Od aprila ili maja ove godine uslijedit će vanredno povećanje penzija za dodatnih dva posto - potvrdio je Mladen Milić, direktor Penzionog i invalidskog fonda Republike Srpske.
Direktor Fonda, jedne od najvećih institucija u Republici Srpskoj, koja servisira više od 560.000 osiguranika i korisnika, Milić je naglasio da je zadovoljan rezultatima u protekloj godini, u kojoj je obilježeno 25 godina postojanja Fonda.
- Zabilježen je najveći broj osiguranika do sada, prihodi po osnovu doprinosa su dostigli 799 miliona KM, smanjen je broj neriješenih zahtjeva za ostvarivanje penzije, dobili smo pozitivan revizorski izveštaj bez ijedne preporuke, što je prvi takav izvještaj dat jednoj instituciji - dodao je Milić.
Na pitanje kakva je situacija u odnosu broja zaposlenih i penzionera, Milić kaže da je u toku protekle godine brže rastao broj osiguranika u odnosu na broj korisnika prava, tako je na kraju protekle godine zabilježen odnos od 1,16:1 u korist osiguranika, što je za tri promila bolji odnos u odnosu na 2016. godinu.
- Trudimo se stalno da budemo profesionalni i efikasni u svom poslovanju. Prije samo sedam-osam godina imali smo 30.000 zahtjeva za ostvarivanje prava gdje su osiguranici čekali mjesecima i godinama na dobivanje rješenja, a danas u radu imamo ispod 2.500 zahtjeva, dakle 12 puta manje ili nešto malo više od mjesečnog broja primljenih zahtjeva. Prošlu godinu smo završili sa najpovoljnijom strukturom korisnika od kada postoji Fond. Strukturu korisnika čini 55,79 odsto na starosnu penziju, 29,23 posto na porodičnu, 14,87 posto na invalidsku penziju i 0,11 posto ostalih - naveo je Milić.
Što se tiče borbe sa nelegalnim korisnicima penzija,Milić navodi da je u proteklih šest godina privremeno obustavljena isplata oko 175.000 penzija, dok je u isplatu vraćena svaka četvrta, čime je ostvarena ušteda preko 30 miliona KM.
- Imamo odličnu saradnju sa zdravstvenim ustanovama, fakultetima i školama u RS što nam omogućava otkrivanje nelegalnih korisnika na invalidsku, odnosno porodičnu penziju. Podnijeli smo nekoliko stotina krivičnih prijava za razne zloupotrebe - istakao je Milić.
- Odlukom o prelasku Fonda na trezorski princip, Vlada RS je pokazala da vodi odgovornu politiku i da je više od 260.000 korisnika prioritet u isplati iz budžeta. Sve penzije se na vrijeme isplaćuju, a u proteklih pet godina su povećane preko 15,5 posto - podvukao je direktor Fonda.

Najave iz PIO RS: Penzije će biti povećane za dva posto

Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je danas Prijedlog akcionog plana za realizaciju mjera za ovu godinu, koji se, između ostalog, zasniva i na Reformskoj agendi za Bosnu i Hercegovinu.
Akcioni plan obuhvata i Pismo namjere sa Međunarodnim monetarnim fondom, koje je usaglašeno sa svim nivoima vlasti u BiH, na sjednici Fiskalnog vijeća BiH, održanoj 20. decembra 2017. godine.
U plan Vlade uključen je&nbsp; i Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018.-2020. godina, koji su 10. decembra 2017. zaključili Vlada i Unija udruženja poslodavaca RSa.
Također, akcioni plan obuhvatio je i Program ekonomskih reformi RSa za period 2018.-2020. godina te Memorandum o zajedničkim mjerama za period 2018.-2020. godina, koji su zaključili Vlada i Savez sindikata RS krajem prošle godine.
- Namjera je da se jednim akcionim planom obuhvate sve mjere koje su dogovorene i usvojene kroz različite dokumente, a koje se u suštini zasnivaju na dva ključna dokumenta, Reformskoj agendi i Programu ekonomskih reformi RS za period 2018.-2020. godina – naglašava se u saopćenju iz entitetske vlade, nakon radno-konsultativne sjednice.
Realizaciju mjera datih u ovom akcionom planu za 2018. godinu pratit će, kvartalno, implementacioni odbori.
Pojedine mjere, čija je potpuna implementacija predviđena u godinama nakon 2018., date su u akcionom planu, jer će njihova realizacija biti započeta u ovoj godini.

Reformska agenda i Program ekonomskih reformi osnove akcionog plana Vlade RS

Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da još nema dogovora u vezi sa tržištem gasa u BiH.&nbsp; "Ostalo je da se razgovara u vezi toga i prijedloga određenog zakona koji je u prethodnom periodu izrađivala Energetska zajednica na osnovu određenih sugestija učesnika iz BiH, ali još nema konačnog rješenja", rekla je Cvijanović novinarima u Banja Luci.
Ona je naglasila da je metodologija nešto što može biti vezano za regulatora na nivou BiH, ali da sve ostalo, od tarifiranja i svih operativnih, tehničkih i provedbenih rješenja mora biti na entitetu.
Navela je da u energetskoj strategiji RS ova oblast zauzima značajan segment, te da je usvojen Zakon o gasu Republike Srpske.
"Izradili smo zakon o gasu s obzirom da je to naša nadležnost. Zakon je u potpunosti usklađen sa evropskom regulativom", zaključila je Cvijanović.

