U Manastiru svetih apostola Petra i Pavla u Čičevu kod Trebinja, koji je jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovini, živi osam monahinja i dvije starice, majke monahinja. 
Igumanija manastira mati Pavla kazala nam je da su u ovoj svetinji monahinje iz raznih krajeva te da proslava velikog pravoslavnog praznika Vaskrsa nije samo u nedjelji Vaskrsa nego počinje mnogo prije. 
Mrsni obrok
- Proslava počinje početkom četrdesetodnevnog posta, gdje svaka sedmica posta ima svoje značenje i naziv. Svakako, najbitnija je posljednja sedmica posta, Velika sedmica, gdje se pokazuje šta se desilo prije vaskrsenja Hristovog, svaki dan kroz molitve prati Hristov život. Imamo službe na Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliku subotu. Onda dolazi Vaskrs, kao jedan veoma radostan događaj kada imamo liturgiju, na kojoj prisustvuje veliki broj vjernika iz okolice manastira, ali i Trebinja – pojasnila je mati Pavla. 

Prema njenim riječima, svi koji dođu, a bude ih i po 400, na poklon dobiju ofarbano jaje.

Kada je riječ o jelima za Vaskrs, mati Pavla napominje da nema nekog posebnog koje se pravi za ovaj praznik kao što je to slučaj kada je Božić. 
- Ali, trpeza je bogata i raznovrsna, jer je to, ipak, završetak posta. Odmah poslije liturgije rano ujutro, oko sedam sati, ovdje u trpezariji je prvi mrsni obrok, koji se sastoji od pečenog mesa, sira, kajmaka, pita, sitnih kolača, ali svakako najznačajnija su ofarbana jaja, jer simbol Vaskrsa je farbano jaje - ističe ona.
Šaranje voskom
Sestra Varvara, koju smo zatekli dok je ukrašavala i unosila jaja u crkvu, kaže da im jaja poklone i mještani koji stanuju u okolici manastira. 
- Jedna žena koja stanuje tu u blizini ima guske i patke, donijela nam je, osim kokošijih, i ovo veliko jaje od patke. To je njen doprinos proslavi Vaskrsa u manastiru, tako da smo ofarbali i pačije jaje, koje se po veličini izdvaja od drugih - ispričala nam je sestra Varvara, koja je zadužena i za šaranje jaja voskom. 
Crvena je boja života&nbsp; Mati Pavla kaže da jaja farbaju na Veliki četvrtak i Veliki petak te da su sva domaća, od kokošiju koje hrane monahinje. Obično se farbaju u crveno, jer je to boja života.
- Farbamo ih u „lučinu“, ostatku od luka koje sakupljamo cijele godine, te u biljku broć. I to je neka posebna crvena boja. Ukrašavamo ih obično nekim listićima i cvjetićima iz prirode, koje sakupljamo zajedno s dječicom koja nam dolaze pomoći. Monahinje neka jaja šaraju i voskom, pa dio koji je išaran voskom poslije ostaje svjetliji - pojasnila nam je mati Pavla tehniku farbanja.

Za Vaskrs će neko od vjernika dobiti i ofarbano pačije jaje

Vlada Republike Srpske (RS) ove godine izdvojila oko 10.000 eura za osobe iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta koji se nalaze u pritvoru Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine u Hagu. 
Pomoć se u najvećem dijelu odnosi na Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, te Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS. Obojica su prvostepenom presudom osuđeni za genocid počinjen tokom agresije u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine.
Stotine hiljada eura iz različitih budžeta u BiH otišle su za pomoć porodicama i odbrani osumnjičenih za ratne zločine. Novom odlukom Vlade Republike Srpske o izdvajanju za, kako je nazivaju, jednokratnu pomoć, novac prije svega ide onima koji su pravosnažno osuđeni u Haškom tribunalu za najteže ratne zločine.
Sve to u zemlji u kojoj, prema podacima Ujedinjenih naroda, skoro 18 posto stanovništva, živi ispod linije koja označava takozvano kritično siromaštvo, u kojoj se bolesna djeca liječe humanitarnim brojevima telefona, a u javnim kuhinjama hrani sve više ljudi.
Praksa da se osuđenim ratnim zločincima daje državni novac nije iznenadila&nbsp; Branka Todorovića, predsjednika Helsinškog odbora Republike Srpske. On podsjeća da se dešavalo da se novac dijelio i kroz različite vrste nelegalnih finansijskih transakcija. Novac je išao, podsjeća on, advokatima, porodicama, ali i samim osumnjičenicima.
- U BiH, pa skoro kao u zemljama regiona, državni novac se očigledno troši kako kome padne na pamet, kroz različite i vrlo rasprostranjene oblike korupcije i kriminala i zloupotreba. Mislim da BiH prednjači u tome u svijetu i doslovno se milijarde maraka narodnog novca pokradu - kaže Todorović.
Ovakva odluka Vlade RS može se posmatrati i kroz prizmu toga da je političkim partijama bitno da pridobiju i dio javnosti u BiH koji i dalje daje podršku ratnim zločincima, kaže Todorović i dodaje da to "nije jedini problem s finansiranjem osumnjičenih ili osuđenih za ratne zločine."
- Duboko sam uvjeren, imamo mnogo takvih informacija, da je mnogo veći dio novca kroz različite oblike zloupotreba i prevara svih ovih dvadeset i nešto godina, usmjeravan prema ratnim zločincima kao određena vrsta podrške. Pa čak u nekim slučajevima, rekao bih, kao određena vrsta jednog reketiranja ili ucjenjivačkog odnosa ratnih zločinaca prema njihovim dojučerašnjim ratnim ili partijskim drugovima. Da njih ne bi pominjali političari koji su na vlasti, vrlo izdašno su to njihovo ćutanje podržavali tako što su ih finansirali - objašnjava Todorović.

