Vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti koji žive na području župe trebinjske, prisustvovali su jutros Svetoj uskršnjoj misi, u katedrali Blažene Djevice Marije u Trebinju, koju je služio don Ivo Šutalo, trebinjski župnik.&nbsp; - Katolici posljednja tri dana pred Uskrs, Veliki četvrtak, petak i Veliku subotu, obilježavaju kao dane najveće drame u historiji hrišćanstva, a to su dani kada je Isus Hrist podnio muku za sve grešnike i sve ljude na ovom svijetu, bez obzira na vjeru, naciju i boju kože - istakao je don Šutalo.On je u uskršnjoj poruci dodao da želi sretne uskršnje blagdane, mir u porodicama i da svjedoče uskrsnuće Hristovo među svim ljudima gdje god se kretali. 
- Posebno želim čestitati Uskrs bolesnima i nemoćnima koji u svom tijelu trpe patnju, kao što je Isus podnio svoju muku na Veliki petak. Od srca, svima vama vjernicima, koji danas slavite, čestitam Uskrs i neka vam donese blagoslov i radost u životu. Isto tako želim Božiji blagoslov svim drugim, i ljudima i nacijama i vjerama. Neka im Gospodin uskrsli bude blagoslov i neka u njihovom životu bude radost i neka ih Božija sreća i Božiji blagoslov uvijek prate - istakao je don Šutalo.

Trebinje: Katolički vjernici proslavili Uskrs

Odbornici Skupštine grada Bijeljina na posljednjem skupštinskom zasjedanju nisu izglasali odluku o raspisivanju javnog oglasa za davanje u desetogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini RS na području grada Bijeljina.

<h2>Moguć sukob</h2>

U pitanju su 234 hektara zemljišta u 14 katastarskih općina. Odbornici smatraju da je Pravilnik resornog ministarstva o davanju zemljišta u zakup neprimjenjiv i da je u pojedinim dijelovima diskriminatoran prema većem broju poljoprivrednih proizvođača.


Odbornik Jovan Gajić kaže da Gradska uprava sada treba podijeliti 234 hektara zemljišta na 6.000 poljoprivrednika i da na taj način može ući u sukob s velikim brojem poljoprivrednika, iako bi godišnji prihod u gradskom budžetu od tog zemljišta iznosio svega oko 9.000 KM.


- Drugi određuju pravila igre, a mi treba to da provodimo. Resorno ministarstvo ovim zemljištem raspolaže već 20 godina i ništa nisu do sada riješili. U ova 234 hektara ima puno spornog zemljišta i resorno ministarstvo nije željelo da uđe u taj proces. Ministarstvo je ranije podijelilo u koncesiju 2.350 hektara na deset poljoprivrednih društava, a u 2008. godini još oko 250 hektara putem licitacije. Sada ne žele da učestvuju u tome iako se kompletan postupak obavlja po njihovom pravilniku - kaže Gajić.


Tržišna cijena 


Odbornici su uočili i činjenicu da zemljište pod zakup mogu dobiti samo poljoprivrednici koji imaju završenu poljoprivrednu školu ili poljoprivredni fakultet te da je cijena zakupa nekoliko puta niža od tržišne cijene.



Računali na zemlju 

Da nedostatak zemljišta za obradu predstavlja veliki problem za semberske farmere, potvrđuje i primjer Željka Trifkovića iz Rudina kod Dvorova koji je po povratku iz Australije sav novac uložio u izgradnju i podizanje moderne farme. On se rukovodio obećanjima lokalnih vlasti da će dobiti u koncesiju desetak hektara zemljišta, koje je bio spreman dobro platiti da bi mogao osigurati hranu za stoku. 


- Dnevno proizvodim 450 litara mlijeka, ali već sada razmišljam da sve rasprodam i da se vratim u Australiju. Tamo ću raditi u normalnim uvjetima - kaže on.

