Velibor Stanić, direktor banjalučkog Šumskog gazinstva, rekao je da će grad na Vrbasu uskoro dobiti još jednu trim-stazu, koja će biti duga 1.100 metara.&nbsp; 
Tri mjeseca

Trim-staza u Parku “Mladen Stojanović” otvorena je prije tri mjeseca i svakodnevno privlači stotine rekreativaca.

- Zbog toga smo odlučili da napravimo još jednu trim-stazu. Sljedeće sedmice počet će građevinski radovi na trim-stazi pod nazivom “Trapisti – Kolonija”. Riječ je o projektu koji već duže vrijeme zajednički razvijaju gradske vlasti i Šumsko gazdinstvo - rekao je Stanić.

Istaknuo je da je gradnja trim-staze ujedno i dio nastojanja da se područje Krčmarica i Trapista, kao jedinstven prirodni potencijal, pretvori u zonu za odmor i rekreaciju.

Prirodna oaza

- Angažirali smo profesore sa Šumarskog i Arhitektonsko-geodetsko-građevinskog fakluteta, koji su izradili elaborat. U njemu se detaljno opisuje šta je potrebno napraviti u narednom periodu i koji nam koraci slijede da bi Trapisti i Banja Luka dobili arboretum, koji bi predstavljao jedinstvenu prirodnu oazu - kazao je Stanić.Više faza&nbsp;
Budući arboretum prostirat će se na skoro 100 hektara, a radovi na podizanju zasada odvijat će se u više faza.

- U pitanju je veliki posao, koji će trajati godinama. Do kraja ove godine, počet ćemo čišćenje i uklanjanje smeća i otpada s ovog prostora, obilježavanje vanjskih granica arboretuma i druge pripremne poslove – zaključio je Stanić.

Grad na Vrbasu dobiva arboretum u naselju Trapisti

Vlada Republike Srpske usvojila je informaciju o izradi odgovora tog bh. entiteta na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za izradu mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.&nbsp; Saglasna je s odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za šest poglavlja i ekonomske kriterije koji se nalaze u prilogu informacije i čine njen sastavni dio.
Riječ je o poglavljima: poljoprivreda i ruralni razvoj (osam odgovora), sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika (18 odgovora), ribarstvo (11 odgovora), poduzetnička i industrijska politika (20 odgovora), pravda, sloboda i sigurnost (23 odgovora), obrazovanje i kultura (11 odgovora) te ekonomski kriteriji (32 odgovora).
Vlada RS je saglasna da za odgovore iz tog zaključka otpočne proces tehničke finalizacije te zahtijeva da joj se tehnički finalizirani odgovori dostave na verifikaciju prije njihovog upućivanja na prevođenje, saopćeno je nakon današnje sjednice te vlade u Banjoj Luci.

Vlada RS dala odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije

Dokumenti, fotografije, naoružanje i drugi eksponati iz tog perioda čine jednu od stalnih postavki muzeja u Foči, koju u sve većem broju posjećuju i stanovnici susjednih država.&nbsp; &nbsp;Od 20. januara do 10. maja 1942. godine Foča je bila centar slobodne teritorije, koja se zvala i Fočanska republika. U gradu su boravili i članovi Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, s Josipom Brozom Titom na čelu, i u tom periodu su nastali i poznati Fočanski propisi, niz pravnih akata na osnovu kojih je organizirana vlast, a koji su postali temelj buduće Jugoslavije. 

- U Foči se tada vrši prihvat i liječenje boraca, učesnika Igmanskog marša. Njih 182 imali su različite stepene promrzlina te im je u dvije improvizovane bolnice organizovano liječenje. Ostaje zapamćeno njihovo herojstvo, jer prilikom operativnih zahvata nedostajalo je opijata i zavoja, pa su se koristila alternativna sredstva, tako što su borci opijani alkoholom. Ovdje imamo i nazuvke, obuću pravljenu od jagnjećih i jarećih svježih koža, jer narod vjeruje u njihova ljekovita svojstva – kaže Danko Mihajlović, kustos muzeja u Foči. 