Pomoć Karadžiću i Mladiću iz džepa građana

Starije osobe su najčešće izložene nasilju, zapostavljanju i zlostavljanju unutar svojih porodica. 
Prisutni su svi oblici nasilja, uključujući psihičko, fizičko, socijalno, seksualno, emocionalno i ekonomsko koji često imaju elemente zapostavljanja i zlostavljanja.
Ekonomsko nasilje je najrasprostranjenije, kod kojeg drugi članovi domaćinstva raspolažu s prihodima starije osobe bez prethodnog dogovora ili njene saglasnosti, upozorava se u Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih osoba u RS za period do 2027. godine, koji je usvojen na posljednjoj sjednici entitetskog parlamenta.
Naveden je i porazan podatak da je u RS iz godine u godinu u porastu broj osoba sa 65 i više godina prema kojima je učinjen neki oblik nasilja, a značajno povećanje je bilo u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu, čak 33 posto.
Slučajeve nasilja u porodici starije osobe rijetko prijavljuju, zbog stida ili iz straha od narušavanja odnosa s članom porodice ili zbog zavisnosti od tog člana porodice.
Također, situacije nasilja u porodici se doživljavaju kao neuspjeh u vaspitanju djece i zbog toga se ne dijele s drugima. I kada centar za socijalni rad po službenoj dužnosti pokrene slučaj, starije osobe često odustanu od svjedočenja protiv svojih srodnika što gotovo onemogućava daljnje procesuiranje zbog nedostatka drugih dokaza.
Kao jedan od strateških ciljeva unapređenja kvalitete života starijih osoba u ovoj strategiji naglašena je prevencija nasilja nad starijim osobama. Od naredne godine kontinuirano će biti organizirane, kako je navedeno u ovom dokumentu, informativno-edukativne kampanje o prevenciji nasilja u porodici s fokusom na vrste nasilja, važnost prijave nasilja i važnost rehabilitacije starijih osoba nad kojima je počinjeno nasilje.
Najavljeno je i jačanje stručnih kapaciteta centara za mentalno zdravlje i policijskih stanica za rad sa žrtvama nasilja.

Starije osobe u RS najčešće žrtve porodičnog nasilja

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za beogradski „Alo“, između ostalog, je kazao kako je vrijeme za integraciju svih Srba, te naveo i da je apsolutno potrebno da crkva iznese stav o državnim procesima, kao što i država treba da bude konsultirana u vezi s nekim procesima u crkvi.Upitan da li je uplašen za ličnu sigurnost, Dodik je kazao da nema čovjeka koji se ne plaši, ali da se on opredijelio da radi ono što radi i da nijedan predsjednik ne smije da se plaši, naročito za politička rješenja.
Govoreći o aktuelnom problemu nataliteta, Dodik je rekao da porodilje u manjem bh. entitetu imaju plaćeno trudničko bolovanje godinu i da RS i općine daju stimulanse za svako novorođeno dijete, ali da to nije dovoljno i da se moraju preduzeti neki koraci.
- Prije svega, treba insistirati na otvaranju novih radnih mjesta što je garancija da će se natalitet povećati - rekao je Dodik.
- Treba raditi na svijesti mladih ljudi. Ne želim nikog da kritiziram, ali primjetan je komformizam kod mladih koji podrazumijeva htijenje da se sva pitanja riješe prije nego što se rode djeca. To je neodrživo, jer nikada nećete riješiti sve u životu i nikada nećete imati sve - naveo je Dodik.

