Novi pravilnik o kodeksu oblačenja i ponašanja učenika i nastavnika u Osnovnim školama u RS sve češća je tema u zbornicama i učionicama.Pod lupom &nbsp;Okvirno se zna da je „odzvonilo“ pirsinzima na licu, pretjeranom šminkanju, ali i kratkim hlačama, majicama s dubokim izrezom, pa čak i starim dobrim farmerkama kojih će se neki od nastavnika teško odreći.&nbsp; - Pristojno i uredno oblačenje je osnova, ali na kraju moramo prihvatiti činjenicu da sve farmerke nisu plave. Možemo kupiti i crne pa smo opet u džins hlačama - kaže Stevica Džogazović, predsjednik Aktiva direktora 17 osnovnih škola iz Prijedora i&nbsp; Oštre Luke i dodaje da bi pod lupu kodeksa trebali i oni koji posjećuju škole.Neki bi opet, poput Jovane Pantić, nastavnice biologije u prijedorskoj Osnovnoj školi „Dositej Obradović“, zaposlene voljeli vidjeti u radnim mantilima.U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Prijedoru zaposleni odavno nose radne mantile. Gorana Bosančić, direktorica, kaže da je riječ o internoj školskoj odluci.Štite garderobu - Većina je u njima na nastavi. Štite svoju garderobu, ali i prikrivaju to ako su malo drugačije obučeni - kaže Bosančić, koja je za to da u kodeksu ostanu malo klasičnije farmerke pokrivene košuljom.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Imovinski status Profesor fizičkog odgoja Darko Dražić podsjeća na vremena kad se odjećom nije isticao imovinski status.- Neko ima patike od 200 maraka, a neko dolazi u poderanim. To bi se trebalo ujednačiti - kaže Dražić.

U Prijedoru su za pristojno oblačenje, ali se ne žele odreći farmerki

Projektirana trasa drinskog nasipa uznemirila je duhove među stanovništvom u Semberiji i izazvala negodovanje većine onih kroz čije parcele treba proći trasa budućeg nasipa.&nbsp;&nbsp; 
Ojačati obalu 

Oko 2.000 mještana Janje, Kojčinovca, Amajlija i Popova već je potpisalo peticiju kojom izražavaju svoje nezadovoljstvo projektiranom trasom nasipa. Kažu da nisu protiv izgradnje uz riječnu obalu, ali ne prihvataju da se nasip širine 40 metara gradi čak dva kilometra od obale presijecajući mnoge plodne njive.

Ibrahim Huremović iz Janje kaže da je izgradnja nasipa postala teška priča koja počinje opterećivati dobre međuljudske odnose na ovom području. On kaže da je nepotrebno za nasip uništavati najplodniju sembersku zemlju.

- Nismo protiv izgradnje nasipa, ali ga treba graditi uz obalu, ne širok 40, već pet do šest metara. Bolje bi bilo ojačati kamenu obalu. To bi bilo puno jeftinije i racionalnije. Veći nam problem od poplava predstavlja rijeka Janja nego Drina. Mještani Janje su izgubili oko 450 hektara zemljišta na drugoj obali, u Srbiji, do koga ne mogu doći i obrađivati ga. Izgubili su puno zemljišta i kada je građen kanal Drina – Dašnica. Ovo je treći pokušaj da se mještanima oduzme najkvalitetnije zemljište - kaže Huremović.