Kako podijeliti 234 hektara na 6.000 ljudi, a da se niko ne ljuti

Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske (RS) uputio je danas nadležnim tužilaštvima krivične prijave protiv 36 direktora javnih zdravstvenih ustanova (bolnice i domovi zdravlja), a zbog sumnje da su izvršili krivična djela protiv prava po osnovu rada, odnosno utaju poreza i doprinosa.
- Krivične prijave podnesene su na osnovu ranijih odluka Skupštine i Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine da se prijave svi direktori za koje se utvrdi da u proteklom periodu nisu izvršili svoju zakonsku obavezu uplate poreza i obaveznih doprinosa po osnovu tri i više neto plaća, a kako je to Krivičnim zakonom utvrđeno za navedena krivična djela - saopćeno je iz ovog sindikata.
Uz krivične prijave, dostavljeni su i potrebni dokazi i obavještenja o dugovanjima javnih zdravstvenih ustanova po osnovu neuplaćenih poreza i obaveznih doprinosa, a prikupljena su i potrebna obavještenja i od Fonda zdravstvenog osiguranja RS da su izvršili sve obaveze, što dokazuje da su prijavljeni direktori imali na raspolaganju potrebna finansijska sredstva za uplatu poreza i obaveznih doprinosa, navodi se.
Podsjećaju da je ovaj sindikat još u julu 2017. godine podnio tri krivične prijave za ista krivična djela, i to protiv direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Banjoj Luci i direktora bolnica u Istočnom Sarajevu i Doboju, a za koje do sada od nadležnih tužilaštava nije dobio obavještenja o statusu ovih krivičnih prijava.
Prema podacima Fonda PIO RS, ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, samo po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje su na dan 31. decembra 2017. godine iznosila 121.286.475 KM i bila su veća za 17.852.309 KM u odnosu na 2016.

Krivične prijave protiv direktora 36 zdravstvenih ustanova u RS

U laboratoriju Instituta za javno zdravstvo RS potvrđeno je da je još jedan pacijent obolio od morbila.
- Riječ je o djetetu rođenom 2015. godine iz Šamca, koje je vakcinisano MRP vakcinom - saopćeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Ovo je 12. pacijent koji je obolio od morbila u RS.
Institutu za javno zdravstvo RS su u srijedu, 28. marta, potvrđena tri pacijenta oboljela od morbila, među kojima je dvogodišnje dijete i 31-godišnja osoba iz Istočnog Sarajeva, te dvogodišnje dijete iz Bosanske Dubice.
Krajem prošle sedmice u Modriči je proglašena epidemija, nakon što su oboljele trudnica i njeno dvoje djece uzrasta od tri i pet godina, dok je u Istočnom Sarajevu epidemija morbila prijavljena sredinom marta, nakon potvrđena tri povezana slučaja i jednog pojedinačnog. 
Morbile su virusno, zarazno oboljenje, a bolest se manifestira općom slabošću, malaksalošću, groznicom, zapaljenskim promjenama na sluzokoži disajnih organa i pojavom osipa koji se postepeno širi po koži.

U RS još jedan pacijent obolio od morbila

Iz Turističke organizacije grada uputili su javni poziv svim neregistriranim vlasnicima privatnog smještaja u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje da u skladu sa odredbama Zakona o boravišnoj taksi i Zakona o porezima i doprinosima što skorije prijave svoju djelatnost.&nbsp; 
Prema riječima Marka Radića, direktora Turističke organizacije grada Trebinja, promjenom zakonske regulative stekli su se uvjeti da vlasnici privatnog smještaja iz sive zone uđu u regularne tokove poslovanja.

- Da bi dodatno ohrabrila vlasnike da se registriraju Turistička organizacija osigurala je i poklon vaučer za sva nezaposlena fizička lica, koja&nbsp; za sve koji prijave svoju djelatnost. Ponuda važi za cijelu 2018. godinu, a shodno broju ležajeva koje posjeduju, poklon vaučeri za registraciju iznosit će između 200 i 400 KM, isključivo namijenjenih opremanju apartmana, kuća za odmor i soba za iznajmljivanje - pojasnio je Radić.
Dodao je da se od ukupno registriranih 1.500 kreveta u Trebinju veoma mali broj odnosi na privatni smještaj.
- Procjene su da se broj privatnih ležajeva u sivoj zoni kreće između 900 i 1.000. Po Zakonu o boravišnoj taksi vlasnici privatnog smještaja, koji imaju do 16 kreveta, podliježu paušalnoj obavezi koja godišnje iznosi 25 KM po krevetu ili ako se sezonski prijavljuje 12,5 KM po krevetu - istakao je Radić.

Vlasnicima privatnog smještaja poklon do 400 KM ako prijave djelatnost

Srednja medicinska škola u Banjoj Luci godinama ima problema s prostorom, a uskoro bi mogla da se nađe na ulici ukoliko gradske vlasti ne riješe novi problem ove ustanove. 

&nbsp;Sudska presuda

Preduzeće „Kosmos“, u čijim se prostorijama nalazi Medicinska škola, traži hitno iseljenje budućih farmaceuta i medicinskih sestara i tehničara.

