I <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a> se danas pridružio aktivistima širom svijeta koji su otpočeli globalni <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajk</a> za <a href="https://avaz.ba/tag/5583/klima">klimu</a> pozivajući svjetske čelnike da na UN-ovom samitu o klimi donesu hitne mjere da bi spriječili ekološku katastrofu.
Tako su mladi uglavnom iz Koledža ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostaru, okupljeni oko neprofitne organizacije „Extinction Rebellion“, organizirali protest, koji su započeli na Španskom trgu, nakon čega su marširali ulicama grada.&nbsp;Cilj učenika i drugih aktivista je da jednim glasom progovore o direktnim posljedicama klimatskih promjena na planeti.&nbsp; &nbsp;Aziz Šahbazović, učenik Koledža iz Bihaća, kazao je da su se željeli pridružiti mladima širom svijeta, a i kako bi građanima Mostara probudili svijest o globalnom zatopljavanju.&nbsp;- Planeta Zemlja je u ekološkoj krizi i nalazimo se u periodu masovnog izumiranja razmjera većih nego u doba dinosaurusa. U ovom trenutku temperatura Zemljine atmosfere je već 1 stepen viša od temperature prije industrijske revolucije i šansa da ostane ispod limita od 1,5 stepeni odlučenog Pariskim sporazumom je vrlo mala. Predviđanja znanstvenika su da će se temperatura nastaviti povećavati do 3 stepena ako države na globalnom nivou ne smanje emisije plinova staklene bašte - naveli su aktivisti.

Detalj s protesta

I Mostar se pridružio globalnom štrajku za klimu

Neprofitna organizacija "Extinction Rebellion" organizirat će sutra na Španskom trgu u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a> globalni protest za <a href="https://avaz.ba/tag/5583/klima">klimu</a>, gdje će sudionici imati priliku protestirati, marširati ulicama grada, te realizirati tehniku protestiranja zvanu "Die-in" u kojoj sudionici imitiraju mrtva tijela kako bi nagovijestili smrt planete zemlje.&nbsp; Tokom protesta, studenti i odrasli ljudi imat će priliku pobuniti se protiv vladinog zataškavanja informacija o temi promjene klime naše planete, a aktivisti diljem svijeta okupit će se zahtijevajući hitne mjere protiv klimatskih promjena, najavili su organizatori.
Okupljanje je planirano u 9 sati na Šanskom trgu.
- Planet Zemlja je u ekološkoj krizi i nalazimo se u periodu masovnog izumiranja razmjera većih nego u doba dinosaura. U ovom trenutku temperatura Zemljine atmosfere je već stepen viša od temperature prije industrijske revolucije i šansa da ostane ispod limita od 1,5 stepeni odlučenog Pariskim sporazumom je vrlo mala. Predviđanja naučnika su da će se temperatura nastaviti povećavati do 3 stepena ako države na globalnom nivou ne smanje plinovi u atmosferi koji uzrokuju efekt staklenika - piše u saopćenju. "Extinction Rebellion" je međunarodni pokret koji koristi nenasilno građansko protestiranje u pokušaju da zaustavi masovno izumiranje i minimizira rizik društvenog kolapsa. Pokret je osnovan u Velikoj Britaniji 31. oktobra 2018. godine i proširio se širom svijeta.
- Pobunili smo se jer nas elite i političari vode tiho do izumiranja. Konvencionalna kampanja nije uspjela. Emisija ugljika povećala se za 60 posto otkako su naučnici prvi put upozorili na ekološki kolaps 1990. U Bosni i Hercegovini se od zagađenja zraka svake godine izgubi 44.000 života, a Neretva je zagađena plastikom i kanalizacijom - navode iz organizacije "Extinction Rebellion".

Imat će priliku pobuniti se protiv vladinog zataškavanja informacija o temi promjene klime naše planete

U Mostaru globalni protest za klimu

U mjestu Borci, u blizini Boračkog jezera kod <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic?stranica=2" style="color: rgb(255, 0, 0);">Konjica</a>, kako javljaju naši čitaoci, probeharale su voćke kruške.Ova nesvakidašnja pojava primijećena je u voćnjaku Milana Ćećeza sa Boraka. U Milanovom voćnjaku po drugi put ove godine pojavio se behar na voćkama. Kaže kako to do sada nije zapamtio, a ako vrijeme ovako nastavi kaže da bi mogao imati i roda do zime.

