U džematu Hadžići kod Prijedora danas je u prisustvu brojnih vjernika, džematlija ovog naselja, koje broji oko 60 domaćinstava, ali i onih koji su stigli iz svih krajeva BiH, otvorena novoizgrađena džamija.&nbsp;Prema riječima Zijada Hadžića, mutavelije džemata i predsjednika Građevinskog odbora za izgradnju džamije, njena gradnja je počela s prvim povratkom.&nbsp; - Zajedno s obnovom kuća te 2002. godine počeli smo graditi džamiju. Na mjestu one nedovršene i 1992. godine porušene džamije od koje su bili ostali samo zidovi. Evo sad gledamo ovu ljepoticu i nema riječi kojima se to može opisati. Ovo je veliki događaj za ovo naše mjesto - kaže Hadžić.
U gradnju džamije u džematu Hadžići utrošeno je više od pola miliona maraka. U 16 godina obnove sredstava su donirale isključivo džematlije, oni koji danas žive ovdje, ali i mještani Hadžića širom svijeta.

Muharem ef. Šeperović, hafiz u džematima Hadžići, Kevljani i Srednji Jakupovići, ističe i da je novoizgrađena džamija u Hadžićima specifična po dvije munare, od kojih je jedna šehidska. 
- Do prošle godine bila je jedna munara, a onda je džemat donio odluku da gradimo još jednu munaru u znak sjećanja na naše šehide. Tu su i njihova imena, na spomen-ploči, ukupno 16 - kaže ef. Šeperović i naglašava da su uz gradnju džamije mještani novac donirali i za asfaltiranje lokalnih puteva.
Veliku čast da otključa džamiju dobio je Dijaz Hadžić, mještanin Hadžića koji trenutno s porodicom boravi u Njemačkoj. Na svečani otvor džamije došao je u društvu supruge Ramize i unuke Dejne. Kaže da je njegova porodica u izgradnju džamije kontinuirano godinama ulagala sredstva.
- Ovo je za mene zaista poseban trenutak. Za pamćenje – kaže Dijaz. 
Sarajka Meliha Nurović, dugogodišnji prijatelj porodice Dijaza Hadžića, donirala je bika teškog nekoliko stotina kilograma da bi se džematlije na otvoru počastile.
- Supruga sam šehida. Trenutno radim u Njemačkoj. I kad sam čula za otvor džamije, poželjela sam da počastim ovaj narod ovdje. Od srca sam to uradila - kaže Meliha.
Inače otvoru džamije u Hadžićima, pored lokalnih imama Medžlisa IZ Kozarac,&nbsp; s Amirom ef. Mahićem na čelu, glavnim imamom, prisustvovali su izaslanik reisu-l-uleme,&nbsp;muftija&nbsp;tuzlanski Vahid ef. Fazlović i Hasan ef. Makić,&nbsp;muftija&nbsp;bihaćki.

Svečano otvorena novoizgrađena džamija u Hadžićima kod Prijedora

Nizom sadržaja obilježava se Dan sjećanja na genocid nad stanovnicima zaštićene zone UN-a Žepa, a centralni program danas je organiziran u džamiji šehida Mehmeda ef. Hajrića u ovom mjestu.&nbsp;Predstavnici MIZ-a Žepa i&nbsp;Muftijstva goraždanskog, članovi porodica ubijenih i komšije prisustvovali su učenju šehidske dove.&nbsp;&nbsp;Položeno je cvijeće i proučen Ja'sin i na spomen-obilježju u Budučinom potoku, gdje su borci Žepe lovačkim puškama i balvanima u junu 1992. godine zaustavili kolonu tenkova, transportera i pješadije i nanijeli im velike gubitke te tako spriječili pad enklave tri godine prije nego što su u nju ušle jedinice predvođene Zdravkom Tolimirom i Ratkom Mladićem.&nbsp;– Vjerujte da smo ostavili motiku, i ja i brat, a uzeli puške i krenuli kad su nam javili da četnici dolaze preko Stoborana i Gođenja. Presjekli smo kolonu, a mi smo onu prvu grupu dočekali gdje je bio i tenk. Zahvaljujući onim balvanima koje smo obarali, uspjeli smo. Jedan veliki crni bor je zaustavio tenk – kaže Mehmedalija Čavčić iz Rogatice, koji je uoči rata, pješačeći preko šume, sigurnost pokušao naći u Žepi.