Medicinska škola uopće nema svoj prostor, a „Kosmos“ nakon usvajanja programa restrukturiranja traži iseljenje Medicinske škole, jer su prije njegovog usvajanja bili pred stečajem.

- Ako „Kosmos“ dobije sudsku presudu, Medicinska škola bi se sutra našla na ulici. Nadamo se da se sudski spor neće završiti u negativnom smislu, jer mi uredno plaćamo zakup po ugovoru koji je napravljen, ali moram ponoviti da je ugovor sklopljen prije nego što je ovo preduzeće ušlo u proces restrukturiranja – rekao je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić.
Direktor Medicinske škole Vladimir Jagodić rekao je da se sudski spor vodi između Ministarstva prosvjete i kulture, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, „Kosmosa“, Medicinske škole i Grada Banja Luka.
&nbsp;Naći rješenje
- Ugovor o korištenju prostora važi još godinu i po i nadam se da će se za to vrijeme naći neko rješenje za školu. Najvjerovatnije će to biti objekt Medicinske škole na Paprikovcu u sklopu medicinskog kampusa - rekao je Jagodić.
1.070 
učenika pohađa Srednju medicinsku školu

Banjalučka Medicinska škola mora seliti!

Šef Odsjeka Civilne zaštite općine Bosanska Gradiška Slobodan Knežević rekao je da se voda povukla iz većine kuća u poplavljenom području Vrbaške, Bistrice i Gašnice, te da u nekoliko kuća još ima pet do 10 centimetara vode, zbog čega stanovništvo čeka da se voda popuno povuče i da počne sa čišćenjem poplavljenih prostorija.
Knežević je naveo da je vodostaj rijeke Save i dalje u opadanju i da je u 12 sati iznosio 841 centimetar, što je 111 centimetara iznad kote vanredne odbrane od poplava.
On je dodao da je magistralni put Bosanska Gradiška - Bosanska Dubica prohodan za sva vozila, ali da je saobraćaj otežan na dionici puta u Gašnici, koja je i dalje poplavljena, i regulira ga saobraćajna policija.
- Ima još nekoliko centimetara vode na putu pa se saobraćaj odvija jednom trakom uz naizmjenično propuštanje vozila, ali očekujemo da će se do sutra voda potpuno povući s puta - naveo je Knežević.
On je naglasio da Civilna zaštita obilazi stanovništvo u poplavljenom području i da su danas dostavili hranu za stoku koja je s jedne farme evakuirana u susjednu Orahovu.
Knežević je dodao da i dalje prati stanje i da nema novih problema na savskom nasipu.

Bosanska Gradiška: Voda se povukla iz većine poplavljenih kuća

Proljetna sjetva na više stotina hektara zemljišta pored Save u bosanskogradiškim selima Orahova, Gašnica, Bistrica, Vrbaška, Bok Jankovac, Mačkovac i Kozinci dovedena je u pitanje. 
&nbsp;Ista briga 

I u branjenom i nebranjenom dijelu voda je potopila oranice, tako da je početak sjetve potpuno neizvjestan. 

Josip Barišić jedino čamcem može doći do svojih njiva koje su potopljene.

- Više od dva metra vode je na mojim parcelama. I ostale moje komšije muči ista briga. Problem je što smo već kupili sjeme duže vegetacije i đubrivo, nadajući se ranoj sjetvi, kako bismo ublažili suše koje su neminovne naljeto. Pogriješio sam jer sam prije dvije sedmice prihranio pšenicu i zob i te parcele su sad potopljene - kaže Barišić.

Sa sjetvom na vrijeme neće otpočeti ni Miodrag Račić. On je na području Doline i Mačkovca uzorao dvadesetak hektara zemlje i planirao posijati kukuruz, suncokret i soju.

- Pitanje je kad će se voda povući s oranica i u kakvom će stanju poslije toga biti zemljište. I u branjenom dijelu, gdje su poplavili kanali i gdje je u izobilju podzemne vode, u pitanju je početak sjetve. Najvjerovatnije da ćemo se morati preorijentirati za kasnu sjetvu, koja je uglavnom neisplativa - rekao je Račić.

&nbsp;Dodatna nervoza

Ohrabruje činjenica da nivo Save opada, ali tek dva do tri centimetra na dan, što kod poljoprivrednika stvara dodatnu nervozu.