Cvijanović: Još nema dogovora u vezi sa tržištem gasa u BiH

U toku naredne sedmice u Banjoj Luci će biti održan sastanak probosanskih stranaka koji će inicirati SDP i nezavisni blok. Šef Kluba Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Admir Čavka (SBB) pozdravlja ovo okupljanje i ističe da će podržati ovu inicijativu.&nbsp;&nbsp; - Savez za bolju budućnost BiH održao je sličan sastanak u Banjoj Luci, u oktobru prošle godine. Kao državotvorna stranka SBB je do sada podržao svako probosansko okupljanje u BiH – istakao je Čavka. 
Čavka podsjeća da je lider SBB BiH Fahrudin Radončić prvi podržao zajedničko okupljanje probosanskih snaga u Srebrenici 2012. godine. Tada je i SBB BiH podržao Ćamila Durakovića za načelnika Srebrenice. 
- Nama nije smetalo što je Duraković tada tek izašao iz SDA. Kasnije je SBB BiH bezuslovno podržao projekat koalicije Domovina 2014. godine, kao i sve kandidate SDA koji su imenovani na ključne pozicije u RS. I na posljednjim lokalnim izborima smo podržali Durakovića za načelnika Srebrenice – kazao je Čavka. 
On dodaje da je SBB oduvijek bio dio rješenja za svaki problem u BiH, ali nikada i generator tih problema. Čavka ističe da SBB nikada nije uslovljavao svoje učešće u pojedinim političkim borbama foteljama u parlamentima ili javnim ustanovama. 
- Nas zanima narod koji živi u RS. Borimo se da on tu ostane i opstane. SBB BiH će ovoga puta zasigurno biti jedan od nosilaca okupljanja probosanske ideje u manjem bh. entitetu. Evropske integracije kao put ka NATO savezu su ključ stabilnosti i upravo ka tome ćemo težiti – kazao je Čavka.

Čavka: Podrška okupljanju probosanskih stranaka u RS

Više od 100 mališana u Zvorniku nalazi se na listi čekanja za dječiji vrtić zbog čega se Gradska uprava odlučila na kupovinu prostora kako bi se riješio ovaj problem. Prema najavama, u zgradi koja se pravi u naselju B-blokovi, bit će kupljen prostor od skoro 600 kvadrata gdje će biti smještene četiri starosne grupe mališana. Prema riječima Vukomira Stakovića, direktora Dječijeg vrtića “Naša radost”, na ovaj način će biti riješen njihov najveći problem.&nbsp; 
- Gradska uprava s nama već duže vrijeme planira proširivanje kapaciteta vrtića, jer se proširenje postojećeg od prije nekoliko godina pokazalo kao nedovoljno. Trenutno na listi čekanja imamo više od 100 mališana, mada mislim da ih je i više, jer mnogi znaju za listu pa i ne prijavljuju djecu za vrtić. Stoga je odluka Gradske skupštine o kupovini novog prostora veoma značajna za rješavanje ovog problema – kaže Stanković.

Dodao je kako će vrtić dobiti skoro 600 kvadrata novog prostora, od čega bi skoro 450 kvadrata prizemlja i jednog sprata bio prostor za radne sobe, a ostatak kuhinja. Zamjenik gradonačelnika Zvornika Bojan Ivanović potvrdio je da je Gradska uprava kroz kreditno zaduženje planirala kupovinu prostora za potrebe dječijeg vrtića.

- Trudimo se da kroz sve naše aktivnosti osiguramo iste uvjete za boravak u vrtićima i pripremnoj nastavi i za djecu iz grada i sa sela – naveo je Ivanović.

Prema podacima iz Dečijeg vrtića “Naša radost”, u cjelodnevnom boravku u ovoj ustanovi ima 210 mališana, što su njihovi maksimalni kapaciteti, dok ih u poslijepodnevnom boravku u pripremnim odjeljenjima i igraonici ima 116.

Na listi čekanja 100 mališana Dječijeg vrtića “Naša radost”

Govoreći o ulaganju u razvojne projekte u proteklih deset godina u općini Bratunac, kada je za obnovu infrastrukture i drugih objekata uloženo više od 100 miliona maraka, načelnik ove općine Nedeljko Mlađenović posebno naglašava postignute rezultate u prošloj godini te smatra da su građani zadovoljni realizacijom svih projekata.&nbsp; 
Najuspješnija godina

Kaže da je samo prošle godine na području ove općine utrošeno više od 50 miliona maraka za realizaciju kapitalnih, infrastrukturnih i drugih projekata. Mlađenović smatra da je ova godina najuspješnija od prestanka rata.