Sjeća se da su zarobljeni srpski vojnici kasnije pušteni, a tokom kasnijih borbi branitelji Žepe i ranjenima sa suprotne strane ukazivali su pomoć u svojoj ambulanti. U Žepu se slilo više izbjeglica iz okolnih gradova nego što je sama imala stanovnika, pa je teško bilo već krajem 1992. godine kada je ponestalo hrane.&nbsp;Najteže dane, ipak, stanovnici ovog malog mjesta doživjeli su 1995. godine. U Žepi se ponovio srebrenički scenarij, branitelji su razoružani, a enklava proglašena zaštićenom zonom UN-a.&nbsp;– Nekih 15 dana poslije pada Srebrenice oni su napali i Žepu. Gorjelo je, sa svih strana napadi. Odolijevali smo koliko smo&nbsp;mogli i nismo više mogli izdržati, pogotovo nakon što su civili otišli – kaže Čavčić.Više od 800 branilaca prešlo je Drinu, a potom su zatočeni u srbijanske logore Šljivovica i Mitrovo polje. Ostali su se u manjim grupama krili po šumama i pećinama, da bi se potom, kroz zasjede, počeli probijati prema Kladnju. U jednoj grupi zarobljen je i Mehmedalija, koji je šest mjeseci proveo u Han-Pijesku, Vlasenici i Foči. U logoru Sušica polomljena su mu rebra i izbijeni zubi. Razmijenjen je tek krajem januara 1996. 
Tokom pregovora sa zločincem Ratkom Mladićem, na punktu UNPROFOR-a, zarobljeni su komandant odbrane Žepe, pukovnik Avdo Palić i članovi Ratnog predsjedništva Žepe, Mehmed ef. Hajrić i Amir Imamović. Datum njihovog zarobljavanja obilježava se kao dan sjećanja na genocid.&nbsp;- Da se genocid u Žepi desio, očigledno je i danas. Godine 1991. u osnovnu školu bila su upisana 802 učenika. Mi smo prošle godine imali 12 učenika, što je najveći broj učenika nakon agresije. Ako to nije genocid, onda ja ne znam šta je – ističe Edin ef. Šljivar, glavni imam MIZ-a Žepa.
Obilježavanju godišnjice prisustvovali su i muftija&nbsp;goraždanski Remzija ef. Pitić te potpredsjednik RS Ramiz Salkić.

Dan sjećanja na genocid nad stanovnicima zaštićene zone UN-a Žepa

U požaru koji je jučer ujutro izbio na kući u vlasništvu Sabahudina K. mještanina Kamičana kod Prijedora izgorio je dio krovne konstrukcije na objektu veličine osam puta deset metara. Požar su zajedno gasili vatrogasci iz Kozarca, članovi DVD „Kozarac“ i pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice iz Prijedora, ukupno njih devet u tri vatrogasna vozila.
Radenko Petrić, zamjenik komandira TVJ Prijedor, kazao je da je dojava o požaru stigla u jutarnjim satima, oko 7 i 50, kao i da je požar vrlo brzo stavljen pod kontrolu.
U PU Prijedor navode da je požar izbio u prostoriji dječije sobe nedovršenog potkrovlja i odatle se proširio na krov. Uviđajem je utvrđeno da je požar izazvan djelovanjem otvorenog plamena, nezvanično nepažnjom. U požaru nije bilo povrijeđenih, a o slučaju je obaviješten i dežurni tužilac Okružnog tužilaštva Prijedor.

U Kamičanima kod Prijedora izgorio krov kuće u vlasništvu Sabahudina K.

U žepačkoj džamiji promovirana je monografija „Žepa na svome izvoru“ autora profesora Bećira Heljića i Jusufa Žigića te koautora: Smaila Durmiševića, Esme Palić, Jusufa Kulića, brigadira Dževada Brgulja i mjesnog efendije Edina Šljivara.
Najveći dio sadržaja ove monografije odnosi se na najnoviji period, odnosno na proteklo 20. stoljeće. S druge strane, pozitivna je okolnost da o tome svjedoče neki autori ove monografije koji su bili neposredni sudionici onog što se u tom periodu dešavalo.
Jedan od promotora ove knjige, akademik Enes Duraković naglasio je da je ova monografija po sadržaju specifična i jedinstvena. Jedinstvena je što ju je stvaralo sedmero autora koji su kompetentni iz ove oblasti. Drugo što su autori učesnici i protagonisti događaja. Treće je njena žanrovska raznolikost i što je centralna tema ove monografije epopeja porodice Palić.
Rad dvojice autora i petero koautora ove monografije bio je volonterski, a sav prihod od knjige „Žepa na svome izvoru“ bit će usmjeren za izgradnju kuće porodice Avde Palića u Žepi.