&nbsp;16.000 oranica trebalo bi biti zasijano u Bosanskog Gradišci

Bosanska Gradiška: Barišić samo čamcem može do svojih njiva

Na račune Fonda solidarnosti za liječenje djece iz RS u inozemstvu do sada je leglo oko dva miliona KM.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić je na početku današnje redovne sjednice Narodne skupštine RS rekao da je već četvero djece preko ovog fonda liječeno ili se još liječi u inozemstvu.
Sredstava se prikupljaju od početka godine tako što radnici izdvajaju 0,25 posto od neto plaće, a 0,025 posto ide iz budžeta lokalnih zajednica.
- Samo 0,65 posto zaposlenih u RS ne uplaćuje ovaj doprinos i tražili su da budu oslobođeni izdvajanja po ovom osnovu – rekao je Bogdanić.
Iz Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inozemstvu su, kako je naveo, uputili dopis bankama da iznađu način da ih oslobode plaćanja naknada po osnovu ovih novčanih transakcija, budući da se radi o humanitarnim sredstvima.
Bogdanić smatra da je Fond opravdao svoje postojanje.
U entitetskom parlamentu u toku je rasprava o prvoj tački-poslaničkim pitanjima, na koje odgovore daju ministri u Vladi RS.

Za liječenje djece iz RS u inozemstvu prikupljena dva miliona KM

Vodostaj rijeke Save u blagom je opadanju na području Bijeljine, a rijeke Drine u porastu za 44 centimetra u protekla 24 sata, saopćeno je iz gradske Civilne zaštite.
Vodostaj Drine jutros u 6 sati na vodomjernoj stanici Radalj iznosio je 299 centimetara, dok je protok na hidroelektrani Zvornik 967&nbsp;kubnih&nbsp;metara u sekundi.Vodostaji manjih rijeka na području Bijeljine, Janje, Gnjice i Lukavca u granicama su normale.
U protekla 24 sata vodostaj Save niži je za tri centimetra i jutros je na vodomjernoj stanici u Rači izmjereno 706 centimetara, što je 56 centimetara iznad kote redovne odbrane od poplava, koja je i dalje na snazi.
Poplavljene površine poljoprivrednog zemljišta i šuma pored rijeke Save u mjesnoj zajednici Novi približno su iste kao i proteklog dana.

Vodostaj Save i dalje u blagom padu

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (RS), na kojoj bi se trebale po hitnom postupku razmatrati izmjene i dopune Zakona o osnovnom i visokom obrazovanju, zakazana je za danas.&nbsp; 
Poslanici bi se trebali izjasniti i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o oružju i municiji, više nacrta zakona i informaciji o obavezama koje za Bosnu i Hercegovinu, odnosno RS proističu iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji.
Bit će riječi i o Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih osoba u RS za period 2018. - 2027. godina.

Parlament RS danas o registru pedofila

Davor fon Vinterfeld, Bijeljinac rođenjem, a s adresom boravka u Njemačkoj, u Muzeju Semberije postavio je izložbu pod nazivom “15.000 kilometara na dva točka”. Izložbu u njegovom rodnom gradu čini više od stotinu odabranih fotografija s putovanja po Siriji, Jordanu i Egiptu.Kupio motocikl Davor se na prvi put zaputio 2009. godine nakon što je kupio motocikl zadovoljavajuće kubikaže i kvaliteta kojim je moguće putovati po cijelom svijetu. - Put dug 15.000 kilometara vodio je iz Njemačke, tačnije iz Rozenhajma, grada u kome živim, pa preko Balkana, zatim Turske, Jordana, Sirije do Egipta, a u povratku preko Izraela, Kipra, Turske te ponovo Balkana, ali ovaj put s obaveznim zaustavljanjem u Bijeljini, mom rodnom gradu - priča Davor. Ističe da dnevnik ovog putovanja sadrži više od 5.000 fotografija, od kojih je 600 prvi put izloženo 2013. godine u Rozenhajmu. &nbsp;

Kasnije su uslijedila i druga daleka putovanja, Sibir, Mongolija, Kazahstan, Čečenija, a probudila se i želja da se jednog dana motociklom krene na put oko svijeta. 
Arheološki dragulj 
- Mapa puta dokumentirana je fotografijama na kojima su scene iz svakodnevnog života u Damasku, glavnom gradu Sirije, a zatim pustinjskog bisera Palmire, grada bogate historije i građevina iz različitih historijskih perioda, smještenog u Sirijskoj pustinji. Nažalost, više nije moguće doživjeti ljepotu Palmire, arheološkog dragulja Bliskog istoka, srušili su je ISIL-ovci - kazao nam je Davor. 
Izložba fotografija je otvorena do kraja mjeseca.
Fotografska porodica 
Zanimljiv podatak je da je Davor unuk čuvenog bijeljinskog fotografa Ferda Vinterfelda. Zvaničan naziv fotografske radnje u kojoj je sve do 1962. godine radio Ferdo Vinterfeld bio je Foto atelje “Bosna”. I Davorov pradjed bio je fotograf, još od davne 1901. godine imao je svoj atelje u Bijeljini.