Dodik: Nema čovjeka koji nije uplašen za ličnu sigurnost

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da se od Ustavnog suda BiH očekuju pravne, a ne političke odluke u vezi s 9. januarom, danom Republike Srpske. 
Također, smatra da DNS, ako ostvari dobar izborni rezultat, može tražiti poziciju premijera RS ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
- Mislim da je dobro za sve, posebno za demokratiju, da nemamo predominantnu partiju u okviru jedne koalicije koja onda nosi cijeli teret razvoja društva. Očekujemo najbolji rezultat do sada - rekao je Čubrilović.
Prema njegovim riječima, organi DNS-a još se nisu izjasnili koju poziciju će preuzeti poslije izbora, ali očekuju najmanje 12 poslanika u parlamentu RS i dva poslanika u Parlamentu BiH.
- Ako dobijemo očekivano povjerenje građana, DNS će sigurno imati ili predsjednika Vlade Republike Srpske ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH - naglasio je Čubrilović.
Čubrilović smatra da nema nijednog razloga da odluka Suda bude suprotna odgovoru Narodne skupštine, koji je uputila Ustavnom sudu, nakon apelacije bošnjačkih i hrvatskih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, budući da je 9. januar, kao dan RS, praznik svih naroda i građana koji žive u tom entitetu.
- Ukoliko bi se to, ipak, desilo, mi ćemo kao legalisti poštovati odluku Ustavnog suda i pronaći zakonsko rješenje za proslavu dana RS - rekao je Čubrilović za "Euroblic".
On je napomenuo da je 9. januar, datum proglašenja RS, koji je ustanovljen i prije zvaničnih podjela i ratnog sukoba u BiH, te da se ta historijska činjenica ne može promijeniti nikakvim pravnim aktom.
Govoreći o nedavnim pokušajima opozicije da blokira rad parlamenta RS, Čubrilović je ocijenio da se to više neće dešavati, jer je opozicija shvatila da to ne donosi ništa pozitivno u njihovom političkom radu i pridobivanju povjerenja građana.
Čubrilović smatra da je netrpeljivost dva politička bloka nanijela štetu svima - i vlasti na nivou BiH i u Republici Srpskoj.
On je istakao da bi bilo dobro da nema tih animoziteta, jer moraju postojati zajednički stavovi i pozicije kada je riječ o funkcioniranju BiH i odnosa prema međunarodnoj zajednici.
- Ta `crvena linija` morala bi da postoji u Republici Srpskoj, da to bude konsenzus ispod kojeg ne može da ide nijedna politička opcija, bez obzira na njen lični, politički ili bilo koji drugi interes - rekao je Čubrilović, koji je i zamjenik predsjednika DNS-a.
On je dodao da se DNS nije ni uključivao u te sukobe već je pokušavao da smiri situaciju i konstruktivno utječe na odnose, ali nije bilo dovoljno razumijevanja, te zato očekuju veću podršku građana da bi mogli biti presudan faktor odlučivanja.
Čubrilović je naveo da DNS poslije oktobarskih izbora želi da ima što veći broj mandata u parlamentu, kojima će moći značajnije da učestvuje u vlasti i donošenju važnih odluka i za RS i BiH.

Čubrilović: DNS očekuje poziciju premijera RS ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH

Mještani Janje i okolnih sela nezadovoljni su jer će, prema planu, drinski nasip prolaziti kroz njihove njive i parcele koje su ponegdje i dva kilometra udaljene od riječnog korita.

Gube parcele

Više od 100 mještana nekoliko semberskih naselja potpisalo je peticiju protiv planirane trase drinskog nasipa.

Projektom izgradnje drinskog nasipa obuhvaćena su imanja koja pripadaju mještanima Janje, Balatuna, Međaša, Dvorova, Popova, Amajlija i naselja Obrijež. Mještani kažu da nisu protiv izgradnje nasipa, ali se protive da se nasip gradi kroz njihove njive koje smatraju najplodnijim zemljištem u BiH.

- Niko nije protiv nasipa, mi znamo šta to znači. Mi smo protiv projektnog rješenja jer je po postojećim rješenjima nasip rijeke Drine udaljen i do dva kilometra od samog toka rijeke. Jednostavno se gube parcele koje se presijecaju nasipom i zemljište koje ostaje između nasipa i rijeke - kaže Dževad Šehić, mještanin Janje.

Blagomir Burić iz Popova je jedan od potpisnika peticije. Kaže da je dva puta do sada njegovo imanje poplavljeno, kuća i sve poljoprivredne mašine. Ipak, ne smatra da je predloženi projekt drinskog nasipa adekvatno izrađen.