Promovirana monografija „Žepa na svome izvoru“, koja svjedoči o događajima iz 20. stoljeća

U selu Pridvorica koje pripada gačanskom džematu Borač sutra će biti svečano otvorena džamija, čija je obnova počela u avgustu 2016. godine.&nbsp;&nbsp; Kulturno naslijeđe
Prema riječima Sadeta ef. Bilalića, glavnog imama za Gacko i Bileću, džamija u Pridvorici je biser ahitekture, a ona i prostor oko nje 2013. godine proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i kulturnim naslijeđem. 
- Boračka uvala uz Neretvu bila je značajna kroz historiju. Nekoliko stotina metara od džamije nalazi se pravoslavni hram kneza Lazara. Kraj džamije postavljena je nekropola srednjovjekovnih stećaka - istakao je ef. Bilalić.
Dodaje da je Građevinski odbor, na čelu s Edhemom Okerićem, uspješno iznio projekt obnove zajedno s vrijednim i čestitim Borčanima. 
- Obnova u ratu porušene džamije je koštala 405.000 KM, kaligrafiju džamije je uradila poznata akademska slikarka Nermina Vehabović-Đulović, a izvođač radova na obnovi džamije bio ”Fajić” d.o.o Mostar - pojasnio je ef. Bilalić.
On je izrazio zahvalnost muftiji mostarskom Salemu ef. Dedovići za njegovo zalaganje za obnovu vjerskih objekata u Gacku i povezivanje ljudi.
Obnovljene kuće
- Islamska zajednica s posebnom pažnjom gleda na povratničke džemate i ona je s njima i uz njih bilo gdje da su. Obnovom džamije Borčani su potvrdili čvrsto opredjeljenje da žive na svojim ognjištima zajedno s drugim narodima, našim komšijama. Do sada su ovdje obnovljene 82 kuće - zaključio je ef. Bilalić. 
Kamena munara&nbsp; Džamija u Pridvorici pripada tipu jednoprostornih džamija s natkrivenim sofama i kamenom munarom. Ne zna se tačno kada je džamija izgrađena, ali se prema načinu gradnje može smjestiti u drugu polovinu 19. stoljeća. Karakteristično za ovu džamiju je ulaz u džamijski harem koji je definiran s dva vertikalno položena stećka. 
Šest džemata 
Medžlis Islamske zajednice Gacko obuhvata predratnih šest džemata: Borač, Gacko, Kula Fazlagića, Ključ, Cernica, Havtovac i Gračanica.

- Nakon rata MIZ je ponovo aktiviran i uložen je maksimalan napor na obnovi infrastrukture, očišćena su mezarja, oživljava se vjerski život i nastojimo da privučemo naše prognane džematlije da što više dolaze u zavičaj – kaže ef. Bilalić.

Džamija u Pridvorici je biser arhitekture i nacionalni spomenik

Visoravan Morine ili Hercegovački Tibet, kako je mnogi nazivaju, prostire se na oko 4.700 hektara, a s prosječnom nadmorskom visinom od 1.612 metara. Većim dijelom nalazi se u nevesinjskoj općini, dok manji dio pripada Gacku i Kalinoviku.

Na Morinama snijeg zna pasti i ljetiSmještena je sjeverno od Nevesinja, južno od Kalinovika, zapadno je planina Crvanj, okružena planinama Visočica, Treskavica i Zelengora, a južno je ponornica Zalomka.
Krš i livade&nbsp;&nbsp;Morine su zbog svojih ljepota opisane i u putopisima čuvenog Evlije Čelebije. Ni on nije mogao odoljeti ovom krajoliku koji sve posjetioce ostavlja bez daha. 
Nažalost, ova visoravan s travnatom površinom, uz mnogo krša i bez šume, potpuno je pusta, napuštena i zaboravljena.