U blizini Boračkog jezera kod Konjica, kako javljaju naši čitaoci, probeharale su kruške

U Konjicu probeharalo voće

<a href="https://avaz.ba/tag/16057/ljubo-beslic">Ljubo Bešlić</a>, gradonačelnik <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostara</a>,&nbsp;danas je, komentirajući situaciju u vezi s JP "Deponija" i odlagalištem otpada "<a href="https://avaz.ba/tag/69136/uborak">Uborak</a>", ustvrdio da okolišna dozvola vrijedi do 1. oktobra te da ''nema nijednog razloga da se smeće tu ne odlaže".
Podsjetimo, u petak su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopćili da su odbili ponovo izdati okolišnu dozvolu JP "Deponija".
Bešlić je potvrdio da je jučer u vezi s tim imao sastanak u Federalnom ministarstvu okoliša, na kojem je, rekao je, nađeno kompromisno rješenje da se ponovo uputi zahtjev za obnavljanje okolišne dozvole.
- Svakako ima puno razloga za osporavanje, pogotovo jer je posljednji inspekcijski nalaz pokazao da je stanje na „Uborku“, uistinu, solidno. U svemu ovom ima previše političke priče i nekih, rekao bih, privatnih poruka. Stoga, već sutra ćemo uputiti zahtjev za ponovnu dodjelu produžetka okolišne dozvole i vjerujem da ćemo naići na plodno tlo - kazao je Bešlić.
Naveo je i da će posljednji nalaz Federalne uprave za inspekcijske poslove nakon nadzora na deponiji dati javnosti na uvid.
- Glavni federalni inspektor je kazao da su zenička i mostarska deponija jedine sanitarne u Federaciji BiH, a toliko se prašine diže oko njih. Volio bih da se napravi izvještaj o tome kakve su druge deponije u Federaciji, i ako naša bude lošija od drugih, uistinu, spreman sam povući razne sankcije i prema direktoru i svima drugima. Nažalost, ovdje se sve ispolitiziralo, pojavljuje se puno kvazistručnjaka i zanimljivo je da i u vezi s pričom o Koridoru 5C na našem području, a i deponijom isti ljudi guraju negativnu priču. Svjedoci ste priče o izmišljenom piralenu i da smo na deponiju odvozili mulj, a sve je to plasirano kako bi se javnost uznemirila - istakao je Bešlić. 
Također, kako je iznio, zbog javnosti želi reći da „oni koji žive u blizini deponije su nastanjeni bespravno“.
- Devedeset posto tih naših sugrađana nema uopće riješeno ni pitanje zemljišta, koje su dobili od nekadašnje Općine Sjever, većina njih nije platila ni ono malo što su trebali, a većina njih nije podnijela niti može zahtjev za građevinsku dozvolu i legalizaciju objekata uz deponiju i da upoznam javnost da uz deponiju ide Koridor 5C, pa onda možete zamisliti da nelegalna skupina građana zaustavlja dva velika projekta od bitnog interesa za državu, kao što je autoput na Koridoru 5C, koji prolazi kraj deponije i samu deponiju koja je za cijeli grad Mostar. To govori da još nismo sazreli kao država, da vodimo stvari kako ne pripadaju po zakonima, ali nadam se da ćemo, ipak, izaći iz tog začaranog kruga - poručio je Bešlić nakon ceremonije otvorenja ambulante u naselju Buna kraj Mostara.

Okolišna dozvola vrijedi do 1. oktobra

Isti ljudi guraju negativnu priču i s Koridorom 5C i s deponijom

U BiH su posljedice bacanja plastičnog otpada u rijeke, jezera, ali i more, vidljive svuda. 
Pokazuju to brojne akcije čišćenja korita rijeka, a među <a href="https://avaz.ba/tag/23573/plasticne-boce">plastičnim predmetima</a> za jednokratnu upotrebu koji čine najveću grupu otpada na riječnim i morskim obalama prednjače boce za napitke.

