Paviljoni banjalučkog Studentskog centra „Nikola Tesla“, koji su stradali prije dva i po mjeseca u olujnom nevremenu, još nisu obnovljeni. Vlaga se nalazi na svakom ćošku, zidovi se osipaju, podovi su puni vode... Studenti su smješteni u ostalim paviljonima, ali gužva postaje nesnošljiva. 

Direktor SC „Nikola Tesla“ Zoran Babić rekao je da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS raspisalo javni konkurs za izbor izvođača.&nbsp;
- Sada se čeka da resorno ministarstvo 14. marta otvori pristigle ponude, da se vidi ko bi od izvođača mogao raditi sanaciju. Najavljeno je da bi rekonstrukcija trebala biti gotova u martu, ali to neće biti moguće - istakao je Babić.

Republička direkcija za obnovu i izgradnju preuzela je na sebe zadatak da sačini tendersku dokumentaciju te da procijeni činjenično stanje i sve dostavi u Ministarstvo. U Ministarstvu kažu da je procedura javne nabavke u toku i dodaju da je procijenjena vrijednost nabavke 2,7 miliona maraka.

Uprkos tome, studenti i dalje plaćaju smještaj po cijenama koje su ustanovljene 28. februara ove godine. Studenti trećeg paviljona plaćaju 20 KM, u paviljonu jedan cijene su 15 i 20 KM, dok je u paviljonu četiri 75 KM za dvokrevetnu, 65 za trokrevetnu i 50 za četverokrevetnu sobu.

Darko Grmuša iz Mrkonjić-Grada kaže da studenti moraju plaćati neadekvatan smještaj. Sobe i dalje nisu sanirane, a gužve u ostalim sobama su prevelike.

- U januaru i februaru smo bili oslobođeni plaćanja. Rečeno nam je da u martu moramo opet plaćati punu cijenu. Rekli su nam da će sanacija biti gotova u martu, ali to se neće desiti - kazao je Grmuša. 

&nbsp;Velika šteta&nbsp;&nbsp;
Olujno nevrijeme koje je pogodilo Banju Luku u decembru prouzrokovalo je veliku materijalnu štetu u tri paviljona Studentskog centra „Nikola Tesla“. Studenti su tada evakuirani i poslani kućama. Vjetar je odnio krovove na paviljonima i dijelovi su se danima nalazili u krošnjama obližnjih stabala.

Vlaga u paviljonima, zidovi zeleni i osipaju se, podovi puni vode

Vlada RS donijela je na današnoj sjednici zaključak kojim se obustavljaju aktivnosti u vezi sa nabavkom radara i sigurnosnih kamera po principu javno–privatnog partnerstva.
Posao sa kamerama i radarima trebalo je da dobiju firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke, „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banje Luke. Ovu odluku je prije mjesec donio ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač. Posao je bio „težak“ 12,5 miliona KM.
Vlada RS odobrenje za sklapanje javno-privatnog partnerstva dala je u martu prošle godine, a studijom ekonomske opravdanosti predviđeno je da stotinu radara godišnje zaradi 21,6 miliona KM na osnovu predviđenih 745.084 kazni.
Prema istoj računici privatne kompanije bi u narednoj deceniji zaradile ogroman novac, jer se procjenjuje da bi uloženih 12,5 miliona maraka mogle da vrate već za nešto više od godinu dana. Svaka naredna godina donosila bi im čistu zaradu.
Lukač je nedavno izjavio da MUP RS traži privatnog partnera, jer Vlada RS u ovom trenutku nema novac potreban za kupovinu radara, a da su oni potrebni. Istovremeno, Vlada RS nije prihvatila zaključak Odbora Narodne skupštine RS za bezbjednost kojim je traženo da se odustane od projekta kroz javno-privatno partnerstvo.

