona kod Saudijskog fonda za razvoj za tri bolnice, i to u iznosu od 32 miliona KM.

Prema tom sporazumu, 60 posto, odnosno 19,2 miliona KM, pripast će Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar. Taj novac predviđen je za gradnju novog objekta Pedijatrije.&nbsp; Kantonalna bolnica „Dr. Safet Mujić“ od ovog će iznosa dobiti 30 posto, odnosno 9,6 miliona KM, koje će utrošiti za opremanje novog objekta u kojem je smješten Odjel za ginekologiju, pedijatriju i neonatologiju, a za koji su potrebni oprema za dvije operacione sale, CT uređaj i druga oprema.
Također, dio sredstava utrošit će, kako je to planirano, na gradnju novog Urgentnog bloka.

Na koncu, 10 posto ili 3,2 miliona dobit će Opća bolnica Konjic, a novac je potreban za nabavku opreme.&nbsp; Iz Vlade HNK jučer je saopćeno da je objavljen međunarodni javni poziv za prikupljanjem ponuda za gradnju zgrade Klinike za dječije bolesti SKB-a Mostar.
- To je životno bitan projekt, čijom konačnom provedbom osiguravamo najbolje moguće uvjete za svaki oblik potrebne medicinske skrbi za najranjivije među nama, za one na koje smo najosjetljiviji, &nbsp;našu djecu. Tu nema, niti smije biti, političke dimenzije -&nbsp; izjavio je Nevenko Herceg, premijer HNK.

SKB će dobiti 19,2 miliona KM, KB „Dr. Safet Mujić“ 9,6 miliona KM te tri miliona Opća bolnica Konjic

Izgled buduće Klinike za dječije bolesti

Javni poziv za gradnju Pedijatrije na Bijelom Brijegu

Stanje sigurnosti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u prvih devet mjeseci na zadovoljavajućem je nivou, pokazali su podaci iz evidencije Kantonalnog MUP-a. Ali, ta informacija, koja se jučer našla na dnevnom redu Skupštine HNK, koju je prezentirao Slađan Bevanda, resorni ministar, bila je povod i za sazivanje pres-konferencije Kluba poslanika SDP-a uoči zasjedanja.

Aner Žuljević, poslanik ove stranke, izjavio je da je MUP HNK devastiran i podsjetio da nema policijskog komesara, ali ni odgovarajućih odbora, te je ustvrdio da je potpuni haos u stanju sigurnosti. Bevanda je kazao da „nije MUP taj koji imenuje komesara, odbore i tijela“, da je odgovornost na Skupštini. On je podsjetio da MUP-u nedostaje 218 policijskih službenika, a na pitanje Vesne Saradžić iz SDP-a ko obavlja poslove, odgovorio je da niko ne radi te da 1.100 predmeta čeka komesara. Spominjani su i navijači, kamenovanja automobila, slučajevi Davida Dragičevića, Dženana Memića i Lane Bijedić, pričalo se o ISIL-ovcima, dilerima, teroristima, „tempiranoj bombi“, a poslanik Slavko Bilić spomenuo je i „paravojnu formaciju neki dan u Mostaru“.

Na to je reagirao predsjedavajući Šerif Špago, koji je rekao da, iako to nije izneseno, pretpostavlja da se odnosi na 17. novembar, kada je obilježavanju godišnjice 4. korpusa Armije RBiH prisustvovao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Pojedini portali objavili su da je „Džaferović postrojio muslimansku paravojnu formaciju“.- Odlučno to demantiram! Činjenica je da je grupa mladića bila obučena u uniforme, a nije zabranjeno nositi maskirne, lovačke i druge uniforme. Tu su glavni tužilac Zdenko Kovač i ministar Bevanda i ako je riječ o paravojnoj formaciji, onda su oni morali djelovati i pohapsiti ih - upozorio je Špago.

Na koncu je informacija o stanju sigurnosti usvojena većinom glasova bez ikakvog zaključka. Kako je izneseno, zadužen je Kolegij skupštine da za narednu sjednicu pripremi zaključak.Usvojen je i izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva i Kantonalnog suda, a raspravljalo se i o ocjeni zdravstvenog stanja stanovništva HNK. Iz te informacije vidljivo je da su u porastu slučajevi malignih oboljenja u HNK.

Novog šefa policije čeka 1.110 predmeta, rekao Bevanda

S jučerašnje sjednice: Spominjani navijači, kamenovanja automobila, dileri

MUP već godinu bez komesara!