Azem Aletović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Janja, kaže da ima nezadovoljnih, ali i nedovoljno informiranih građana kada je u pitanju trasa budućeg drinskog nasipa.
Odobren kredit
- Ne bih želio o tome da se izjašnjavam, jer Gradska uprava i resorno ministarstvo znaju puno više o tome kako treba graditi nasip za odbranu od poplava - kaže kratko Aletović.
Planirani nasip bit će dug 34 kilometra. Njegova izgradnja koštat će oko 24 miliona maraka. Kredit je odobrila Svjetska banka, a garant će biti Vlada RS.
Promjena trase nemoguća 
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je cilj projekta zaštita područja Semberije i grada Bijeljine od velikih voda Drine te da navodi iz peticije nisu argumentirani.
- Prijedlog da se izvrši korekcija predložene trase, maksimalno se približavajući lijevoj obali rijeke Drine, nije moguć, jer sa sobom povlači neizvjesnosti vezane za sigurnost tog vodoprivrednog objekta - ističu u resornom ministarstvu.

Janja: Plodno zemljište ostat će između drinskog nasipa i rijeke

U Rеpublici Srpskој potvrđen je još jedan pacijent sa simptomima morbila te je u posljednjih mjesec registrirano ukupno 15 oboljelih od te zarazne bolesti.
Šestero obоljеlih je priјаvljеno u Istоčnоm Sаrајеvu, Mоdriči tri i u ovim lokalnim zajednicama su proglašene еpidеmiје.
Također, dvoje oboljelih od morbila (mаlе bоginjе, оspicе, krzаmаk) prijavljeno je i u Bosanskom Novom te po jedan u Vlаsеnici, Bosanskoj Dubici, Bosanskom Šаmcu i na Pаlama.
Prvi slučајеvi оbоljеlih su u pеriоdu prеd pојаvu bоlеsti bili u kоntаktu s оbоljеlima u Srbiјi, gdје trаје еpidеmiја mоrbilа, dоk je kоd dva slučаја kоntаkt s оbоljеlima оstvаrеn u Crnој Gоri, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS.
Nајvеći brој оbоljеlih je starosne dobi od dvije do pet gоdinа (6), a od 20-29 gоdinа imaju četiri registrirane oboljele osobe. Nајmlаđi оbоljеli imа јеdnu, а nајstаriјi 41 gоdinu.
Оd ukupnоg brоја оbоljеlih, 14 niје vаkcinisаnо ili su nеpоznаtоg vаkcinаlnоg stаtusа, dok sаmо јеdnо diјеtе imа pоdаtаk dа је vаkcinisаnо prеmа оbаvеznоm kаlеndаru.
Nајvеći brој оbоljеlih је imаlо blаžu dо srеdnjе tеšku kliničku sliku, a 12 је hоspitаlizirаnо u bоlnicаmа Istоčnо Sаrајеvо, Dоbој i Priјеdоr.
Iz Instituta navode da su, nаkоn priјаvе sumnjе svih slučајеvа оbоljеlih, higiјеnskо-еpidеmiоlоškе službе dоmоvа zdrаvljа gdје su rеgistrirаni оbоljеli/еpidеmiје, u sаrаdnji s infеktivnim klinikаmа/bоlnicаmа i Institutоm zа јаvnо zdrаvstvо RS, оdmаh poduzеli svе pоtrеbnе mјеrе zа sprеčаvаnjе i suzbiјаnjе širеnjа еpidеmiје.

Za mjesec registrirano 15 оbоljеlih оd mоrbilа

U Banjoj Luci je danas, povodom 4. aprila - Dana policije Republike Srpske, otvoren Centar za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u bivšoj kasarni u Zalužanima, za koji je Vlada Republike Srpske izdvojila više od šest miliona KM.
Centar su otvorili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.&nbsp;&nbsp;Zvaničnici Republike Srpske poručili su da je ovaj centar veoma važan za unapređenje rada MUP-a i da je policija dobro opremljena, te da se na tom planu kontinuirano radi. 
Oni su poručili da je policija prvi čuvar mira i sigurnosti RS, te mjerilo slobode Srba.&nbsp;&nbsp;Centar se rasprostire na oko 50 hektara zemljišta, služit će za obuku policije RS i u njemu će biti smješteno više organizacionih jedinica resornog ministarstva.&nbsp;
Nakon svečanog presijecanja vrpce i otvaranja Centra za obuku, planirano je da Dodik, Cvijanović i Lukač zajedno sa zvanicama obiđu prostorije i tehničko-taktički zbor MUP-a.
Otvaranju Centra prisustvovali su, između ostalih, ministri u Vladi RS, direktor Policije RS Darko Ćulum, delegacija Narodne skupštine RS, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, direktor Policije Srbije Vladimir Rebić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Zoran Đerić, predstavnici Vijeća ministara, kao i delegacija Glavne uprave MUP-a Rusije za grad Moskva.
Prisustvovali su i predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, Saveza logoraša, grada Banja Luka, predstavnici organizacija proisteklih iz rata, članovi porodica poginulih pripadnika MUP-a i građani Banje Luke.

