U trebinjskom selu Volujac na oko hektar površine prije godinu porodica Skočajić zasadila je plantažu s više od 900 stabljika šipka.&nbsp;

Prema riječima Ognjena Skočajića, sadnice su proizveli sami u svom rasadniku u Gomiljanima i nakon tri godine prenijeli na plantažu.&nbsp;

&nbsp;Velika površina

- Uzgoj šipka u našoj porodici ima dugu tradiciji. Uzgajali smo ga i prije, dok smo živjeli u Mostaru, ali ne na ovako velikoj površini. Ideja je potekla od moga strica Siniše. On je to ranije radio i ima iskustva. Od oko 900 sadnica, koliko ih je zasađeno na plantaži, pola je pitomi, a pola divlji šipak - pojašnjava Skočajić, koji je diplomirani ekonomista.&nbsp;

Kaže da prvi rod očekuju ove godine, a na puni rod, koji bi trebao iznositi između 20 i 30 tona ploda, tek za dvije godine.&nbsp;

- Cijelu tu priču pokušat ćemo da zaokružimo tako da to bude organska proizvodnja, da ne koristimo hemikalije, a da zemlju obrađujemo mehanički. Sve to ima perspektivu u Hercegovini.&nbsp;Pitomi šipak planiramo da prodajemo u sirovom stanju za direktnu upotrebu, dok bi divlji šipak mogao biti dobra sirovina za proizvodnju soka, koji je zdrav i vrlo tražen - ističe Skočajić.

<img alt="ognjen-drvo" src="/media/old/58ac2deb-5ef8-4812-bc40-744c0a0a0a64-ognjen-drvo.jpg" style="width: 600px;" title="ognjen-drvo">

<h4>Sadnice sami proizvode&nbsp;</h4>

Naglašava da im predstoji još dosta ulaganja, jer prije svega moraju riješiti problem vodosnabdijevanja, ali i nabaviti neophodnu mehanizaciju.&nbsp;

- Šipak je vrlo zahvalna voćka, jer oko njega nema previše posla. Jednostavno, zahtijeva određenu količinu vode u jednom periodu godine, orezivanje, nešto malo đubrenja i to je to. Najviše posla oko njega ima u rano proljeće i kada se bere - kaže Skočajić.&nbsp; 
&nbsp; 
Naglašava da se u svijetu šipak smatra jednom od najzdravijih voćki, jer su njegova ljekovita svojstva od velikog značaja za ljudski organizam, a ima i veliku primjenu u farmaceutskoj industriji.&nbsp;

&nbsp;Ljekovita ulja

- Od šipka se koristi sve, pa čak i kora u farmaceutskoj industriji, jer ima ljekovita svojstva. Mogu da se koriste i zrna nakon cijeđenja soka, a od njih se prave ljekovita ulja. Ipak, mi ćemo se na početku bazirati na prodaju sirovog šipka i proizvodnju soka, a tek kada ta priča zaživi, možemo da razmišljamo o daljnjim planovima - ističe Skočajić.

<h2>&nbsp;Razvoj turizma</h2>

Uzgoj šipka u Hercegovini ima perspektivu, posebno u okviru proizvodnje organske hrane. Plantažni uzgoj i prerada otvaraju velike šanse i za razvoj ruralnog turizma.&nbsp;

Trebinje: Skočajići šansu vide u uzgoju šipka

Na plantaži zasadili 900 sadnica, očekuju dobar urod

Podjelom 162 paketa koja su proteklog vikenda dobili mještani Ljubije, Žuna, Ravske, Briševa kod Prijedora uspješno je okončana višemjesečna međunarodna humanitarna akcija “Srce srcu”.&nbsp;

&nbsp;Slučajna ideja

Povodom toga, podjeli paketa, u kojima su se našli hrana, higijenske potrepštine, odjeća i obuća, prisustvovali su inicijatori akcije, predstavnici HSLS-a (Hrvatska socijalno liberalna stranka) iz Hrvatske, potpredsjednik Miljenko Šimpraga, Andrea Marcetić, koja je koordinirala akciju, ali i domaći humanitarci, poput Mirsada Duratovića, mještanina Bišćana kod Prijedora, te župnika župe Ljubija-Ravska Ilije Piličića, koji je pomagao da prikupljeno i ode u prave ruke.&nbsp;

Duratović kaže da se ideja o akciji rodila spontano, prilikom obilježavanja godišnjice stradanja u Briševu, kojoj su, nakon što ih je pozvao, prisustvovali i predstavnici HSLS-a.

- Tada smo počeli dogovarati pomoć za mještane ovog dijela Prijedora. Bit će tu, naravno, i drugih vidova pomoći, konkretno ekonomske podrške ljudima koji žive ovdje - kazao je Duratović i na podršci zahvalio i Valentini Lucić, predsjednici Upravnog odbora Udruge Saveza za povratak izbjeglih i raseljenih osoba Bosanske Krajine iz BiH (SPIR).