- Završeni su gradnja moderne zgrade Doma zdravlja, gradski vodovod, koji nije obnavljan više od pedeset godina, a tu je i sistem za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, vrijedan osam miliona maraka, koji je obuhvatio sva sela. Potpuno je regulirano korito rijeke Križevice, koja protječe kroz grad i nekoliko prigradskih naselja. Asfaltirano je više od 100 kilometara lokalnih puteva, izgrađeno je nekoliko objekata za socijalno zbrinjavanje, kao i niz drugih projekata - sa zadovoljstvom ističe načelnik Mlađenović.

Na pitanje je li se moglo više uraditi, Mlađenović potvrdno odgovora. Kaže da je u proteklom periodu realizirano skoro 70 posto planiranih projekata. Naglašava da bi i ostali projekti bili realizirani da nije bilo problema oko čestog konstituiranja skupštinske većine, gdje se uzalud trošilo dosta vremena, a projekti i novac su čekali. Sve je to utjecalo na donošenje odluke za raspisivanje tendera.

Otpadne vode


Kada su u pitanju projekti u ovoj godini, Mlađenović u prioritete stavlja rješavanje otpadnih voda, asfaltiranje regionalnog puta Bratunac – Drinjača i Bratunac – Skelani preko Fakovića. Svakako će, kaže, u ovoj godini biti završeni radovi na pristupnim putevima za Granični prijelaz u Pobuđu, gdje je na rijeci Drini završen novi most, koji se još ne koristi.

Nova općinska zgrada	



Mlađenović najavljuje da će ove godine početi gradnja nove općinske zgrade, jer je postojeća stara više od stotinu godina i neuvjetna za rad. Kaže da je projektna i druga dokumentacija pripremljena, a odabrano je i zemljište. 



- Svi infrastrukturni i drugi realizirani projekti bili su uvjet za investiciona ulaganja. Više investitora u ovu općinu uložilo je 25 miliona maraka, a posao je dobilo 400 radnika – kaže Mlađenović.&nbsp;

Nedjeljko Mlađenović, načelnik općine Bratunac: U kapitalne projekte lani uloženo više od 50 miliona maraka

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje iz decembra prošle godine, u općini Srebrenica na posao čeka 1.811 osoba, od kojih 1.280 aktivno traži zaposlenje, dok je 531 osoba na evidenciji radi ostvarivanja zakonskih prava.&nbsp; 
Kada je u pitanju kvalifikaciona struktura, na evidenciji je 481 nekvalificirani radnik, kvalificiranih je 346, polukvalificiranih 34 i 81 visokokvalificirani radnik. Sa srednjom školom je 322 i s višom stručnom spremom 14 osoba. U ovoj maloj općini osam magistara godinama čeka na zaposlenje. 

U Općini Srebrenica najavljuju da će ove godine broj nezaposlenih biti znatno smanjen, jer je Općina vlastitim sredstvima obnovila nekoliko pogona za investitore. U dva pogona u Skelanima ove godine bit će pokrenuta proizvodnja i posao bi moglo dobiti skoro 100 radnika, dok je u novoj hali u Potočarima planirana proizvodnja metalnih proizvoda, gdje bi trebalo raditi stotinjak radnika. 

Općina je kupila i halu bivšeg preduzeća “Srebrenica – prevoz” i tu će ove godine u drvnoj industriji u prvoj fazi biti zaposleno 150 osoba.

Zavod za zapošljavanje Srebrenica: Na posao čeka 1.811 osoba

U prijedorskoj Filijali za zapošljavanje, koja obuhvata grad Prijedor i pet općina, i dalje su izuzetno traženi inžinjeri svih struka, pogotovo hidro, mašinski, elektroinžinjeri, ali i matematičari, fizičari, biolozi, defektolozi, biolozi, logopedi...&nbsp; 
Dobri rezultati&nbsp;&nbsp;Kad je riječ o zanatskim zanimanjima, poslodavcima su najinteresantniji dobri majstori, obućari, krojači, livci, operateri na CNC mašinama, stolari, obrađivači stakla, pa čak i instalateri solarnih panela.
Potvrdio nam je ovo Zdravko Suvajac, rukovodilac Filijale JU Fonda za zapošljavanje RS.
&nbsp;On je dodao da je samo u prošloj godini na nivou Filijale posao dobio 4.901 aktivni tražilac posla.&nbsp;- To je 50 posto više nego u pretprošloj godini i definitivno najbolji postotak zapošljavanja u posljednjih 11 godina - rekao je Suvajac. 
Dodao je da se na evidenciji Filijale u Prijedoru trenutno nalazi 5.950 osoba, odnosno na području prijedorske regije 10.939 nezaposlenih, što je za 11 posto manje nego u 2016. godini. Neki od njih legalno odlaze i na rad u inozemstvo, i to putem Državne agencije za rad i zapošljavanje i JU Fond za zapošljavanje RS. No, taj broj je, prema njegovim riječima, prilično mali.
Deficitarne struke
- U decembru prošle godine posao u Sloveniji na ovaj način dobilo je sedam osoba, tri u Njemačkoj... Godišnje, to u prosjeku iznosi stotinjak onih koji na ovaj način dolaze do posla u EU - kazao je Suvajac i dodao da su u inozemstvu najtraženije deficitarne struke, i to njegovatelji, vozači teretnih vozila i, naravno, zanatlije. 