Boško Buha: Bez ijednog drveta- Na Morinama cijeli dan možete hodati, a da nemate sjesti gdje u hlad, jer nema nijednog drveta – govori historičar Boško Buha i dodaje da je u tom krajoliku klima veoma surova, pa otud i naziv Hercegovački Tibet.
I ime Morine, pretpostavlja se, nastalo je od toga što su se u ovom kršu mnogi umorili, odnosno umrli zbog oštre klime. 
Ovaj krajolik poznat je po jakim zimama i velikim nanosima snijega, pa se preko njega preporučuje prelazak samo ljeti, od juna do kraja septembra.
- Zabilježeno je da ne prođe skoro nijedan mjesec u godini, a da na Morinama ne padne snijeg. Čak je nekad padao i u julu i avgustu. Ne tako davno, mislim 2005. godine, snijeg je pao 9. juna i temperatura se spustila ispod nule, pa su se pastiri koji su već bili istjerali stoku morali vratiti u niže krajeve - priča Buha.
Morine su, dodaje, oduvijek bile privlačne za ispašu stoke. 
- Još za vrijeme Austrije tu se počelo stvarati planinsko dobro, odnosno farma i katuni. Zabilježeno je u austrijskim izvorima da je ljeti na toj visoravni paslo oko 100.000 grla, da je bio katun do katuna. Stoka je stizala s područja od Neuma do Nevesinja - pojašnjava Buha. 
Nakon Drugog svjetskog rata tu je postojala velika stočarska farma sa oko 20.000 grla. 
- Pred posljednji rat sve je to uništeno. Sada ima privatnika u desetak katuna sa po 1.000 grla stoke – kaže Buha.
Zimski sportovi
Velika je šteta, dodaje on, što su Morine neiskorištene, pogotovo u današnje vrijeme. 
- To je teren pogodan za izlete svih vrsta, a posebno za zimske sportove, jer ima sedam vrhova bez kamena, bez drveta, prirodno oblikovanih, i idealni su za zimska takmičenja u sportu. Nažalost, do Morina nema ni asfaltnog puta, a nije provedena ni struja. Šteta je što ovaj veliki potencijal za razvoj turizma ostaje neiskorišten - ističe Buha. 
Divlji konji&nbsp;&nbsp;Radoš Buha iz Turističke organizacije Nevesinje kaže da na Morinama postoji i krdo divljih konja.&nbsp;&nbsp;

&nbsp;Radoš Buha: Broj prepolovljen- Trenutno je sedam konja koji lutaju tim krajolikom i posebna su atrakcija. Nekad ih je bilo petnaestak, ali je vjerovatno surova klima doprinijela tome da se njihov broj prepolovi - navodi on.

Visoravan Morine kod Nevesinja: Ljepote Hercegovačkog Tibeta očarale i čuvenog Evliju Čelebiju

Voćari Prijedora, bar oni iz Udruženja, trenutno su na dvostrukim mukama. Kod jednih je&nbsp; olujno nevrijeme praćeno gradom u pola sata uništilo godišnji rod i napravilo totalnu štetu u voćnjacima, dok drugi muku muče s plasmanom i tim kako prodati voće koje je obilno rodilo, a koje led nije „otresao“.&nbsp;Manji zasadi - Praktično 20-tak velikih voćara, na potezu od Kozarca, Lamovite, Babića, Bistrice... je tokom nevremena ostalo bez voća. Šteta u tim voćnjacima je totalna. Ima i jedan broj voćara koji imaju manje zasade a koji su također pretrpjeli ogromnu štetu. Ti voćari su prošle godine zbog mraza ostali bez roda, a ove zbog leda - kaže Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Grada Prijedora i dodaje da je njegov voćnjak koji se nalazi u Gomjenici kod Prijedora grad „preskočio“. Očekuje između 80 i 100 tona šljive, jabuke i kruške. Sad ima problem s plasmanom i cijenom koju nude otkupljivači.- Prošle godine svi su tražili voće, jer ga nije bilo. Ove još nema ponuda. U nekom smo kontaktu s „Prijedorčankom“, ali cijena otkupa nam je sporna. Praktično, da bi bilo isplativo, šljiva i jabuka prve klase ne bi smjele imati cijenu ispod marke, a kruška iste klase od 70 feninga do marke - kaže Marjanović i dodaje da bi neka vrsta skladišnih kaciteta riješila i ovaj problem. Kome prodati Sličnu muku s plasmanom ima i Ilinka Macura, predsjednica Skupštine Udruženja voćara koja još uvijek ne zna kome će prodati 30-tak tona šljive i oko 25 tona kruške i jabuke koliko će ove godine ubrati iz svog voćnjaka u Božićima kod Prijedora.Potrebna hladnjača -&nbsp; Posljednjih mjeseci mnogo se pričalo o hladnjači koja bi bila rješenje svih naših problema. Da postoji kvalitetno skladištenje voća mogli bi razmišljati i o izvozu - kaže Marjanović

Jedni zbrajaju štetu od leda, drugi muku muče s plasmanom

Na području Policijske uprave Bosanska Gradiška jučer je pronađeno 28 migranata, koji su na teritorij Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine ušli iz susjednih zemalja.&nbsp; Iz policije dodaju da je najveći broj migranata iz Sirije (13), zatim pet iz Alžira, četiri iz Maroka, tri iz Pakistana, dva iz Palestine i jedan iz Libije.
Pronađeni migranti predati su pripadnicima Jedinice granične policije Bosanska Gradiška.