Šimpraga pojašnjava da su u startu imali ideju da akciju organiziraju samo u okviru stranke.

- No, dobra ideja se brzo pročula. Počeli su nam se javljati ljudi izvan stranke, tražili su da se uključe. Zbog toga se akcija produžila i do Valentinova i spontano smo je nazvali “Srce srcu”, a u nju su uključeni brojni širom Hrvatske, BiH i Slovenije - kazao je Šimpraga i dodao da planiraju ostvariti i želju župnika Piličića da se stipendijama pomogne školovanje jednog broja mladih ovog kraja. &nbsp;

Marcetić ističe da su u akciju bili uključeni prijatelji i poznanici stranke.

<img alt="kod-bake-barbare" src="/media/old/58ac0409-dee4-4312-b927-50e10a0a0a64-kod-bake-barbare.jpg" style="height: 400px; width: 600px;" title="kod-bake-barbare">

<h5>Obradovane brojne porodice&nbsp;</h5>

&nbsp;Podrška škola 
&nbsp; 
- No, veliko hvala želim uputiti Mirsadu Duratoviću, od kojeg je sve i krenulo. On je uspio prikupiti više od 50 paketa. U akciju su se uključile i brojne škole, poput Pete gimnazije i Osnovne škole “Aleksa Šantić” iz Sarajeva, Poslovne škole “Lotusmedia” iz Vinkovaca, Druge gimnazije iz Varaždina, Učeničkog doma Maksimir iz Zagreba i brojnih drugih - kazala je Marcetić.

<h2>&nbsp;Izložba fotografija</h2>

U Zagrebu će 8. marta biti organizirana i desetodnevna izložba fotografija “Prijedor 1992-2017“, s posebnim osvrtom na stradanje žena.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Prijedor: Uspješno okončana međunarodna humanitarna akcija “Srce srcu”

162 paketa uručena mještanima Ljubije, Ravske, Žuna, Briševa

Kiša, jak vjetar, magla i snijeg nisu omeli 17. tradicionalne susrete lovaca “Vučiji dani na Ozrenu”, najveću lovno-turističku manifestaciju u BiH, koju je i ovog puta usješno organiziralo Lovačko udruženje “Fazan” iz Doboja. Kako je za “Dnevni avaz” kazao predsjednik ovog udruženja Vedran Božičković, uvjeti za lov su bili izuzetno loši, ali je odziv lovaca bio iznad svih očkivanja, na susrete je došlo više od 1.000 lovaca.

Osam pravaca&nbsp;

Nakon što su dobili potrebne upute, lovci podijeljeni u 16 grupa uputili su se u subotu u osam na planinu Ozren. Lov je počeo u 11 sati i trajao do 14 sati. S terena su stizale vijesti da niko od tolikih lovaca nije uspio odstrijeliti nijednog vuka.&nbsp;

Najveću šansu da se okiti trofejem imao je lovac Radovan Cvijanović iz Doboja, koji je u jednom trenutku na nišanu imao četiri vuka, koji su uočili opasnost i pobjegli velikom brzinom. Umjesto toga, 25- godišnji lovac iz Paklenice Nikola Ilić odstrijelio je lisicu.

<img alt="ilic-odstrijelio-lisicu" src="/media/old/58ab0adb-99cc-473d-bd4f-1b360a0a0a64-ilic-odstrijelio-lisicu.JPG" title="ilic-odstrijelio-lisicu">

Mladi lovac Nikola Ilić odstrijelio lisicu

- Na Ozrenu su registrirana 23 vuka koji pričinjavaju štete plemenitoj divljači, a opasnost su i za stoku u selima Ozrena. Planirali smo odstrijeliti tri vuka, ali nismo nijednog, jer nam uvjeti nisu išli naruku. Važno je da je sve prošlo u najboljem redu - kazao je Božičković.

Veliki izazov

<img alt="lovci-srndac" src="/media/old/58ab0b28-d650-4f95-bccc-1b5a0a0a0a64-lovci-srndac.JPG" title="lovci-srndac">

Lovci LD “Srndać” iz Gračanice na Ozrenu&nbsp;

Na obroncima Okolišta, gdje je bilo zborno mjesto lovaca ,ekipa “Dnevnog avaza” susrela je grupu od 32 lovca iz Lovačkog društva “Srndać” iz Gračanice. Sadmir Avdić na ovu lovnu manifestaciju dolazi četiri godine uzastopno i ističe kako je ići u lov na vuka za svakog lovca veliki izazov, koji najteruje adrenalin.