U srijedu navečer u Mostaru je preminuo Milorad Bahilj, potvrđeno je za "Avaz" iz Kliničkog centra Sveučilišta u Mostaru.&nbsp;Bahilj je bio ministar trgovine u Vladi FBiH.Rođen je 23. februara 1953. godine u Mostaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru 1980. godine.&nbsp;U Aluminijskom kombinatu Mostar radio je na poslovima ekonomske i finansijske struke od 1976. do 1992. godine.&nbsp;U firmi "Lijanovići" radio je na poslovima komercijalno-ekonomske struke. Do imenovanja na dužnost federalnog ministra trgovine obavljao je dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Mostara od 2010. godine.&nbsp;Bahilju se donedavno sudilo za finansijski kriminal, ali je oslobođen optužbi.

Podsjećamo, Bahilj je bio ministar trgovine u Vladi FBiH

Umro bivši ministar Milorad Bahilj

Na Španskom trgu u Mostaru danas je održan protest zbog tretmana štićenika u Zavodu ''Pazarić''. 
Među stotinjak građana koji su se okupili na inicijativu Irme Baralije iz Naše stranke, bio je veliki broj mladih.&nbsp;&nbsp;
Predsjednik Vijeća učenika srednjih škola Faris Čolić pozvao je nadležne na adekvatnu reakciju. Jer, kako je rekao, scene koje su prikazane na fotografijama su zastrašujuće! 

- Nadam se da je došlo vrijeme da u ovoj zemlji stvari konačno krenu nabolje - kazao je ovaj mladić. 

Scene u Zavodu ''Pazarić'' potresle su i Senadu Čustović.

- Horor! Slike su obišle cijelu zemlju. Jednostavno, šokirana sam. Zakazalo je društvo. Zakazali su u prvom redu policija i Tužilaštvo. Nemamo pravu informaciju da li je dokazni materijal mjesecima čuvan ili ne. Nadam se da je na vrijeme dospio u Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Politika je, nažalost, u svim sferama društva. Strašno! Jezivo! Pozivam Tužilaštvo da reagira. Nadam se da ovog puta neće biti korupcije kakvu nam prodaju u slučajevima u kojima se roditelji bore za pravdu za svoju djecu. Nažalost, svi mi danas plaćamo tri jake političke mafije. Nikako da se narod probudi i da ih jednom za sva vremena prestane podržavati - izjavila je Čustović.

Zakazalo je društvo, u prvom redu zakazali su policija i Tužilaštvo

U Mostaru danas održan protest zbog tretmana štićenika u Zavodu ''Pazarić''

Klub poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj sjednici, na čijem je dnevnom redu informacija o stanju sigurnosti u HNK, zatražit će da se depolitizira policijska struktura i da se konačno pristupi imenovanju policijskih tijela u skladu sa zakonom.
Izjavio je to Aner Žuljević, jedan od poslanika u Skupštini HNK, na pres-konferenciji uoči današnjeg skupštinskog zasjedanja.
- Ne možemo pričati o ambijentu sigurnosti ako nam je MUP devastiran, ako je anarhija u sistemu koji treba da čuva ovu zajednicu od anarhije! Nema odgovarajućih odbora, nemamo komesara, ne postoji mogućnosti činovanja i imamo mlade policajce koji su odlukom legalizirani u smislu nošenja oružja i njihovih plaća. Znači, jedan potpuni haos u stanju sigurnosti, o tome se mora otvoreno razgovarati - istaknuo je Žuljević.
Iznio je kako u SDP-u ne žele da se priča o sigurnosti svede na odnos pozicije i opozicije, jer je to, kako je kazao, zajednička stvar svih nas.
- Stanje sigurnosti nije dobro, a vidjeli smo i da vladajuća koalicija u javnosti vrlo često iznese elemente koji idu u prilog toj činjenici, a potom dobijemo izvještaj u kojem Vlada prezentira stanje sigurnosti kao bajku - kazao je Žuljević.
Iz SDP-a su se osvrnuli i na izvještaj, odnosno ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva HNK, što će se, također, naći na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine HNK.
Kako je navela Vesna Saradžić, iz te informacije je evidentno da su u porastu maligna oboljenja, ali da nedostaju adekvatne mjere i posebno, kako je rekla, uzroci koji su do toga doveli.