U Bosanskoj Gradišci otkriveno 28 migranata

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska danas stabilna, da poštuje dejtonski uređenu BiH, u kojoj će se jasno poštovati i njena autonomija, te da je usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti.&nbsp; Tokom sastanka s ambasadorom Velike Britanije u BiH Edvardom Fergusonom (Edward) u Banjoj Luci Dodik je naglasio da je Republika Srpska privržena putu ka Evropskoj uniji, naglašavajući značaj uspostavljanja mehanizma koordinacije, koji može očuvati konsenzus unutar BiH.
Dodik i Ferguson saglasili su se da treba raditi na unapređenju međusobnih odnosa i prevazilaženju eventualnih nesporazuma češćim dijalogom, saopćeno je iz kabineta predsjednika RS.
Dodik je zahvalio Fergusonu za projekte Velike Britanije koji su provedeni u RS, poželivši mu sreću i uspjeh u njegovom daljnjem angažmanu.
Ferguson, koji je bio u oproštajnoj posjeti, naglasio je da je Velika Britanija predana uspjehu Republike Srpske.

Dodik se sastao s Fergusonom, tvrdi da je RS usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti

Na rijeci Savi u Bosanskom Brodu isplovila je 8. međunarodna savska regata "Memorijal Stjepan Stanić 2018" u kajaku i kanuu na mirnim vodama, u kojoj je učestvovalo 12 ekipa iz BiH, Srbije i Hrvatske, s više od 300 takmičara.&nbsp; U ekipnoj konkurenciji uvjerljivo prvo mjesto sa 236 osvojenih bodova zauzeo je KKK ''Hariz Suljić'' iz Brčkog, čiji su veslači među najuspješnijima u BiH.&nbsp;&nbsp;Drugi su bili takmičari domaćina KKK ''Premium'' sa 225 bodova, koji su jedna od najmlađih veslačkih ekipa, dok je treće mjesto pripalo ekipi ''Olimpik'' iz Slavonskog Broda sa 206 bodova.&nbsp;Inače, veslači ''Olimpika'' su na protekle dvije regate u Bosanskom Brodu u ekipnom plasmanu osvajali pobjednički tron. ''Sava'' iz Bosanske Gradiške sa 206 bodova je na četvrtom mjestu, petoplasirana je bila ekipa ''Marsonia'' iz Slavonskog Broda, koja je samo potvrdila prošlogodišnji plasman, šesto mjesto pripalo je KKK ''Filip Višnjić'' iz Višnjićeva, sedma je ekipa ''Zaveslaj'' iz Brčkog, osmi su bili takmičari ''Aljmaša'' iz istoimenog mjesta, deveto mjesto zauzeli su veslači ''Jajce'' iz ovog mjesta, a deseto je pripalo ekipi ''550'' iz Žepča. Pretposljednje je ''Ušće'' iz Šamca, dok je posljednje mjesto pripalo ekipi ''Doboj-Istok''.&nbsp; &nbsp;

Regatu je otvorio načelnik općine Bosanski Brod Ilija Jovičić, koji je ovom prilikom istakao da ova sportska manifestacija ima veliki značaj ne samo za lokalnu zajednicu nego i šire. Dodao je da je Općinska uprava posvećena razvoju sporta u Bosanskom Brodu i uopće mladima.&nbsp;
- Ovo je tradicija i međunarodni značaj. Sport je veoma važan i podržavamo sve ono što omladini treba i što je pozitivno, a današnja manifestacija je svakako to. Veslački sport zaživljava u Bosanskom Brodu jer je stasala generacija mladih koju predvode zaljubljenici u ovaj sport -&nbsp; izjavio je Jovičić i dodao da Općina Bosanski Brod, u skladu s mogućnostima, pomaže KKK ''Premium'' te da je u planu završetak započete gradnje objekta KKK ''Premium'' da bi sportisti imali što bolje uvjete za rad.&nbsp; 
Najbrojnija regata
Predsjednik Kajak-kanu kluba "Premium" Hilmija Hodžić rekao je da su zadovoljni odzivom ekipa i plasmanom takmičara.&nbsp;
- Ovo je najbrojnija regata po broju učesnika i veoma smo ponosni na to. Imali smo podršku Općine Bosanski Brod prilikom organizacije i želim iskoristiti priliku i zahvaliti općinskom rukovodstvu. Posvećeni smo radu s najmlađima jer na njima svijet ostaje i u njih polažemo nade. Već sada imamo djecu koja u posljednje tri godine ostvaruju izuzetne rezultate na brojnim takmičenjima i moramo svi zajedno da im budemo podrška i pružimo im pomoć - rekao je Hodžić, podsjetivši da je Bosanski Brod poznat po dobrim rezultatima u veslačkom sportu.&nbsp;