<h2>Lijepa tradicija</h2>

- Ovo je lijepa tradicija, da se na jednom mjestu okupe lovci iz Italije, Slovenije, Austrije, Švicarske, Hrvatske, Srbije, Crne Gore... Posebno mi je drago da su došli i lovci iz svih krajeva BiH, od Bihaća do Brčkog, a posebno lovci iz lovačkih sekcija obližnjih gradova Doboj-Istoka, Modriče, Bosanskog Broda, Gračanice, Gradačca… - kazao je Božičković

Na Ozrenu održani 17. tradicionalni lovno-turistički susreti

Čak hiljadu lovaca nije uspjelo odstrijeliti nijednog od 23 vuka

U Banjaluci je danas održan sastanak vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, na kojem je bilo riječi o pokretanju revizije presude pred međunarodnim sudom pravde u Hagu u slučaju tužbe BiH protiv Srbije.

Na sastanku su prisustovali Milorad Dodik, Petar Đokić i Marko Pavić, lideri SNSD-a, Socijalističke stranke i DNS-a, koji su se nakon sastanka obratili novinarima.

- Mogu biti zadovoljan činjenicom da smo danas, jučer i prethodnih dana bili u kontaktu da bismo koncipirali zaključke. Izražavam zadovoljstvo da smo uspjeli u predstavničkom nivou da reagujemo. Bez Srba i RS se odluke u BiH ne mogu donositi. To je ključno pitanje u budućnosti", kazao je Dodik.

- Ako revizija prođe bez nas, ne radi se o bojkotu. Bez nas i RS nema odlučivanja. Ako neko želi da u ime Srba da donosi odluke, biće posljedica. To će biti naš prijedlog liderima na nivou BiH. Vjerujemo da može da se dovede do drugačijeg odnosa prema Ustavu, i natjera bošnjačko-muslimansku stranu kako se odlučuje", rekao je Dodik, nastavio:

- Nasilje su vršili i visoki predstavnici koji su rušili pravila. OHR nije osudio rušenje Dejtona od strane Bošnjaka, ali osuđuju kada to RS napravi", smatra predsjednik RS.

- Bošnjaci moraju da nas uvažavaju kako je predviđeno Ustavom. Tužba koja je otišla ranije nije bila legitimna, ali međunarodna zajednica je dala zeleno svjetlo. Bakir Izetbegović rizokuje mogućnosti BiH, ja sam zadnji koji bi se borio za BiH. Ali ako se pristupa na ovakav način, i da politička volja, pa i nevladinog sektora i vjerskog sektora bude homogena, kada se Srbima, RS i Srbiji čini zlo - i da hoće da se iživljavaju na nama. BiH nam je teret, ovdje niko ne živi dobro", ocijenio je Dodik.

Koalicija SNSD-DNS-SP smatra da je neophodno što prije sazvati sastanak svih lidera političkih partija iz Republike Srpske, na kojem bi se raspravljalo o aktuelnoj političkoj krizi izazvanoj samovoljom bošnjačkog člana Predsjedništva, ali i o ostalim pitanjima koja opterećuju funkcionisanje zajedničkih institucija.&nbsp; 
&nbsp; 
Sa sastanka koji bi okupio sve lidere iz Republike Srpske izrazilo bi se očekivanje za zajednički sastanak sa rukovodstvom Republike Srbije, kako bi i Republika Srbija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma bila upoznata o situaciji u funkcionisanju institucija BiH i nedvosmislenom kršenju Dejtonskog sporazuma.&nbsp; 
&nbsp; 
"Saglasni smo da se što hitnije sazove sjednica Narodne skupštine na kojoj bi se koncipirale politike Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i donijeli obavezujući zaključci o djelovanju predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH. Interese Republike Srpske potrebno je artikulisati u najvišem zakonodavnom tijelu Srpske i provoditi ih u zajedničkim institucijama BiH", zaključeno je na sastanku.

Lideri vladajuće koalicije u Srpskoj ocijenili su da treba sazvati sjednicu Senata Republike Srpske kako bi se o ovoj krizi, ali i njenom prevazilaženju izjasnila i akademska zajednica Republike Srpske, koja je uključena u ovo savjetodavno tijelo.&nbsp; 
&nbsp; 
"Očekujemo i da Predsjedništvo BiH opozove ambasadora BiH u Hagu. Zbog uzurpacije zajedničkih institucija BiH od Bošnjaka - muslimana, neophodno je da srpski predstavnici u tim institucijama, bilo da su dio vlasti ili opozicije, prestanu da učestvuju u odlučivanju tih institucija, sve dok se ne riješe otvorena pitanja koja opterećuju funkcionisanje BiH, poput revizije presude protiv Srbije, pitanja rada stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, neustavnog funkcionisanja Suda i Tužilaštva BiH", dogovoreno je na sastanku lidera vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.&nbsp;

Sastanak u Banjaluci

Dodik prijeti: Ako neko želi da u ime Srba donosi odluke, biće posljedica

Savo Milošević, nakadašnji fudbalski as beogradskog Partizana i mnogoborojnih evropskih klubova, još jednom je svojom ljudskom gestom sve oduševio.&nbsp;