Tako je Oliver Arapović, predsjednik Udruženja „Majski cvijet“ <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a>, prije tri godine, zajedno s aktivistima, iz korita rijeke Neretve u naselju Buna - Zaton izvadio više od 30.000 <a href="https://avaz.ba/tag/23573/plasticne-boce">plastičnih boca</a>. 
Taj otpad sve je do jučer bio nagomilan u Arapovićevom dvorištu, jer u Udruženju nisu imali novca za transport do Sarajeva, gdje postoji firma za reciklažu, dok su nadležni u Mostaru i u Kantonu ostali nijemi na njihove apele.
Ipak, zahvaljujući Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF) u BiH i Udruženju „Dinarika“, plastični otpad iz Mostara jučer je transportiran za Sarajevo.
- Bojali smo se da se ovaj otpad ponovo ne vrati u rijeku Neretvu, ali, evo, doživjeli smo napokon veliko olakšanje - kazao nam je Arapović.

Zoran Mateljak, voditelj WWF-a u BiH, kazao nam je da je ova akcija pokazatelj stanja u našem društvu.
- Mi imamo bolje partnere u privatnom nego u državnom sektoru i ta činjenica dovoljno govori - iznio nam je Mateljak.
On je upozorio da se sav <a href="https://avaz.ba/tag/18454/smece">otpad</a> koji završi u rijekama i nemar koji zapravo pokazujemo bacanjem plastike ponovo vraća natrag i, praktično, uništava nam zdravlje.

Evropski parlament je lani usvojio nova pravila koja predviđaju da će za manje od 12 godina sva plastična ambalaža koja se stavlja na tržište morati biti reciklirana.&nbsp; Razgradnja
obične boce, prema nekim istraživanjima, traje 450 godina.&nbsp;

Bojali smo se da se ovaj otpad ponovo ne vrati u rijeku Neretvu, kaže Arapović

Jučer u naselju Buna: Napokon odvoz na reciklažu

Više od 30.000 boca iz Neretve konačno odvezeno na reciklažu

Konjic se može pohvaliti brojnim kulturno-historijskim znamenitostima, a od 2011. godine nezaobilazno mjesto za posjetu svih turista je i Zavičajni muzej koji kroz nekoliko postavki eksponata svjedoči o prošlim vremenima grada na Neretvi.

Prema riječima uposlenika Muzeja Muhameda Krnjića, u objektu se nalazi etnografska i arheološka zbirka, zavičajna biblioteka, galerijski prostor, kao i kutak posvećen poznatom slikaru Lazaru Drljači, te replike perzijskog boga sunca Mitrasa i sudačke stolice.- Imamo vrijedne eksponate, a posebno bih izdvojio repliku perzijskog boga Mitrasa, jer je to jedan od najvažnijih arheoloških pronalazaka u BiH, s obzirom na to da ih u svijetu ima svega osam - kazao je Krnjić. Zavičajni muzej redovno u galerijskom prostoru organizira izložbe slika, promocije knjiga i koncerte, jer na taj način nastoje privući sugrađane, ali i turiste u muzejski prostor.- Želimo da ovaj muzej bude, ne samo mjesto koje svjedoči o nekim prošlim vremenima, nego da to bude i mjesto sadašnjosti i budućnosti, gdje ćemo njegovati našu kulturu i tradiciju - naveo je Krnjić.

Muzej svake godine bilježi sve veći broj posjetilaca iz BiH, ali i cijelog svijeta.- Imali smo proteklih mjeseci veliki broj školskih posjeta iz svih krajeva naše zemlje. Oko 2.000 učenika je posjetilo naš muzej i to nas posebno raduje, jer je važno da se nove generacije upoznaju s historijom, običajima i tradicijom. Imamo i mnogo inozemnih turista, dolaze sa svih kontinenata, od Aljaske do Australije - istaknuo je Krnjić.

U sastavu muzeja, kao depandans, djeluje i rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura. Unutrašnjost je ispunjena brojnim eksponatima, koji čuvaju sjećanje na lik i djelo poznatog Konjičanina. Posjetioci mogu pogledati fotografije iz Zukinog života, odjevne predmete iz poznate serije „Hodoljublja“, drvorezbarske kolekcije namještaja, kao i albume u kojima se nalazi oko 500 njegovih objavljenih i neobjavljenih karikatura, koje je poklonio Konjičanin Safet Hebibović.

Muzej je za posjete otvoren od 9 do 16.30 sati svaki dan do početka novembra, a onda prelazi na zimski režim rada od 10 do 14 sati.Cijena ulaznice za posjetu Zavičajnom muzeju i rodnoj kući Zulfikara Zuke Džumhura iznosi 2 marke, dok za organizirane posjete učenika iznosi marku.