Poljoprivrednik Mehmed Šukilović smatra da će to uništiti poljoprivredu, od koje većina mještana Janje i živi.
- Sada planiraju, kako smo mi obaviješteni, da nasipom ide i brza cesta uz Drinu prema Hercegovini. Ovo je za sve nas veliki problem - kaže Šukilović.
Mještani Janje kažu da će veliki broj kuća i vikendica, ukoliko se nasip izgradi planiranom trasom, ostati u plavnom području, između nasipa i rijeke.
- Ne može neko odlučivati o Drini ko ne zna šta je Drina. Odrastao sam na Drini, znam svaki vir i kuda riječna matica ide. Sada su oni došli da to jednostavno izmijene - kaže Blagomir Burić iz semberskog sela Popovi.
Osman Sadiković kaže da dobrovoljno neće pristati na ustupanje svog zemljišta za izgradnju nasipa.
- Neću sam dati, a ako kupuju, neću da prodam. Znači, mogu samo da uzmu nasilu. Dobrovoljno neću dati. Nemam od čega da živim. Odavde se onda mogu samo iseliti - kaže Sadiković.
&nbsp;Uključiti vlasnike
Dževad Šehić, jedan od inicijatora potpisivanja peticije protiv planirane trase nasipa, kaže da Svjetska banka od početka insistira na tome da svi vlasnici parcela budu uključeni u raspravu o ovom projektu te da taj princip nije ispoštovan.
Smiriti strasti 
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kaže da treba smiriti strasti, jer u ovoj priči niko neće do kraja biti zadovoljan.
- Peticiju potpisuju i oni koji nemaju zemljište pored Drine. Solidarišu se s onima koji imaju. Najvažnije je da vlasnici zemljišta budu pravično obeštećeni. Struka treba da ponudi najbolje rješenje za nasip. Možda će tek naša djeca i unuci biti u prilici da ocjenjuju značaj ovog vodoprivrednog projekta - kaže Maletić.
Stav Ministarstva
Iz Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo RS poručuju da nije moguće izvršiti korekciju trase približavajući se maksimalno lijevoj obali Drine, jer bi objekt bio ugrožen.

Peticiju protiv projektirane trase drinskog nasipa potpisalo 2.000 ljudi

Geronto domaćice Dijana Ševo i Mirjana Glušac ovih dana ponovo obilaze stare, usamljene i bolesne s područja Prijedora. One koji nemaju bližu rodbinu i svoju djecu, a korisnici su Centra za socijalni rad. Očiste im kuću, skuhaju nešto, nakratko s njima razgovaraju. Njima je, kako kaže Dijana Ševo, razgovor ponekad važniji od hrane.Prošle obuku - Kažu nam da im donosimo radost i vraćamo osmijeh na lice. I uvijek se raduju našem dolasku - ističe Ševo, koja je, kao i Glušac, još prošle godine prošla obuku za rad sa starim i iznemoglim osobama.Ta obuka je bitan dio Projekta koji u saradnji s Centrom za socijalni rad implementira Udruženje građana „DON“, a u cijelosti finansijski pomaže sa 7.000 maraka prijedorska Gradska uprava.

Kao i prošle, i ove godine je projektom obuhvaćena 21 osoba. Vodi se i dnevna evidencija dolazaka, odlazaka, šta je urađeno, šta treba nabaviti. U vozilu su, ističe Mirjana, i obavezna sredstva za higijenu, usisivač, ali i simbolični darovi za korisnike uz obavezan hljeb. Po potrebi se ode i do trgovine kad nešto zatreba...
Prošle godine projekt je trajao tri mjeseca, a ove, za sada, naredna dva, mada u „DON-u“ ne kriju želju da traje tokom cijele godine.
Prilično usamljeni
- Te naše djevojke su i njihovi vjesnici, jer ih uvijek pitaju šta ima novo u gradu, kakve im vijesti nose. Žele sve čuti. I razgovarati, jer su prilično usamljeni - kaže Željko Marić, koordinator projekta Udruženja „DON“, za kojeg tvrdi da je po načinu implementacije i načinu pomoći jedinstven u Bosni i Hercegovini.
Ukazuju na potrebe
Geronto domaćice koje su za vrijeme trajanja projekta zaposlene u Udruženju „DON“ ukazuju i na potrebe korisnika. U skladu s tim, povremeno se kontaktira Centar za socijalni rad, a po potrebi i Dom zdravlja ili slična zdravstvena ustanova.
Šta su geronto domaćice
Geronto domaćice su posebno obučene osobe koje dolaze svakog dana u kuću korisnika kojem je pomoć potrebna i zadržavaju se nekoliko sati. Geronto domaćica uglavnom donosi ručak ili pomaže u njegovom spremanju, pomaže u održavanju higijene, u sređivanju stana i ostalim aktivnostima. Također, može platiti račune, donijeti nešto što je potrebno, pomoći prilikom pregleda ljekara i slično. Mogu raditi volonterski ili primati plaću koju obično osigurava nadležna javna služba.