Milošević je jučer prolazio kroz Janju, mjesto u kojem je započeo svoju bogatu karijeru, a baš u tim trenucima glavnom saobraćajnicom prolazila je dženaza Jakubu Nuhanoviću, ocu aktuelnog kapitena OFK Janja Rize Nuhanovića.&nbsp;

Padala je jaka kiša, praćena susnježicom, ali to nije osujetilo Savu Miloševića da zaustavi svoj automobil, izađe iz njega i da mirno stojeći oda počast rahmetliji i isprati dženazu.&nbsp;

Mnogi drugi, njima na obraz, nisu izašli iz svojih udobnih automobila, kako mještani Janje, tako i slučajni prolaznici kroz ovo mjesto, ali Savo jeste i time je još jednom potvrdio da je bio i ostao velikan i čovjek. Njegovu ljudsku gestu Bošnjaci Janje nikada neće zaboraviti...

Milošević je neposredno prije raspada Jugoslavije krenuo iz republičkog ligaša Podrinje iz Janje još kao junior u Partizan. Krenuo i otišao u legendu...

Nažalost posljednjih godina na svojim plećima&nbsp;osjetio je svu beskurpuloznost životne sudbine. U nemilim događajima, u kratkim periodima ostao je bez oca, djeda i mlađeg brata, ali je povrh takvih životnih tragedija bio i ostao čovjek.&nbsp;

Bivši fudbalski as pokazao veliko srce

Sjajna ljudska gesta Save Miloševića koju Bošnjaci Janje neće zaboraviti

U Banjaluci će &nbsp;danas biti održan sastanak &nbsp; &nbsp;predstavnika stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj - SNSD-a, DNS-a i SP-a o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH izazvanoj odlukom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da podnese zahtjev za reviziju presude po tužbi protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; 
&nbsp; 
Delegacije stranaka predvodiće lideri SNSD-a Milorad Dodik, DNS-a Marko Pavić i SP-a Petar Đokić.&nbsp;

Sastanak &nbsp;će biti održan &nbsp;u &nbsp;17.00 u Palati Republike.&nbsp;

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio da je će sljedeće sedmice biti podnesen zahtjev za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.&nbsp;

Najviši zvaničnici Republike Srpske i srpski predstavnici u institucijama BiH ranije su upozorili da je pokretanje procesa revizije neustavno i neprihvatljivo.&nbsp;

Rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude ističe 26. februara.&nbsp;

Nakon zahtjeva za reviziju presude

Danas u Banja Luci sastanak predstavnika stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj

Prema evidenciji Biroa za zapošljavanje općine Srebrenica, do kraja januara registrirano je 1.789 nezaposlenih osoba, što je za četiri više nego u istom periodu prošle godine. Kako je kazao Veljko Petrović, službenik ove institucije, od ukupnog broja nezaposlenih posao aktivno traži 1.258 osoba, među kojima 540 žena.&nbsp;

- Većina radnika koji ne traže posao prijavljena je radi ostvarivanja zdravstvene zaštite i drugih zakonskih prava, a takvih je na evidenciji 1.042. Prošle godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 24 osobe, i to mladi visokoobrazovani kadrovi - rekao je Petrović.

Dodaje da na posao u ovoj općini čeka 700 nekvalificiranih, 27 polukvalificiranih, 435 sa srednjom stručnom spremom, 16 s višom školom i 58 fakultetski obrazovanih osoba.

&nbsp;

Nezaposleno 1.789 osoba

Srebrenica: Povećan broj nezaposlenih

Milena i Niko Sjerić iz sela Ljeljenča kod Bijeljine jedini su proizvođači i prerađivači bundeve u Semberiji, vjerovatno među malobrojnima u RS-u i BiH.

Već šest godina Sjerići proizvode bundevu te su nakon dugogodišnjeg iskustva razvili i vlastiti način proizvodnje i prerade te kažu da su ponosni na svoje proizvode. U prošloj godini bundevu golicu i muskatnu tikvu proizveli su na površini od šest hektara.

Miješanje soka&nbsp;

U ovoj godini planiraju zasijati osam do deset hektara. Bundevu golicu od prošle godine koriste za proizvodnju soka od bundeve, koju miješaju s mrkvom i cimetom.

Od bundeve proizvode i hladno cijeđeno ulje, bogato omega 3 i 6 esencijalnim masnim kiselinama, a među, kako kažu, čudesnim darovima prirode, nalazi se i puter od bundeve.

<img alt="puno-tikvi" src="/media/old/58a6dcf7-84d8-4e8c-b5a3-214f0a0a0a64-puno-tikvi.JPG" style="height: 418px; width: 600px;" title="puno-tikvi">

<h4>Tokom prošle godine bundeva dobro rodila&nbsp;</h4>

Milena kaže da prinosi bundeve zavise od godine do godine.