Bijeljinac prešao 15.000 kilometara motociklom do Sirije, Jordana i Egipta

Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske (RS) pokušat će danas usaglasiti stavove u vezi sa Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju u tom bh. entitetu.
Na sjednici Vijeća naroda RS 21. marta nije podržan veto Bošnjaka na ovaj zakon, kojim se, kako smatraju, negira postojanje bosanskog jezika, odnosno pravi diskriminacija Bošnjaka.
Ako se ne postigne saglasnost ni na Zajedničkoj komisiji, o Zakonu će konačnu riječ dati Ustavni sud RS.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS je 5. marta podnio zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na taj zakon, jer smatraju da se njime u potpunosti odbacuje bosanski jezik, budući da se u Zakonu o nazivu jezika bošnjačkog naroda govori uopćenije nego u Ustavu RS.
U entitetskom ustavu stoji da su u RS upotrebi jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, a sada je u Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju navedeno jezik konstitutivnih naroda.
Potpredsjedavajući Vijeća naroda RS Kemo Čamdžija pojasnio je ranije da su uložili tri amandmana na ovaj zakon, kojim traže da se kao nazivi jezika u zakonu navede - srpski, bosanski i hrvatski jezik.
U preostalim amandmanima dali su svoje prijedloge u vezi s načinom konstituiranja i nacionalnom strukturom školskih odbora, odnosno vijeća.
Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju usvojen je 22. februara na sjednici Narodne skupštine RS.

Komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda RS o nazivu bosanski jezik

Sulejman Jakupović, pčelar iz Kozarca kod Prijedora, koji u svom pčelinjaku ima oko 700 društava, očekuje da bi ova godina, ukoliko ne bude proljetnih mrazeva, mogla biti rekordna za pčelare.&nbsp;&nbsp;
- Zima u principu ne smeta pčelama i prilike slute na dobru godinu, koja bi, ukoliko ne bude nekog hladnog vala, mogla biti i rekordna. U principu, kad ima mnogo snijega na planinama, onda bude i mnogo meda. Pčelari kažu „na ledu med rodi“ - kaže Jakupović.

Podsjeća na prošlu, prema ocjeni mnogih, katastrofalnu pčelarsku godinu, koju su pratili blaga zima i, na nesreću pčelara, hladno proljeće s mrazom.
 
- Prošle godine ogromnu štetu napravili su nam aprilski mraz i minusi. Zbog toga na tržištu trenutno ima vrlo malo pravog meda - kaže Jakupović, kojem je od prošle godine ostalo samo 200 do 300 kilograma meda. 

Rajko Radivojac, predsjednik Skupštine Udruženja pčelara „Prva pčela“ iz Prijedora, koje okuplja oko 70 aktivnih pčelara, kaže da drugima nije ostalo ni toliko meda.
 
- Prinosa meda skoro da i nije bilo. Morali smo dohranjivati pčele. Bagrem je uništio mraz, kesten kiša, a livadsku pašu suša. Jedan broj pčelara je ostao bez pčelinjaka - kaže Radivojac i preporučuje oprez pri kupovini pčelinjih proizvoda, jer na tržištu zbog nestašice pravog ima dosta lažnog meda. 

&nbsp;Počela Mala škola&nbsp;&nbsp; 
U Prijedoru je, u organizaciji Udruženja pčelara „Prva pčela“, počela Mala škola pčelarstva, koju pohađa 45 budućih pčelara. 

- Očekujemo da bi njih oko 40, nakon završene škole, moglo postati članovima „Prve pčele“, što znači i ozbiljno bavljenje pčelarstvom - kaže Radivojac.