U okviru obilježavanja 4. aprila - Dana policije Republike Srpske i 26 godina MUP-a RS danas je ispred zgrade MUP-a u Banjoj Luci služen parastos za 782 poginula pripadnika MUP-a, nakon čega su najviši republički zvaničnici položili vijence na centralno spomen-obilježje stradalim policajcima.

Otvoren Centar za obuku pripadnika MUP-a RS u Zalužanima

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske (RS) prihvatilo je danas zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda u Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju u tom bh. entitetu.
Predmet odlučivanja Vijeća bilo je pitanje prihvatljivosti navedenog zahtjeva i postojanje uvjeta za meritorno raspravljanje i odlučivanje o tome da li je osporenim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Vijeće je utvrdilo da je u konkretnom slučaju predmetni zahtjev prihvatljiv s obzirom na to da je provedena procedura za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, kao i da su ispunjene ostale procesne pretpostavke za meritorno odlučivanje o zahtjevu.
Kako je saopćeno, Vijeće će meritornu odluku o zahtjevu donijeti u Ustavom određenom roku u narednih 30 dana.
Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju Narodna skupština RS izglasala je na sjednici održanoj 22. februara 2018. godine.
O tom zakonu, na koji je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS 5. marta podnio zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, jer smatraju da se njime u potpunosti odbacuje bosanski jezik, nije bilo dogovora u Vijeću naroda, niti na sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda RS.
U entitetskom Ustavu stoji da su u RS u upotrebi jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, a sada je u Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju navedeno jezik konstitutivnih naroda.
Za Bošnjake to nije prihvatljiva formulacija.

Ustavni sud RS prihvatio zahtjev Bošnjaka u vezi s bosanskim jezikom

U RS jоš dviје оsоbе оbоljеlе su оd mоrbilа, pоtvrđеnо је u lаbоrаtоriјi Institutа zа јаvnо zdrаvstvо RS.
Rаdi sе о dvа muškаrcа rоđеnа 1977. gоdinе iz Bosanskog Novog, kојi su službеnо bоrаvili nа pоdručјu Crnе Gоrе, gdје su imаli kоntаkt s оbоljеlоm оsоbоm.
Nаkоn pоvrаtkа u RS јаvili su sе i prvi simptоmi оbоljеnjа, tаkо dа sе tа dvа pаciјеntа rеgistriraju kао „uvеzеni slučајеvi“.
U RS trеnutnо је 14 оsоbа оbоljеlо оd mоrbilа.
Krајеm prоšlе sеdmicе, u lаbоrаtоriјi Institutа zа јаvnо zdrаvstvо RS pоtvrđеnо је dа је јоš јеdаn pаciјеnt оbоliо оd mоrbilа.
Rаdilо sе о dјеtеtu rоđеnоm 2015. gоdinе iz Šаmcа, kоје је vаkcinisаnо MRP vаkcinоm.
Morbili, ospice, poznate kao male boginje, su vrlo zarazna virusna bolest. Njeni glavni znaci su povišena temperatura, kašalj i osip, koji se širi od glave prema krajevima tijela.

RS: Još dvije osobe oboljele od morbila

Prvi put nakon rata preživjeli Fočaci osnovali su udruženje u gradu iz kojeg su prognani. Kažu da su to željeli godinama, ali da nisu imali podršku institucija, te dodaju da nikada nije kasno da se proces traženja nestalih ubrza kako bi se pronašli posmrtni ostaci još oko 500 Fočaka. 

Svaki od članova nosi teška sjećanja na ratna stradanja. Sanela Altoka-Osmić imala je 12 i po, a njena sestra 13 i po godina kada su srbijanski gardisti napali njihovo selo Livade. 

- Žene i djecu su pustili, a tada su komšije odradile najgnusnije stvari. Sa sestrom sam preživjela najveći zločin. Danas ne znam je li teži taj period ili ova poslijeratna potraga – kazuje Altoka-Osmić. 

