Parking mjesta u gradu na Neretvi već odavno stvaraju glavobolje vozačima, pogotovo taj problem eskalira tokom turističke sezone.
&nbsp;Razvoj turizma 
S druge strane, sve više je onih koji su od ovog problema pokrenuli vlastiti biznis i od izdavanja parkinga, mahom stranim turistima, izuzetno dobro zarađuju.
Njihova domišljatost nema granica, pa su parkinzi „iznikli“ u avlijama, dvorištima, ali ima i onih koji su uzurpirali na kojekakve načine čak i javne površine. 
Na takvim parkiralištima oni koji se bave tim biznisom isključivo diktiraju uvjete i pravila, to jest, s druge strane, rade protuzakonite rabote.
- Što se tiče privatnih parkinga, Grad o tome nema evidenciju, niti oni imaju dozvole za rad. Poznato je da je svojevremeno Gradsko vijeće dalo „Mo-parkingu“ mogućnost da, oficijelno, upravlja javnim gradskim prostorom kada je u pitanju mirujući promet. Očito je kada je taj problem u pitanju da su mnogi u velikom razvoju turizma vidjeli šansu pa se dovijaju na razne načine da zarade novac - rekao nam je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
Podvukao je kako je sigurno to da ovo pitanje nije uređeno.
- Ostaje vrijeme ispred nas da se to uradi, jer ne može se nikakav posao obavljati bez dozvole i bez plaćanja poreznih obaveza - poručio je Bešlić.
U cijeloj priči prisutan je i problem „Mo-parkinga“, s čijim je početkom rada 2013. godine parkiranje u gradu na Neretvi, umjesto komunalni, postalo politički problem.
Podsjetimo, Skupštinu tog preduzeća nikada nije potvrdilo Gradsko vijeće Mostara, a zbog višegodišnjeg nepostojanja zakonodavne vlasti pitanje odluke o naplati parkinga je ostalo „visiti u zraku“.
Počela naplata 
Iz „Mo-parking“ u posljednje vrijeme vrši naplatu parkinga kod Doma zdravlja Mostar, Gradske vijećnice i iza zgrade HNK Mostar, a svega nekoliko metara dalje, kod zgrade Skupštine HNK je niknuo divlji parking.
Pristup registru 
Iz preduzeća „Mo-parking“ navode da im veliki problem predstavlja što nemaju pristup Registru novčanih kazni i prekršajnih evidencija. U preduzeću tvrde da na to imaju pravo nakon dobivene sudske presude protiv nadležnih instanci.

Divlje parkiralište kod zgrade Kantonalne skupštine

Mostarci parking naplaćuju u avlijama, ali i javnim površinama

Rekonstrukcija pijace u Konjicu u završnoj je fazi, a radi se o kapitalnom projektu za koji su zaslužni građani okolnih naselja koji nisu dozvolili da se na ovom mjestu izgradi stambeno poslovni objekt. 

&nbsp;Odbačen prijedlog 

Početkom maja, odlukom Općine, radove je započela kompanija „Kristal“ iz Živinica. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 579.150 KM.

Na mjestu pijace prvenstveno je planirana izgradnja poslovno-stambenog objekta. A mještani ističu da je time Konjic izgubio jedinu pijacu na kojoj borci Armije RBiH zarađuju za egzistenciju. 

- Prodavači, od kojih je značajan dio boraca, izgubili bi radna mjesta i time bi bila ugrožena egzistencija njihovih porodica. Bilo je više prijedloga rekonstrukcije, ali oni su svi išli na štetu lokalne zajednice i u korist određenih pojedinaca – kazao je Behir Balić, predsjednik Kućnog savjeta iz ulice Maršala Tita. 

Na kraju pravne bitke i na insistiranje mještana usvojen je prijedlog arhitekte Damira Dautbegovića. 

- Kako je prijedlog na javnoj raspravi bio odbačen, ali uporni građani su prikupili veći broj potpisa i predali peticiju Općini. Na ovaj način odbranili smo jedinu zelenu površinu u Konjicu, zadržali smo park s ružama i lipe, te na kraju krajeva i pijacu kao simbol okupljanja ljudi – istakao je Balić. 
Velika podrška 

Dodao je da je ovo pobjeda običnog čovjeka protiv sistema koji ne poštuje građane. 

- Veliku podršku pružio nam je sugrađanin Afan Hajduk, kao i službenici u Općini Konjic Mirza Kevrić i Esad Omerović. Kućni savjet nastavit će borbu za formiranje mjesne zajednice Centar. Kao i da se otvori za sve građane „Sporsko-rekreacioni centar Partizanovo“ – pojasnio je Balić.