Obustavljena nabavka radara i kamera po principu javno–privatnog partnerstva

Srpska demokratska stranka (SDS) najoštrije osuđuje zalaganje Milorada Dodika za stvaranje trećeg entiteta, jer to znači potpuno raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i derogaciju Republike Srpske (RS), tvrdi potpredsjednica SDS-a Aleksandra Pandurević. 
Istaknula je da je stvaranje trećeg entiteta nemoguće bez promjena Ustava BiH te da bi to za sobom otvorilo i pitanje prekompozicije entitetskog glasanja u Predstavničkom i Domu naroda.
- Koji je to Dodikov interes da polovinu suvereniteta u Parlamentu BiH, koji sada ima RS žrtvuje za trećinu - pita Pandurević.
Ovako radikalna izmjena Dejtonskog sporazuma, smatra ona, značila bi otvaranje Pandorine kutije i stavljanje van snage Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- To znači da nas više ni garanti Dejtona ne bi mogli zaštititi, jer on više ne bi postojao. Dodik treba javnosti u RS objasniti zašto probleme iz Vašingtonskog sporazuma kojim je uspostavljena muslimansko-hrvatska federacija, kako se tada zvala, prebacuje u Dejtonski sporazum, stavljajući na kocku opstanak RS - ustvrdila je Pandurević.
Potpredsjednica SDS-a ističe da SDS nema ništa protiv da se u okviru Ustava Federacije, koji je dio Vašingtonskog sporazuma, izvrši reorganizacija kantona, ako se to strane u Federaciji dogovore, ali da neće dozvoliti zadiranje u dejtonski Ustav BiH.
- Dodik treba znati da nikada neće dobiti dvotrećinsku većinu iz RS da formira treći entitet i uništi Republiku Srpsku. Nije mi jasno zašto se on više bori za treći entitet od Hrvata u BiH i zašto je agent hrvatskih nacionalnih interesa na štetu srpskih – kazala je Pandurević.
Čudna je, kaže, ''ta Dodikova simbioza s Hrvatskom''.

Pandurević: Dodik stavlja na kocku opstanak RS

Vlada Republike Srpske (RS) je prošle godine za realizaciju Programa rješavanja problema raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica izdvojila sredstva u iznosu od 7.484.787,95 KM.
U pitanju su namjenska sredstva za direktnu pomoć povratnicima, izbjeglim i raseljenim, te za isplatu ličnih primanja, materijalnih troškova i nabavku opreme, saopćeno je danas nakon sjednice entitetske vlade.
-Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica je u 2017. godini realizovalo sredstva u iznosu od 3.632.70,76 KM za rješavanje problema povratnika, izbjeglica i raseljenih, dok je 1.250.342,64 KM isplaćeno dobavljačima za neizmirene obaveze iz prethodnih godina, a vezane su za direktnu pomoć povratnicima izbjeglicama i raseljenim - navodi se u saopćenju.
Jedan od najznačajnijih efekata ovog programa jeste to što je, kako se dodaje, obezbijeđen alternativni smještaj za 2780 porodica. Također, osigurana su finansijska sredstva i za zdravstveno osiguranje 379 porodica iz reda izbjeglica, raseljenih i povratnika; obnovu 38 vjerskih objekata; izgradnju šest društvenih domova; 110 korisnika kao podrška projektima iz oblasti zanatstva; 48 korisnika kao podrška održivom povratku; stambeno zbrinjavanje 33 porodice ize reda reda izbjeglica, raseljenih lica i povratnika; 13 infrastrukturnih projekata kao i za dva finansijska subjekta koja promovišu i pružaju podršku realizaciji planova održivog povratka.
Entitetsko Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica osim ovog programa realizuje i posebne projekte-programe koji se finansiraju iz kreditnih, donatorskih sredstava i koji nisu obuhvaćeni ovim izvještajem.
Vlada RS-a je danas usvojila i Informaciju o problemu funkcionisanja i finansiranja nastave u odjeljenju u Srebrenici Pravnog fakulteta Pale, Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Zaduženo je Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo finansija da s ciljem funkcionisanja Odjeljenja u Srebrenici Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu obezbijede finansijska sredstva u iznosu od 150.000 KM, u skladu sa preuzetim obavezama prilikom osnivanja Odjeljenja.