Fočanska republika trajala je blizu tri mjeseca, kada su se partizani povukli prema Zelengori, a potom Bosanskoj krajini, gdje je nastala Bihaćka republika. 

– Poštovaoci NOB-a uglavnom su starije osobe koje su bile učesnici ili su živjele u tom periodu i njih je sve manje. Najviše su za ovu postavku zainteresirani zapadni turisti, i to Nijemci, Italijani, Francuzi, Slovenci – kaže Mihajlović.Mjesto hodočašća&nbsp;
U periodu Jugoslavije Foča je bila mjesto hodočašća, a Fočanski propisi bili su veoma popularni. Nakon ratova devedestih ovaj dio historije potisnut je u drugi plan.

U fočanskom muzeju čuvaju i nazuvke kakve su nosili učesnici Igmanskog marša

U Srebrenici je završena Deseta kulturno-zabavna manifestacija “Kao nekad prije”, koja je minulog vikenda održana u nekadašnjoj Gradskoj kafani, gdje su se građani ovog grada godinama okupljali, družili, igrali, zabavljali i pričali o ljudima i dogodovštinama iz života mještana.

Lijep brend 

Organizatori ove tradicionalne manifestacije, koja je postala lijep srebrenički brend, koji gradu zločina i genocida krči put bolje budućnosti, su Općina, Turistička zajednica Srebrenica, stari lokalni bendovi “Afera”, “Inat” i zaljubljenici ove čaršije rasuti po cijelom svijetu, koji ne propuštaju ovu manifestaciju.

Bilo ih je iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država, Danske, Njemačke, Holandije, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja svijeta. Družili su se, igrali, pjevali i sjećali se dječijih i školskih dana provedenih u Srebrenici, rodnom gradu.

- Cilj ove manifestacije je da ljudi koji su stjecajem okolnosti došli da žive u Srebrenicu, vide kako je bilo svakog dana u Srebrenici, a oni koji u, također stjecajem okolnosti, otišli iz Srebrence, da dođu tog dana u svoj rodni grad da se druže, bez obzira na vjeru, naciju, generaciju i da ovim druženjem razbijamo sve granice i barijere - kazao nam je Faruk Smajlović, jedan od organizatora ove manifestacije. 

Brojne fešte

Dodaje da Srebreničani rasuti po cijelom svijetu, svake godine prilagođavaju godišnji odmor ovoj manifestaciji da se vide, druže, upoznaju djecu i ispričaju im kako se nekad ovdje družilo i provodilo.

Bogat kulturni život&nbsp;&nbsp; 
Mnogi Srebreničani kažu da je bolje bilo prije. Osim svakodnevnih fešti u Gradskoj kafani, “Lovcu” i drugim objektima, Srebrenica je još 1903. imala tamburaški orkestar “Zmajevac”, razna kulturno-umjetnička društva, dramsku sekciju, rotacionu scenu u Kulturnom centru, ski-lift, nekoliko sportskih klubova i niz drugih društava i raznih sadržaja.

Družili se Srebreničani rasuti po cijelom svijetu

Na jezeru Desivoje uz magistralni put Gacko - Foča proteklog vikenda je prvi put organizirana škola jedrenja.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Uređivanje obale 

Organizator ove škole jedrenja je Kulturno-sportski centar Gacko, a izvodili su je članovi Jedriličarskog kluba iz Kragujevca. 

Prema riječima Anđelke Boljanović, direktora Kulturno-sportskog centra, šezdesetak Gačana okušalo se u jedrenju. 

- Ova škola jedrenja nastala je kao plod saradnje nas iz Kulturno-sportskog centra i Jedriličarskog kluba iz Kragujevca, a cilj je popularizacija ovog sporta, ali i našeg divnog jezera i plaže Vrba - Desivoje. Ovo je vještačko jezero, a prije dvije-tri godine nekoliko entuzijasta iz Gacka, u saradnji s općinskom strukturom, počelo je uređivanja obala jezera. Napravljena je ova betonska plaža s odmaralištima i skakaonicom, a iz Kragujevca je došlo deset instruktora jedrenja - pojasnila je Boljanović.