Rekonstrukcija pijace je u toku, a radove izvodi firma iz Živinica

Sačuvana pijaca u Konjicu i brojna radna mjesta

U "Aluminij" d.d. Mostar službeno je dostavljen zaključak Vlade FBiH sa sjednice održane 19. oktobra, vezan za krizu u tvornici.
Od ukupno 12 tačaka i u njima podijeljenih obaveza na "Aluminij", Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Federalno ministarstvo finansija, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor "Aluminija", saopćeno je iz mostarskog preduzeća.
- S obzirom na saznanja još od petka, a mislim na javni istup čelnih ljudi Vlade, nismo sjedili skrštenih ruku. Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavku električne energije i sirovina za ovu sedmicu i što ćemo to nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovomu zaključku, ne čekajući na njegovo službeno zaprimanje - komentirao je v. d. direktora "Aluminija" Dražen Pandža.
Uprava "Aluminija" već je, u kontaktima s Upravom "Elektroprivrede HZHB" d.d. Mostar, načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako starog dugovanja u iznosu od 184 miliona maraka tako i ovog novonastalog u iznosu od 23,9 miliona maraka.
- I ovog puta pozdravljam strpljenje i spremnost za saradnju naših kolega iz "Elektroprivrede HZHB", unatoč ovako ozbiljnoj situaciji s naše strane. Ono što konačno utvrdimo kao realnu i izvedivu mogućnost sporazumnog reprogramiranja naših dugovanja ići će pred Vladu FBiH. Nadalje, do kraja današnjeg dana Vladi ćemo dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka finansijske konsolidacije "Aluminija", a što se tiče tačke o pronalaženju revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem završetak odabira već početkom sljedeće sedmice - kazao je direktor "Aluminija".
Pandža je komentirao i Vladin nalog za izradom i provedbom mjera internih ušteda, istaknuvši kako čelni ljudi Aluminija na tome rade mjesecima.
- Uz nekoliko snižavanja visine ličnih dohodaka našim uposlenicima, počevši od prvih recesijskih godina naovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Nadalje, maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavu strateških sirovina. Sljedeći je korak plan mjera unutrašnje reorganizacije, na kojemu se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima - poručio je Pandža.
&nbsp;

Maksimalno povećana visina premija

Uprava "Aluminija" radi na zaduženjima iz zaključka Vlade Federacije BiH

Povodom pravnog spora koji vodi Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar oko prava na korištenje Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru, koji je u njegovom vlasništvu, oglasila se i Kancelarija reisu-l-uleme IZBiH.
- Spor oko prava korištenja objekta Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru nije lični sukob bilo koga, nego pitanje insistiranja na vladavini prava i poštivanju internih normi Islamske zajednice i šerijatskog prava - navedeno je u saopćenju.
Također, kako je navedeno, predmetna nekretnina je vakuf, što znači da se radi o trajnom dobru koje je zavještano voljom vakifa i njome ne može upravljati bilo koje fizičko lice ili pojedinac. 
- Islamska zajednica u BiH nema drugog izbora nego braniti norme na kojima počiva i koje su obavezujuće za sve. Njena dužnost je stati u zaštitu svakog vakufa - poručeno je iz Kancelarije reisu-l-uleme IZBiH.
U tom smislu, navedeno je u saopćenju, Kancelarija reisu-l-uleme još jednom podsjeća javnost na fetvu Vijeća za fetve Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini koje je na svojoj 14. redovnoj sjednici 17. maja 2012. razmatralo pitanje korištenja Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru. U fetvi se između ostalog kaže da „šerijatski propisi ne dopuštaju da se mesdžid koristi u komercijalne svrhe, jer je njegova osnovna funkcija određena činom izgradnje i stavljanja u funkciju obavljanja osnovnih islamskih dužnosti, namaza prije svega“. Analizirajući šerijatske dokaze i status u kojem se objekt nalazio tada Vijeće za fetve je zahtijevalo od Medžlisa IZ Mostar da Sultan Selimov mesdžid u Mostaru vrati njegovoj namjeni, tj. da bude mesdžid za obavljanje uobičajenih islamskih aktivnosti.
- Kancelarija reisu-l-uleme IZ u BiH pruža punu podršku muftiji mostarskom, glavnom imamu Medžlisa IZ Mostar, njegovom predsjedniku i vjernicima muslimanima da istraju u zaštiti vakufske imovine, provođenju zaključka Vijeća za fetve još iz 2012. godine, te istovremeno zahtijeva od gradskih i drugih nadležnih vlasti da poštuju zakonske norme i Islamskoj zajednici osiguraju njeno pravo na korištenje vlastite imovine - saopćeno je danas iz Kancelarije reisu-l-uleme.
Iz MIZ-a Mostar su saopćili da su mostarski imami, u namjeri da provedu fetvu iz 2012. godine, od Policijske uprave Mostar zatražili pismenim putem asistenciju za današnje zajedničko obavljanje podne-namaza, ali da su „naišli na nerazumijevanje i odbijanje“.
- Umjesto pismenog odgovora, samo su nam poručili da to trebaju rješavati drugi organi, valjda smatrajući da to nije u njihovoj nadležnosti. Medžlis IZ Mostar će upravo zbog tih dvostrukih aršina i očigledno kršenja poslovnika o radu preko pravnog zastupnika uputiti zahtjev za utvrđivanje odgovornosti u radu Internom odboru za nadzor rada policije zbog očiglednog opstruiranja u ovom slučaju - navedeno je u saopćenju MIZ-a Mostar.