Za rješavanje problema povratnika i raseljenih u RS 7,4 miliona KM

Na teritoriju općine Ljubinje uskoro bi trebala početi izgradnja prve solarne elektrane na ovom području.

<h2>Definirati uvjete 
</h2>

Naime, Vlada RS donijela je odluku o dodjeli koncesije, a uskoro će biti izabrana najpovoljnija ponuda. Vrijednost ove investicije procjenjuje se na oko 70 miliona eura, a dobrobit bi bila višestruka, ne samo za Ljubinje već i za Hercegovinu. Za izgradnju solarne elektrane zainteresirane su kompanije „IFS Solar“ iz Turske i „Schall-Invest“ iz Austrije. 


Prema riječima načelnika općine Ljubinje Darka Krunića, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS priprema tendersku dokumentaciju kojom će biti definirani uvjeti za dodjelu koncesije i raspisivanje javnog poziva.


- Solarna elektrana koju bi gradila kompanija „IFS Solar“ imala bi snagu od 65 megavata i procijenjenu godišnju proizvodnju od 104 gigavatsata, dok bi četiri elektrane koje predlaže ”Schall-Invest” imale ukupnu snagu oko 80 megavata. S tom snagom i brojem sunčanih dana 400.000 do 500.000 maraka bi bio povrat Općini Ljubinje na godišnjem nivou - pojasnio je Krunić.


Dodao je da bi ovo znatno podebljalo općinsku kasu i omogućilo ulaganja u infrastrukturu te otvorilo nova radna mjesta. 


Dalibor Muratović, direktor Direkcije za distribuciju ''Elektroprivrede Republike Srpske'', kaže da bi se ovim Ljubinje priključilo općini Bileća i gradu Trebinju, gdje već postoje solarne elektrane. 


Ukupna snaga 


- Na području Trebinja i Bileće ima osam solarnih elektrana i ukupna instalirana snaga objekata u istočnoj Hercegovini je oko 1,4 megavata. Potencijal je vrlo velik i proizvodnja solarnih elektrana na području istočne Hercegovine mnogo veća ako se poredi s kontinentalnim dijelom BiH, a posebno Evrope - istakao je Muratović. 


Prednost Turcima&nbsp; 

Raspisivanje javnog poziva očekuje se krajem ovog mjeseca, a pravo da se prijave imaju i drugi zainteresirani investitori. No, ističu nadležni, prednost pri bodovanju ponuda će imati turska kompanija, koja je i pokrenula inicijativu.

U Ljubinju očekuju izgradnju solarne elektrane vrijedne 70 miliona eura

Velimir Stojanović, rođen u Velinom Selu kod Bijeljine, inovatorstvom se bavi više od 30 godina i do sada ima osam registriranih patenata, ali, kako kaže, još čeka svoju životnu šansu.Bez koristi - Više od tri decenije bavim se inovatorstvom i izradom patenata, ali od svega ovoga do sada nisam imao neku naročitu materijalnu korist. Naprotiv, za održavanje patenata i njihovo obnavljanje svake godine utrošim oko 650 eura. U penziji sam i to je za mene veliki izdatak. Još čekam da se neko zainteresira i otkupi neki od mojih patenata - kaže Stojanović.U Institutu za intelektualno vlasništvo u Sarajevu Stojanović je registrirao i patent pod nazivom “Turbina s promjenljivom geometrijom kretanja lopatica”. Na osnovu urađenog prototipa, Stojanović kaže da se njegova turbine može koristiti za vjetroturbine i elektrane koje bi koristile pogonsku snagu morskih struja.Dva rotoraDodaje da je pripremio i hidro permanentno magnetni rotor te hidrogravitacioni rotor, a da planira i dalje da se bavi inovatorstvom, dokle ga god bude zdravlje služilo.