- U prošloj godini imali smo 800 kilograma do tonu sirovog sjemena od bundeve golice. Ta količina se nakon sušenja prepolovi. Pesticidi i herbicidi se ne koriste u proizvodnji bundeve. Ovo je zahtjevna proizvodnja jer podrazumijeva puno fizičkog rada i okopavanja. Sjeme se, nakon što je izvađeno iz bundeve, u roku od šest sati mora ubacivati u sušaru - ističe Milena. 
&nbsp; 
Kako kaže, uskoro će na tržište izbaciti sušeno i prženo sjeme bundeve. Svojevremeno su, ističe, pokušavali proizvoditi povrće u plastenicima, ali su primijetili da je tržište već zasićeno tim proizvodima.

- Primijetili smo da je bundeva izuzetno slabo zastupljena u ishrani ljudi. Izuzetno je zdrava i pomaže kod brojnih oboljenja. Sok od bundeve ima antioksidativni utjecaj, pomaže u liječenju prostate. Regulira i pospješuje varenje hrane. Bundeva je diuretik, preporučuje se i osobama s oboljenjima želuca. Ulje se može koristiti u funkciji očuvanja zdravlja, a ništa za njima ne zaostaje ni puter od sjemenki - naglašava Milena.

<img alt="raznovrsna-hrana" src="/media/old/58a6dd2e-a130-4ee4-bd86-216d0a0a0a64-raznovrsna-hrana.JPG" style="height: 493px; width: 600px;" title="raznovrsna-hrana">

<h4>Zdravi proizvodi na trpezi&nbsp;</h4>

Medicinske svrhe

Sjemenke bundeve se u medicinske svrhe koriste već hiljadama godina, jer su bogat izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K. 
&nbsp; 
Sjerići su proizveli kvalitetne, zdrave i jedinstvene proizvode na bh. tržištu. Kupci, kako kažu, tek trebaju prepoznati vrijednost.&nbsp;

<h2>Trud se na kraju isplati&nbsp;</h2>

Niko Sjerić kaže da se bundeva, prije nego što pusti vriježu, okopava dva do tri puta. Oko njene proizvodnje ima puno truda i muke, ali sve se to na kraju isplati, ima li se u vidu njeno antiupalno, antikancerogeno i antidijabetičko svojstvo.

Sjerići, jedini proizvođači i prerađivači bundeve

Neiskorišteni čudesni darovi prirode

Na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove centralne i sjeverne Bosne, kao i u istočnim krajevima na dionicama u višim predjelima, ovoga jutra upozoravamo na mjestimično smanjenu vidljivost zbog magle.

Na putevima u tim područjima i kolovoz je vlažan, pa savjetujemo oprezniju vožnju, uz obavezno držanje odstojanja između vozila.

Na dionicama koje prolaze kroz usjeke, skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Izdvajamo putne pravce: Sarajevo-Foča, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Gornji Vakuf-Prozor, Konjic-Mostar i Turbe-Karanovac.

Danas na relaciji Prijedor-Bosanski Brod, od 04 do 12 sati, pod pratnjom policije, kreće se vanredan prijevoz većih dimenzija. Apelujemo na vozače da u pomenutom periodu na navedenoj relaciji voze opreznije i da poštuju upute ovlaštenih lica iz pratnje.

Na graničnim prijelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Još traju radovi na području Hrvatske na graničnim prelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja, zbog čega se tokom dana na ovim graničnim prelazima povremeno saobraća usporeno.

Molimo vozače da prilagode vožnju trenutnom stanju na putevima i da na put ne kreću bez zimske opreme, koja je i zakonski obavezna za sve kategorije vozila. 
&nbsp;

Kreće se vanredan prijevoz većih dimenzija

Opreznija vožnja na relaciji Prijedor - Bosanski Brod

Kapaciteti Studentskog centra u Trebinju, za razliku od prethodnih, ove godine su popunjeni. To nam je potvrdio Vladimir Dabić, v. d. direktora ove ustanove, koja raspolaže sa 80 ležajeva u 23 sobe.&nbsp;

&nbsp;Solarni paneli&nbsp;

Prema njegovim riječima, proteklih godina je popunjenost kapaciteta bila blizu 70 posto.

- Nastojimo svima izaći u susret, niko nije ostao ispod crte - kazao je Dabić i dodao da pravo na smještaj imaju svi redovni studenti Fakulteta za proizvodnju i menadžment, Akademije likovnih umjetnosti te Visoke škole za turizam i hotelijerstvo.&nbsp;

Dotrajalost zgrade stare kasarne, u kojoj je smješten Studentski centar, i dalje je veliki problem koji menadžment pokušava riješiti. U toku je projekt energetske efikasnosti, vrijedan 980.000 KM, koji provodi Ministarstvo za prostorno uređenje, ekologiju i građevinarstvo RS-a, a koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke.&nbsp;

Predviđeni su toplotna izolacija, zamjena prozora i vanjskih vrata, ugradnja toplotne pumpe zrak-voda sa sistemom i grijanja i hlađenja, zatim ugradnja solarnih panela za pripremu tople protočne vode i ugradnja adekvatne LED rasvjete.&nbsp;