Stari, usamljeni i nemoćni dobivaju pomoć i hranu

Gačanka Borjana Milošević je već duže vrijeme među svojim sugrađanima prepoznatljiva kao osoba kod koje mogu pronaći prigodan poklon za sve prilike. Naime, ova vrijedna majka dvoje djece je nezaposlena pa joj kreativni rad dobro dođe i kao dodatni prihod za popunu kućnog budžeta.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Razne tehnike

Kako kaže, sve je počelo sasvim slučajno kada je poželjela da za svoje potrebe napravi ukrasnu korpicu. 

- Počela sam s izradom korpica od starih novina, da bih danas pravila predmete od raznih vrsta materijala. Radim u raznim tehnikama. Odnedavno izrađujem i drvene suvenire, u čemu mi pomaže i suprug. Ipak, možda najviše pažnje privlače predmeti izrađeni od hladnog porcelana i cvjetovi napravljeni od žice i hulahopki – ističe Milošević. 

Ideje uglavnom pronalazi na internetu, a upravo na taj način njene radove kupuju ljubitelji rukotvorina. 

Naglašava da se od kreativnog rada još ne može živjeti, a naročito u maloj sredini.


&nbsp;Vrijeme i trud

- Veoma malo ljudi cijeni ručni rad. Kada odredim cijenu za neki proizvod, ne računam svoje vrijeme i trud, nego gledam da pokrijem te troškove i onoliko koliko ostane ja sam zadovoljna, ali se od ovoga ne može živjeti – naglašava Milošević, dodajući da dnevno radi oko četiri sata, mada pred praznike ima mnogo više posla.
 

Obilazi sajmove&nbsp; 

- I da imam posao, i dalje bih se bavila kreativnim radom. Nakon što završim sve porodične i kućne poslove, najviše volim da stvaram i oslobodim maštu. Redovno posjećujem sajmove, a moji suveniri mogu se pronaći u suvenirnicama u Gacku i Foči – kaže Milošević.

Kreativni rad dobro dođe za popunu kućnog budžeta

Iz budžeta RS na godišnjem nivou bit će subvencioniran rad „Aerodroma RS“ a.d. Banja Luka u iznosu od 1,9 miliona KM.
Planom poslovanja definirano je zadržavanje sadašnjeg obima redovnog linijskog saobraćaja koji obavlja kompanija „Air Serbia“ na liniji Beograd - Banja Luka - Beograd.
Započeti su i razgovori s nekoliko evropskih „Low cost carriera“ u vezi s uvođenjem novog saobraćaja iz Banje Luke za nekoliko evropskih destinacija, saopćeno je iz entitetske vlade, koja je danas prihvatila plan poslovanja „Aerodroma RS“ do 2020.
- Predviđeno je da se u 2018. godini zaključi ugovor s najmanje jednim ''Low cost carrierom'', koji bi u toku godine započeo s operacijama – navodi se u saopćenju iz entitetske vlade.
U ovoj godini, kako se tvrdi, planiran je pozitivan finansijski rezultat, kao i završetak započetih investicionih aktivnosti po Investicionom programu u toku 2018. godine.

Za banjalučki aerodrom 1,9 miliona KM, pregovori o novim linijama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je Rusija uvijek pružala podršku i razumijevanje za poziciju tog bh. entiteta, kao i u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Naglasio je i da se Rusija pokazala kao veoma važan faktor u očuvanju poštovanja međunarodnog prava.
Dodik je članove delegacije deputata u Državnoj dumi Federalne skupštine Ruske Federacije upoznao s aktuelnom političkom i ekonomskom situacijom u RS, ističući da je ona posvećena miru i stabilnosti.
Tokom sastanka u Banjoj Luci entitetski predsjednik je, kako je saopćeno, ocijenio izuzetno uspješnom saradnju između RS i Ruske Federacije na svim poljima, posebno u oblastima ekonomije i kulture i izrazio želju za širenjem i daljnjim unapređenjem tih odnosa.
Sastanku je prisustvovao i ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Petar Ivancov.