Srđan Mastilović iz Jedriličarskog kluba Kragujevac kaže da su uvjeti na jezeru dobri za jedrenje. 

&nbsp;Mnogo prijavljenih 

- Cilj nam je da omasovimo ovaj sport, da se što više ljudi upozna s ovim sportom pa, ako izraze želju, naći će i razlog da se bave. Ja sam zadovoljan posjetom s obzirom na to da je proteklih dana bilo hladno i padala je kiša. Ovoliki broj prijavljenih nismo očekivali - zaključio je Mastilović.

Više sadržaja


Boljanović ističe da jezero Desivoj nije dovoljno iskorišteno.


- Mnogi koji prolaze ovim putem, svrate da se osvježe pa bi trebalo da ima i više sadržaja. Ovo jezero nije samo za Gačane nego za sve turiste koje put vodi ovim pravcem – kaže ona.

Na hercegovačkom jezeru Desivoje u jedrenju se okušalo 60 ljudi

Vlada Republike Srpske donijela je nedavno odluku kojom su povećane plaće predsjednici Vlade RS, potpredsjednicima Vlade RS i ministrima u Vladi RS od 315 do 425 maraka.&nbsp; Prema ovoj odluci, Željka Cvijanović primat će 4.425 maraka umjesto dosadašnjih 4.000, potpredsjednici će dobivati 3.870 KM umjesto 3.500, dok će na ministarske račune umjesto dosadašnjih 3.000 lijegati 3.315 maraka. 
Radnici u RS u septembru bi trebali dobiti plaću veću za oko 30 maraka, nakon što je neoporezovani dio dohotka podignut sa 200 na 500 konvertibilnih maraka. Na istoj sjednici Vlada RS je donijela odluku prema kojoj najniža plaća u Republici Srpskoj neće biti 400, nego 440 maraka.

Radnicima u RS 40 maraka više, a premijeru i ministrima 400

U Gradskom pozorištu u Prijedoru preksinoć je, u organizaciji Udruženja građana “Behar”, održana Večer sjećanja na prijedorskog doktora Esada Esu Sadikovića.&nbsp;
Ubijen nad jamom 

Sadiković je logoraš Omarske, koji je početkom avgusta 1992. godine ubijen nad jamom Hrastova glavica kod Sanskog Mosta. 

Književne nagrade koje nose doktorovo ime, dobili su Goran Karanović iz Mostara za priču “Informativni članak o uređenju Sunčevog grada” i Tuzlak i ljekar po struci Omer Ć. Ibrahimagić za priču “Ekstremi”. 

Prvu i drugu nagradu za priče u iznosu od 1.000 i 500 maraka osigurali su “Humano brdo” i Mirsad Čaušević.

Prisutnima se obratio i akademik, književnik Abdulah Sidran, a u prepunoj sali pozorišta nastupila je i Lejla Jusić, operna diva, sopran i docent na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti.

Pokrovitelj večeri 

U holu pozorišta organizirano je i potpisivanje peticije da prijedorska Skopska ulica ponese ime doktora Ese Sadikovića. Pokrovitelj Večeri sjećanja na doktoru Esu bio je Grad Prijedor.

Književnu nagradu "Dr. Eso Sadiković" dobili Goran Karanović i Omer Ć. Ibrahimagić

Na području Bijeljine pronađeno je 15 migranata koji su na teritorij Bosne i Hercegovine ilegalno ušli iz susjednih zemalja, saopćeno je danas iz Policijske uprave Bijeljina.
U mjestu Donji Dragaljevac policija je kontrolirala 11 osoba, za koje je provjerama utvrđeno da se radi o ilegalnim migrantima iz Pakistana bez identifikacionih dokumenata.
Četvorica migranata su pronađena i u Bijeljini.
Svi su predati službenicima Granične policije BiH na daljnje postupanje.