<img alt="vladimir-dabic-55" src="/media/old/58a597fa-c790-4112-8a1d-2cc80a0a0a64-vladimir-dabic-55.jpg" style="height: 900px; width: 600px;" title="vladimir-dabic-55">

Dabić: Obnova kupatila

&nbsp;Znatne uštede

- Okončanjem ovih radova studenti će imati znatno bolje uvjete za život i učenje, a mi očekujemo da ćemo ostvariti znatne uštede kada je u pitanju električna energija za oko 50 posto. U narednom period, ako osiguramo finansijska sredstva, izvršit ćemo i rekonstrukciju kupatila, podova i zamjenu inventara u sobama - ističe Dabić.

&nbsp;

<h2>&nbsp;95 KM stanarina&nbsp;</h2>

Cijena na mjesečnom nivou za stanarinu i hranu iznosi 95 KM, a studentima su na raspolaganju dvije čitaonice i dva računarska centra.&nbsp;

- Tu su i tereni za mali fudbal, košarku i odbojku. Studentski centar ne posjeduje vlastitu menzu pa se studenti hrane u menzi Đačkog doma. Jelovnik zajednički formiraju Uprava Studenskog centra, Đačkog doma i predstavnici studenata - pojasnio je Dabić.

&nbsp;Riječ studenata

<img alt="vukasin-krtolica-55" src="/media/old/58a5974c-1378-44c1-876e-2cc80a0a0a64-vukasin-krtolica-55.jpg" style="height: 891px; width: 600px;" title="vukasin-krtolica-55">

Vukašin Krtolica: - Smještaj je mnogo bolji nego prije četiri godine, kada sam došao na studij. Dosta se uradilo. Možda nedostaju pekara ili kafić u sklopu Centra da bismo na pauzama mogli doručkovati i popiti kafu, po studentskim cijenama.&nbsp;

<img alt="emilija-trklja-55" src="/media/old/58a59705-ce58-4d28-b5f2-2ea50a0a0a64-emilija-trklja-55.jpg" style="height: 924px; width: 600px;" title="emilija-trklja-55">

Emilija Trklja: - Uvjeti su dobri. Sada se renovira, pa su nas malo selili, ali se nadam da će biti bolje kada se sve završi. Dobro bi bilo organizirati neke sportske kampove, da dođu studenti iz drugih gradova BiH da se druže.&nbsp;

Puni kapaciteti Studentskog centra u Trebinju

Za obnovu dotrajale zgrade  predviđeno 980.000 KM

Službenici Jedinice granične policije Bijeljina 15. februara&nbsp;u ilegalnom prelasku državne granice otkrili su četiri osobe bez putnih isprava.

Kontrolirani su u graničnom pojasu na području Bijeljine.

U razgovoru sa službenicima JGP Bijeljina ilegalni migranti izjavili su da dolaze iz Pakistana.

U toku je daljnji rad na ovom slučaju, saopćeno je iz granične policije.&nbsp;&nbsp;

U toku je daljnji rad na ovom slučaju

U Bijeljini otkrivena četiri Pakistanca bez pasoša

Učenici Srednje stručne škole u Janji, kulinarski tehničari, osvajaju vrijedne nagrade i priznanja na brojnim takmičenjima.&nbsp;

Profesor kulinarstva,&nbsp;Vladan Kurtuma, koji je Visoku ugostiteljsku školu završio u Beogradu i već tri godine radi u ovoj školi, kaže da učenici iskazuju ogromno zanimanje za kulinarstvo i ugostiteljstvo te da imaju velike šanse za zaposlenje odmah po završetku školovanja.

&nbsp;Vrijedna oprema

- Učenicima je neophodan kabinet kulinarstva, u kojem će praksu pohađati i ugostiteljski i kulinarski tehničari, a dobit će ga do kraja školske godine. Vrijednost te opreme iznosi oko 30.000 KM - navodi Kurtuma.

Učenica trećeg razreda,&nbsp;Marina Perić, kazala nam je da je ovo izuzetno zanimljivo zanimanje.

- U školi imamo puno prakse, što je za nas izuzetno važno. Kad završim srednju školu, planiram nastaviti usavršavanje na Fakultetu u Zvorniku ili u Novom Sadu, na smjerovima gastronomija ili hotelijerstvo - rekla nam je Perić.&nbsp;

Budući kulinarski tehničar, Senad Džafić od malih nogu želio se baviti kulinarstvom.

- Najviše me zanima serviranje jela i ukrašavanje. Ukoliko porodične finansije dozvole, vjerovatno ću po završetku srednje škole nastaviti studij u Beogradu - kazao je Džafić.