- ''Premium'' je imao i reprezentativce bivše države, osvajao je zapažene rezultate i ovom regatom, ali i kontinuiranim radom želimo nastaviti tradiciju razvoja veslačkog sporta - zaključio je Hodžić. 
Ovogodišnjoj regati prisustvovao je i Stevan Pešut Pele, koji se kajakom bavio više od 30 godina, a 1972. godine bio je član brodskog kluba. Ostavio je neizbrisiv trag u ''Premiumu'', ali i veslačkom sportu ovih prostora i šire.&nbsp;U Beogradu 1978. godine na velikoj svjetskoj regati plasirao se među osam najboljih, a čak 20 puta bio je prvak Jugoslavije.
- Zadovoljstvo je biti u Bosanskom Brodu među mladim veslačima. Izuzetno su lijepa sjećanja na dane provedene u ovom klubu i siguran sam da kajak ima budućnost u ovom gradu te da će uz marljivi rad doći i rezultati koje je ’'Premium’' nekada imao - izjavio je Pešut. 
Po završetku takmičarskog dijela najuspješnijim ekipama i pojedincima uručeni su pehari i medalje. 
Pokrovitelj 8. savske regate "Memorijal Stjepan Stanić 2018" bila je Općina Bosanski Brod.&nbsp;&nbsp;

Veslači ''Premiuma'' zauzeli visoko 2. mjesto

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske najoštrije je osudio posljednji istup predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika u kojem je, kako se ističe, na potpuno neprimjeren način uvrijedio bošnjački narod i građane islamske vjere, nazvavši ezan arlaukanjem.&nbsp; - Ako je i od Dodika, previše je, jer je ezan poziv na molitvu – ukazali su iz ovog kluba.
Klub Bošnjaka upozorava da je ova Dodikova izjava krajnje neciviliziran čin.
- Nama nikada nisu niti će smetati zvona s crkava, jer to, uz ezane s džamija, smatramo bogatstvom naše različitosti, što je karakteristično za Bosnu i Hercegovinu. Oni su prepoznatljivi u svijetu i takve vrijednosti naše domovine ćemo prenositi na naše mlade naraštaje. Naša je sreća da velikom broju poštenih i moralnih to ne smeta – naveli su iz ovog kluba.

Klub Bošnjaka: Dodikova izjava predstavlja krajnje neciviliziran čin

Samo u jednoj noći u zloglasnoj "trojci" pobijeno je gotovo 200 nevinih civila.Porodice ubijenih, preživjeli logoraši, prijatelji i komšije žrtava, njih nekoliko stotina danas su, u organizaciji Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i udruženja logoraša iz Prijedora i Kozarca, polaganjem cvijeća na spomen-ploču u krugu logora Keraterm u Prijedoru, učenjem Fatihe i minutom šutnje, obilježili 26 godina od jednog od najmonstruoznijih zločina, u kojem je u samo jednoj noći, 24. jula 1992. godine, u zloglasnoj "trojci", rafalnom paljbom ubijeno oko 200 nevinih ljudi.

Mnogi preživjeli danas su javno svjedočili o stravičnom zločinu. Suvad Ćehić tu noć je preživio strijeljanje, a sve zabilježio u knjizi „Samo mrtvi istinu znaju“.

- To je roman svjedočenja o Keratermu i Trnopolju. Ta sjećanja teško je opisati, jer sam izašao iz logora, ali logor iz mene nije. S logorom živim i dan-danas. S njim se budim, s njim u san tonem, a da bi se spasio, počeo sam pisati. S tim sam se liječio - kaže potresno Ćehić, koji danas živi na relaciji Berlin - Prijedor.
 
Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, kazao je "da žrtve nisu zaboravljene". Preživjele je pozvao da svjedoče pred sudovima, da pričaju, pišu knjige i ne zaboravljaju, a Tužilaštvo BiH da procesuira one koji još nisu odgovarali za ove zločine. Od direktnih izvršilaca do nalogodavaca.