U Bijeljini otkriveno 15 Pakistanaca bez ličnih dokumenata

Osmi dolazak na tradicionalnu „Pirogijadu“ u prelijepo potkozarsko selo Ćelinovac kod Bosanske Gradiške najveseliji je i za domaćina, Udruženje Poljaka, i za brojne goste. Za razliku od prethodnih sedam manifestacija, na ovogodišnju su došli novim asfaltnim putem.Opstanak selaVijugavim novim putem brojne zvanice dovezle su se fijakerom. Savo Vasiljević, organizator i domaćin nedavno održane „Rogoljske žetve“, u čast prijatelja Poljaka upregao je u fijaker dva mlada lipicanera i u nekoliko navrata provozao i goste i domaćine.Mladi ljekar Stanislav Kozminčuk, rođeni Ćelinovčanin, bio je domaćin svojim kolegama i brojnim prijateljima. Kaže da je presretan što se stvaraju uvjeti za opstanak sela i poljske zajednice.

Prisustvovali brojni gosti Marija Bugarnik-Pranjić, predsjednica Udruženja Poljaka „Mak“, bila je domaćin i svojim sunarodnjacima iz Prnjavora i Banje Luke te lokalnom Udruženju Ukrajinaca „Verhovena“.
Novi put
- Jezik, pjesma i običaji korijeni su jednog naroda. To je za nas naša „Pirogijada“. Ali, sada imamo novi put kojim smo povezani sa svijetom i kojim nam lakše dolaze prijatelji - rekla je Bugarnik-Pranjić.
Ona je navela da su gosti mogli probati osam vrsta piroga te bošč, toć i druga poljska tradicionalna jela.
„Pirogijadi“ su prisustvovali brojni gosti, među kojima i konzul Poljske u BiH Agata Grabska te banjalučki biskup Franjo Komarica.
Svi su dobrodošli
Načelnik općine Zoran Adžić izrazio je zadovoljstvo što se organiziraju manifestacije koje promoviraju kulturu, tradiciju i gastronomiju poljske nacionalne manjine.
- Ova manifestacija pokazuje da su ovdje svi narodi dobrodošli - rekao je Adžić.
Prvo sagradili crkvu
U selu Ćelinovac danas živi oko 50 stanovnika, većinom Poljaci koji su se u ovaj kraj doselili prije 150 godina.
Među prvim objektima koje su sagradili je Crkva svetog Mihovila, koja je neprestano mjesto okupljanja malobrojne poljske zajednice bosanskogradiškog Potkozarja.

Tradicionalna manifestacija u Ćelinovcu: Poljaci s brojnim prijateljima i gostima uživali u „Pirogijadi“

Na izlazu iz Bosne i Hercegovine, na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška – Stara Gradiška, stvorene su duže kolone putničkih i teretnih motornih vozila. Kolona putničkih automobila doseže do Banjalučke petlje te tranzitom prema autoputu ka Banjoj Luci, što je znak da se na prijelaz granice čeka i duže od 60 minuta.
Saobraćajna i Granična policija ulažu maksimum da se saobraćaj ubrza. Vozila do prijelaza dolaze u nekoliko traka iz više saobraćajnica. Na ulazu u našu zemlju iz pravca Hrvatske je znatno manji broj vozila.

Granični prijelaz Bosanska Gradiška: Kilometarske kolone automobila

Preživjeli logoraši, porodice ubijenih, Prijedorčani, njih više stotina, danas su na mjestu postojanja koncentracionog logora Omarska kod Prijedora komemoracijom obilježili 26. godišnjicu postojanja i 6. avgust, početak zatvaranja stratišta u kojem je od maja do avgusta 1992. godine bilo zarobljeno više hiljada prijedorskih Bošnjaka i Hrvata.&nbsp;&nbsp;
Među njima je bilo 37 žena i 28 maloljetnika. Stratište nije preživjelo između 700 i 800 logoraša. Neki su, prema riječima Mirsada Duratovića, predsjednika Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banja Luka, ubijeni u Omarskoj, a jedan broj njih iz logora odveden je direktno u smrt.