<img alt="kreacije-od-voca-1" src="/media/old/58a42c83-50fc-46af-8da5-20700a0a0a64-kreacije-od-voca-1.jpg" title="kreacije-od-voca-1">

&nbsp;Prilika plus

Ova škola uključena je u projekt „Prilika plus“, koji finansira vlada Švicarske i koji podrazumijeva što više praktične nastave u preduzećima.

- Učenici vole ovo zanimanje i iskazuju veliko interesiranje za usavršavanje. Nemamo dovoljno školskog prostora i za nas će kabinet kulinarstva, koji ćemo dobiti do kraja ove školske godine, puno značiti - rekla nam je direktorica škole Nada Golijanin.&nbsp;

<img alt="kreacije-od-voca" src="/media/old/58a42cfb-2c00-4811-88e6-20b60a0a0a64-kreacije-od-voca.jpg" title="kreacije-od-voca">

<h1>&nbsp;Učešće na takmičenju</h1>

- Početkom marta učestvovat ćemo na regionalnom takmičenju u Bogatiću, u Srbiji. Na takmičenja šaljemo najbolje učenike, one koji se izdvajaju kreativnošću i inventivnošću. Učenici se takmiče u pripremanju koktela, serviranju, ali i pripremanju jela, aranžiranju voćnog stola - dodao je Kurtuma.

JANJA U Srednjoj stručnoj školi jedva čekaju novi kabinet

Đaci kuhari neće imati poteškoća da nađu posao

Iako na području grada Banja Luka postoji 69 apoteka, samo je jedna dežurna - apoteka "Prvi maj" u ulici Milana Tepića u centru. Građani koji žive na periferiji Banje Luke, smatraju da je neophodna još jedna dežurna apoteka.

Bez zahtjeva&nbsp;

Banjalučanin Srđan Mišljenović ispričao nam je da je početkom januara otišao poslije ponoći u dežurnu apoteku te zatekao ogromnu gužvu, a na red je čekao više od pola sata.

- Trebao mi je sirup protiv temperature. Dok sam čekao u redu izbrojao sam 68 mušterija. Zbog toga je neophodna još jedna dežurna apoteka - istaknuo je Mišljenović.&nbsp;

Prema njegovim riječima, posebna poteškoća su i kilometri koje neko mora da prevali da bi došao do lijeka.

<img alt="srdjan-misljenovic7" src="/media/old/58a2e23d-3008-470c-8ddf-301e0a0a0a64-srdjan-misljenovic7.jpg" title="srdjan-misljenovic7">

Mišljenović: Ogromne gužve

- Banja Luka nije mali grad i, ako neko iz Trna ili Budžaka mora da dođe noću u apoteku, on mora prijeći desetak ili više kilometara. Onome ko nema automobil, to je, zaista, veliki problem, jer nema noćnih autobuskih linija, a taksi je preskup - smatra Mišljenović.&nbsp;

Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić (SNSD) rekao nam je da do sada nije bilo pritužbi na rad dežurne apoteke niti zahtjeva za otvaranjem nove.&nbsp;

&nbsp;Pokrenuti procedure&nbsp;

- Ukoliko se to desi, pokrenut ćemo procedure koje su zakonom propisane. Podsjećam da su sve apoteke na području grada privatne - kazao je Radojičić.&nbsp;

U Zakonu o apotekarskoj djelatnosti Republike Srpske definirano je, između ostalog, da u najmanje jednoj apoteci mora biti osigurano kontinuirano snabdijevanje lijekovima i medicinskim sredstvima, i to putem dežurstva ili pripravnosti u noćnim satima nedjeljom i praznicima.

<h1>&nbsp;</h1>

Prelaze više od deset kilometara da bi došli do lijeka

Gradu na Vrbasu nije dovoljna jedna dežurna apoteka

Iako je Bijeljina grad sa 18.000 sijaličnih mjesta u gradskom i seoskom urbanom području, još javna rasvjeta u ovom gradu nije na zadovoljavajućem nivou i neophodna je njena rekonstrukcija. Ovo je rekao Tomica Stojanović, službenik u Odjelu za stambeno-komunalne djelatnosti Gradske uprave Bijeljine.

Stojanović kaže da je u 2016. godini za potrošenu električnu energiju u sistemu javne rasvjete izdvojeno iz budžeta oko milion maraka te da je još oko 170.000 KM planirano za održavanje javne rasvjete.

- Bijeljina je grad koji ima više sijaličnih mjesta čak i od Banje Luke. Prije pet godina imali smo 14.000 sijaličnih mjesta, ali smo tada za utrošenu električnu energiju trošili oko 1,5 miliona KM. Instaliranjem tajmera koji omogućavaju gašenje sijalica u ponoć, smanjili smo realnu potrošnju i za proteklih četiri do pet godina uštedjeli oko dva miliona maraka - kaže Stojanović i ističe da su gotovo sva naselja, kako u gradu tako i na seoskom području, pogotovo seoska središta, osvijetljena i noću.