Otac i brat Abdulaha Bostandžića ubijeni su u istom danu, a on se uspio istrgnuti iz ruku zločinaca. U napadu na njegovo selo Đeđevo kod Broda ubijeno je 14, a zarobljeno više od 60 civila koji su odvedeni u logor KPD Foča. 

- Okružili su kuću i izbacili nas u dvorište. Vidio sam kad su mog brata udarili, a i mene su počeli tući. Odgurnuo sam vojnika sa uperenom puškom i počeo da trčim, za mnom su pucali, ali nafaka je bila da me ne pogodi metak. Tek sam sutradan saznao da je na mjestu gdje je pao moj brat ubijen. Oca su odveli i mučili cijelu noć. Pronašao ga je amidža, a bio je u takvom stanju da ga je prepoznao samo po džemperu i pantalonama – kaže Bostandžić.

Ubrzati pronalazak 500 nestalih Fočaka

Nakon što je Ustavni sud RS donio odluka o osnivanju trebinjskog Fonda solidarnosti neustavna i nezakonita, reagirali su iz Udruženja roditelja s problemom steriliteta “Bebe”.&nbsp;
- Očekujemo da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, Gradska uprava i dalje nastavi pomagati naše udruženje. Mi smo nestranačka, nevladina i neprofitabilna organizacija, koja na dobrovoljnoj osnovi okuplja porodice s problemom steriliteta. Trebinje je jedina lokalna zajednica u RS koja u cijelosti pokriva jedan pokušaj vantjelesne oplodnje, a prošle godine u Gradsku upravu stiglo je šest zahtjeva koji su pozitivno riješeni – kazala je Snježana Misita, predsjednica Udruženja.

Dodaje da je za šest parova prošle godine iz Fonda solidarnosti grada Trebinja uplaćeno više od 36 hiljada KM, a u ovoj godini je na molbu Udruženja uplaćeno skoro šest hiljada KM za tri bračna para, kojima se pruža još jedna šansa da riješe životni problem.

Mirko Ćurić, predsjednik Upravnog odbora trebinjskog Fonda solidarnosti, kaže da će Gradska uprava nastojati, bez obzira na sve, da pomoć Udruženju „Bebe“ kao i drugim kategorijama koji su do sada dobivali novac iz Fonda solidarnosti ne bude prekinuta.

- Nije jednostavno prikupiti 600 hiljada KM u prošloj i u 2018. i planirati isti iznos, što je do sada išlo predviđenom dinamikom. Zahvalnost porodica koje idu na još jednu vantjelesnu oplodnju bez novih kreditnih zaduženja i njihova nada da će dobiti potomstvo nas obavezuje da i dalje iznalazimo sredstva za ove porodice iz budžeta grada ili na drugi način - naglasio je Ćurić.

&nbsp;Ne traže novac 

Ćurić je zahvalio svima koji su do sada izdvajali novac za Fond solidarnosti, a planiraju to raditi i dalje.

- Nakon odluke Ustavnog suda RS nismo imali nijedan zahtjev od privrednika da im se do sada uplaćeni iznos novca vrati – kaže Ćurić.

Iz ”Beba” očekuju i dalje pomoć za postupke vantjelesne oplodnje

Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač tvrdi da sigurnosna situacija u Banjoj Luci i&nbsp; RS nije narušena, bez obzira na dešavanja u posljednje vrijeme.
- Tačno je da postoji zabrinutost građana zbog posljednjih dešavanja, ali ne možemo da pričamo o narušenoj sigurnosti – ustvrdio je Lukač, ističući da policija, bez obzira na sve napade, posebno putem društvenih mreža, neće odstupiti od svojih redovnih aktivnosti.
Kaže da se u ovoj izbornoj godini sve pokušava da se ispolitizira, te naruši sigurnost u RS.
- Znamo da je posljednjih nekoliko mjeseci fokus svih napada stavljen na MUP. Samim pojavljivanjem određenih političara gdje im nije mjesto, davanjem neprimjerenih izjava, korištenje tuđih nesreća u političke svrhe, upravo o tome govori... – dodao je on, ističući da RS nije nestabilna i da se problemi, kada ih ima, rješavaju.
Potvrdio je da istraga u slučaju smrti mladića iz Banje Luke Davida Dragičevića još traje te da će Tužilaštvo iznijeti u javnosti detalje kada se završi istraga.
- I danas imamo određene aktivnosti po tom pitanju. Određene osobe se još uvijek provjeravaju, saslušavaju i poligrafišu u saradnji s Tužilaštvom, kojem je upućen izvještaj o ranije preduzetim radnjama – rekao je Lukač novinarima u Banjoj Luci.
Tvrdi da je policija sa svoje strane profesionalno uradila posao.
- Mislim da smo pokrili sve segmente ovog događaja – naveo je.
Beživotno tijelo 21-godišnjeg mladića pronađeno je 24. marta na ušću Crkvine u Vrbas u Banjoj Luci, a policija je, po prvim iformacijama, sumnjala u zadesnu smrt, što porodica ne prihvata i smatra da je ubijen. Okupljanjem na gradskom trgu u Banjoj Luci i nekoliko stotina građana im je dalo podršku u nastojanjima da se rasvijetli taj slučaj.
Kazao je i da je još u toku i istraga, i da se očekuju rezultati određenih vještačenja, u slučaju “Agram”, na čiju poslovnu zgradu u Banjoj Luci je, 30. marta, ispaljena zolja.