O strahotama logorskih dana danas su svjedočili Mirsad Čaušević, autor knjige „Smrt u bijeloj kući“, Nijaz Mujkanović, koji je bol logorskih dana pretočio u knjigu „Zločin s predumišljajem“, ali i Nusreta Sivac, koja pričom i svjedočenjem o počinjenim zločinima traži istinu, pravdu i to da se ne zaboravi. Potresno kaže da bi ''najviše voljela kada bi ovdje mogla sjediti satima, danima i šutjeti“.

- Šutjeti i u miru i tišini sjećati se svih onih dragih ljudi koji nisu preživjeli pakao ovog logora. Teško je pronaći riječi kojima bi se opisao sav ovaj užas. Mi žene smo svoj dan počinjale brojanjem mrtvih i masakriranih na travnjaku ispred „bijele kuće“. Nekad bismo izbrojale i po 25, nekad manje, nekad više... Po odjeći smo jedino mogli razaznati o kome se radi. Ovdje, u ovom logoru, najmanje se ubijalo metkom. Metak je ovdje bio nagrada – rekla je u potresnom svjedočenju Sivac i dodala da će o ovom govoriti dok god je živa.

Preživjele logoraše na svjedočenje, pisanje knjiga, iskaze pozvao je i Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banja Luka i preživjeli logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja, kako bi se svi odgovorni za zločine počinjene u Omarskoj priveli pravdi, a ''bijela kuća'' obilježila barem spomen-pločom koja će biti nijemi svjedok strašnog ljeta iz 1992. godine. 

U prostoru ''bijele kuće'' Prijedorčanka i umjetnica Anita Zečić postavila je instalaciju pod nazivom, „Mjesto zločina – općina Prijedor“ . 
- Ovdje leži 5.000 čahura koje su ispucane 1992. godine. Oko 5.000 ljudi je prošlo kroz logor Omarsku, obilježili smo srpska strateška mjesta odakle je napadan grad, Kozarac... teritorija općine. Obilježili smo Tomašicu - kazala je Zečić i dodala da je ''bijelu kuću'' kompletno omotala trakom na kojoj piše ''mjesto zločina“. 

Pred ''bijelom kućom'' danas su uzrak puštena i 432 bijela balona s imenima žrtava koje je darovala organizacija „Sedra'' iz Holandije.

Nusreta Sivac: Metak je na ovom mjestu bio nagrada

U novoizgrađenoj džamiji u Tokoljacima, tridesetak kilometara od Srebrenice, danas je obilježena godišnjica stradanja 122 civilne žrtve Tokoljaka i 47 susjednog sela Rulovci, koji su tokom minulog rata ubijeni u svom selu.&nbsp; Veliki broj Tokoljačana i Rulovčana, iz BiH i svijeta, došli su da na spomen-obilježju pored džamije prouče Fatihu i odaju počast svojim najmilijim. Prema njihovom kazivanju, mnogi mještani ova dva sela ubijani su u kućama, koje su kasnije spaljene. Za mnogim tijelima još se traga, a za ove zločine ni nakon 26 godina niko nije procesusiran, niti je podignuta optužnica. 
Prije podne-namaza u mjesnoj džamiji srebrenički imami Admir ef. Hodžić Iz Osmača, Ibro ef. Mehmedović iz Osata, mjesne hadžije, predvođeni predsjednikom Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica Farukom ef. Hasanovićem, proučili su Jasin i Fatihu za sve žrtve.	
Na spomen-ploči su imena Enisa i Saliha, sinova Šefike i Idriza Mustafić. Njihova majka Šefika kaže da je Enis pronađen i 2005. godine ukopan u Memorijalnom centru Potočari, dok se za Salihovim posmrtnim ostacima još traga. &nbsp;