- Šta reći, a da nije sve već rečeno. Koji apel uputiti vlastima od lokalnog, entitetskog, pa do državnog nivoa po pitanju problema koji prati logorašku populaciju - upitao se danas Duratović i opet ponovio da ta ista populacija živi na margini zbivanja i da je zaboravljena. 

U Keratermu je od maja do avgusta 1992. godine bilo zatočeno gotovo 3.000 civila nesrpske nacionalnosti. Među njima i jedan Srbin Jovan Radočaj, koji je pretučen nasmrt. U logoru Keraterm ubijen je 371 logoraš. Za zločine počinjene u Keratermu izrečeno je devet presuda, sedam pred Haškim tribunalom, dvije u Sudu BiH.

Obilježena 26. godišnjica masakra u zloglasnom logoru Keraterm

Prosječna neto plaća u Republici Srpskoj (RS) u junu je iznosila 849 KM, podaci su iz entitetskog Zavoda za statistiku.

U odnosu na maj ove godine, junska plaća je nominalno veća za 0,3 posto, dok je u odnosu na jun 2017. nominalno veća za 2,5 posto.&nbsp; 
Najviša prosječna neto zarada isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja i to 1.345 KM, a najniža u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, svega 559 KM.&nbsp;
U junu 2018. godine, u odnosu na maj, najveći nominalni rast neto plaće zabilježen je u područjima ostale uslužne djelatnosti i to od 4,7 posto, finansijske i djelatnosti osiguranja 2,5 posto i građevinarstvo dva posto. 

Najveće smanjenje mjesečne zarade, u nominalnom iznosu, zabilježeno je u područjima vađenje ruda i kamena i to od 2,6 posto, informacije i komunikacije jedan posto i proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,7 posto.

RS: Prosječna plaća u junu 849 KM

Zdravko P. (62) iz Bosanske Dubice uhapšen je jučer zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela oštećenje i oduzimanje tuđe stvari i izazivanje opće opasnosti.

Osumnjičeni je, kako je utvrđeno istragom, isti dan oko 16.40 sati u Međuvođu kod Bosanske Dubice, u prisustvu gostiju kafane „Milenijum“ pijan upalio traktor kojim je, vozeći u pravcu ugostiteljskog objekta, prvo oštetio zaštitnu ogradu na terasi objekta, a potom i šank kafane dužine oko tri metra. Nakon toga je otišao.

- Protiv Z. P. bit će dostavljen izvještaj Tužilaštvu u Prijedoru za počinjena krivična djela - navedeno je iz PU Prijedor.

Traktorom u kafanu: Pijani gost uništio ogradu i šank objekta

Vlada RS, koja je svojevremeno formirala Komisiju za Srebrenicu i usvojila njen izvještaj, jedina ga može poništiti – kategoričan je predsjednik NDP-a Dragan Čavić.
Naglašava da niko u Vladi RS ni dosad nije branio da se mijenja taj izvještaj.
On je 2004. godine, u vrijeme usvajanja ovog izvještaja, bio i predsjednik RS te podsjeća da je Vlada sve do tada radila na osnovu obavezujuće presude Doma za ljudska prava.
Ističe da opozicija ne bježi od rasprave o ovoj temi u parlamentu, ali ukazuje da to zakonodavno tijelo ne može poništiti izvještaj, jer ga nije ni usvojilo.
Opozicionari, kaže, traže da se poslanicima dostave svi materijali vezani za Izvještaj Komisije za Srebrenicu.
- Po isteku 15 godina, sigurno je da neke stvari koje su prihvaćene u Izvještaju danas ne stoje – rekao je Čavić i dodao da Izvještaj, koji je sačinjen 2004. godine, nije bio ničiji hir, već obaveza koju je Vlada morala učiniti po presudi.
Tadašnja vlast je, kaže, bila pod pritiskom međunarodnih predstavnika.
Smatra da ovu temu nije dobro koristiti u političke svrhe.
- To je pitanje RS, a ne političkih partija. Treba postići konsenzus stranaka, ne ulaziti u raspravu zbog predizbornih potreba, a kako RS u perspektivi ne bi trpjela štete – rekao je Čavić.&nbsp;I lider SDS-a Vukota Govedarica predložio je da entitetski predsjednik sazove sjednicu Vlade i da se na toj sjednici raspravi Izvještaj, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.
Dodao je da SDS ne bježi od rasprave u Skupštini, ali da je jasno da je to nadležnost Vlade RS.
Podsjetio je i da će, ako Skupština usvoji određeni zaključak, Bošnjaci u Vijeću naroda RS pokrenuti vitalni nacionalni interes, te ne isključuje mogućnost da i Ustavni sud RS da svoj sud o tome.
Govedarica je, također, rekao da je Dodik ranije govorio da je "bio genocid u Srebrenici", a danas traži da se raspravlja o Izvještaju Komisije za Srebrenicu.