Stanje sigurnosti nije dobro, a vladajuća koalicija u javnosti vrlo često iznosi elemente koji idu u prilog toj činjenici

Sa pressa poslanika SDP-a: Haos u stanju sigurnosti

Žuljević: MUP HNK je devastiran i u sistemu koji nas treba čuvati, imamo anarhiju

U Konjicu je početkom oktobra počeo projekt “Obuka žena za tkanje tepiha”, a nakon mjesec i po predstavljen je i prvi ručno rađeni tepih koji su istkale sestre Arnesa Borić i Mirnesa Karić.- Nismo imale nikakvo prethodno znanje o tkanju, ali uz pomoć instruktorice uspjele smo savladati tehniku - kazala je Borić.U projektu “Obuka žena za tkanje tepiha” učestvuju 22 polaznice, a implementator je Agencija za ekonomski razvoj “Prvi korak”. Partneri u ovom projektu su Općina Konjic, Federalni zavod za zapošljavanje, švicarska fondacija „Helvetas“ i preduzeće “Carpet Centar” iz Čapljine, koji su osigurali tehničku i finansijsku podršku za realizaciju projekta, čija je vrijednost 61.280 KM.

U projektu “Obuka žena za tkanje tepiha” učestvuju 22 polaznice

Sestre Arnesa i Mirnesa istkale prvi tepih

U redu za hranu u Javnoj kuhinji u Sjevernom logoru, koja djeluje pod okriljem Crvenog križa Grada Mostara, svaki dan je 330 gladnih usta. Jedni primaju socijalnu pomoć, drugi su ostali bez posla, treći ne mogu ni lijekove podmiriti od skromne penzije, četvrti rade nacrno i dok plate podstanarsku kiriju i izmire režije, ne ostane im ništa.Među njima ima bolesnih, starijih i od 80 godina koji jedva stoje u redu, a dolaze i po najvećem nevremenu, djece koja jedva da imaju tri godine...

Od našeg fotoaparata okreću glavu, jer ih je sramota. Na njihovu neimaštinu, kažu nam, mnogi su ostali i slijepi i gluhi, a Javna kuhinja jedino im je utočište i spas da neće ostati gladni.Javna kuhinja u Sjevernom logoru jedna je od tri lokacije gdje se dolazi po toplo varivo i komad hljeba. Jer, u Mostaru djeluje i Pučka kuhinja, koja, prema riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenog križa, ima 200 korisnika,&nbsp; a 70 obroka, uglavnom starijim osobama, podijele i u kuhinji Udruženja „Zajedno za naš grad“.

Tako u Mostaru bude podijeljeno više od 700 obroka, s obzirom na to da uz redovne korisnike u Javnoj kuhinji spravljaju i 200 obroka za migrante u Izbjegličkom centru Salakovac.- Definitivno, možemo kazati da se povećao broj korisnika, sve je više gladnih usta i sve više onih koji nam dolaze iz prigradskih naselja. Upravo smo dobili spisak Centra za socijalni rad, prema kojem ćemo podijeliti pakete s prehrambenim artiklima i higijenskim potrepštinama za 200 porodica - kaže Kajtaz.Iako je mjesečna dotacija od Grada redovna, ipak, kad se sve sabere i podvuče crta, obrok za jednog korisnika košta 1,85 KM.

- Trudimo se na razne načine da&nbsp; osiguramo kvalitetne obroke, ali teško to ide. Da bismo došli do obroka od tri marke, potrebno nam je na godišnjem nivou još 140.000 KM. Dio osiguramo našim projektnim i dohodovnim aktivnostima, a ostatak donacijama. Ne možete ljudima samo dati hljeb i varivo, obrok mora biti kvalitetan i sadržavati i mlijeko, mliječne proizvode, voće, pa i desert - ističe Kajtaz.

- Žalosno je da 25 godina od rata imamo ovakvu sliku, odnosno veliki broj korisnika. Stoga, apelirao bih na institucije da se, konačno, uradi kvalitetna socijalna slika i da po tom osnovu iskristališemo ko je sve u stanju potrebe, jer bojim se da je taj broj mnogo veći - ističe Kajtaz.

Među njima ima bolesnih, starijih i od 80 godina koji jedva stoje u redu, a dolaze i po najvećem nevremenu, djece koja jedva da imaju tri godine...