Stojanović ima osam registriranih patenata, ali ih još niko nije otkupio

Nebojša Miljuš, komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor, potvrdio je da je putna dionica Prijedor - Bišćani trenutno prohodna. - Na putu su manje količine vode, ali se tim putem, nakon što se Sana povukla, može saobraćati. Sutra, ukoliko ne bude nekih iznenađenja, planiramo čišćenje ove ceste, tako da će u potpunosti biti osposobljena za saobraćaj - rekao je Miljuš.Dodaje da je vodostaj rijeke Sane u Prijedoru u 15 sati iznosio 415 centimetara, odnosno pet manje od kritične tačke.

Prohodan put Prijedor - Bišćani

Nihad Forić, trenutno najveći kozarački voćar koji na dva hektara ima hiljadu stabala višnje, oko 900 stabala šljive i 200 jabuke, kaže da je ova zima dobrodošla voćarima.&nbsp;
- Zaustavila je vegetaciju koja je počela u januaru. I februarske snježne padavine s minusima koji bitno ne mogu naštetiti voću išli su u prilog voćarima. Zato se i nadamo da će ove godine biti manje šanse za pojavu tih kasnih mrazeva koji su nam najveći problem ovdje, na području Potkozarja - kaže Forić, koji je prošle godine bio jedan od oko 70 prijedorskih voćara kojima su aprilski mrazevi pričinili ogromnu štetu.&nbsp; &nbsp; 
Forić, koji je lijepo vrijeme iskoristio za rezidbu u jednom od svojih voćnjaka, naglašava da nije zadovoljan odnosom resornog ministarstva Vlade RS prema voćarima.

- Sami su sebi svrha. Dobivamo uglavnom simboličnu pomoć i podršku, a minimalna sredstva kojima raspolažu za ove namjene odlaze uglavnom onim većim. Šanse malih proizvođača da prežive ovu nelojalnu konkurenciju su minimalne - kaže Forić, koji je inače jedan od osnivača Udruženja prijedorskih voćara i od prošle godine i voćarske zadruge „Kooperative-Prijedor“.

Organiziranje distributivnog centra s hladnjačom bilo bi rješenje probleme za voćare Potkozarja. 
- Iako imamo Udruženje i zadrugu, sami smo preslabi da bismo mogli napraviti jedan značajniji pomak, jer nemamo adekvatne skladišne kapacitete, prije svega, hladnjaču, gdje bismo mogli skladištiti i tokom cijele godine prodavati voće - kaže Forić.
Rakija, sokovi, likeri 
Forić jednu količinu šljive, jabuke i višnje prerađuje u različite vrste rakija, sokova i likera.
- Prvu klasu u svježem stanju plasiram na tržište preko partnera s kojim već deset godina imam jednu kvalitetnu saradnju. I to u zelenu pijacu u Banjoj Luci, odakle se voćem snabdijevaju, između ostalih, trgovine i piljare - kaže Forić, koji u punom rodu ima između 12 i 15 tona višnje.

Nelojalna konkurencija ugrožava male proizvođače

Kompanija Slobodana Stankovića „Integra inženjering“ gradi hotel na mjestu zgrade nekadašnjeg Radija RS, koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila ambijentalnom cjelinom i dodijelila mu status nacionalnog spomenika.Ustavni sud RS je u aprilu prošle godine utvrdio da regulacioni plan koji je prethodno usvojila Skupština grada Banje Luke nije u skladu sa zakonom. Tim regulacionim planom bili su omogućeni rušenje starog i gradnja novog objekta, ali gradnja nikad nije zaustavljena.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nedavno je ponovo razmatrala kompletan prostor i omogućila rušenje i gradnju novog objekta na mjestu objekta Radija. Predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Goran Milojević potvrdio je da se Komisija bavila ambijentalnom cjelinom u sklopu koje se nalazi i gradilište „Integra inženjeringa“. 
- Taj dio Banje Luke nalazio se na privremenoj listi za zaštitu spomenika. Komisija nikad nije zvanično upoznata s odlukom Ustavnog suda RS kojom se gradnja hotela proglašava protuzakonitom - kazao je Milojević.
 