Predmetna nekretnina je vakuf, što znači da se radi o trajnom dobru koje je zavještano voljom vakifa i njome ne može upravljati bilo koje fizičko lice ili pojedinac

Spor oko prava korištenja objekta Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru nije lični sukob

Dugogodišnji spor Medžlisa IZ Mostar i sad već ugašenog Islamskog kulturnog centra oko upravljanja vakufskom imovinom ne bliži se kraju. Nakon konferencija za medije obje strane, oglasio se i glavni imam Dino ef. Maksumić.
&nbsp;Maksumić, glavni imam Medžlisa IZ Mostar, kaže kako je u petak na hutbi kod njega u džamiji bio i Salih ef. Čokalović te kako je čuo zajedničku poruku koju su prenijeli i ostali imami.

- Rekao&nbsp;sam kako sam ponosan da mi je baš on bio profesor u medresi, međutim, tek sam sada šokiran kada sam pročitao ono što je kazao na konferenciji. Posebno onaj dio kad kaže da su sredstva koja je sakupljao njegova. Kako to da on kao teolog tako razmišlja, to su sredstva zajednice, jer je on u to ime i nastupao - izjavio je glavni imam.&nbsp;Maksumić pojašnjava kako je Čolaković nastupao u funkciji predsjednika Mešihata, institucije koja više ne postoji, ali koja je u svoje vrijeme bila vrlo značajna.&nbsp;- To je funkcija odmah nakon funkcije reisa i ljudi su mu na povjerenje davali novac. Međutim, on kaže da je to njegov novac i, što je još veći skandal, sad traži povrat uloženog. To je nepojmljivo u islamskoj tradiciji, apsurd nezabilježen u historiji vakufa naše zemlje i Mostara - kaže Maksumić.

Glavni imam navodi da se iz poslanikove prakse i slučaja sa sakupljačima zekata u njegovo vrijeme izvodi zaključak da je sve prikupljeno dato za Islamsku zajednicu, a ne lično nekom čovjeku.&nbsp;
Kaže da je nakon konferencije za medije Saliha ef. Čolakovića i penzionisanog muftije Seida ef. Smajkića pronašao članke iz ''Preporoda'' stare dvadesetak godina.&nbsp;
 -&nbsp;Tada je bila aktuelna smjena direktora mostarske medrese Saliha ef. Čolakovća, koji je smijenjen zbog nepoštivanja hijerarhije i samovoljnog ponašanja. Iste stvari koje su i dan-danas. Tu su i izjave muftije Smajkića vezano za djelovanje Saliha Čolakovića - kazao je Maksumić.&nbsp;

Sredstva koja je skupljao njegova

Maksumić: Zahtjevi osnivača Islamskog centra u Mostaru su nezabilježeni u vakufskoj praksi

Veliki broj pasa lutalica na ulicama Trebinja predstavlja sve veći problem, pa su u Gradskoj upravi odlučili zatražiti licencu za izvoz pasa iz lokalnog azila u Evropsku uniju kako bi ove životinje pronašle nove udomitelje. 
Izrađen registar 
Prema riječima Janje Ćapin, načelnika Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, udomljavanje i odgovorno vlasništvo ujedno su i najbolji način da se smanji broj napuštenih pasa na ulici. 
- Dobivanje licenci pomoći će nam da konkurišemo i na različite međunarodne projekte koji će biti od velike koristi u rješavanju problema napuštenih pasa. U toku je rekonstrukcija azila gdje bismo mi trebali da ispunimo uvjete koji su potrebni za dobivanje licence - pojašnjava Ćapin.
Dodaje da je Trebinje prvi grad koji je napravio registar vlasničkih pasa, kao i pasa iz azila. 
- Vlasnici pse moraju odvesti veterinaru na čipiranje, na osnovu čega ćemo ih razlikovati od lutalica. Da bismo dobili licencu, azil smo registrovali u resornom ministarstvu, a sa lokalnom veterinarskom ambulantom „AnimaVen“ sklopili ugovor o saradnji. Jedan od uvjeta za dobivanje licence bio je i obnova azila koji trenutno može primiti 45 pasa. Na ovaj korak odlučili smo se po uzoru na jedan privatni azil iz Bosanske Gradiške iz kojeg najmanje 200 pasa godišnje nađe udomitelje upravo na području EU – kaže Ćapin.
Tanja Rajčević, voditeljica Azila, navodi da su Trebinjci tokom proteklih deset mjeseci udomili više od 50 pasa.
&nbsp;Apel vlasnicima 
- Svi psi koji su usvojeni trajno su ostali kod novih vlasnika. Ipak, veliki problem prave neodgovorni vlasnici koji svoje ljubimce često izbace iz svojih domova te ih ostavljaju na ulicama. Apelujem na ljude da ne izbacuju svoje ljubimce na ulice - naglašava Rajčević.
Kastracija i sterilizacija&nbsp;&nbsp;- Udomljavanje može uveliko da pomogne da se smanji broj lutalica na ulicama. No u rješavanju ovog problema značajnu ulogu igraju i odgovorno vlasništvo te kastracija i sterilizacija pasa - zaključila je Rajčević

Na ovaj korak odlučili se po uzoru na jedan privatni azil iz Bosanske Gradiške iz kojeg najmanje 200 pasa godišnje nađe udomitelje na području Evropske unije