Mnogi preživljavaju zahvaljujući obroku iz javne kuhinje

U Mostaru svaki dan bude podijeljeno više od 700 obroka

Muzički centar „Rezonanca“ Konjic je nakon petogodišnjeg uspješnog rada prerastao u Osnovnu muzičku školu s pravom javnosti „Rezonaca“, koja je početkom septembra počela s radom. Direktorica Biljana Handžo je izrazila zadovoljstvo osnivanjem muzičke škole, koju u školskoj 2019./2020. godini pohađa 57 učenika.

- Drago mi je da je Konjic konačno dobio osnovnu muzičku školu i da smo uspješno počeli školsku godinu. Imamo 57 učenika i tri odsjeka. Za gitaru su se opredijelila 24 učenika, klavir 23 i za violinu 10. Među njima je i 15 prvačića - kazala je Handžo.

Profesor klavira Adis Vuga je prije dvije godine počeo raditi u muzičkom centru, tako da je rad nastavio i u Osnovnoj muzičkoj školi „Rezonanca“.- Trenutno imam 17 učenika i primjetno je da u Konjicu ima dosta djece koja žele da se muzički obrazuju - kazao je Vuga.

Njegov kolega Emir Bečirović je profesor gitare i u svojoj klasi ima 13 učenika.- Već pet godina sam dio „Rezonance“ kroz rad u muzičkom centru, a sada i u školi. Djeca su veoma muzikalna i uspjeli smo to pokazati i na našim dosadašnjim javnim nastupima - naveo je Bečirović.Devetogodišnja Ema Fejzagić je učenica prvog razreda Osnovne muzičke škole „Rezonanca“ na Odsjeku za klavir.

- Izabrala sam instrument klavir jer mi se veoma sviđa. Zadovoljna sam profesorom i časovima - kazala je Fejzagić.Denis Avdić (14) iz Jablanice je učenik 6. razreda Osnovne muzičke škole na Odsjeku za gitaru. Ističe da je odmalena želio svirati neki instrument.U sastavu Osnovne muzičke škole s pravom javnosti „Rezonanca“ djeluju i dječiji zbor te ženski vokalni ansambl. Konjička publika svake godine ima priliku uživati u njihovim koncertima.

Za gitaru su se opredijelila 24 učenika, klavir 23 i za violinu 10, kaže Handžo

„Rezonanca“ otvorila vrata mladima

Besplatnim mjerenjem šećera u krvi i krvnog pritiska građanima te dijeljenjem promotivnih letaka i korisnim savjetima u Mostaru je, u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo (ZJZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona, obilježen <a href="https://avaz.ba/tag/49768/svjetski-dan-dijabetesa">Svjetski dan dijabetesa</a>. Prema riječima dr. Erdina Alajbegovića, šefa Službe za epidemiologiju ZJZ-a, u HNK je, prema podacima kojima raspolažu, registrirano 10.323 oboljelih od dijabetesa.
- Također, prema podacima koje dobivamo, svake godine je između 200 i 300 novooboljelih i sve češće dolazi do hospitalizacije, pogotovo mlađih osoba - iznio je on.
Dok se na dijabetes tipa 1 ne može preventivno djelovati, pojava dijabetesa tipa 2 je u velikoj mjeri pod našom kontrolom.
Kako je rekao dr. Alajbegović, preventivno se može djelovati mijenjanjem životnih navika, na prvom mjestu zdravom prehranom.

U HNK registrirano 10.323 oboljelih od dijabetesa

Zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su ispred Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a>, zbog nepostizanja dogovora s Kantonalnom vladom za novi kolektivni ugovor, održali jednosatni <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajk</a>&nbsp;upozorenja.&nbsp; Zdravstveni radnici, njih više od 3.200, već četiri mjeseca traže potpisivanje novog kolektivnog ugovora prema kojem bi im satnica sa 2,30 KM bila povećanja na 2,45 KM. Također, traže povećanje koeficijenta za 0,20.
Ako nadležni ne prihvate njihove zahtjeve, poručili su da je naredni korak generalni štrajk.

Već četiri mjeseca traže potpisivanje novog kolektivnog ugovora

Ako nadležni ne prihvate zahtjev zdravstvenih radnika, slijedi radikalniji korak

U cijeloj Federaciji BiH, ali i u državi, Hercegovačko-neretvanski kanton jedini je u kojem je donesena i u kojem je počela provedba kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.Kako nam je potvrđeno iz Vlade HNK, rezultati provedbe pilot-projekta koji je realiziran sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom (SKB) Mostar i Općom bolnicom Konjic, a u kojima su mamografski pregledi započeli sredinom septembra, već su dali odlične rezultate.