Samo da bude "na ledu med rodi"

Šumsko gazdinstvo "Drina" Srebrenica i Udruženje "Sara-Srebrenica" osigurali su, povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma, hiljadu sadnica bijelog bora koje će biti posađene na Guberu. Direktor Šumskog gazdinstva Ratko Majstorević kazao je Feni da je cilj da se vrati ljepota i sjaj Guberu, s obzirom na to da su na tom području nekoliko puta registrirani požari.Također, i u Bratuncu je sadnjom različitih vrsta sadnica obilježen Svjetski dan šuma.
Majstorević navodi da Šumsko gazdinstvo "Drina“ Srebrenica pozitivno posluje, ali problem je nedostatak osposobljenog kadra. - Ni privatne firme za nas nemaju osposobljenih sjekača i traktorista. Vremenske prilike godinama ne dozvoljavaju izvršenje plana proizvodnje, rijetkost je da izvršimo plan 100 posto. Pozitivno smo poslovali, ali nije to taj razvojni rezultat s kojim bismo mogli da nabljavamo nove mašine, otvaramo nove puteve itd. – rekao je Majstorević.
Ističe da na području općine Srebrenica nije zabilježena u velikoj mjeri nelegalna sječa šume. - Nije za pohvaliti, ali možemo reći da je neznatno, to su mali procenti, uglavnom nema velike nelegalne sječe drveta. Problem je sušenje bukve na području Podravanja, jer su plitka zemljišta - kazao je Majstorević.
 Šefica uzgoja i zaštite šuma u ŠG "Drina" Srebrenica Bojana Milinković naglašava da je za 2018. godinu planirano pošumljavanje u tri različite kategorije.
- Imamo pušumljavanje visokih šuma površine 1.160 hektara, popunjavanje kulture oko pet hektara i pošumljavanje u goletima planirano 11.47 hektara - kazala je Milinković. Više od 50 posto teritorije općine Srebrenica nalazi se pod šumama.Godišnji plan eksploatacije šuma iznosi 40.000 kubnih metara drveta, ali se realizira nešto više od 30.000.U proteklih deset godina na području srebreničke općine posađeno je više od 2,5 miliona sadnica različitog drveća.

U proteklih deset godina posađeno više od 2,5 miliona sadnica

Dvadesetdvogodišnja trudnica iz Modriče oboljela je od morbila.Ovo je&nbsp; šesti slučaj oboljelih od morbila koji je prijavljen Institutu za zaštitu zdravlja Republike Srpske.Trudnica je smještena u Opštu bolnicu u Doboju i u stabilnom je stanju.
Podsjetimo, u Istočnom Sarajevu proglašena je epidemija nakon što su zabilježena četiri slučaja morbila, jedan pojedinačan i tri povezana, a još jedan oboljeli registriran je u Vlasenici.

Trebinje: Katolički vjernici proslavili Uskrs

Kako podijeliti 234 hektara na 6.000 ljudi, a da se niko ne ljuti

Krivične prijave protiv direktora 36 zdravstvenih ustanova u RS

U RS još jedan pacijent obolio od morbila

Vlasnicima privatnog smještaja poklon do 400 KM ako prijave djelatnost

Banjalučka Medicinska škola mora seliti!

Bosanska Gradiška: Voda se povukla iz većine poplavljenih kuća

Bosanska Gradiška: Barišić samo čamcem može do svojih njiva

Za liječenje djece iz RS u inozemstvu prikupljena dva miliona KM

Vodostaj Save i dalje u blagom padu

Parlament RS danas o registru pedofila

Bijeljinac prešao 15.000 kilometara motociklom do Sirije, Jordana i Egipta

Komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda RS o nazivu bosanski jezik

Samo da bude "na ledu med rodi"

U proteklih deset godina posađeno više od 2,5 miliona sadnica

Trudnica iz Modriče oboljela od morbila

Republika Srpska

Trebinje: Katolički vjernici proslavili Uskrs

Kako podijeliti 234 hektara na 6.000 ljudi, a da se niko ne ljuti

Krivične prijave protiv direktora 36 zdravstvenih ustanova u RS

U RS još jedan pacijent obolio od morbila

Vlasnicima privatnog smještaja poklon do 400 KM ako prijave djelatnost

Banjalučka Medicinska škola mora seliti!

Bosanska Gradiška: Voda se povukla iz većine poplavljenih kuća

Bosanska Gradiška: Barišić samo čamcem može do svojih njiva

Za liječenje djece iz RS u inozemstvu prikupljena dva miliona KM

Vodostaj Save i dalje u blagom padu

Parlament RS danas o registru pedofila

Bijeljinac prešao 15.000 kilometara motociklom do Sirije, Jordana i Egipta

Komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda RS o nazivu bosanski jezik

Samo da bude "na ledu med rodi"

U proteklih deset godina posađeno više od 2,5 miliona sadnica

Trudnica iz Modriče oboljela od morbila