5.950&nbsp;osoba trenutno na evidenciji nezaposlenih u Prijedoru&nbsp;

Prema podacima Filijale za zapošljavanje: U Prijedoru najtraženiji dobri majstori, pa i instalateri solarnih panela

Štednja građana u bankama u Republici Srpskoj (RS) krajem septembra 2017. iznosila je dvije milijarde i 161 milion KM i bilježi rast po stopi od šest posto, odnosno veća je za 121,8 miliona KM u odnosu na kraj 2016. godine.&nbsp; Podaci entitetske Agencije za bankarstvo pokazuju da je, od kraja 2008. godine kada je štednja iznosila 773 miliona KM (u četvrtom kvartalu 2008. godine zabilježen pad štednje) do 30. septembra 2017. godine, štednja porasla za 180 posto.
Najveća je oročena štednja i to u iznosu od milijardi i 674,8 miliona KM ili 78 posto ukupne štednje građana RS-a te štednje po viđenju u iznosu od 486,2 miliona KM ili 22 posto ukupnog iznosa.
- Povoljnija ročna struktura štednje, odnosno znatno veće učešće oročene štednje u ukupnoj štednji rezultat je povjerenja građana u banke – ocjenjuje se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.
Smatraju da tome doprinosi supervizija banaka i osiguranje depozita koji u osnovi imaju za cilj stabilan bankarski sektor i zaštitu deponenata.
U valutnoj strukturi štednje dominantno je učešće devizne štednje, koja iznosi milijardu i 492 miliona KM i čini 69 posto ukupne štednje i bilježi rast od šest posto ili nominalno povećanje za 91,3 miliona KM.
Kod pet banaka evidenatan je rast u rasponu od jedan do pet posto, kod jedne banke devizna štednja je porasla za 56 posto, kod jedne banke je manja za dva posto, dok je kod jedne banke devizna štednja ostala na približno istom nivou.
Štednja u konvertibilnim markama iznosi 661,5 miliona KM i čini 31 posto ukupne štednje sa stopom rasta od tri posto u odnosu na kraj 2016..
Odnos kredita građana i štednje građana je nepromijenjen u odnosu na kraj 2016. godine, što pokazuje da se iz štednje građana, bez tekućih računa građana, u cijelosti finansirala kreditna aktivnost građana.
- Ako uzmemo u obzir i tekuće račune građana, tada su ukupni depoziti građana veći od kredita građana za 31 posto, što znači da se značajan dio depozita građana prelijeva za finansiranje kredita drugim sektorima – navode iz Agencije za bankarstvo RS.
Tekući računi građana krajem septembra 2017. godine iznosili su 674,1 miliona KM sa stopom rasta od 11 posto u odnosu na kraj 2016.Ukupna štednja građana, uključujući i tekuće račune građana u septembru 2017. godine iznosila je dvije milijarde i 835,1 miliona KM sa stopom rasta od sedam posto u odnosu na kraj 2016. godine.

Građani u RS-u štede u devizama, manje povjerenje u KM

U Banjoj Luci danas je otvorena manifestacija "Ćevap fest", čiji je cilj promocija domaćih proizvoda i brendova. Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić istakao je da banjalučki ćevap prepoznaju i turisti koji dolaze u Banju Luku.

- Na današnjoj manifestaciji učestvuje šest roštiljnica, a nadam se da će ih narednih godina biti više. Banjalučki ćevap jedan je od proizvoda koji je karakteristika našeg grada, a već je pokrenuta inicijativa za njegovo brendiranje, odnosno za zaštitu geografskog porijekla - rekao je Radojičić.

Promoter "Ćevap festa" Nebojša Kuštrinović kaže da je banjalučki ćevap gastronomski brend koji zaslužuje više pažnje.

- Ponosan sam što je što je danas otvorena ova manifestacija. Svi koji smo malo stariji znamo da je banjalučki ćevap odavno postao gastronomski brend - rekao je Kuštrinović.

Na platou ispred "Kraša", kod Muzeja savremene umjetnosti RS, nalazi se nekoliko hiljada Banjalučana koji stoje u redu i čekaju svoju porciju. Velika porcija na svim štandovima je četiri KM, a mala dvije marke.