Posebno bih izdvojio repliku perzijskog boga Mitrasa, jer je to jedan od najvažnijih arheoloških pronalazaka u BiH, s obzirom na to da ih u svijetu ima svega osam, kazao je Krnjić

Eksponati svjedoče o prošlim vremenima grada na Neretvi

Eksponati zanimljivi i turistima s Aljaske

Nakon što je u Zakonom propisanoj proceduri razmotrilo predmet JP Deponija d.o.o. Mostar, poznatije kao <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=deponija+ubarak" style="color: rgb(255, 0, 0);">deponija Ubarak</a>, Federalno ministarstvo okoliša i turizma odbacilo je zahtjev za ponovno izdavanje okolišne dozvole.
JP Deponija d.o.o. Mostar dobila je prvu okolišnu dozvolu 2009. godine i bila je koncipirana da preraste u regionalnu deopniju, što se nije dogodilo. 
Tokom procedure upravnog postupka, utvrđeno je da je Deponija prestala primati otpad na plohu površine od 2,1 hektara (Faza I) za koju su izdate okolišne dozvole 2009. i 2014. godine i samoinicijativno ga počela odlagati a drugu plohu od 0,85 hektara, a da prethodno nije izvijestila Federalno ministarstvo okoliša i turizma, niti podnijela zahtjev za izdavanje nove okolišne dozvole. 
Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da se, unatoč postojanju tehničkih uslova, na Deponiji ne vrši selekcija sekundarnih sirovina iz miješanog komunalnog otpada. 
Okolišnom dozvolom iz 2014. godine propisano je da na ovoj deponiji može biti zbrinjavan samo kruti komunalni otpad, ali je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da su odlagane i druge vrste otpada. 
Uprava JP Deponija d.o.o. Mostar nije poštovala ni ostale zakonom definisane i okolišnom dozvolom propisane mjere zaštite okoliša. 
Sve ovo dovelo je do određenih šteta po okoliš, čime može biti ugroženo zdravlje građana. 
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je stava da zdravlje i životi građana, kao i pravo svakog pojedinca na život u zdravom okruženju, nemaju cijenu, niti alternativu. 
Kada ispuni zakonom propisane uslove, JP Deponija d.o.o. Mostar može podnijeti novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole koji će biti razmotren u upravnom postupku. 
Federalno ministarstvo okoliša i turizma će na svojoj službenoj web stranici (www.fmoit.gov.ba) objaviti cjelovito rješenje o razlozima za neizdavanje ove okolišne dozvole, saopćeno je iz ovog ministarstva.

JP Deponija d.o.o. Mostar dobila je prvu okolišnu dozvolu 2009. godine i bila je koncipirana da preraste u regionalnu deopniju, što se nije dogodilo, kažu u saopćenju

Deponija Ubarak: Nisu ispravili nepravilnosti

Odluka Ministarstva okoliša FBiH: Deponija Ubarak ne ispunjava uvjete, zdravlja građana nema cijenu

Centar za djecu i omladinu s posebnim potrebama "Los Rosales" od danas je bogatiji za kafe-restoran "Lonato", u kojem će zaposlenici i zaposlenice biti osobe s posebnim potrebama. 
Otvorenje ovog restorana, kako je to kazala Mirna Mezit, direktorica Centra jeste kruna trogodišnjeg projekta osposobljavanja, razvoja i rehabilitacije djece i mladih s posebnim potrebama, koji su implementirali u saradnji s humanitarnom organizacijom „Just Sophie“ iz Holandije.
- Njihovi volonteri su prije tri godine „Los Rosalesu“ donirali kuhinju i kantinu prilagođenu našim korisnicima, a ujedno to je bila i peta radno-rehabilitaciona radionica za naše korisnike. Zajedno s njima, a u saradnji sa socijalnim preduzećem „Radin“, u kojem je već zaposleno 13 osoba s posebnim potrebama, došli smo, evo, na ideju da otvorimo ovaj restoran u kojem će raditi šest osoba. Od ukupno šest zaposlenih osoba tri su s invaliditetom - rekla je Mezit.
Poručila je da prostora za proširenje djelatnosti, kao i većeg broja uposlenika ima.
- Ako ljudi prepoznaju kvalitet našeg rada i budu dolazili u naš restoran, onda ćemo, jasno, i imati uvjete za širenje i nova zaposlenja - dodala je Mezit.
Svoj prvi posao u ovom restoranu su dobile Dženana Terzić, Elvedina Kurtović i Aldijana Morić. One nisu danas krile svoju sreću i zadovoljstvo što su dobile priliku biti dio ove priče i što će prvi put u svom životu imati priliku dobiti plaće.
- Jedva čekam da dobijem plaću i cijelu ću je potrošiti na odjeću. Jer to baš volim - kazala je Aldijana.&nbsp;Dženana i Elvedina su rekle kako jedva čekaju kada će krenuti od kuće na posao te da se njih tri, inače, vrlo lijepo slažu, poput sestara, kako su navele.