Dodik: Rusija je uvijek pružala podršku i razumijevanje za poziciju RS

Pripadnici Profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice Grada Banja Luka će u narednom periodu čistiti odnosno prati ulice u centru grada na Vrbasu.&nbsp;&nbsp;
Novo vozilo

Šef Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice Mladen Ćućun rekao je da će Grad na taj način uštedjeti na godišnjem nivou više od 200.000 maraka. 

- Do sada su izdvajana značajna sredstva iz budžeta grada za pranje ulica u centru grada. Vatrogasci su tehnički opremljeni, a uskoro nam dolazi specijalno vatrogasno vozilo s brzim mlaznicama i opremom. Zato smo odlučili da ćemo u noćnim satima, kada nema intervencija i kada vatrogasci utvrde da mogu izaći, prati ulice u centru grada - objasnio je Ćućun.

On je dodao da ni u kom slučaju neće biti ugrožena protupožarna sigurnost u gradu. Na ovaj način, kaže Ćućun, vatrogasci žele da daju doprinos kako bi se uštedjela značajna sredstva koja bi mogla biti korištena za druge projekte.
Nema problema
- Za 230.000 KM, koliko smo davali odgovornom preduzeću, može se izgraditi pet dječijih igrališta. Za 15 dana nam stiže specijalno vozilo i tada bismo krenuli s održavanjem ulica. Ako na određenim mjestima ima potrebe, možemo čistiti već sada. Sva tehnika nabavlja se iz budžeta grada, tako da ne vidim tu nijedan problem - rekao je Ćućun.
Ometanje u poslu
Vatrogasci i građani smatraju da je to poniženje profesije i da vatrogasci ne mogu biti perači ulica. Pojedini pripadnici Profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice kažu da moraju biti odmorni i spremni za svaku intervenciju i ističu da će ih ovaj posao u tome u potpunosti omesti.

Vatrogasci će noću prati ulice u centru Banje Luke

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik te gradonačelnik Trebinja Luka Petrović, obratili su se na Trgu slobode građanima Trebinja i Hercegovine.&nbsp;&nbsp; Vučić je u svom obraćanju rekao da će Srbija finansirati projekt rekonstrukcije trebinjskog Starog grada u iznosu od dva miliona eura, dodavši da je dogovoreno da Srbija finansira i izgradnju vodovoda na Baljcima kod Bileće u iznosu od 300.000 eura.
- Za Stari grad u Trebinju vaš gradonačelnik je od Srbije osigurao dva miliona eura, 800.000 vam ide odmah ove godine, a ostatak naredne godine, kad projekti budu završeni - poručio je Vučić i dodao da je Srbija ranije izdvojila 500.000 eura za gradnju vrtića, da je već uplaćeno 400.000 eura za projekt pravoslavnog duhovnog centra u Mrkonjićima, te potvrdio da će Srbija graditi i dionicu magistrale kroz Hercegovinu od Tjentišta do Foče.
- Izdvojit ćemo najprije pet miliona maraka, a poslije ćemo da nastavimo kako bi vam put do Višegrada i Srbije bio i lakši i kraći - istakao je Vučić i dodao da će finansijska pomoć projektima u RS, iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu, biti sve veća.
- A, kad vam kažu da je Srbija nešto obećala, to je kod nas u roku od sedam dana ispunjeno - naglasio je Vučić, dodajući da je impresioniran dočekom Trebinjaca i Hercegovaca na Trgu slobode.
Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da podrška Srbije raznim projektima u RS najbolje svjedoči da su RS i Srbija upravo u mandatu predsjednika Vučića postigli najviši nivo saradnje.
- Posljednjih godina saradnja je daleko najbolja. Bratska podrška nikad nije izostajala, ali nikada nije bila ovako konkretna. Ali ono što je najvažnije, mi smo jedan narod i on živi jednom dušom i jednim srce - poručio je predsjednik Dodik i dodao da bez pomoći Vlade Srbije mnogi projekti bi ostali nedovršeni.
- Srbija kao zemlja najviše u regionu promovira mir i stabilnost i na ovaj način šalje najbolju poruku narodu u BiH -&nbsp; naglasio je Dodik.