Lukač: Ima problema, ali sigurnost u RS nije narušena

Program rješavanja viška radnika u ''Željeznicama Republike Srpske'' (ŽRS), koji je Uprava usvojila na posljednjoj sjednici, upućen je entitetskoj vladi na odobravanje.&nbsp; Zasnovan na pravilima koja po ovom pitanju definira Zakon o radu, ovaj program je dodatno prilagođen potrebama i okolnostima u kojima se ŽRS nalaze, imajući u vidu i aktivnosti oko postupka restrukturiranja u koji su uključeni Vlada RS i Svjetska banka, tvrde iz menadžmenta ovog javnog preduzeća.
- Nakon do sada izvršenih unutrašnjih organizacionih promjena, utvrđeno je da postoji značajan broj radnika koji nije neophodan za obavljanje poslova u radnim procesima, u skladu s dostignutim nivoom poslovnih aktivnosti – navodi se u saopćenju.
Planiranim daljnjim organizacionim promjenama, racionalizacijom i unapređenjem rada do kraja 2021. godine, broj radnika ŽRS koji će biti višak dodatno će se povećati, sve dok se, kako se dodaje, ne postigne optimalan broj zaposlenih u odnosu na dostignuti tehničko-tehnološki nivo radnih procesa i planirani obim redovnih poslovnih aktivnosti.
Cilj Uprave, proklamiran i kroz Plan poslovanja za 2018. godinu, jeste da do kraja ove godine sve poslovne aktivnosti pokrije s najviše 2.500 zaposlenih, vodeći računa da se ni na koji način ne ugrozi bilo koji segment rada, a posebno ne sigurnost željezničkog saobraćaja i poslovi održavanja i zaštite željezničke infrastrukture.
''Željeznice RS'' su na kraju prošle godine zapošljavale 2.740 radnika, a po javnim najavama, plan je da do kraja ove godine taj broj bude smanjen na oko 2.500, dok se zaključno s krajem restrukturiranja preduzeća očekuje da broj zaposlenih bude 2.100.

''Željeznice RS'': Imamo znatan broj viška radnika

Skupština Banje Luke usvojila je Nacrt regulacionog plana dijela centralnog gradskog područja. Riječ je o jednom od najznačajnijih planskih dokumenata kada je u pitanju budući izgled centra grada na Vrbasu. Podzemne garažeStrateški dio ovog plana predstavlja pravljenje nove okosnice, koja se proteže od stare autobuske stanice, preko parkinga ispred Muzeja savremene umjetnosti (MSU) RS, Hrama Hrista Spasitelja, spomenika banu Milosavljeviću. - Važan segment ovog plana jeste i sklanjanje s površine velikog broja parking mjesta koja zauzimaju mnogo prostora i onemogućavaju dobro regulisanje saobraćaja. Predviđeno je više podzemnih i nadzemnih garaža, što bi kompletne površine oslobodilo ili za promjenu režima saobraćaja ili za pješačke i biciklističke staze – kazao je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić.Dodaje da će sadašnji javni parking na lokaciji stare autobuske stanice zamijeniti veliki park, u čijem bi centru trebao biti sagrađen spomen vojvodi Stepi Stepanoviću. - U nastavku nestaje i sadašnji parking kod Muzeja savremene umjetnosti, umjesto kojeg će biti novi trg – kazao je Radojičić.On je dodao da se prilikom izrade ovog plana pokušala nastaviti nit koju je tridesetih godina prošlog stoljeća uspostavio ban Milosavljević, kada je zapravo i začeto sadašnje urbano jezgro Banje Luke.&nbsp;Regulira spratnostGradski arhitekta Ivan Rašković kazao je da plan obuhvata uži centar grada, reguliše spratnost i kvadrature i namjene površina. Naglasio je da centar grada uvijek pobuđuje najviše pažnje, jer je veoma bitan za identitet jednog mjesta.- Svaki grad mora da raste, jer grad koji ne raste ostaje na nivou našeg djetinjstva. Ako je grad živ, on mora da se razvija - kaže Rašković.&nbsp;Nema blokove - Plan sasvim odgovara stvarnosti i do jedne mjere unapređuje grad. Banja Luka nema blokove kao drugi gradovi, to je prijatna struktura zacrtana još u 19. vijeku i to je ono na čemu bi trebalo da nastavimo da radimo - istakao je Rašković.