Kruna trogodišnjeg projekta osposobljavanja, razvoja i rehabilitacije djece i mladih s posebnim potrebama

U Mostaru otvoren prvi restoran u kojem će raditi mladi s posebnim potrebama

U sklopu Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama "<a href="https://avaz.ba/tag/73739/los-rosales">Los Rosales</a>" u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a>&nbsp;će danas u 13 sati biti otvoren restoran u kojem će zaposlenici i zaposlenice biti osobe s posebnim potrebama.
- U želji i nastojanju da se mladi s posebnim potrebama prihvate baš onakvim kakvi jesu te da budu uključeni u svaki segment života, da svojim radom osiguraju sebi bolje uvjete za budućnost, Centar "Los Rosales", Privredno društvo za zapošljavanje lica s invaliditetom zaštitna radionica RADIN d.o.o., koja upošljava mlade s invaliditetom, u partnerstvu s humanitarnom organizacijom "Just Sophie" iz Holandije, upustio se u izazov otvaranja restorana za javnost u kojem će se mladima s invaliditetom pružiti mogućnost zapošljavanja i na taj način dati im se šansa da se osjećaju kao punopravni članovi društva - saopćeno je iz Centra "Los Rosales".
Doprinos ovom projektu dat će i ambasade Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Holandije.
&nbsp;Ambasade&nbsp;Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Holandije, kao članice Diplomatskog zimskog bazara koji već neko vrijeme podržava rad Centra "Los Rosales", odlučile su korisnicima centra i njihovim sugrađanima prirediti interesantnu večer pa će tako na otvaranju restorana bend Britanske ambasade "Diplomatski instrument" održati svoj prvi koncert u Mostaru, a kolege iz Ambasade Kraljevine Holandije pobrinut će se za pravi holandski desert – palačinke - najavili su organizatori.&nbsp;

Koncert počinje u 19 sati u "Los Rosalesu", a sav novac prikupljen od prodaje karata i palačinaka bit će doniran Centru.

Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Holandije priređuju zanimljivu večer

U Mostaru se otvara restoran u kojem će raditi osobe s posebnim potrebama

Umjesto u Tuzli, gdje se majke Srebrenice svakog 11. u mjesecu okupljaju i na taj način već godinama traže istinu o počinjenim zločinima i sudbinama njihovih najmilijih i kažnjavanje zločinaca, danas su svoju šetnju odlučile održati u Mostaru.
To je prvi put da su se majke Srebrenice odlučile za neki drugi grad u našoj zemlji, a današnju šetnju su organizirale odazvavši se inicijativi Muzeja žrtava rata i genocida 1992.-1995. u Mostaru.
Upravo su svoj dolazak u Mostar započele posjetom ovom muzeju i svoju šetnju, prepoznatljivu uz vezene jastučiće, peškiriće i fotografije nastavile do Šehitluka, a potom se zaputile do Starog mosta.