Odbornik NDP-a u Skupštini grada Banje Luke Mirna-Savić Banjac za „Avaz“ kaže da je nedopustivo da se na tom mjestu gradi hotel i podsjeća da je cijeli kompleks proglašen ambijentalnom cjelinom. 

- Predugo se u Banjoj Luci gradi bez snažnog i tačnog urbanističkog plana. Gradonačelnik Banje Luke je angažirao i gradskog arhitektu, ali vidimo da to ne pomaže mnogo - istakla je Savić-Banjac. 

Slobodan Stanković nije odgovarao na naše pozive, a u „Integri“ su nam rekli da nemaju komentar na ove odluke.

Politička pozadina odluke&nbsp; 
U Centru za životnu sredinu smatraju da odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ima političku pozadinu jer se postavlja pitanje zašto Komisija nije reagirala na vrijeme kada je javnost saznala za manipulaciju ovim nacionalnim spomenikom.

U ovoj organizaciji apsurdnim nazivaju i to što Komisija koja treba da se bavi zaštitom spomenika predlaže upotrebu savremenih metoda prilikom gradnje novih objekata u ambijentalnoj cjelini.

Banja Luka: Na mjestu nacionalnog spomenika niče hotel

Crne uniforme, četničke kokarde, zastave, među kojima je na najdužem štapu bila ona sa likom Vladimira Putina, preplavile su danas Višegrad.Pripadnici Ravnogorskog pokreta (RP), uglavnom iz RS i Srbije, okupili su se u mjestu Undrulje, kojem su nakon rata dali ime Draževina, gdje je prije 72 godine, u akciji OZNA-e, uhapšen četnički komandant Draža Mihailović, a njegovi pratioci Nikola Majstorović, Dragiša Vasiljević i Blagoje Kovač likvidirani.Prethodno, delegacije RP i Boračke organizacije RS položile su cvijeće kraj spomenika srpskim borcima u centru grada. Predsjednik Ravnogorskog pokreta RS Jovo Vukeljić kaže da je historija, koju je i sam učio u školi, bila zla za sve narode, a da je po onoj "pravoj" Draža prvi u porobljenoj Evropi digao ustanak protiv fašista.U svojim ranijim obraćanjima on je prizivao rat, tvrdio da granice na Drini nema, a ravnogorce predstavljao kao vojsku spremnu da vrati izgubljene teritorije.– Ja nisam govorio u kontekstu da će u Bosni biti rata, jer ko smo mi, organizacija, da projektujemo i nagovještavamo rat. I ovaj protekli rat i eventualno budući su projektovali stranci i ako ga bude on će početi od njih – kazao je novinarima Vukeljić.Navodi da je RS skoro pa država, te da je njena nezavisnost politički cilj.– Naravno da ima ljudi koji su protiv toga i mi poštujemo takav stav, kao što želimo da se poštuje i naš stav. Mi imamo pravo na politički projekat koji se zove RS nezavisna država – dodaje Vukeljić, te da to ne treba biti povod za sukob.
Na poruke koje se odašilju sa skupova Ravnogorskog pokreta, parade paravojne formacije koja nosi uniforme, zastave i poštuje vojničke komande, a registrirana je kao nevladina organizacija, godinama već upozoravaju antifašisti iz regiona, ali i predstavnici Bošnjaka u Višegradu.Predsjednik SO Višegrad Bilal Memišević tvrdi da će Ravnogorci i svi slični njima Bosnu uspjeti razbiti onda kada fizičari pocijepaju atom.– Nama nije drago da nas sa ovom ideologijom podsjećaju na godine našeg stradanja, ali njima i svim drugim iz Višegrada želim poručiti da je to uzaludna priča. Godine 1485. Bajazid je izgradio Carevu džamiju u Višegradu. I prije Bajazida i poslije njega kroz Višegrad su prošle razne vojske, osvajači i negatori BiH. Svih njih danas nema, a BiH i Careva džamija u Višegradu i danas postoje. Kao što je atom nedjeljiv, tako je i Bosna nedjeljiva – ističe Memišević.Dodaje da ovakvim paradama kumuju politike Srbije i RS, ali da u BiH postoje i snage koje su kroz cijelu njenu historiju branile ovu državu, njeno jedinstvo i različitosti.