Vučić u Trebinju: Srbija finansira mnoge projekte u RS

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, zajedno s predsjednikom RS Miloradom Dodikom, premijerkom RS Željkom Cvijanović i gradonačelnikom Trebinja Lukom Petrovićem, obišao je danas gradilište dječijeg vrtića “Srbija” u trebinjskom naselju Gorica, koji je jedan od nekoliko objekata čiju gradnju u RS finansira Srbija.&nbsp; Za ovaj vrtić, koji bi trebao biti završen do početka ljeta ove godine, čiji je predviđeni kapacitet 80 djece, Srbija je donirala pola miliona eura, a Grad Trebinje dodao je 160.000 KM.
Gradonačelnik Trebinja zahvalio je Aleksandru Vučiću na svemu što je uradio za Trebinje, a posebno za pomoć u izgradnji vrtića "Srbija". Predsjednik Srbije je kazao kako je presretan što je u Trebinju i što može pomoći tom gradu.- Građani Srbije pomogali su građanima RS kao što su građani RS uvijek bili uz Srbiju kada je to bilo potrebno - rekao je Vučić.Vučić je, također, obišao i Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg, gdje se susreo s vladikom Grigorijem, nakon čega je otvorio kancelariju konzularnog predstavništva Republike Srije u Trebinju zajedno s Miloradom Dodikom.- Ljudi Trebinjci, dobrodošli u vašu kuću! Izvolite - rekao je Vučić, presijecajući vrpcu.

Vučić s Dodikom i Cvijanović u Trebinju

Tokom posljednjih poplava voda je doprla do nekoliko kuća u donjem dijelu Orahove, rubnog naselja prema Bosanskoj Dubici. Odahnuli su mještani ovog lijepog naselja koje po svojim urbanističkim karakteristikama liči na gradić.&nbsp;&nbsp;
Bez muke 

Orahovljani kažu da su strepili hoće li izdržati savski nasip u obližnjim Mlinaricama. Išli su i da pomognu komšijama.

Miralem Softić, čije je imanje u najnižem dijelu Orahove, kaže da je voda prijetila da poplavi njegovu i kuće komšija. 

- Strahovali smo za kuće, a najviše za stoku na imanju mog komšije Halila Tahića. Na svu sreću, nije bilo većih posljedica. Još samo da se voda potpuno povuče dolje u poljima pa da ljudi otpočnu sa sjetvom kukuruza - kaže Softić.

Ovaj šezdesetogodišnjak već se latio traktora, pripremajući obližnju baštu za sadnju povrća. Voda se povukla pa je oranje izvedeno bez veće muke.
Dosta vode
- Namjera mi je da uzorem kako bih inicirao brže sušenje zemljišta. Evo vidite i na mom imanju još ima dosta vode. Čamac je tu bio za svaki slučaj. Imam nešto živine i ovaca i nije bilo značajnijih problema. Porast vode zaustavio se u posljednji čas.
Orahovljani vrijede za izuzetne poljoprivrednike. Specijalnost nam je proizvodnja kukuruza i tov junadi. Vjerujem da će se sjetva u većem dijelu ovdje okončati tokom aprila - kaže Softić.
Pod vodom bio i stadion
Tokom martovskih poplava Orahova je bila odsječena od ostatka općine, jer je zbog izlijevanja vode na magistralni put nizvodno u Gašnici i Bistrici saobraćaj prema Bosanskoj Gradišci bio u prekidu. Pod vodom je i stadion lokalnog kluba Bratstvo, a obližnja crpna pumpa je u pogonu. Ipak, loše stanje ove i ostalih pumpi nizvodno prema Srpcu te katastrofalno stanje odvodnih kanala doprinijeli su sporijem povlačenju vode.