U planu obnova azila koji trenutno može primiti 45 pasa

Trebinjci žele izvoziti pse lutalice u zemlje EU

Ulaskom u oktobar završena je rafting sezona na Neretvi za ovu godinu. Na ovoj rijeci djeluje četrdesetak rafting klubova s ukupno 200 čamaca. Konkurencija je, kažu, velika, ali posla je bilo za svakoga.
&nbsp;Domaća kuhinja 
- Ova rafting sezona na rijeci Neretvi je bila nešto bolja od prošle. Gostiju željnih adrenalina uvijek ima, iz sezone u sezonu sve više. Pretežno su to strani turisti, a najviše ih je bilo iz arapskih zemalja. Iz razgovora s njima shvatili smo da ih Konjic privlači zbog dosta vode i to pitke te domaće kuhinje i specijaliteta. Imamo dosta gostiju koji nam svake godine dolaze ponovo na rafting - navode iz agencije „Kameno vrelo“.
I u agenciji „Visit Konjic“ također su zadovoljni proteklom sezonom.
- Iako vrijeme ovo ljeto nije išlo naruku nikome, ipak smo imali veliki broj turista. S druge strane, period lijepog vremena je počeo već u aprilu te potrajao zbog oktobra pa je i sezona bila duža, a samim time i broj turista je bio veći nego 2017. godine. Svake godine bilježimo rast interesiranja za „outdoor“ aktivnosti u Konjicu te očekujemo da će se taj trend i nastaviti - istakli su iz ove agencije.
U vansezonskom periodu agencije se pretežno fokusiraju na proširenje postojećih kapaciteta, nabavku nove opreme za rafting, modernizaciju. 
&nbsp;Podrška ministrice 
Veliku podršku imaju i od Ministarstva turizma i zaštitu okoliša i od ministrice Edite Đapo koji već nekoliko godina kroz razne grantove pomažu ovom dijelu Bosne i Hercegovine i ulažu u turizam i rafting u Konjicu.
&nbsp;Tačan broj nepoznat&nbsp;&nbsp; Koliko se tačno turista spustilo niz Neretvu u protekloj sezoni niko tačno ne zna jer u Konjicu ne postoji institucija ili udruženje koje bi prikupili podatke iz svih agencija. Iz registriranih agencija navode da postoji određen broj „divljih“ rafting klubova koji ne koriste adekvatnu i atestiranu sigurnosnu opremu. Ali, na svu sreću, unazad nekoliko proteklih sezona, bez obzira na opasnosti ove rijeke i njenih brzaka, većih nesreća nije bilo.

Na ovoj rijeci djeluje četrdesetak rafting klubova s ukupno 200 čamaca

Veliki broj gostiju vraća se na Neretvu svake godine

Konkurencija na Neretvi je velika, ali posla ima za svakoga

U Eko-centru Blagaj danas su održane radionice kojima su prisustvovali učenici sedam osnovnih škola s područja Mostara i Nevesinja, njih 94 sa osam nastavnika.&nbsp; Riječ je o radionicama koje organiziraju u Omladinskom klubu „Novi val“ s ciljem poticanja poduzetničkih ideja kod učenika.
- Ovo je, praktično, nastavak naših aktivnosti koje provodimo od 2010. godine s ciljem spajanja učenika koji pohađaju nastavu na tri različita plana i programa, odnosno, s ciljem pomirenja, dijaloga i međuetničke saradnje. Radionice smo osvježili da bismo učenike potaknuli da počnu razmišljati i poduzetnički - kazao nam je Adnan Đuliman, predsjednik „Novog vala“.Devet prijedloga biznis projekta koje će komisija ocijeniti kao najbolje bit će nagrađeno sa 400 dolara, a novac će se koristiti, isključivo, za nabavku opreme, materijala ili sličnih potreba za realizaciju ideje.
Inače, kroz razne edukativne programe u Eko-centru školarci se uče o bogatstvu različitosti, jednakosti, ekologija, poduzetništvu, kulturi i biodiverzitetu.

Devet prijedloga biznis projekta

Školarci Mostara i Nevesinja zajedno na radionicama

Nakon pres-konferencije članova Vlade FBiH o mogućim koracima u rješavanju nagomilanih problema i dugova „Aluminiju“, a koji su prethodno dogovoreni na sjednici Federalne vlade, danas su se o tome, također, na konferenciji za novinare izjasnili v. d.&nbsp;čelnika Uprave ovog mostarskog preduzeća.
Uz zahvalu Vladi FBiH, posebno premijeru, dopremijerki i resornom ministru, v. d. direktora Dražen Pandža je istaknuo da su oni preuzeli veliki korak u početku rješavanja problema „Aluminija“.&nbsp;
- Dobili smo informaciju da je ovo u biti početak procesa ka jednom novom, zdravijem „Aluminiju“ i mi to svim srcem pozdravljamo. U vezi s prijedlogom za finansijsku konsolidaciju, jučer smo dobili informaciju vezano za to i krenuli raditi. Također, pozdravljamo angažiranje renomirane revizorske kuće, a najbitnije je da je Vlada zauzela stav o tome da je „Aluminij“ firma koja mora opstati, da mora raditi, da je interes radnika na prvom mjestu. Raduje nas i mjera osiguranja opskrbe, kao i mjera koja će biti razmatrana o povećanju proizvodnje. Posebno nas raduje mjera koju je izrekao ministar, a to je da se u narednom periodu za „Aluminij“ osigura opskrba električnom energijom po konkurentnim cijenama. Mislim da je to jedna od povijesnih rečenica i ključ čitavog rješavanja naših problema - ustvrdio je Pandža.