Vukeljić: Nezavisna RS politički cilj; Memišević: BiH je nedjeljiva poput atoma

Foto: D. StojnićPripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor danas su u popodnevnim satima u Gomjenici kod Prijedora prvi put upotrijebili veliku vatrogasnu pumpu, kako bi ispumpali veću količinu vode koja je nakon propuštanja nasipa na rijeci Sani priprijetila jednom broju domaćinstava u ovom naselju.
- Bila je ugrožena i škola, a upitna i nastava koja će nakon ove intervencije sutra biti normalno nastavljena – kaže Nebojša Miljuš, komandir TVJ Prijedor. Dodaje da vatrogasci tokom ovih poplava nisu imali nekih većih intervencija, kao i da ih pravi posao, ukoliko dođe do povlačenja vode, čeka tek sutra.
- Kako bi izvukli vodu iz podruma i drugih objekata koji su poplavljeni, danas smo jednu ženu iz poplavljene kuće prevezli do ljekara i vratili je. Noć smo proveli u Raškovcu na sanaciji nasipa, no u ovom trenutku najvažnije je da vodostaj Sane opada - kazao je Miljuš 
Pumpa koju posjeduje TVJ Prijedor koštala je 400.000 maraka i nabavljena je posredstvom Vatrogasnog saveza RS. U minuti može maksimalno izbaciti 20.000 litara vode.

Prijedor: Vatrogasci upotrijebili novu pumpu

Vodostaj Sane u Prijedoru konačno je počeo padati.Prema riječima Draška Đenadije, stručnog saradnika za poslove Civilne zaštite, vodostaj je od posljednjeg mjerenja, koje je iznosilo 454 centimetra, niži za dva centimetra. - Očekujemo daljnji trend pada, a na osnovu informacija koje dobivamo uzvodno iz Ključa i Sanskog Mosta, ali i na osnovu uvida na terenu koji stalno obilazimo - kazao je Đenadija.Naveo je da je voda s izvorišta u Tukovima, prema informacijama koje je dobio iz gradskog "Vodovoda" u Prijedoru, potpuno ispravna za piće.
- Iz preventivnih razloga na snazi je režim pojačanog hlorisanja - dodao je Đenadija.

Prijedor: Vodostaj Sane konačno u padu

Ljudska humanost ne poznaje granice, a najbolji primjeri za to su davaoci krvi. Danilo Mirković (46) iz Zvornika poznat je baš po tome. On je do sada 50 puta dao dragocjenu tečnost, a već 29 godina je dobrovoljni davalac.&nbsp; 
Njegova trojica braće Branislav, koji živi u Zvorniku, te Predrag i Nenad, koji žive u Višegradu, također su dobrovoljni davaoci.

- Nas četvorica smo zajedno do sada više od 300 puta dali krv - kaže Danilo. 

Zbog činjenice da ima rijetku krvnu grupu, AB pozitivnu, u posljednje vrijeme krv najčešće daje po pozivu.

- Planiram biti davalac dok god me zdravlje služi - ističe Mirković i dodaje da je dva puta zbog hitnosti slučaja krv davao direktno iz vene u venu.

Za svoju humanost od Grada Zvornika dobio je srebrenu plaketu „Stanko Nikolić“, kao i priznanje od MUP-a RS, čiji je pripadnik 23 godine.