Vrijedni Orahovljani kreću s proljetnom sjetvom

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić prisustvovao je danas manifestaciji "Dani otpora Zvornik - Kula Grad", kojom se Zvorničani prisjećaju odbrane svog grada, ali i odaju počast šehidima.
Salkić je sinoć u džamiji na Kula Gradu prisustvovao tevhidu šehidima i predavanju o temi "Značaj aprilskog otpora na Kula Gradu". Potom je danas u Kazanbašči položio cvijeće i odao počast zvorničkim šehidima.
- Ponosno obilježavamo dane otpora agresiji na BiH. Ovih dana ponovo će biti onih koji će obilježavati dane oslobođenja ovog grada, a zapravo su to oni koji su okupirali ovaj grad. Mi moramo (a to je i naša obaveza) podsjećati generacije koje dolaze na otpor agresiji koji su pružili svi patrioti ove zemlje da se isto zlo ne bi ponovo dogodilo - kazao je potpredsjednik Salkić.
Napomenuo je da se "danas u bh. entitetu RS vodi bitka protiv sistemske diskriminacije, koju provodi entitetska vlast".
- Ista ta vlast, nažalost, njeguje i baštini tekovine koje su proistekle iz agresije na Bosnu i Hercegovinu i pokušava da svojim djelovanjem ispuni neke od ciljeva iz toga vremena, a to je da na ovim prostorima živi što je moguće manje Bošnjaka. Ali baš kao što smo odbranili našu zemlju od 1992. do 1995. godine, isto tako ćemo uspjeti da se izborimo protiv sistemske diskriminacije i osiguramo za našu djecu ravnopravnost i da se ukine svaki oblik diskriminacije nad Bošnjacima - poručio je Salkić, saopćeno je iz kabineta potpredsjednika Republike Srpske.

Salkić: Ponosno obilježavamo dane otpora agresiji na BiH

Bračni par Nada (60) i Rašo (65) Orašanin iz Zelenog Jadra kod Srebrenice pravovremeno je izvršio pripreme za Vaskrs.&nbsp;&nbsp;Kažu da su pripremili 200 obojenih jaja, proizvedenih u vlastitom kokošinjcu, a koja će danas podijeliti rodbini, prijateljima i komšijama.
- Svaki vjerski praznik ima svoja pravila. Vaskrsno slavlje počinje od četvrtka u podne, kada prestaju svi poljski i drugi radovi. U nedjelju se ide u crkvu na vaskrsnu misu, a zatim slijedi druženje u krugu porodice, prijatelja i komšija - pojašnjava nam poznati srebrenički domaćin Rašo Orašanin.
Nada je uredila kuću, spremila razne vrste jela i slatkiša i raduje se dolasku djece i unučadi, s kojima će podijeliti praznične radosti. 
Rašo je pripremio hranu za stoku i obavio sve poslove oko nabavke potrepština koje ne mogu proizvesti na svom velikom imanju. 
Raduje ih i to što će im, kao i za svaki pravoslavni praznik, na Vaskrs doći i komšije Bošnjaci. 
- To je gest poštovanja i uvažavanja, što me posebno raduje. Moja kuća je pored samog regionalnog puta Srebrenica - Skelani pa za svaki praznik svrate i putnici namjernici svih nacionalnosti, što je za mene i moju porodicu veliko bogatstvo – kaže Orašanin.

Nada i Rašo raduju se što će im na Vaskrs doći i komšije Bošnjaci

Svaki dio kuće Hadživukovića, svaki predmet, komad namještaja ili fotografija u njoj svjedoče o davno minulim vremenima i stoljećima života u Foči.&nbsp;Prije 180 godina kuću su kupili djed Mire Jelić-Hadživuković Niko i njegov brat Đorđe. Mira danas pokušava sačuvati ovaj mali muzej u kojem smo razgovarali povodom Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika.
Koristili šaralice
- Pred početak posta sve posuđe u kućama nekada se otkuhavalo u kazanima s cijeđom, a cijeđ se pravila od luga. Tako se radilo da bude sve čisto. Prva nedjelja se posti na vodi, a po mogućnosti i cijeli post – kaže Mira. 
Od 1956. do 2002. godine živjela je u Beogradu. Svoj san da se vrati u Foču napokon je ostvarila, jer je u Foči imala prelijepo djetinjstvo. 
Osim vjerskim svečanostima, Vaskrs se dočekuje i tradicionalnim farbanjem jaja.