Otvorena manifestacija "Ćevap fest" u Banjoj Luci

Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik odbacio je medijske navode kako se u RS formiraju određene paravojne formacije.&nbsp; 
- Republika Srpska ima svoje Ustavom i zakonima predviđene institucije koje su u službi stabilnosti svih njenih građana, a konstrukcije koje su se pojavile na pojedinim portalima da "predsjednik Republike Milorad Dodik uz podršku Moskve formira paravojne jedinice" su izuzetno opasne i nisu u funkciji informisanja građana, saopšteno je iz kabineta predsjednika RS.
"Da je to tako svjedoči i činjenica da se autor spornog teksta nije pozvao ni na jednu provjerljivu činjenicu koja bi ukazivala na tačnost njegovih navoda o formiranju takvih jedinica u Republici Srpskoj", ističe se u saopštenju i dodaje da kabinet predsjednika Republike Srpske najodlučnije odbacuje takve spekulacije. 
&nbsp;

Dodik odbacuje navode da se u RS-u formiraju paravojne jedinice

Zbog održavanja manifestacije "Ćevap fest", od 10.00 sati 13. januara do 01.00 čas 14. januara bit će obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save (Narodnog pozorišta RS) do Ulice Marije Bursać (hotela 'Palas').&nbsp; Za vrijeme trajanja obustave, saobraćaj će regulisati i preusmjeravati službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova RS, pišu Nezavisne.
U toku obustave saobraćaja, na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Ulice Marije Bursać do Aleje Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa preko stare autobuske stanice, odnosno u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.
Na manifestaciji, koja će trajati od 11.00 do 23.30 sati, učestvovaće kulturno-umjetnička društva, tamburaši i mnogi drugi.
Jutro je rezervisano za dječije nastupe. Od 11.00 do 13.00 časova – pionirski sastavi folklornih društava "Veselin Masleša", "Pelagić" i "Sveti Sava", te Radovan Ivanović (solo harmonika) razveseliće posjetioce prvog "Ćevap festa".
Popodne je rezervisano za banjalučki humor. Od 13.30 do 14.45 sati – Milorad Telebak – jezička komedija "Kroz srpski jezik sa smijehom", a od 14.45 do 15.45 sati Dušan Jokić – "Kako od seljačine napraviti umjetnika", te od 15.45 do 16.05 sati Velimir Blanić – "Predavanje o štetnosti duvana".
Za kraj je planirano da se od 19.00 do 21.00 sat održi koncert Gradskog tamburaškog orkestra. Dok će oni najizdržljiviji moći da od 21.15 do 23.30 časova uživaju u muzičkom spektaklu banjalučkog benda "Odeon".
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je ranije da banjalučki ćevap prepoznaju i turisti koji dolaze u Banja Luku, te pozvao građane da posjete ovu manifestaciju.
Zvanični promoter "Ćevap festa" Nebojša Kuštrinović rekao je da je banjalučki ćevap gastronomski brend koji zaslužuje više pažnje.

Zbog održavanja "Ćevap festa", u Banjoj Luci obustava saobraćaja u centru grada

Banjalučka policija jučer je zaplijenila više od 15 kilograma marihuane. Također, u akciji su uhapšene četiri osobe, te&nbsp;pronađena laboratorija za proizvodnju marihuane.Kako saznaju "Nezavisne novine", uhapšeni su Vladimir Maksimović (35), Aleksandar Ćutković (46), Dragan Petković (51) i Ranko Jović (63).Prema izvoru ovog banjalučkog medija, u ovoj četvoročlanoj grupi&nbsp;glavni odgovorni za proizvodnju marihuane su&nbsp;Petković i Maksimović. -&nbsp;Prostorija u baraci, u kojoj je pronađena laboratorija, strašno je neuredna. Pravi haos zatečen je unutra. Pored kojekakvih stvari, uključujući i stari aparat za kafu, pronađene su desetine što manjih što većih saksija s konopljom - kaže izvor "Nezavisnih".Prema njegovim riječima, u&nbsp;jednoj od prostorija pronađena je i obješena marihuana, skoro pa potpuno suha.- Ukupno, minimalno 15 kilograma. Zasad, ali moguće je da će kilaža biti mnogo veća, jer se pretresanje nastavlja - dodaje ovaj izvor. Među pronađenim stvarima je i&nbsp;oprema za uzgoj marihuane, kao što su UV lampe, aluminijske folije, ventilatori, vještačko gnojivo, ambalaža za pakovanje, ali i mobilni telefoni te nosači SIM kartica. Nakon pronalaska&nbsp;laboratorija, koja je smještena u blizini Narodne skupštine RS i Centralne banke BiH,&nbsp;uslijedili su pretresi u stanovima i poslovnim objektima, a saslušano je i više svjedoka.

U centru Banje Luke zaplijenjeno više od 15 kilograma marihuane

Nedostatak radnika i utvrđivanje metoda institucionalne saradnje u borbi protiv nelojalne konkurencije, bile su teme današnje sjednice Odbora pekarske industrije Područne privredne komore Banjaluka.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i glavni republički tržišni inspektor Borka Surtov i glavni inspektor za hranu Republike Srpske Pejo Đurašinović, predstavnici pekara, kao najveći problem, istakli su rad 'na crno' i neizdavanje fiskalnih računa u pojedinim pekarama.