No, čelnici Uprave su izrazili određene nedoumice u vezi s prelaskom na takozvani topli režim.&nbsp;
- Postoji mogućnost opcija u elektrolizi, da se ona zapravo stavi u hibernaciju. Međutim, treba biti jasno da u tom slučaju elektroliza više uopće ne proizvodi metal, a troši električnu energiju, i to značajan dio, možda čak i trećinu u odnosu na ovo što sad imamo. Prema tome, opet bismo imali troškove za električnu energiju, a ne bismo proizvodili, ako je to tako kako smo shvatili - rekao je izvršni direktor Boris Vican.

Kada je riječ o opskrbi električnom energijom poslije nedjelje, do kada su, podsjetimo, to uspjeli osigurati u Upravi, na pressu je istaknuto da su ponovo kontaktirali određene opskrbljivače te da će uspjeti „kupiti“ dodatno vrijeme.&nbsp;
Stoga, poručili su, Vlada mora brže djelovati sa svojim mjerama.

- Već smo došli u situaciju da smo zbog usmjeravanja pažnje na nabavku električne energije došli u silne probleme sa sirovinama. Moramo balansirati jer, ako nam nestane struje, nestat će nam glinice - rekao je Pandža.&nbsp;

Vlada zauzela stav o tome da je „Aluminij“ firma koja mora opstati

Veliki korak u početku rješavanja problema

Selo Nevizdraci u konjičkoj općini izuzetno je plodan i bogat kraj, a jesen je u njemu posebno lijepa jer svakoj avliji mirišu proizvodi od domaćeg voća i povrća vrijednih mještana.&nbsp; Velike mogućnosti 
&nbsp;No, kao i druge seoske sredine, uglavnom ga mladi napuštaju. 
Jedan od mještana, Sulejman Islamović, kaže napola u šali da se mladi vode devizom selo hvali, a u gradu živi.
Ipak, života u ovom kraju ima, a rijetki mladi koji ostaju ističu da je ovo kraj koji pruža velike mogućnosti za ugodan život.
- Ovo je tako bogat i plodan kraj, u kojem imamo i lubenica od 20 kilograma - ističe Semir Miljević, koji ovdje živi sa suprugom i dvoje djece. Bavi se poljoprivredom, ima tri krave i plastenike u kojima uzgaja salatu, rasad i razno povrće.

Zadovoljan je, kaže, prodajom jer ima stalne mušterije koji prepoznaju zdravu hranu.

- Neko je pomodarstvo napuštati sela, ali ja bez velike nevolje ne bih napustio ovaj kraj. Meni je ovdje najljepše. Konjic je blizu, 15-ak minuta vožnje, a život na selu je mnogo zdraviji - kaže nam Semir.

Ispred jedne kuće u Nevizdracima zatječemo i nenu Hadžiru Miljević, koja plete vunene pape za zimu.

- Osamdesetu godinu gazi, ali, kaže, život joj je lijep. Još može pomalo da radi, a i djeca je dobro paze. 

- Najžalije mi je što omladina odlazi. Trenutno ima oko 40 domaćina u selu, uglavnom starijih. Samo mi je žao što ne mogu i danas raditi ko nekad. Kad se sjetim u mladosti veselja i rahatluka među narodom... Što si imao da si imao s rahatlukom si ga jeo. Danas nešto ušlo među ljude, pa niko ni sa kim - kaže Hadžira. 

Ova vedra starica kaže da neko uživa u vilama i bogatstvu, ali tajna dobrog života je u unutarnjem miru i sreći, koja se traži u malim stvarima.

&nbsp;Živjeti od zemlje 

Tako kaže i nena Kada Bakalović.

- Zdravlje je, sine, na selu. Sve zdravo proizvodimo i jedemo. Nikad plaću ni penziju nisam primila, a sve smo imali i lijepo živjeli od zemlje i poljoprivrede. I danas je tako, jer imam dobru djecu i njihove porodice koje me paze - kaže Kada, koja ističe da je svu djecu iškolovala radeći u poljoprivredi.