Umjesto parkinga, grad na Vrbasu dobiva još parkova

Četvero mališana iz Žepe uspješno je okončalo nastavu iz sufare, što je bio povod za organizaciju skromne svečanosti u ovom povratničkom medžlisu.&nbsp;Diplome i darove Idrizu Kargi, Ajdinu Kulovcu, Džejli Omanović i Ajli Šljivar u džamiji šehida Mehmeda ef. Hajrića uručio je goraždanski muftija Remzija ef. Pitić. 
- Današnja mala svečanost golemim povodom kazuje nam da se mogu uraditi dobre stvari i kad skoro nikakvih izgleda nema. Današnja mala svečanost golemim povodom govori nam da drugog puta nema u poslu kojim se bavimo osim rada, truda i posvećenosti. Ovo mi je jedan od najdražih trenutaka u ovih četiri godine koliko sam na dužnosti muftije goraždanskog – kazao nam je Pitić.
Po prvi put nakon rata u Žepi će četvero djece početi izučavati Kur'an, dodaje Edin ef. Šljivar, predsjednik MIZ Žepa. 
– Dosta se je lijepih stvari desilo u u prethodnih 12 godina koliko sam ja hodža ovdje, ali ovo mi je stvarno najdraži događaj. Inače mektebsku nastavu u Žepi pohađa 12 djece. Svi oni idu u Žepu u školu i to je najveći broj bošnjačke djece koja idu ovdje u školu nakon povratka, a imamo i dvoje djece koja žive u Podžeplju i idu u školu u Han Pijesak – ističe Šljivar. 
Svečanost za djecu Bulka Imamović Mujić, žena porijeklom iz Žepe, koja trenutno živi u Njemačkoj.

Za Vaskrs će neko od vjernika dobiti i ofarbano pačije jaje

Pomoć Karadžiću i Mladiću iz džepa građana

Starije osobe u RS najčešće žrtve porodičnog nasilja

Dodik: Nema čovjeka koji nije uplašen za ličnu sigurnost

Čubrilović: DNS očekuje poziciju premijera RS ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH

Janja: Plodno zemljište ostat će između drinskog nasipa i rijeke

Za mjesec registrirano 15 оbоljеlih оd mоrbilа

Otvoren Centar za obuku pripadnika MUP-a RS u Zalužanima

Ustavni sud RS prihvatio zahtjev Bošnjaka u vezi s bosanskim jezikom

RS: Još dvije osobe oboljele od morbila

Ubrzati pronalazak 500 nestalih Fočaka

Iz ”Beba” očekuju i dalje pomoć za postupke vantjelesne oplodnje

Lukač: Ima problema, ali sigurnost u RS nije narušena

''Željeznice RS'': Imamo znatan broj viška radnika

Umjesto parkinga, grad na Vrbasu dobiva još parkova

Diplome i darovi za četvero djece koja su u Žepi naučila arapsko pismo

Republika Srpska

Za Vaskrs će neko od vjernika dobiti i ofarbano pačije jaje

Pomoć Karadžiću i Mladiću iz džepa građana

Starije osobe u RS najčešće žrtve porodičnog nasilja

Dodik: Nema čovjeka koji nije uplašen za ličnu sigurnost

Čubrilović: DNS očekuje poziciju premijera RS ili predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH

Janja: Plodno zemljište ostat će između drinskog nasipa i rijeke

Za mjesec registrirano 15 оbоljеlih оd mоrbilа

Otvoren Centar za obuku pripadnika MUP-a RS u Zalužanima

Ustavni sud RS prihvatio zahtjev Bošnjaka u vezi s bosanskim jezikom

RS: Još dvije osobe oboljele od morbila

Ubrzati pronalazak 500 nestalih Fočaka

Iz ”Beba” očekuju i dalje pomoć za postupke vantjelesne oplodnje

Lukač: Ima problema, ali sigurnost u RS nije narušena

''Željeznice RS'': Imamo znatan broj viška radnika

Umjesto parkinga, grad na Vrbasu dobiva još parkova

Diplome i darovi za četvero djece koja su u Žepi naučila arapsko pismo