Zbog toga, kako zahtijevaju pekari, potrebne su strožije inspekcijske kontrole da bi se smanjila siva ekonomija, jer oni koji ne plaćaju obaveze i krše zakone predstavljaju nelojalnu konkurenciju pekarima koji ispunjavaju sve zakonom predviđene obaveze, saopćeno je iz Privredne komore RS.

U borbi protiv sive ekonomije, pekari su ponudili pomoć inspekcijskim organima, a dogovoreno je i da predstavnici pekara izrade normative i smjernice o uslovima koje je potrebno ispuniti u proizvodnom procesu, kako bi se na kvalitetan način obezbijedila primjena važećih propisa, ali i standarda u ovoj industriji.

U RS nedostaje pekara

Šef poslanika Slobodarske stranke Austrije (FPO) Johan Gudenus, koji je ujedno i dogradonačelnik Beča, učestvovao je u Banjoj Luci na proslavi 9. januara. Predsjednik RS Milorad Dodik, već godinama poznat po svom separatizmu, Gudenusu je, ali i bivšem predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, dodijelio ordenje.Austrijski "Kurier", citirajući saopćenje Kluba poslanika FPO, prenosi: "FPO godinama njeguje dobre privatne i političke odnose sa socijaldemokratskim predsjednicima".Iako Gudenus "ni u kojem slučaju nije otišao u službenu posjetu Banjoj Luci", ukazano je da se "posjeta održava u znaku politike prema zapadnom Balkanu, koja je ucrtana u program austrijske vlade".Potom je citirana Gudenusova izjava u kojoj kaže da se poštovanje teritorijalnog integriteta BiH svakako podrazumijeva.
No, s Gudenusom sprijateljeni predsjednik RS Milorad Dodik se u utorak, na spornoj proslavi u Banjoj Luci, ponovo izjasnio protiv države Bosne i Hercegovine.Rekao je kako se Srbi "nikada nisu identificirali sa BiH" i da je RS "država sa sopstvenom teritorijom, narodom i demokratskim institucijama"."Jedino što nedostaje je mjesto u UN", citirale su Dodika "Nezavisne novine" iz Banje Luke. "Nacionalni praznik 9. januar je već godinama trn u oku i kamen spoticanja između Banje Luke i ostatka države BiH. Srpska regionalna vlada u RS proslavlja Dan RS 9. januar, iako je Ustavni sud BiH još 2015. to proglasio neustavnim i zabranio ga jer se njime isključuju bošnjački i hrvatski građani. Ovaj 'nacionalni praznik' treba da podsjeti na 9. januar, dan kada su Karadžićevi Srbi proglasili Srpsku republiku BiH, što je bio jedan od odlučujućih koraka za krvavi rat između Bošnjaka, Srba i Hrvata. U novembru 1995. je Dejtonskim sporazumom vraćeno jedinstvo BiH, ali je RS dobila široku autonomiju. BiH kao Dan Republike slavi 25. novembar, kojeg srpske vlasti u RS već godinama ignorišu", piše austrijski Kurier.

I austrijski vicekancelar i ruski bajkeri u Banjoj Luci
Austrijska televizija ÖRF je na svojoj internet stranici objavila tekst na istu temu u kojem se citira Dodik i njegovo prekrajanje granica i pripajanje RS i sjevera Kosova Srbiji.

"Dodik je u intervjuu za 'Deutsche Welle' rekao da bi se to moglo ostvariti za nekih 10 godina", prenosi ÖRF i dodaje: "U utorak je Dodik austrijskom političaru Gudenusu dodijelio orden za izvanredne uspjehe i zasluge na učvršćivanju mira kao i jačanju međunarodne saradnje između Austrije i RS". To je objavio srbijanski list "Večernje novosti" u svom online-izdanju.

Ali prema pisanju tog lista, Gudenus nije jedini dobio orden za zasluge. Taj orden je dobio i austrijski vicekancelar Hajnc-Kristijan Štrahe (Heinz-Christian Strache), koji nije bio u Banjoj Luci ali je Gudenus ponio njegov orden u Beč.

To je najveće odličje koje se dodjeljuje u ime RS. Isti orden za zasluge 9. januara su dobili i "Noćni vukovi".

"Taj ultranacionalistički ruski Klub bajkera izazvali su svjetsku pažnju, kada su 9. maja krenuli na pobjedničku vožnju od Moskve za Berlin. Ruski bajkeri su ubijeđeni pobornici ruskog predsjednika Putina", prenosi ÖRF na svojoj internet stranici.

Poricanje realnosti – "historijski sport srpstva"

"Ne može biti samo do bujne brade i raskošnih odora jer čak i njegovi protivnici priznaju: vladika Amfilohije Radović – više od četvrt stoljeća crnogorski mitropolit – je karizmatična pojava. Čovjek je svjestan svoje moći i jači je na riječima od bilo kojeg vladike Srpske pravoslavne crkve, čiji je patrijarh zamalo postao u januaru 2010. Tada mu je računicu pokvario samo slučaj (ili, iz crkvene perspektive: Božija volja)", počinje ugledni "Frankfurter Algemeine Zeitung" članak posvećen raspravi o Kosovu u Srbiji.