Zvorničanin za 29 godina krv dao 50 puta

Stanje sigurnosti na području koje operativno pokriva Policijska uprava Trebinje je zadovoljavajuće, rekao je na redovnoj pres-konferenciji za novinare načelnik Policijske uprave Trebinje Žarko Laketa.&nbsp; - U toku februara evidentirano je 29 krivičnih djela, 28 saobraćajnih nezgoda i 9 slučajeva narušavanja javnog reda i mira, što je po uporednim pokazateljima manje u odnosu na isti period prošle godine - naveo je Laketa i dodao da je PU Trebinje od početka godine izvela 123 operativno taktičke radnje, a sve je objavljeno u skladu s planovima Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
- Iz oblasti nedozvoljenog držanja opojnih droga od januara ove godine do danas evidentirano je 28 prekršaja, a kontrolom rada ugostiteljskih objekata zaplijenjeno je pet paketića opojne droge spid namijenjene za daljnju distribuciju - pojasnio je Laketa i dodao da je u odnosu na februar prošle godine evidentirano manje prekršaja iz oblasti narušavanja javnog reda i mira, manje je i saobraćajnih nezgoda, a neznatno više krivičnih djela iz oblasti Općeg kriminaliteta.
Laketa je istaknuo da su pripadnici Policijske uprave Trebinje u protekla dva mjeseca uhapsili 55 migranata koji su ilegalno prešli granicu, među kojima je bilo najviše Sirijaca (47).
Pripadnici Odjeljenja za borbu protiv terorizma, ekstremizma i istrage ratnih zločina Policijske uprave Trebinje, te policijskih stanica Trebinje i Gacko su kod 22-godišnjeg N.C. iz Gacka našli više pušaka i više desetina metaka prilikom pretresa na dvije lokacije u Gacku.
- Operativnim radom na terenu policijski službenici su stekli sumnje da navedena osoba posjeduje određenu količinu oružja i municije, a po naredbi Osnovnog suda u Trebinju pretresi su izvršeni na dvije lokacije u Gacku - naglasio je Laketa i dodao da je N. C. saslušan u svojstvu osumnjičenog za počinjeno krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Žarko Laketa: Stanje sigurnosti u Trebinju zadovoljavajuće

Vijeće naroda Republike Srpske (RS) razmatrat će 21. marta veto Bošnjaka na Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju, jer se njime, kako smatraju, negira postojanje bosanskog jezika.
Klub Bošnjaka je 5. marta podnio zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa na taj zakon, te ukazuju da se njime u potpunosti odbacuje bosanski jezik, budući da se u zakonu o nazivu jezika bošnjačkog naroda govori uopštenije nego u Ustavu RS-a.
U entitetskom Ustavu stoji da su u RS u upotrebi jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, a sada je u Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju je navedeno jezik konstitutivnih naroda.
Potpredsjedavajući Vijeća naroda RS Kemo Čamdžija danas je pojasnio da su na zakon podnijeli tri amandamana, kojim traže da se kao nazivi jezika u zakonu navede – srpski, bosanski i hrvatski jezik.
On je rekao da je takvo rješenje predviđeno i u sličnom zakonu u Kantonu Sarajevo.
U preostalim amandmanima dali su svoje prijedloge u vezi s načinom konstituisanja i nacionalnom strukturom školskih odbora, odnosno savjeta.
Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju usvojen je 22. februara, na trećem nastavku zasjedanja Narodne skupštine RS.
Ukoliko na Vijećeu naroda ne bude dogovora, veto Bošnjaka razmatrat će Zajednička komisija, a ako ni tada ne bude saglasnosti konačnu riječ dat će Ustavni sud RS.

Vijeća naroda RS 21. marta o vetu Bošnjaka na Zakon o srednjem obrazovanju

Na imanju porodice Simić u zaseoku Ogorelica u Velikoj Obarskoj kod Bijeljene počela je sadnja ranog povrća u plastenicima.&nbsp;&nbsp; 
Uprkos minusima i snježnim padavinama, Simići su uspješno uzgojili rasad ranog kupusa, a za 15 do 20 dana počet će sa sadnjom krastavca i paprike. Povrće uzgajaju u plastenicima ukupne površine od skoro jednog hektara.