Hadžira Miljević: Gazi osamdesetu godinu, ali i dalje radi

Mladi se vode devizom selo hvali, a u gradu živi

Ovogodišnje, četvrto izdanje regionalnog festivala književnosti „Poligon“ počet će u četvrtak, 18. oktobra. Posjetioci ove manifestacije koja se održava na nekoliko lokacija u Mostaru i ove godine mogu očekivati brojna književna čitanja, razgovore i druženja s autorima. 
&nbsp;Četvrto izdanje 
Ovogodišnji gosti „Poligona“ su Almin Kaplan, Ahmed Burić i Anita Pajević iz BiH, Ivan Herceg, Andrija Škare i Goran Matović iz Hrvatske, dok iz Austrije stiže Rihard Šubert (Richard Schuberth) a iz Srbije Siniša Tucić i Petar Matović.
Prema riječima Mirka Božića, pokretača i direktora „Poligona“, tema četvrtog izdanja ovog festivala, koji Mostar stavlja u književni centar BiH, jesu „granice“.
- Jedna od glavnih preokupacija, kako u medijima tako i kulturnoj i političkoj sceni, jesu migracije i s njima povezane granice, kulturološke, fizičke i druge. Zadatak književnosti je da granice prelazi i pomogne nam da ih i sami prijeđemo, jer za slobodan duh ne postoje ograde od žice ili betonski zidovi. U ovogodišnjem programu ćemo govoriti upravo o načinima kako smo u vlastitom iskustvu uspjeli srušiti neke zidove uz pomoć književnosti, te što bi se od toga moglo primijeniti drugdje, a o čemu će govoriti naš austrijski gost – kaže Božić.
&nbsp;Cilj „Poligona“ je formiranje stalne književne publike u gradu, koja bi bila poticaj za nove programe najvišeg kvaliteta, kakvu Mostar zaslužuje. Jer, Mostar je grad koji je dugo i tradicionalno obilježen pisanom riječju, ali i koji želi biti Evropska prijestonica kulture.
Obrazovni proces
- Festival želi privući publiku koja sudjeluje u obrazovnom procesu u svim oblicima: nastavnike, knjižničare, učenike, ali i njihove roditelje. „Poligon“ u program želi uključiti sve skupine društva, a posebno one kojima kultura nije dostupna u jednakoj mjeri kao i ostalima, npr. djeci bez roditelja ili osobama sa poteškoćama u razvoju - dodaje Božić. 
&nbsp;Predavanja u školama&nbsp; U okviru Festivala, između ostalog, bit će održana predavanja u Centru za djecu s posebnim potrebama, Gimnaziji „fra Grga Martić“, Osnovnoj školi „Petar Bakula“ i Četvrtoj osnovnoj školi. „Poligon“ se završava u nedjelju, 21. oktobra u Gradskom parku, gdje će biti priređen program čitanje&amp;vinil piknik.

S lanjskog festivala: Brojni gosti dolaze iz BiH, regiona i Austrije

Cilj „Poligona“ je formiranje stalne književne publike

Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, i Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje, danas su potpisali ugovor o primopredaji hotela ''Ero'' u vlasništvo Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Potpisivanjem ugovora završene su aktivnosti oko kupovine hotela ''Ero'', gdje će biti smještena kantonalna tijela uprave.

- Današnjim potpisivanjem ugovora završili smo postupak kupnje hotela ''Ero'' za potrebe smještaja Vlade i drugih kantonalnih tijela uprave.

Slijedi rekonstruiranje zgrade hotela da bi bila funkcionalna i mogla odgovoriti potrebama te da bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze potvrdit će opravdanost ovog investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11 miliona KM - kazao je nakon potpisivanja Herceg.

Krnjić je&nbsp;izrazio zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem ugovora transparentno i u obostranom interesu zvanično završen postupak prodaje hotela ''Ero'' .
- Vjerujem da će Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju da bi građanima HNK na jednom mjestu bile dostupne sve usluge kantonalnih tijela uprave - kazao je Krnjić.

Inače, uz prisustvo predstavnika notarskog ureda "Musa", na potpisivanju ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNK Federalnom zavodu PIO nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10,5 miliona KM, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik direktora, i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FPIO.

Slijedi rekonstruiranje zgrade hotela da bi bila funkcionalna i mogla odgovoriti potrebama