Tokoljaci kod Srebrenice: Sjećanje na 169 ubijenih civila

Jezero Alagovac nalazi se približno četiri kilometra sjeverno od Nevesinja. Mami svojom ljepotom i okolinom, jer je ušuškano u šumi, a do mnogih plaža vodi samo makadamski put. Jezero od 40 hektara je vještačko, a nastalo je 1968. godine pregradnjom potoka Alagovac zemljanom branom. Prvobitna namjena bila je snabdijevanje grada vodom, ali je u posljednje vrijeme na njegovim obalama sve više turista. &nbsp;Druge svrhe- Ovo je jedino vještačko jezero na području općine Nevesinje. Pruža se pravcem sjever-jug u dužini od skoro 2,5 kilometara. Predstavlja izvorište pitke vode i prvenstveno je i napravljeno za snabdijevanje grada vodom. No, danas se koristi i u druge svrhe, prije svega turističke i ribolovne - pojašnjava Radoš Buha iz Turističke organizacije općine Nevesinje.Naglašava da je jezero omiljeno izletište stanovnika Nevesinja, naročito u ljetnim mjesecima.- U posljednje vrijeme imamo sve više ljubitelja prirode na obalama jezera, koje se odlikuje izuzetno lijepim pješčanim plažama, a okolina jezera je pošumljena, što predstavlja idealne uvjete za boravak u prirodi, vožnju biciklom ili jednostavno šetnje - ističe Buha.

Prema njegovim riječima, jezero je bogato ribom, posebno šaranom, somom, bijelim amurom i tolstolobikom. Jezero redovno poribljava Sportsko ribolovno društvo “Zalomka” iz Nevesinja, koje i upravlja ribolovom na jezeru.
Vodostaj je ove godine dosta visok zbog čestih kiša koje su ovog ljeta padale.
Pješčane plaže 
- Plaže su pješčane i nije im potrebno dodatno uređenje da bi se koristile. Svako ko dođe, može udobno da se smjesti, sunča ili da, jednostavno, boravi u hladovini. Jedna plaža ima uređen kamp s odbojkaškim igralištem, klupama i roštiljima tako da je tu omogućen boravak i po nekoliko dana. Na šetalištu oko jezera postavljene su klupe, a postoje i mjesta za roštilj - ističe Buha.
Turistički značaj
Jezero Alagovac do sada je bilo jedino mjesto odakle se grad snabdijevao vodom. No, kada se dovede voda iz Zovog Dola-Udbine i grad se bude snabdijevao izvorskom vodom, onda će tek Alagovac dobiti na turističkom značaju, jer će se dozvoliti gradnja vikendica i ugostiteljskih objekata, što je do sada bilo nemoguće zbog njegove prvobitne namjene.

Idealni uvjeti za odmor: Za ljubitelje prirode jezero Alagovac postaje sve popularnije izletište

Bacanjem ruža u rijeku Drinu s mosta pored zloglasnog Kaznenopopravnog doma u Foči je obilježena godišnjica zločina nad 3.000 bošnjačkih civila iz ovog grada.&nbsp;Tužnu godišnjicu prvi put je organiziralo Udruženje žrtava rata ''Foča 1992 – 1995'', koje je osnovano prije nekoliko mjeseci.&nbsp; &nbsp; Munevera Smajović živjela je u blizini Željezničke stanice u Foči i nikada neće zaboraviti dane kada su njenu braću Halima i Halida zarobili u njihovim kućama i odveli u KPD. Jedan je strijeljan u grupi koja je odvedena u živi štit, a preživjeli su potom strijeljani.&nbsp;

– Drugog su mi brata izveli na ovaj most i tukli dok nije preminuo. Tučen je do smrti i bačen u Drinu, koja ga je nosila do Goražda, gdje ga je neko izvukao i sahranio – kaže Munevera.&nbsp;

Hanefija Avdibegović bio je, također, zatočen u KPD Foča, nakon što su mu ubili sina i suprugu u selu Tabaci, priča nam njegov brat Šaćir.