- Drago nam je što su nam ovo obilježavanje omogućili u Mostaru, željeli bismo i u drugim gradovima to uraditi, podsjetiti na zločin i genocid u Srebrenici. Stvarno nam je drago ko god nam se pridruži tokom naše šetnje, majke su mnoge umrle, sve manje i manje nas je u Tuzli - kazala je Hajra Ćatić iz Udruženja „Majke Srebrenice“.
Podsjetila je i na to da se još 1.300 Srebreničana vode kao nestali.
- Ja svog sina još nisam našla. Hiljade informacija imam, jer je bio izvještač iz Srebrenice. Išla sam u minsko polje, gdje su mi rekli sa svjedokom da je tu poginuo, međutim, ništa nisam našla... Bila bih zadovoljna i da nađem jedan njegov prst pa da označim njegov mezar - kazala je ova majka.
Upitana šta bi za nju značilo kada bi neko udruženje novinara pokrenulo nagradu „Nino Ćatić“, ona je kazala kako ima osjećaj da njenog sina, kako vrijeme prolazi, svi zaboravljaju.
- Da nije mene, čini mi se da ga niko ne bi spomenuo. On je napisao zbirku pjesama, u onakvim uvjetima izdavao se „Srebrenički glas“, trudio se i sve pjesme koje je napisao predviđao je šta će se desiti, zaista - kazala je Ćatić.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, kazao je da je ohrabren što je danas u Mostaru veliki broj građana i udruženja dao podršku majkama žrtava genocida u Srebrenici.
- Ovo je naš, nazovimo ga, pilot-projekt i svaki naredni mjesec bismo trebali ove aktivnost organizirati u nekom drugom gradu, širiti istinu o tome šta se desilo u Srebrenici i BiH, pričati priče i prenositi ih na djecu, jer mi smo već u godinama, umoreni i bez adekvatne podrške od institucija države. Jednostavno, imamo obavezu prenijeti ovaj naš posao na mlađe generacije, na djecu koja, na svu sreću, nisu zapamtila strahote rata - iznio je Mešković.
Šetnja je okončana skokom sa Starog mosta bez aplauza.

Dolazak započele posjetom muzeju i svoju šetnju, prepoznatljivu uz vezene jastučiće, peškiriće i fotografije nastavile do Šehitluka, a potom se zaputile do Starog mosta

Šetnja majki Srebrenice prvi put u Mostaru

Septembar je u Hercegovini, tradicionalno, u znaku berbe vinskih sorti grožđa. Iako je na pojedinim plantažama berba već otpočela i to trganjem ranih sorti, ipak, branje autohtonih sorti žilavka i blatina počet će polovinom mjeseca.

Berba za vrhunsku kategoriju vina otpočet će i kasnije, poslije 20. septembra, a do tada vinari i vinogradari se nadaju da će ih do konačnog dozrijevanja grožđa poslužiti lijepo vrijeme.- Imali smo dvije dobre kiše i ulazimo u završetak ove, rekao bih,&nbsp; jedne od boljih godina, a do početka berbe vjerujemo da će nas poslužiti vrijeme - kazao nam je jedan od naših najmlađih vinara Velimir Ereš iz Sretnica kod Čitluka, čija su vina, nerijetko, nagrađivana zlatom i srebrom na brojnim svjetskim takmičenjima.Kako je naglasio, ove godine se očekuje natprosječna berba, s obzirom na to da i nije bilo nekih većih temperaturnih šokova.- To može itekako uništiti aromatiku i uopće grožđe, što se, na kraju krajeva, prenese u vino. Nasreću, toga nije bilo i, istina, kada je riječ o količinama grožđa, to neće biti ništa specijalno, ali kvalitet grožđa bi mogao dati vrlo ozbiljna vina - kazao nam je Ereš.Inače, početak berbe u Broćanskom vinogorju, najvećem u BiH, tradicionalno bude označen turističko-kulturno-privrednom manifestacijom „Dani berbe grožđa“ u Čitluku, koja će započeti 14. septembra.

U okviru ove, jedne od najstarijih manifestacija u BiH bit će održan i forum „Upravljanje turizmom“ te brojna stručna predavanja, radionice, ali i bogat zabavno-kulturni program.Svečanost otvorenja manifestacije je zakazana za 22. septembar.

Do početka berbe vjerujemo da će nas poslužiti vrijeme, kaže vinar Velimir Ereš

Branje autohtonih sorti počinje polovinom mjeseca

Ova godina bi mogla dati veoma dobra vina

Snažno nevrijeme zahvatilo je <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a>&nbsp;danas&nbsp;oko 14:30 sati. Jaka kiša s grmljavinom uzrokovala je nestanak struje u cijelom gradu.Ulice su za kratko vrijeme poplavile te je nastala opća pometnja u saobraćaju.Za petnaestak minuta nevrijeme se smirilo, a i struja je počela dolaziti.