Hotel "Ero" prodat za više od 10 miliona KM

Medžlis IZ Mostar danas je na pres-konferenciji obavijestio domaću javnost o slučaju grubog oblika nasrtanja na vakufsku imovinu od Saliha ef. Čolakovića, bivšeg direktora Islamskog kulturnog centra.&nbsp;Istaknuto je da se radi o bespravnom korištenju prostora sultan Selimovog mesdžida na Starom mostu. Naime, ovaj prostor Islamski kulturni centar koristio je po osnovi ranije sklopljenog ugovora s Medžlisom IZ Mostar. 
Na pres-konferenciji govorili su predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ Mostar Ramiz Jelovac, pomoćnik predsjednika Džafer Alić i glavni imam Medžlisa IZ Mostar mr. Dino ef. Maksumić. 
Nakon dugogodišnjeg nerazumijevanja i ne podnošenja izvještaja o radu i o finansijskom poslovanju Centra osnivač Medžlis IZ Mostar je u trećem pokušaju kod Kantonalnog suda u Mostaru 20. 12. 2017. godine konačno ugasio Islamski kulturni centar.&nbsp;Uprkos toj činjenici,&nbsp; Salih ef. Čolaković je u maju ove godine kod Općinskog suda Mostar izvršio registraciju privatnog privrednog društva sa ograničenom odgovornosti „CEZAR STARI GRAD“ i tom prilikom pod punom i materijalnom odgovornosti naveo da objekt sultan Selimovog mesdžida ispunjava sve urbanističko građevinske uslove za obavljanje djelatnosti bez priloženog validnog i valjanog ugovora o korištenju i bez da se prethodno konsultovao sa stvarnim posjednikom tog objekta Medžlisom Islamske zajednice Mostar.- Na ovaj način samovoljno tretiranje vakufa i vakufske imovine je jedan od najgrubljih načina zloupotrebe i kršenja osnovnih postulata i načela normativnih akata Islamske zajednice i šerijatskog prava, jedan od najvećih presedana u historiji bosanskohercegovačkih vakufa - rečeno je na pres konferenciji. 
U informaciji koju je u ime Izvršnog odbora pročitao glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić oštro je kritiziran rad pojedinaca u gradskoj administraciji poput pojedinaca u Odjelu za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Službi za privredu, Tržnoj inspekciji, što, kako je kazao, otvara sumnju da se zaključi kako se radi o pristajanju na smišljeni plan u kojem su na isti način učestvovali i neodgovorni pojedinci iz MUP-a HNK-a, iz sudstva i kantonalnog tužilaštava s ciljem stvaranja ambijenta da slučaj sultan Selimovog mesdžida postane model novog razdora i sukobljavanja muslimana (vjernika) u Mostaru. Ef. Maksumić podsjetio je i na islamske propise o korištenju i upravljanju vakufa te podsjetio na Fetvu Vijeća za Fetve Rijaseta IZ u BiH od 17. maja 2012. godine u kojoj je naloženo Medžlisu IZ Mostar kao stvarnom vlasniku objekta da sultan Selimov mesdžid vrati njegovoj izvornoj namjeni i da ponovo bude mesdžid za obavljanje uobičajenih islamskih aktivnosti definiranim normativnim aktima Islamske zajednice.
Pres-konferencija, kako je naglasio predsjednik IO Medžlisa IZ Mostar Ramiz Jelovac organizirana i zbog eklatantnih primjera kršenja zakonskih normi od strane državnih organa koji su dužni zakone provoditi jednako za svakog.&nbsp;- Tri godine je trajalo gašenje ustanove Islamskog kulturnog centra, gdje po zakonu osnivač određuje kad će osnovati ustanovu i kad će je ugasiti. Ovdje je bilo manipulacije sa svim i svačim - rekao je Jelovac, podsjetivši da Medžlisu IZ Mostar nije vraćena roba koja se nalazila u Centru u trenutku gašenja ustanove što je jedna od zakonskih obaveza. Istakao je da je Medžlis IZ Mostar na osnovu sudske presude o gašenju Centra angažirao zaštitarsku agenciju te da ih je policija istog trenutka odstranila.&nbsp;- Ovdje vidimo da je postojala direktna veza sa MUP-om i tamo ćemo podnijeti krivične prijave. U Odjelu za privredu Grada Mostara je prihvaćena izjava Saliha Čolakovića da taj prostor ispunjava uslove za rad, jer zakon o trgovini traži samo izjavu, ali je organ, nakon mjesec dana, dužan da to provjeri. Također ćemo i protiv njih podnijeti krivičnu prijavu - dodao je Jelovac.&nbsp;Napomenuo je kako je unutar Islamske zajednice nepojmljivo da se vjerski autoritet koji poznaje Šerijat i šerijatske propise na takav način odnosi spram vakufske imovine. „Sve ono što stoji iza ovoga je novac“, zaključio je Jelovac.

Na ovaj način samovoljno tretiranje vakufa i vakufske imovine je jedan od najgrubljih načina zloupotrebe i kršenja osnovnih postulata, rečeno je na pres-konferenciji

Medžlis IZ Mostar: Islamskoj zajednici onemogućeno upravljanje mesdžidom sultana Selima

U organizaciji Udruženja "Novi pogled", pod sloganom "Nismo same, imamo Vas", Dan roze vrpce u Mostaru bit će obilježen u utorak, 16. oktobra, na platou ispred ''Mepas Malla'' s početkom u 11 sati.
Deseti mjesec veže se za podizanje svijesti o problemu karcinoma dojke, a na svjetskom nivou prepoznat je kao mjesec borbe protiv raka dojke ili ružičasti mjesec. To je prilika da se naglasi važnost prevencije i mogućnosti ranog otkrivanja te da se svi podsjetimo kako je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju.
Manifestaciju će otvoriti ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona 
Goran Opsenica, a nastupit će Plesni studio "Mo-Stars" te Sportski plesni klub "Zrinjski", najavili su organizatori.&nbsp;

Deseti mjesec veže se za podizanje svijesti o problemu karcinoma dojke

U utorak u Mostaru Dan roze vrpce

U mostarskom "Aluminiju" uspjeli su odgoditi isključenje s naponske mreže u naredna 24 sata. Rečeno je to danas ispred trafostanice na Čulama iznad Mostra, gdje se u podne stotinjak radnika ovog mostarskog preduzeća okupilo kako bi na simboličan način spriječili isključenje struje "Aluminiju".
S radnicima su bili i čelnici Uprave "Aluminija", koji su im prenijeli informaciju o tome da su, zapravo, uspjeli "kupiti" još jedan dan.
Prethodno, to je novinarima obznanio v. d. direktora Uprave Dražen Pandža.
- Situacija je takva da smo uspjeli nekim vlastitim sredstvima riješiti struju za ponedjeljak. Što se tiče utorka i ostatka sedmice, to pokušavamo riješiti tako da se firma sama snađe. Imali smo kontakte s Vladom FBiH. U ovom momentu direktan kontakt imali smo s dopremijerkom Jelkom Milićević, koja se uključila, a premijer i resorni ministar se nalaze na službenom putu. Situacija je i dalje kritična, nama stoji blokada i skidanje od NOS-a. Još pokušavamo iznaći rješenje. Kupili smo jedan dan, ali bez direktnog uključenja nadležnih organa, situacija se neće riješiti – reka je Pandža.
Romeo Biokšić, predsjednik Sindikata "Aluminija" istaknuo je da su radnici u velikom strahu za svoja radna mjesta. 
- Nećemo dozvoliti da se tvornica ugasi, ovo je samo prva stanica gdje smo se pojavili, druga stanica je Sarajevo, ako se nešto u međuvremenu ne riješi - poručio je Biokšić.