Miladina, njegovu suprugu Gordanu i sinove Gorana i Duška zatekli smo u jednom od plastenika. Sadnja ranog kupusa obavit će se za jedan dan. Simići kažu da ovaj posao kasni petnaestak dana zbog niskih dnevnih temperatura.

Goran Simić (27), po zanimanju medicinski tehničar, i njegov brat Duško (34), koji je završio Fakultet poslovne ekonomije, nakon djetinjstva i školovanja provedenog u gradu, odlučili su da se ozbiljnije posvete poljoprivrednoj proizvodnji. Obojica su oženjena, Goran ima dva sina, a Duško dvije kćerke. Goran kaže da već pet godina radi u zdravstvu. 

- Vidim da materijalna situacija u zdravstvu postaje teška i odlučio sam da se više posvetim proizvodnji povrća na očevom imanju. I moja supruga je ljekar. Djecu treba upisati u vrtić, supruga Bojana mora na specijalizaciju, život u gradu postaje sve skuplji. U prošloj godini dobro smo prošli s lubenicom. Da nema prihoda na selu, teško bi se moglo opstati u gradu – ističe Goran.

Kaže da su on i brat odlučili da se u narednim godinama ozbiljnije bave poljoprivrednom proizvodnjom i uzgojem povrća.

Vlaga u paviljonima, zidovi zeleni i osipaju se, podovi puni vode

Obustavljena nabavka radara i kamera po principu javno–privatnog partnerstva

Pandurević: Dodik stavlja na kocku opstanak RS

Za rješavanje problema povratnika i raseljenih u RS 7,4 miliona KM

U Ljubinju očekuju izgradnju solarne elektrane vrijedne 70 miliona eura

Stojanović ima osam registriranih patenata, ali ih još niko nije otkupio

Prohodan put Prijedor - Bišćani

Nelojalna konkurencija ugrožava male proizvođače

Banja Luka: Na mjestu nacionalnog spomenika niče hotel

Vukeljić: Nezavisna RS politički cilj; Memišević: BiH je nedjeljiva poput atoma

Prijedor: Vatrogasci upotrijebili novu pumpu

Prijedor: Vodostaj Sane konačno u padu

Zvorničanin za 29 godina krv dao 50 puta

Žarko Laketa: Stanje sigurnosti u Trebinju zadovoljavajuće

Vijeća naroda RS 21. marta o vetu Bošnjaka na Zakon o srednjem obrazovanju

Goran bijeli mantil zamijenio motikom

Republika Srpska

Vlaga u paviljonima, zidovi zeleni i osipaju se, podovi puni vode

Obustavljena nabavka radara i kamera po principu javno–privatnog partnerstva

Pandurević: Dodik stavlja na kocku opstanak RS

Za rješavanje problema povratnika i raseljenih u RS 7,4 miliona KM

U Ljubinju očekuju izgradnju solarne elektrane vrijedne 70 miliona eura

Stojanović ima osam registriranih patenata, ali ih još niko nije otkupio

Prohodan put Prijedor - Bišćani

Nelojalna konkurencija ugrožava male proizvođače

Banja Luka: Na mjestu nacionalnog spomenika niče hotel

Vukeljić: Nezavisna RS politički cilj; Memišević: BiH je nedjeljiva poput atoma

Prijedor: Vatrogasci upotrijebili novu pumpu

Prijedor: Vodostaj Sane konačno u padu

Zvorničanin za 29 godina krv dao 50 puta

Žarko Laketa: Stanje sigurnosti u Trebinju zadovoljavajuće

Vijeća naroda RS 21. marta o vetu Bošnjaka na Zakon o srednjem obrazovanju

Goran bijeli mantil zamijenio motikom