Kako nam je potvrđeno iz Vlade HNK, rezultati provedbe pilot-projekta koji je realiziran sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom (SKB) Mostar i Općom bolnicom Konjic, a u kojima su mamografski pregledi započeli sredinom septembra, već su dali odlične rezultate. Stoga su, kako nam je rečeno, stvoreni uvjeti i za implementaciju programa s ostalih sedam zdravstvenih ustanova u HNK.Slično nam je rečeno i u Zavodu zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNK. Precizirano je da je u toku projekta poslano 500 pozivnica ženama.

- Odziv pozvanih žena je više od 80 posto, što ukazuje na opravdanost uvođenja ovog projekta, dobru pripremu i organizaciju, kao i na visoku svijest o potrebi redovnih mamografskih pregleda. To je i dodatni vjetar u leđa za još bolje rezultate - kazala nam je Alenka Ban, portparol ZZO-a HNK.

Zanimljivo je, kako nam je potvrdila Ban, da su već tokom pilot-projekta kod tri žene uočene promjene koje mogu upućivati na karcinom dojke i koje su odmah upućene na daljnju dijagnostiku i obradu.Ovim programom, koji će trajati do 2022. godine, bit će obuhvaćeno 32.000 žena u dobi od 45 do 69 godina, koje će na kućne adrese dobiti poziv da, bez obzira na status zdravstvenog osiguranja, obave mamografski pregled.Cilj ovog programa je otkrivanje raka dojke u početnom stadiju, ali i smanjivanje mortaliteta

Koliko je ovaj program prepoznat, govori činjenica da je resorno kantonalno ministarstvo dobilo poziv za učešće u projektu “Od spoznaje do zaštite: Žene nosioci prava na zdravlje u BiH” kao partneri sa Zeničko-dobojskim kantonom. Podršku je dalo i Federalno ministarstvo zdravstva.

Odziv pozvanih žena veći od 80 posto, što ukazuje na opravdanost uvođenja projekta, dobru pripremu i organizaciju, kao i na svijest o potrebi redovnih kontrola

Tokom pregleda, kod tri žene uočene promjene

Bez uputnica i čekanja 32.000 žena besplatno će obaviti mamografiju

Stanovnike najvećeg grada na Neretvi u novogodišnjoj noći će zabavljati domaći sastav „Twist“, „Gustafi“ i „Hladno pivo“, dok će prve noći 2020. biti održan koncert grupe „Crvena jabuka“, a do čijeg će nastupa Mostarce zagrijati „Mostar Big Band“.Potvrđeno je to na današnjoj pres-konferenciji u Gradskoj vijećnici u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru </a>na kojoj je rečeno da će „Zimski grad“, koji će početi 1. decembra i koji će trajati do 9. januara, imati drugačiji koncept nego lani.Kako je pojašnjeno, ovogodišnji „Zimski grad“ uključuje četiri gradske zone, trg Musala, Korzo, Šetalište i trg Rondo te prostor iza Gimnazije, gdje će, kao i lani, biti održan doček <a href="https://avaz.ba/tag/11624/nova-godina">Nove godine</a>.Na pet lokacija, praktično, više od 25 dana bit će održano na desetine raznih događaja, a upućen je poziv svim muzičarima, artistima, mađioničarima da ponude svoje programe. Također, kako je rečeno, bit će objavljen javni poziv zanatlijama, trgovcima, umjetnicima i ugostiteljima za zakup kućica.Organizacija „Zimskog grada“ i dočeka Nove godine košta 300.000 KM. Iz budžeta Gradske uprave osigurano je 120.000 KM, dok će ostatak, izneseno je, biti osiguran od sponzorskih sredstava.

Stanovnike najvećeg grada na Neretvi u novogodišnjoj noći će zabavljati domaći sastavi

Za Novu godinu „Gustafi“ i „Hladno pivo“, a 1. januara ''Crvena jabuka''

Jako grmljavinsko <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">nevrijeme</a>&nbsp;uz obilnu kišu danas se sručilo na <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a>. Na cijelom mostarskom području još od jutarnjih sati pada jaka kiša uz grmljavinu, a u poslijepodnevnim satima su zabilježeni i grmljavinski pljuskovi uz jak vjetar.&nbsp;Uz staru gradsku jezgru, koja je prilično neprohodna, brojne ulice u Mostaru su poplavljene, a kiša je donijela znatne probleme pješacima i vozačima te je saobraćaj prilično usporen. 
Ipak, iz Vatrogasne jedinice Mostar su nam kazali da su do 14 sati imali samo jednu intervenciju.
Iz Meteorološke stanice Bijeli Brijeg rečeno nam je da je količina padavina od 7 do 13 sati iznosila 28 litara po kvadratu.
Slično vrijeme se očekuje i sutra.