S radnicima su bili i čelnici Uprave, koji su im prenijeli informaciju o tome da su, zapravo, uspjeli "kupiti" još jedan dan

U "Aluminiju" uspjeli odgoditi isključenje struje za naredna 24 sata

Agnesa Maksumić iz Konjica već 42 godina vlasnica je istoimene cvjećare koja je postala prepoznatljiva u ovom gradu.

Vjerne mušterije 

Iako je mijenjala poslovne prostore i lokacije u gradu, njene vjerne mušterije su je uvijek pratile, pa je tako nadmašila svaku konkurenciju. 

- Još kao mlada djevojka zavoljela sam ovaj posao. Iz godine u godinu sam učila i napredovala. Moje kreacije su bile sve veće, ljepše i složenije. Cvjećaru nisam zatvarala ni u ratu i bukete sam pravila i pod kišom granata jer sam smatrala da i u teškim trenucima ljudima treba malo ljepote – kazala nam je Agnesa. 

Dodaje da najviše voli raditi bukete i ukrase od cvijeća za vjenčanja.

- Volim da budem dio sretnih i lijepih dana u životu ljudi. Inspiraciju najviše tražim u raznim časopisima, na internetu, ali najviše u razgovoru s ljudima i svakodnevnom životu. Meni je velika čast i zadovoljstvo kad me mladenci izaberu da budem dio njihovog najvažnijeg dana u životu. I kad nakon toga čujem riječi: „Da se opet udajem, opet bih izabrala tebe“, tada mi je srce veliko kao kuća i to se novcem ne može kupiti - ističe Agnesa. 

&nbsp;Presudna uloga 

Navodi da, i pored teške finansijske situacije, u cijeloj BiH, pa tako i Konjicu, kupaca uvijek ima.

- Znamo kakva nam je situacija u državi, novac igra presudnu ulogu u svemu, ali, bez obzira na ta ograničenja, uvijek nastojim da kupac dobije uvijek nešto novo i drugačije – objašnjava Agnesa.

Maksumić u svojoj radnji: Još kao mlada djevojka zavoljela cvjećarstvo

Mostarci parking naplaćuju u avlijama, ali i javnim površinama

Sačuvana pijaca u Konjicu i brojna radna mjesta

Uprava "Aluminija" radi na zaduženjima iz zaključka Vlade Federacije BiH

Spor oko prava korištenja objekta Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru nije lični sukob

Maksumić: Zahtjevi osnivača Islamskog centra u Mostaru su nezabilježeni u vakufskoj praksi

Trebinjci žele izvoziti pse lutalice u zemlje EU

Konkurencija na Neretvi je velika, ali posla ima za svakoga

Školarci Mostara i Nevesinja zajedno na radionicama

Veliki korak u početku rješavanja problema

Mladi se vode devizom selo hvali, a u gradu živi

Cilj „Poligona“ je formiranje stalne književne publike

Hotel "Ero" prodat za više od 10 miliona KM

Medžlis IZ Mostar: Islamskoj zajednici onemogućeno upravljanje mesdžidom sultana Selima

U utorak u Mostaru Dan roze vrpce

U "Aluminiju" uspjeli odgoditi isključenje struje za naredna 24 sata

Agnesa Maksumić bukete pravila i u ratu pod kišom granata

Hercegovačko-neretvanski kanton

Mostarci parking naplaćuju u avlijama, ali i javnim površinama

Sačuvana pijaca u Konjicu i brojna radna mjesta

Uprava "Aluminija" radi na zaduženjima iz zaključka Vlade Federacije BiH

Spor oko prava korištenja objekta Sultan Selimovog mesdžida u Mostaru nije lični sukob

Maksumić: Zahtjevi osnivača Islamskog centra u Mostaru su nezabilježeni u vakufskoj praksi

Trebinjci žele izvoziti pse lutalice u zemlje EU

Konkurencija na Neretvi je velika, ali posla ima za svakoga

Školarci Mostara i Nevesinja zajedno na radionicama

Veliki korak u početku rješavanja problema

Mladi se vode devizom selo hvali, a u gradu živi

Cilj „Poligona“ je formiranje stalne književne publike

Hotel "Ero" prodat za više od 10 miliona KM

Medžlis IZ Mostar: Islamskoj zajednici onemogućeno upravljanje mesdžidom sultana Selima

U utorak u Mostaru Dan roze vrpce

U "Aluminiju" uspjeli odgoditi isključenje struje za naredna 24 sata

Agnesa Maksumić bukete pravila i u ratu pod kišom granata