Snažno nevrijeme zahvatilo Mostar: Nestalo struje u cijelom gradu

Iz Uprave za civilnu zaštitu <a href="https://avaz.ba/tag/16148/hercegovacko-neretvanski-kanton">Hercegovačko-neretvanskog kantona</a> jutros su saopćili da su sinoć u 18:36 sati dobili dojavu iz Policijske stanice <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostar</a>&nbsp;o tome da su imali više poziva građana koji su prijavili onečišćenje rijeke Radobolje na lokalitetu naselja Šemovac.
Kako su naveli, obaviješten je kantonalni inspektor za zaštitu okoliša, koji je izašao na lice mjesta. 
Prema njegovoj procjeni, onečišćenje je prouzrokovala nečistoća koja curi iz kontejnera za smeće, a koju je kiša saprala u rijeku Radobolju.
Podsjetimo, u Mostaru je jučer u poslijepodnevnim satima došlo do onečišćenja rijeke Radobolje, koja se pod Starim mostom, UNESCO-ovim spomenikom, ulijeva u Neretvu,&nbsp;a starim dijelom grada širio se nesnosan smrad.

Imali više poziva građana koji su prijavili onečišćenje rijeke na lokalitetu naselja Šemovac

Rijeku Radobolju u Mostaru zamutila nečistoća koja curi iz kontejnera za smeće

U Narodnom pozorištu Mostar otpočeo je rad na novoj predstavi pod nazivom „Što te nema“ koju će, prema tekstu Marijane Aracki iz Beograda, režirati Erol Kadić, također iz Beograda, a koji, inače, s najstarijom teatarskom ustanovom u Hercegovini sarađuje dugi niz godina.Radi se o komadu čija će premijera biti održana već naredni mjesec, 11. oktobra, i to povodom 100. jubilarnih „Šantićevih večeri poezije“.

&nbsp;„Što te nema“ je priča koja, kako je kazao Kadić, prati tragičnu ljubav Alekse Šantića i Anke Tomlinović. Ujedno, ovo je prvi put da se priča o životu velikog mostarskog i bh. pjesnika postavlja kao pozorišni komad. - Činjenica je da se bavimo tom temom, ali idemo i kroz historiju Mostara i život Alekse Šantića. Probat ćemo napraviti nešto što do sada u pozorištu nije bilo, a to je mjuzikl od sevdalinke - kaže Kadić. Zanimljivo je da će ovo ostvarenje biti rađeno u koprodukciji&nbsp; Narodnog pozorišta i Hrvatskog narodnog kazališta iz Mostara i Narodnog pozorišta Republike Srpske, dok je izvršni producent SPKD „Prosvjeta“, Gradski odbor Mostar.

Sanja Bjelica-Šagovnović, v. d. predsjednice mostarske „Prosvjete“, kazala je da je predstava „Što te nema“ najbolji način da se obilježe 100. jubilarne Šantićeve večeri poezije i da je sretna što su „Prosvjeta“ i Šantić na zajedničkom projektu povezali Mostar, Banju Luku i Beograd. - Naša misija je da kroz kulturu gradimo mostove i uspostavljamo pokidane veze. Nadamo se da će ova predstava biti samo početak dugoročne saradnje i prijateljstva svih učesnika u projektu - navela je Bjelica-Šagovnović.

U predstavi igraju Bojan Kolopić i Ljiljana Čekić iz Narodnog pozorišta RS Banja Luka, Šerif Aljić, Jasmin Krpo, Ajla Hamzić i Vedran Vilogorac iz Narodnog pozorišta Mostar te Ivan Skoko iz Hrvatskog narodnog kazališta Mostar. Scenograf je Dragana Purković-Macan, a kostimograf Ivana Ristić.

Probat ćemo napraviti nešto što do sada u pozorištu nije bilo, a to je mjuzikl od sevdalinke, kaže Kadić

Detalj s čitaćih proba: Premijera narednog mjeseca

Život Alekse Šantića povezao Mostar, Banju Luku i Beograd

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu počela je nova školska godina. 
Tako će u školske klupe na području <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostara</a>&nbsp;danas sjesti 8.705 osnovaca, dok je srednjoškolaca 4.246.
U prvi razred osnovnih škola na području Mostara, odnosno u 24 osnovne škole kojima je Grad Mostar osnivač, upisana su 934 učenika, što je za 91 manje u odnosu na prethodnu školsku godinu.
U prve razrede srednjih škola, ukupno 19 u Mostaru, upisano je 1.189 učenika i učenica, dok ih je u školskoj 2018./2019. bilo upisanih 1.204.