Iz Vatrogasne jedinice Mostar do 14 sati imali jednu intervenciju

Mostar pod vodom: Zbog obilne kiše brojne ulice skoro neprohodne

U svom rodnom selu Požetva na nadmorskoj visini od 1.150 metara, na granici općina Konjic, Fojnica, Kreševo i Gornji Vakuf, Konjičanin Marko Romić posadio je u proljeće 1992. godine skoro 800 sadnica bora, jele i ariša. Želja mu je u to vrijeme, kaže, bila da napravi park sa stazama i klupama za odmor.

- To je trebao biti jedan ugodan prirodni ambijent za odmor s pogledom na okolne planine. No, zbog ratnih dešavanja i odlaska u Mostar, gdje posljednjih godina živim i radim kao psiholog, to se nije ostvarilo. Iako redovno posjećujem rodno mjesto, tek sam nedavno otišao na područje gdje sam prije 27 godina zasadio sadnice i ostao prijatno iznenađen kad sam vidio da je to sada prelijepa šuma - kaže Romić.Posebno ga raduje, ističe on, što je njegova šuma danas stanište divljih životinja, medvjeda, jelena, srna i divljih svinja.- Drago mi je da su stabla ostala sačuvana i da je to sada šuma u kojoj obitavaju životinje, tako da moja sadnja nije bila uzaludna - ističe Romić.

Nada se, kaže, da će sličnih primjera biti mnogo više u našoj zemlji, jer je veoma važno da se sade nove sadnice i stvaraju nove šumske površine, a ne da se stalno uništavaju.- Moramo više voditi računa o prirodi, odnosno o našim šumama, koje se neplanskom sječom uništavaju. Trebamo potaknuti mlađe generacije da se bolje odnose prema okolini, a najbolji način je sadnjom novih sadnica tamo gdje je potrebno - zaključio je Romić.

Drago mi je da su stabla ostala sačuvana i da je to sada šuma u kojoj obitavaju životinje, kaže Romić

Romić: Trebamo potaknuti mlađe generacije

Prije 27 godina zasadio 800 sadnica koje su izrasle u šumu

Huso Didik je jedan od uspješnijih pčelara s područja Glavatičeva. Za pčelarstvo se počeo interesirati poslije rata, ali je tek 2007. godine, nakon što je otišao u penziju, krenuo ozbiljnije u ovoj posao. Na svome imanju ima stotinjak košnica i idealne uvjete.

- Pčelarstvo zahtijeva puno rada i učenja. Pročitao sam desetine knjige iz ove oblasti, puno toga saznao o pčelama i onda kroz rad stjecao potrebno iskustvo.&nbsp;&nbsp; Ovo je moja velika ljubav i trenutno imam oko stotinu košnica i to je za moju porodicu sasvim dovoljno. Pomaže mi i sin Senadin, koji je, također, zavolio pčele, tako da je na njemu da nastavi ovaj posao - priča Didik.
Čista priroda i bogatstvo različitih biljnih vrsta na području Glavatičeva omogućavaju proizvodnju kvalitetnog meda.

&nbsp;U blizini pčelinjaka nalaze se livade, bjelogorična i crnogorična šuma, lipa... Sve što proizvede, proda na „kućnom pragu“.&nbsp; - Imam svoje stalne kupce koji dolaze s ovih prostora, zatim Sarajeva, Tuzle, Gračanice, Zenice. Također, dolaze i turisti koji posjećuju Glavatičevo, tako da i oni svrate i kupe med. Najbolja reklama je kad vam se kupac svake godine ponovo vrati. Tonu meda uvijek mogu prodati po dobroj cijeni - ističe Didik.
Dodaje da je protekla pčelarska sezona bila zadovoljavajuća, jer je u prosjeku imao 12 kilograma meda po košnici.
- Sve iznad 10 kilograma po košnici je uspjeh. Nekada je znalo biti i po 25 kilograma, ali, kao i u svakom drugom poslu, tako i u ovom, nikad ne znaš šta se može desiti,odnosno kakve će biti vremenske prilike, od kojih i zavisi paša pčela - kaže Didik.