– Nakon devet mjeseci razmijenjen je u Kalinoviku. Umro je u Sarajevu 2009. godine. Od tuge – kaže Šaćir.&nbsp;
Na području Foče ubijeno je gotovo 3.000 civila, a brojni objekti su tokom rata pretvoreni u mjesto zatočenja, mučenja i silovanja zarobljenih. Među žrtvama je 586 žena, a još se traga za 625 ubijenih.&nbsp;– Ovdje se desio genocid iako mnogi tvrde da nije. Ovdje nije bio rat vojski, već etničko čišćenje. U Foči su počinjeni najstravičniji zločini za koji nema vage da se izmjere, i to se ne smije zaboraviti - kaže Halida Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata iz Foče.&nbsp;Članovi Udruženja su odlučili da dan sjećanja na civile Foče obilježavaju svake prve nedjelje u avgustu.

Obilježen dan sjećanja na 3.000 bošnjačkih civila, žrtava zločina u Foči

Na lokalitetu Slap otkriveno je spomen-obilježje s imenima 135 žrtava, uglavnom s prostora općine Višegrad, koje je Drina nosila 1992. godine, a branitelji Žepe izvlačili iz rijeke i ukopavali na njenoj obali. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2000. godine. Najmlađa žrtva pronađena u rijeci Drini imala je 14, a najstarija 84 godine.&nbsp;&nbsp; - Ovako pokazujemo da poštujemo naše žrtve i da ćemo mjesta njihovog stradanja stalno posjećivati. Ovo je podsjetnik na vrijeme u kojem su ljudi ubijani bez ikakvog povoda i razloga i mi ne smijemo dozvoliti da se to zaboravi – kazao je predsjednik Odbora za izgradnju spomen–obilježja na Slapu Fahrudin Mujkić. 
Prisutnima su se obratili i Amor Mašović, iz Instituta za traženje nestalih BiH, kao i ratni komandanti Ahmet Sejdić i Ramo Čardaković. 
- Rijeka Drina najveća je grobnica bošnjačkog naroda kroz stoljeć. Izgraditi kulturu sjećanja je naša prioritetna obaveza. To je garancija da naš narod više nikada neće biti u poziciji u kojoj je bio 1992. godine. Mi smo svoju slobodu i suviše skupo i često plaćali da bismo je više ikada stavljali pred noge onih koji su nemali broj puta pokazali kako se čovjek zna pretvoriti u zvijer – kazao nam je Edin ef. Šljivar, predsjednik Medžlisa IZ Žepa. 
Nakon otkrivanja spomen-obilježja organizirana je i tradicionalna "Slap – Žepa" regata.

Na Slapu kod Žepe otkriveno spomen-obilježje za žrtve koje je nosila rijeka Drina

Preživjeli, raseljeni stanovnici Koritnika okupili su se kraj spomen-obilježja kako bi prisustvovali učenju Jasina za 57 svojih najbližih i komšija. Oni su zarobljeni u selu i sprovedeni do kuće Adema Omeragića u Pionirskoj ulici, gdje su 14. juna 1992. godine živi zapaljeni. Da je u jednoj od višegradskih živih lomača izgubio majku, dvije sestre, 13-godišnjeg sestrića i brojne rođake, Huso Kurspahić saznao je nekoliko dana nakon stravičnog zločina.&nbsp;&nbsp; - Kad sam krenuo prema Višegradu, noge su mi se odsjekle, ne osjetim ih. Nije samo da se moraš pomiriti što ih nema već i da ne postoji niko da kaže, da bar ukopamo po jednu kost. Nemaju ljudi snage ni da se zadrže kraj ovog spomen-obilježja, u autobusu kojim smo došli nije se progovorilo pet riječi. Svak' svoju terapiju troši – kaže Huso.