- Obično su sve stare žene imale šaralice. To je jedan štap koji ima cjevčicu, na vrh se metne vosak, on se grije i kroz tu cjevčicu prolazi. Kad se vosak ohladi, onda se jaja farbaju. Uveče se lukovina skuha, sutradan procijedi i tom vodom se farba – priča nam Mira.
Prisjetila se vremena kada su se u Foči praznici zajedno proslavljali.

- Svako je poštovao sve praznike. I odlazili su jedni kod drugih. I Hadživukovići su se družili puno s muslimanima – dodaje Jelić - Hadživuković.
Ona je danas posljednji čuvar kuće Hadživukovića. 
Krov prokišnjava
- Sama građevina, ali i stvari, ikone, namještaj, alati, razni predmeti korišteni u svakodnevnom životu, sve potječe iz perioda otprije 100 godina. Krevet, kredenci, otoman, sve. Najvrednija je ikona Isusa Hrista, koju je u Veneciji kupio moj djed, koji je sa svojim bratom trgovao tekstilom. Godina njene izrade se ne vidi, ali to je mogla biti 1908. ili 1909., jer oni su 1914. godine strijeljani nakon što je ubijen Franc Ferdinand – kaže Mira, koja se nada da će kuću pod svoju zaštitu uzeti država jer sama je ne može sačuvati, a malter opada i krov prokišnjava.
Dolazak na uranak&nbsp; Prema njenim riječima, poslije Vaskrsa dolazi istočni petak, kada se išlo na uranak na jedno od brda iznad Foče. Tu se iznosila hrana, organizirala tucijada s jajima i provodio lijep dan. 
- Pobusani ponedjeljak je prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa i tada se ide na groblje. Tada se na grobove nose farbana jaja, iako danas to rade i na Vaskrs. Međutim, Vaskrs je radostan dan i tada ne treba ići na groblje već je pobusani ponedjeljak dan koji se posvećuje mrtvima – kaže Jelić-Hadživuković.

Porodična kuća Hadživukovića u Foči: Među brojnim vrijednostima je i ikona Isusa Hrista iz Venecije

Ispred lovačke kuće u Suvom Polju kod Bijeljine prije dvije i po godine podignuto je neobičan spomenik - jajetu. Raco Marjanović, mještanin ovog sela, kaže da se na mjestu gdje je podignut spomenik jajetu, oko kojeg će se i ove godine na Vaskrs okupiti veliki broj mještana, više od 200 godina čuva i njeguje tradicija okupljanja naroda na ovaj pravoslavni praznik. 
- Na ideju za podizanje spomenika jajetu došli smo sasvim slučajno. Takmičenje za najtvrđe jaje dugo je organizovano u Mokrinu u Vojvodini, te smo i mi odlučili da organizujemo jedno takvo takmičenje i da izgradimo spomenik jajetu. Spomenik je izgradio kamenorezac Dragomir Mirković, a oslikao ga je restaurator i ikonopisac Kristijan Kubatlija - kaže Marjanović.

Izgrađen neobičan spomenik jajetu

Bajkeri mekog srca, članovi Moto-kluba „Otpisani“ iz Prijedora, njih oko 20, posjetili su danas, povodom Vaskrsa, štićenike Doma za mušku djecu ometenu u razvoju u Čirkin Polju kod Prijedora i na dar im donijeli 400 bojenih jaja. 
Prema riječima Slavka Vrućinića, člana „Otpisanih“, organizirana je i vaskršnja ''tucijada''.
- Između članova „Otpisanih“ i štićenika Doma nije bilo pobjednika, završeno je neriješenim rezultatom - kaže Vrućinić i dodaje da će već sutra s Udruženjem građana DON iz Prijedora posjetiti nekoliko siromašnih porodica s područja Ljubije kod Prijedora.&nbsp;DON će im darivati poklon pakete s namirnicama, a bajkeri pokloniti bojena jaja. 
Na posjeti i poklonima bajkerima zahvalio je Rajko Drinić, direktor Doma za mušku djecu ometenu u razvoju, rekavši da štićenicima Doma ovo druženje mnogo znači.
Inače, ovo je samo jedna u nizu akcija koje organiziraju članovi Moto-kluba „Otpisani“, jer su u proteklom periodu nosili pakete siromašnim porodicama, djeci dijelili novogodišnje paketiće, redovni su i u posjetama Odjelu pedijatrije Opšte bolnice, kao i u akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Prijedor: "Otpisani" štićenicima donijeli šarena jaja i organizirali "tucijadu"

U sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju na Vaskrs ujutro svetu arhijerejsku liturgiju služilo je sveštenstvo Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. 
Prema riječima oca Mladena Žulovića, starješine sabornog hrama, treba da se uvijek radujemo ovom prazniku vaskrsenja Hristovog te života i vaskrsenja ljudi.
Vaskršnjoj liturgiji prethodili su praznično jutrenje i litija oko crkve.
I ove godine crkva je bila premala da primi sve koji su došli na liturgijsko slavlje najvećeg hrišćanskog praznika, među kojima najveći broj djece, pa je veliki broj vjernika ostao u porti hrama.
Poslije liturgije i pričešćivanja vjernika koji su se za ovu svetu tajnu pripremali kroz vaskršnji post, u porti sabornog hrama vjernicima su dijeljena bojena vaskršnja jaja, a vjernici su međusobno čestitali Vaskrs.
Eparhija je ove godine obojila i podijelila vjernicima oko 8.500 jaja.

U Prijedoru su za pristojno oblačenje, ali se ne žele odreći farmerki

Peticiju protiv projektirane trase drinskog nasipa potpisalo 2.000 ljudi

Stari, usamljeni i nemoćni dobivaju pomoć i hranu

Kreativni rad dobro dođe za popunu kućnog budžeta

Za banjalučki aerodrom 1,9 miliona KM, pregovori o novim linijama

Dodik: Rusija je uvijek pružala podršku i razumijevanje za poziciju RS

Vatrogasci će noću prati ulice u centru Banje Luke

Vučić u Trebinju: Srbija finansira mnoge projekte u RS

Vučić s Dodikom i Cvijanović u Trebinju

Vrijedni Orahovljani kreću s proljetnom sjetvom

Salkić: Ponosno obilježavamo dane otpora agresiji na BiH

Nada i Rašo raduju se što će im na Vaskrs doći i komšije Bošnjaci

Porodična kuća Hadživukovića u Foči: Među brojnim vrijednostima je i ikona Isusa Hrista iz Venecije

Izgrađen neobičan spomenik jajetu

Prijedor: "Otpisani" štićenicima donijeli šarena jaja i organizirali "tucijadu"

Trebinje: Služena sveta vaskršnja liturgija

Republika Srpska

U Prijedoru su za pristojno oblačenje, ali se ne žele odreći farmerki

Peticiju protiv projektirane trase drinskog nasipa potpisalo 2.000 ljudi

Stari, usamljeni i nemoćni dobivaju pomoć i hranu

Kreativni rad dobro dođe za popunu kućnog budžeta

Za banjalučki aerodrom 1,9 miliona KM, pregovori o novim linijama

Dodik: Rusija je uvijek pružala podršku i razumijevanje za poziciju RS

Vatrogasci će noću prati ulice u centru Banje Luke

Vučić u Trebinju: Srbija finansira mnoge projekte u RS

Vučić s Dodikom i Cvijanović u Trebinju

Vrijedni Orahovljani kreću s proljetnom sjetvom

Salkić: Ponosno obilježavamo dane otpora agresiji na BiH

Nada i Rašo raduju se što će im na Vaskrs doći i komšije Bošnjaci

Porodična kuća Hadživukovića u Foči: Među brojnim vrijednostima je i ikona Isusa Hrista iz Venecije

Izgrađen neobičan spomenik jajetu

Prijedor: "Otpisani" štićenicima donijeli šarena jaja i organizirali "tucijadu"

Trebinje: Služena sveta vaskršnja liturgija