Dragan Čavić: Vlada RS je i ranije mogla razmatrati Izvještaj Komisije o Srebrenici

Poslanici Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS smatraju da se taj parlament ne treba baviti Izvještajem Komisije za Srebrenicu, koji je sačinjen 2004. godine.&nbsp; Šef ovog poslaničkog kluba Admir Čavka je rekao da na današnjem skupštinskom kolegiju nisu bili za sazivanje posebne sjednice, koja je, i uz njihovo protivljenje, zakazana za 14. avgust.
- Smatramo da je pitanje tog izvještaja riješeno. Nakon toga je bilo i mnogo pravosnažnih presuda koje su dale karakter svega ovog što se dešavalo - rekao je Čavka novinarima u Banjoj Luci.Nažalost, dodao je, u RS se svi previše bave populizmom.
- Istovremeno, u Srebrenici jedva da živi 800 ljudi, Bošnjaka i Srba, i to mjesto je prepušteno samo sebi. I time se trebamo bavizi - rekao je šef Kluba poslanika Koalicije Domovina.
Uoči posebne sjednice, zauzet će stav hoće li prisustvovati zasjedanju, koje je inicirao entitetski predsjednik Milorad Dodik.

Svečano otvorena novoizgrađena džamija u Hadžićima kod Prijedora

Dan sjećanja na genocid nad stanovnicima zaštićene zone UN-a Žepa

U Kamičanima kod Prijedora izgorio krov kuće u vlasništvu Sabahudina K.

Promovirana monografija „Žepa na svome izvoru“, koja svjedoči o događajima iz 20. stoljeća

Džamija u Pridvorici je biser arhitekture i nacionalni spomenik

Visoravan Morine kod Nevesinja: Ljepote Hercegovačkog Tibeta očarale i čuvenog Evliju Čelebiju

Jedni zbrajaju štetu od leda, drugi muku muče s plasmanom

U Bosanskoj Gradišci otkriveno 28 migranata

Dodik se sastao s Fergusonom, tvrdi da je RS usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti

Veslači ''Premiuma'' zauzeli visoko 2. mjesto

Klub Bošnjaka: Dodikova izjava predstavlja krajnje neciviliziran čin

Obilježena 26. godišnjica masakra u zloglasnom logoru Keraterm

RS: Prosječna plaća u junu 849 KM

Traktorom u kafanu: Pijani gost uništio ogradu i šank objekta

Dragan Čavić: Vlada RS je i ranije mogla razmatrati Izvještaj Komisije o Srebrenici

Poslanici Koalicije Domovina u Narodnoj Skupštini RS protiv posebne sjednice

Republika Srpska

Svečano otvorena novoizgrađena džamija u Hadžićima kod Prijedora

Dan sjećanja na genocid nad stanovnicima zaštićene zone UN-a Žepa

U Kamičanima kod Prijedora izgorio krov kuće u vlasništvu Sabahudina K.

Promovirana monografija „Žepa na svome izvoru“, koja svjedoči o događajima iz 20. stoljeća

Džamija u Pridvorici je biser arhitekture i nacionalni spomenik

Visoravan Morine kod Nevesinja: Ljepote Hercegovačkog Tibeta očarale i čuvenog Evliju Čelebiju

Jedni zbrajaju štetu od leda, drugi muku muče s plasmanom

U Bosanskoj Gradišci otkriveno 28 migranata

Dodik se sastao s Fergusonom, tvrdi da je RS usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti

Veslači ''Premiuma'' zauzeli visoko 2. mjesto

Klub Bošnjaka: Dodikova izjava predstavlja krajnje neciviliziran čin

Obilježena 26. godišnjica masakra u zloglasnom logoru Keraterm

RS: Prosječna plaća u junu 849 KM

Traktorom u kafanu: Pijani gost uništio ogradu i šank objekta

Dragan Čavić: Vlada RS je i ranije mogla razmatrati Izvještaj Komisije o Srebrenici

Poslanici Koalicije Domovina u Narodnoj Skupštini RS protiv posebne sjednice