Kao prijeratni komandir policije u Međeđi kod Višegrada, Kurspahić je naredio da se oslobodi grupa zarobljenih srpskih vojnika i policajaca. Među njima je bio i Sredoje Lukić, koji je poznavao Husine roditelje i njihove komšije. Ubrzo nakon što je pušten, Sredoje je s rođakom Milanom i ostalim zločincima, učestvovao u spaljivanju nevinih civila zbog čega je i osuđen u Hagu. 
Od skoro 80 stanovnika Koritnika, ubijena je većina. Danas u ovom razorenom selu žive samo dvije žene, dok ostali dođu povremeno. – Kad gledam ovaj narod i ovu djecu, sjetim se 1992. i ranije, kad smo trčali ovim avlijama. Čini mi se svake godine sve više ljudi dolazi, a sve kraće se zadržavaju. Optimista jesam, ali volio bih da smo komotniji. Ne treba nam policija, došli smo na svoje, da odamo počast – kaže Elvir Sućeska.
Iako se kreće uz pomoć invalidskih kolica, Ramo Kurspahić često je na obilježavanjima tužnih godišnjica u Višegradu. Još se nada da će pronaći kosti roditelja, snahe i troje bratove djece od 10, 11 i 12 godina, koji su spaljeni u kući Omeragića. – Sve su to komšije napravile, s kojima smo živjeli ko jedno. Nema nade više. Nijedna škola u okolini Višegrada više ne radi, omladina se snašla u Sarajevu ili negdje, a najviše je svijeta van BiH. Malo dođu ljeti, zimi nema niko, kuće niko ne obnavlja – dodaje Ramo.

Grad na Vrbasu dobiva arboretum u naselju Trapisti

Vlada RS dala odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije

U fočanskom muzeju čuvaju i nazuvke kakve su nosili učesnici Igmanskog marša

Družili se Srebreničani rasuti po cijelom svijetu

Na hercegovačkom jezeru Desivoje u jedrenju se okušalo 60 ljudi

Radnicima u RS 40 maraka više, a premijeru i ministrima 400

Književnu nagradu "Dr. Eso Sadiković" dobili Goran Karanović i Omer Ć. Ibrahimagić

U Bijeljini otkriveno 15 Pakistanaca bez ličnih dokumenata

Tradicionalna manifestacija u Ćelinovcu: Poljaci s brojnim prijateljima i gostima uživali u „Pirogijadi“

Granični prijelaz Bosanska Gradiška: Kilometarske kolone automobila

Nusreta Sivac: Metak je na ovom mjestu bio nagrada

Tokoljaci kod Srebrenice: Sjećanje na 169 ubijenih civila

Idealni uvjeti za odmor: Za ljubitelje prirode jezero Alagovac postaje sve popularnije izletište

Obilježen dan sjećanja na 3.000 bošnjačkih civila, žrtava zločina u Foči

Na Slapu kod Žepe otkriveno spomen-obilježje za žrtve koje je nosila rijeka Drina

Koritnik kod Višegrada: Proučen Jasin za 57 žrtava "žive lomače" u Pionirskoj ulici

Republika Srpska

Grad na Vrbasu dobiva arboretum u naselju Trapisti

Vlada RS dala odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije

U fočanskom muzeju čuvaju i nazuvke kakve su nosili učesnici Igmanskog marša

Družili se Srebreničani rasuti po cijelom svijetu

Na hercegovačkom jezeru Desivoje u jedrenju se okušalo 60 ljudi

Radnicima u RS 40 maraka više, a premijeru i ministrima 400

Književnu nagradu "Dr. Eso Sadiković" dobili Goran Karanović i Omer Ć. Ibrahimagić

U Bijeljini otkriveno 15 Pakistanaca bez ličnih dokumenata

Tradicionalna manifestacija u Ćelinovcu: Poljaci s brojnim prijateljima i gostima uživali u „Pirogijadi“

Granični prijelaz Bosanska Gradiška: Kilometarske kolone automobila

Nusreta Sivac: Metak je na ovom mjestu bio nagrada

Tokoljaci kod Srebrenice: Sjećanje na 169 ubijenih civila

Idealni uvjeti za odmor: Za ljubitelje prirode jezero Alagovac postaje sve popularnije izletište

Obilježen dan sjećanja na 3.000 bošnjačkih civila, žrtava zločina u Foči

Na Slapu kod Žepe otkriveno spomen-obilježje za žrtve koje je nosila rijeka Drina

Koritnik kod Višegrada: Proučen Jasin za 57 žrtava "žive lomače" u Pionirskoj ulici