Upisana su 934 prvačića

Oglasilo se školsko zvono u Mostaru

Doktori medicine i stomatologije Hercegovačko-neretvanskog kantona jutros su, zbog kršenja Kolektivnog ugovora, ispred Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a> održali polusatni <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajk</a> upozorenja. - Pokrenuli smo ovaj štrajk da bismo još jednom upozorili odgovorne da se do 10. septembra, za kad smo najavili generalni štrajk, iznađe rješenje za ovu situaciju, odnosno da se ispoštuje potpisani Kolektivni ugovor. Na taj način se štrajk može obustaviti da ne bi došlo do kolapsa zdravstva - izjavila je Marina Berberović, predsjednica Sindikata.
Ona je podsjetila na to da je prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora prije godinu dogovoreno to da će po jednu trećinu sredstava za povećanje njihovih plaća snositi Vlada HNK, Zavod zdravstvenog osiguranja HNK te poslodavci. Upravo je glavni razlog kršenja ugovora, navela je, taj što Vlada nije ispunila svoj dio obaveza.
- Nama su to istakli poslodavci, a mi smo jučer ostvarili kontakt s Ministarstvom zdravstva i dobili smo za sada neslužbenu informaciju o tome da će Vlada ispuniti svoj dio obaveza iz Kolektivnog ugovora - rekla je ona.
Prema podacima Sindikata, u zdravstvenim ustanovama u HNK radi oko 700 doktora koji su, istakla je Berberović, spremni napustiti svoja radna mjesta.
- Ako se ne može ispuniti ono što je dogovoreno, onda ne vidimo razloge da ostajemo ovdje, ići ćemo tamo gdje se dogovori poštuju i gdje će ljekari biti uvaženi – poručila je Berberović.

I Mostar se pridružio globalnom štrajku za klimu

U Mostaru globalni protest za klimu

U Konjicu probeharalo voće

Isti ljudi guraju negativnu priču i s Koridorom 5C i s deponijom

Više od 30.000 boca iz Neretve konačno odvezeno na reciklažu

Eksponati zanimljivi i turistima s Aljaske

Odluka Ministarstva okoliša FBiH: Deponija Ubarak ne ispunjava uvjete, zdravlja građana nema cijenu

U Mostaru otvoren prvi restoran u kojem će raditi mladi s posebnim potrebama

U Mostaru se otvara restoran u kojem će raditi osobe s posebnim potrebama

Šetnja majki Srebrenice prvi put u Mostaru

Ova godina bi mogla dati veoma dobra vina

Snažno nevrijeme zahvatilo Mostar: Nestalo struje u cijelom gradu

Rijeku Radobolju u Mostaru zamutila nečistoća koja curi iz kontejnera za smeće

Život Alekse Šantića povezao Mostar, Banju Luku i Beograd

Oglasilo se školsko zvono u Mostaru

Ljekari dali rok nadležnima do 10. septembra, za kad su najavili generalni štrajk

Hercegovačko-neretvanski kanton

I Mostar se pridružio globalnom štrajku za klimu

U Mostaru globalni protest za klimu

U Konjicu probeharalo voće

Isti ljudi guraju negativnu priču i s Koridorom 5C i s deponijom

Više od 30.000 boca iz Neretve konačno odvezeno na reciklažu

Eksponati zanimljivi i turistima s Aljaske

Odluka Ministarstva okoliša FBiH: Deponija Ubarak ne ispunjava uvjete, zdravlja građana nema cijenu

U Mostaru otvoren prvi restoran u kojem će raditi mladi s posebnim potrebama

U Mostaru se otvara restoran u kojem će raditi osobe s posebnim potrebama

Šetnja majki Srebrenice prvi put u Mostaru

Ova godina bi mogla dati veoma dobra vina

Snažno nevrijeme zahvatilo Mostar: Nestalo struje u cijelom gradu

Rijeku Radobolju u Mostaru zamutila nečistoća koja curi iz kontejnera za smeće

Život Alekse Šantića povezao Mostar, Banju Luku i Beograd

Oglasilo se školsko zvono u Mostaru

Ljekari dali rok nadležnima do 10. septembra, za kad su najavili generalni štrajk