Porodica Didik je prije desetak dana na Međunarodnom sajmu pčelarstva „Tuzla 2019“ drugu godinu zaredom dobila zlatnu medalju za kvalitet svog livadskog meda.

Pročitao sam desetine knjige, puno toga saznao o pč elama i onda kroz rad stjecao  potrebno iskustvo

Didik: Mogao bih prodati i tonu meda

„U ime identiteta“ nova je koprodukcijska predstava Narodnog pozorišta Mostar, Studija za izvedbene umjetnosti i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koju će, prema motivima zbirke eseja libanonskog pisca Amina Malufa (Maalouf), režirati Tanja Miletić-Oručević.Ona se na jučerašnjoj pres-konferenciji osvrnula na netipičnost ove predstave, koja se ogleda i u saradnji neovisnog sektora i institucionalne kulture.

- To je u ovom slučaju zanimljivo spojeno, jer može donijeti blagodati i osuvremeniti pristup pozorišnoj predstavi koja nije samo umjetnički čin nego i utječe na društvenu zajednicu - rekla je Miletić-Oručević. Dragan Komadina, dramaturg, govoreći o Malufu, koji je kršćanski Arapin, iznio je da je on većinu tekstova napisao na francuskom jeziku te je izdvojio simbolične razine zašto je važan kao autor, a onda i njegovo djelo.

Čelni ljudi dva teatra u Mostaru Ivan Vukoja i Almir Mujkanović iskazali su zadovoljstvo zbog još jedne koprodukcijske predstave, čija se premijera očekuje u decembru.U predstavi igraju Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić-Obad iz NP Mostar, Jelena Kordić-Kuret, Ivan Skoko i Ivo Krešić iz HNK Mostar te gostujući glumci Dražen Pavlović i Nedim Malkočević.

Komad prema motivima zbirke eseja Amina Malufa režira Tanja Miletić-Oručević

S jučerašnje najave rada na novom djelu

Javni poziv za gradnju Pedijatrije na Bijelom Brijegu

MUP već godinu bez komesara!

Umro bivši ministar Milorad Bahilj

U Mostaru danas održan protest zbog tretmana štićenika u Zavodu ''Pazarić''

Žuljević: MUP HNK je devastiran i u sistemu koji nas treba čuvati, imamo anarhiju

Sestre Arnesa i Mirnesa istkale prvi tepih

U Mostaru svaki dan bude podijeljeno više od 700 obroka

„Rezonanca“ otvorila vrata mladima

U HNK registrirano 10.323 oboljelih od dijabetesa

Ako nadležni ne prihvate zahtjev zdravstvenih radnika, slijedi radikalniji korak

Bez uputnica i čekanja 32.000 žena besplatno će obaviti mamografiju

Za Novu godinu „Gustafi“ i „Hladno pivo“, a 1. januara ''Crvena jabuka''

Mostar pod vodom: Zbog obilne kiše brojne ulice skoro neprohodne

Prije 27 godina zasadio 800 sadnica koje su izrasle u šumu

Didik: Mogao bih prodati i tonu meda

„U ime identiteta“ zajednička priča

Hercegovačko-neretvanski kanton

Javni poziv za gradnju Pedijatrije na Bijelom Brijegu

MUP već godinu bez komesara!

Umro bivši ministar Milorad Bahilj

U Mostaru danas održan protest zbog tretmana štićenika u Zavodu ''Pazarić''

Žuljević: MUP HNK je devastiran i u sistemu koji nas treba čuvati, imamo anarhiju

Sestre Arnesa i Mirnesa istkale prvi tepih

U Mostaru svaki dan bude podijeljeno više od 700 obroka

„Rezonanca“ otvorila vrata mladima

U HNK registrirano 10.323 oboljelih od dijabetesa

Ako nadležni ne prihvate zahtjev zdravstvenih radnika, slijedi radikalniji korak

Bez uputnica i čekanja 32.000 žena besplatno će obaviti mamografiju

Za Novu godinu „Gustafi“ i „Hladno pivo“, a 1. januara ''Crvena jabuka''

Mostar pod vodom: Zbog obilne kiše brojne ulice skoro neprohodne

Prije 27 godina zasadio 800 sadnica koje su izrasle u šumu

Didik: Mogao bih prodati i tonu meda

„U ime identiteta“ zajednička priča