"Srpski ultranacionalista iz Crne Gore se posebno predano izjašnjava o političkim pitanjima. Nezaboravan je u Beogradu njegov govor na sahrani premijera Zorana Đinđića ubijenog 2003., kada je prozapadno orijentisanog šefa srbijanske vlade indirektno optužio da je sam kriv za svoju smrt. Nezaboravna je njegova tvrdnja da su Srpkinje abortusom ubile više srpske djece nego Musolini i Hitler tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu. Amfilohije je pored toga pristalica ratnog zločinca Radovana Karadžića, koji je osuđen u Haškom tribunalu – njega voli gotovo istim intenzitetom kojim prezire homoseksualce, Evropsku uniju, NATO i sve što je zapadno", piše novinar Mihael Martens (Michael).

Mitropolit Amfilohije se, navodi se dalje, ovih dana uzdigao u "predvodnika nacionalističke koalicije koja se protivi kosovskoj retorici (još treba da se pokaže da li će iz toga nići kosovska politika) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Vučić odbija formalno priznanje nezavisnosti Kosova proglašeno 2008. uz zapadnu podršku, ali se ispod tog praga zalaže za dogovor koji bi objema državama omogućio da postanu članice EU. Vučić ne isključuje čak ni prijem Kosova u Ujedinjene nacije pod određenim uvjetima".

Martens dalje piše da Vučić uprkos tome ostaje uvjerljivo najomiljeniji političar u Srbiji što se može objasniti njegovom prošlošću – i sam je do 2008. bio u nacionalističkom taboru.

"Na njegovom primjeru se potvrđuje lekcija poznata i iz drugih dijelova svijeta: nekadašnji jastrebovi su često u najboljoj poziciji da prevaziđu konflikte u čijem su potpaljivanju sami učestvovali. Ali sada Vučić naspram sebe ima koaliciju koja ga podsjeća na njegove početke", piše u uglednom frankfurtskom listu.

"Apel za odbranu Kosova i Metohije"&nbsp;

Navodi se da je "Apel za odbranu Kosova i Metohije" potpisalo više od 150 ličnosti iz javnog života, te da oni Vučićevu politiku vide kao izdaju srpskih interesa.


"Izgleda da potpisnici peticije taj interes vide kao kontinuirano odbijanje realnosti, što je neka vrsta historijskog sporta srpstva, to jest njegovih elita, a koštala je narod već mnogo krvi i patnje", analizira Martens i onda poentira: "Zapravo se ovdje ne radi samo o Kosovu već uopće o vanjskopolitičkoj orijentaciji Srbije. Vučić želi da uvede Srbiju u EU, dok nacionalistički rusofili poput Amfilohija to žele da spriječe. Kosovo je za njih samo sredstvo za ostvarivanje cilja - skretanja zemlje sa sadašnjeg kursa".


"Ne iznenađuje onda što je apel potpisala i glavna urednica izdanja Sputnjika za Srbiju. To je ruski medij koji iz Beograda producira radijski program i internet-stranicu na srpskom. Nije pretjerano reći da, prema izvještavanju Sputnjika, Evropskom unijom dominiraju pedofili, homoseksualci, muslimani i oni puni razumijevanja za muslimane i da svi oni žele da ojade Srbiju i podriju tradicionalne pravoslavne vrijednosti srpskog naroda dok majčica Rusija (u obličju tatice Putina) svojom zaštitničkom rukom bdije nad slovenskim bratskim narodom", piše "Frankfurter Algemeine Zeitung".


Na kraju teksta se navodi da "šovinističkog odbijanja" Vučićeve kosovske retorike ima i na "lijevo-liberalnoj i socijaldemokratskoj" strani spektra i da recimo Boris Tadić i Vuk Jeremić kritikuju politiku predsjednika Vučića kao "poniznost prema Zapadu".


"Činjenica je da je Vučić zbog svoje regionalne politike, koja je usmjerena na smirivanje tenzija, uživa podršku Zapada i da je do sada uspijevao da uprkos tome ostane najpopularniji političar u Srbiji. Naravno da to zna i vladika Amfilohije. Kao političar protiv Vučića ne bi imao šansu – zato radije politizuje u crkvenoj odeždi, sa pastirskim štapom i raspećem u rukama, nego u prašnjavoj areni dnevne politike gdje se niko ne može pozvati na Božiju riječ, kada birači odluče".


Više portala, poput lista "Donaukurir", prenosi vijest agencije AFP da se priprema "novi mjuzikl posvećen životu bivšeg srbijanskog moćnika Slobodana Miloševića. Probe za 'Slobodan Šou' počinju sredinom januara, premijera je planirana za februar" u srpskoj enklavi Gračanici na Kosovu.


Agencija podsjeća da je Milošević bio predsjednik Srbije u eri ratova te da je umro 2006. u Hagu tokom suđenja za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Deutsche Welle: Austrijski političar na spornoj proslavi u Banjoj Luci

Direktori škola u RS smatraju da bi zakonom trebalo zabraniti donošenje mobilnih telefona u škole, jer ometaju nastavni proces.Kako pišu "Nezavisne novine", nastavnici u manjem bh. entitetu žale se da tokom nastave brojni đaci koriste mobilne telefone na kojima igraju igrice, dopisuju se i stavljaju statuse na društvenim mrežama.Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju zabranjeno je korištenje mobilnih telefona tokom nastave, ali nije i njihovo donošenje u obrazovne ustanove.Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije&nbsp;
Miroslav Popržen ističe&nbsp;da postojećim zakonom nije precizirano da učenik ne smije donositi mobilni telefon u školu.- Većina škola rado bi prihvatila da se u potpunosti zabrani donošenje telefona u škole - smatra Popržen.
Navodi kako nije sporno imati mobilni telefon i koristiti ga u one svrhe za koje je namijenjen, međutim učenici ga koriste za zabavu. -&nbsp;Na časovima se đaci nerijetko igraju, dopisuju i postavljaju statuse na društvenim mrežama tako da ne prate nastavu - naveo je Popržen.Neke škole same su preduzele svoje mjere u vezi s mobilnim telefonima.&nbsp;Tako je Branko Anđić, direktor OŠ "Petar Petrović Njegoš" Busnovi, kod Prijedora, rekao da je u njihovoj školi zabranjeno nošenje mobilnih telefona.- Ukoliko neki od đaka imaju potrebe da kontaktiraju roditelje ili imaju neki drugi problem upućujemo ih da se jave upravi škole - kazao je Anđić.Roditelji školaraca ističu kako se osjećaju sigurnije kada znaju da u svakom trenutku mogu provjeriti gdje je i kako je njihovo dijete, pa zato dozvoljavaju da nose mobilne telefone.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS kažu da se korištenje mobilnih telefona u vrijeme nastave i snimanje videoklipova za vrijeme boravka u školi i njihova dalja distribucija smatra težom povredom obaveza učenika, propisano zakonima o osnovnom i srednjem obrazovanju.

Najave iz PIO RS: Penzije će biti povećane za dva posto

Reformska agenda i Program ekonomskih reformi osnove akcionog plana Vlade RS

Cvijanović: Još nema dogovora u vezi sa tržištem gasa u BiH

Čavka: Podrška okupljanju probosanskih stranaka u RS

Na listi čekanja 100 mališana Dječijeg vrtića “Naša radost”

Nedjeljko Mlađenović, načelnik općine Bratunac: U kapitalne projekte lani uloženo više od 50 miliona maraka

Zavod za zapošljavanje Srebrenica: Na posao čeka 1.811 osoba

Prema podacima Filijale za zapošljavanje: U Prijedoru najtraženiji dobri majstori, pa i instalateri solarnih panela

Građani u RS-u štede u devizama, manje povjerenje u KM

Otvorena manifestacija "Ćevap fest" u Banjoj Luci

Dodik odbacuje navode da se u RS-u formiraju paravojne jedinice

Zbog održavanja "Ćevap festa", u Banjoj Luci obustava saobraćaja u centru grada

U centru Banje Luke zaplijenjeno više od 15 kilograma marihuane

U RS nedostaje pekara

Deutsche Welle: Austrijski političar na spornoj proslavi u Banjoj Luci

Direktori škola u RS žele đacima zabraniti donošenje mobitela u škole

Republika Srpska

Najave iz PIO RS: Penzije će biti povećane za dva posto

Reformska agenda i Program ekonomskih reformi osnove akcionog plana Vlade RS

Cvijanović: Još nema dogovora u vezi sa tržištem gasa u BiH

Čavka: Podrška okupljanju probosanskih stranaka u RS

Na listi čekanja 100 mališana Dječijeg vrtića “Naša radost”

Nedjeljko Mlađenović, načelnik općine Bratunac: U kapitalne projekte lani uloženo više od 50 miliona maraka

Zavod za zapošljavanje Srebrenica: Na posao čeka 1.811 osoba

Prema podacima Filijale za zapošljavanje: U Prijedoru najtraženiji dobri majstori, pa i instalateri solarnih panela

Građani u RS-u štede u devizama, manje povjerenje u KM

Otvorena manifestacija "Ćevap fest" u Banjoj Luci

Dodik odbacuje navode da se u RS-u formiraju paravojne jedinice

Zbog održavanja "Ćevap festa", u Banjoj Luci obustava saobraćaja u centru grada

U centru Banje Luke zaplijenjeno više od 15 kilograma marihuane

U RS nedostaje pekara

Deutsche Welle: Austrijski političar na spornoj proslavi u Banjoj Luci

Direktori škola u RS žele đacima zabraniti donošenje mobitela u škole