<img alt="tomica-stojanovic" src="/media/old/58a1a2b1-c9fc-4158-afec-45100a0a0a64-tomica-stojanovic.jpg" title="tomica-stojanovic">

Stojanović: Smanjili smo realnu potrošnju

Ističe da je Gradska uprava u prošloj godini raspisala tender za realizaciju projekta koji podrazumijeva uvođenje LED tehnologije u uličnoj rasvjeti, što podrazumijeva zamjenu čak oko 11.000 standardnih sijalica.

- Realizacijom ovog projekta predviđeno je da tokom cijele noći funkcionira javna rasvjeta. Zbog činjenice da se jedan od učesnika tendera žalio na odluku komisije, ovaj je projekt još na čekanju - pojašnjava Stojanović.

<h2>Neophodna rekonstrukcija</h2>

Sadašnja javna rasvjeta u Bijeljini stara je više od 40 godina i neophodna je njena rekonstrukcija. Zbog intenziteta saobraćaja i velikog protoka vozila na putnim pravcima prema Zvorniku, Tuzli, Rači, Brčkom i drugim većim centrima, postavljanje nove javne rasvjete javlja se kao jedan od prioriteta.&nbsp;

&nbsp;

U Bijeljini sva naselja i sela osvijetljena noću

Uvođenje LED rasvjete još na čekanju

Supružnici Mirjana i Stojan Pejaković iz naselja Dobor kod Modriče već 20 godina zarađuju za hljeb proizvodnjom i prodajom rasada i povrća. Prema riječima Mirjane, posao nije težak, ali je dosadan.&nbsp;

<h3>Stalne mušterije</h3>

- Uživam u ovom poslu. Mnogo je obaveza, ali kada znamo da imamo svoje stalne mušterije, tada ništa nije teško. Znala sam po 1.000 sjemenki paprike posijati za jedan dan. Kada to za mjesec nikne, onda se stavlja u čašu po jedan struk. Poslije toga ide prodaja. Mnogo je posla, ali se isplati - kaže Mirjana.

Pejakovići su do ove faze sijanja rasada imali pune ruke posla. Morali su čuvati plastenike od hladnoće i snijega. Znali su po cijelu noć čistiti plastenike.&nbsp;

- Sijemo razne sorte paprike, paradajz, patlidžan te krastavice i cvijeće. Trenutno sadimo papriku i paradajz, kojih imamo 5.000, a ide se do 20.000 struka rasada u prodaju. Mušterije imamo u Odžaku, Modriči. Ovo mi je glavno zanimanje. Od toga i radimo i gradimo - govori Stojan.&nbsp;

<h3>Dobra zarada</h3>

Nakon prodaje rasada, slijedi proizvodnja povrća, a to su slatka i ljuta paprika, feferoni, paradajz, patlidžan, krastavac, špinat, luk i salata.&nbsp;

- Duga i hladna zima malo nas je usporila. Inače, nisam bilježio koliko prodam, ali iz jednog plastenika skoro 5.000 kilograma paradajza i 3.000 kilograma paprike. Ipak je bolja zarada od rasada – naglašava Pejaković.

Svoje plastenike nazivaju malom fabrikom, od koje, kako kažu, pristojno žive.

<h2>Posljedice od poplava</h2>

Poplave iz maja 2014. godine uništile su sve što su stvarali. Naglašavaju da se još nisu oporavili od tadašnjih posljedica.&nbsp;

Pejakovići se bave plasteničkom proizvodnjom

Od “male fabrike” mogu da pristojno zarade i žive

Samo u januaru ove godine na području Prijedora umrla su 84 penzionera. Među njima je i četvero onih koji su tek dobili rješenje o penziji.

U Udruženju penzionera Prijedor, koje ima 13.340 članova, kažu da su porodicama na ime troškova sahrane iz Fonda solidarnosti isplatili po 500 maraka. Ukupno je isplaćeno 42.000 maraka, odnosno 8.000 više od priliva sredstava, koja se po osnovu članarine mjesečno slijevaju u ovaj fond.

Minimalan iznos

- U prvom mjesecu ove godine značajno je povećana stopa smrtnosti penzionera. Ona je, nažalost, povećana i posljednjih nekoliko mjeseci, mada ni približno kao u januaru. Šest godina sam na čelu ovog udruženja i ne pamtim tako povećanu stopu smrtnosti. U prošloj godini ostali smo bez 650 svojih članova. Nedovoljno novca za kvalitetnu ishranu i kupovinu lijekova faktor je koji utječe na povećanu stopu smrtnosti ove najstarije populacije - kaže Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera Prijedor.

Prema podacima kojima raspolaže, čak 7.500 ih prima penziju koja iznosi od 179 do 270 maraka. Iz tog razloga Udruženje često isplaćuje i jednokratne novčane pomoći od 50 do 100 maraka.

Prošle godine tu pomoć dobilo je 3.800 penzionera, nažalost, ne svi koji su podnijeli zahtjev da im se pomogne.

- Obično bude tri puta više zahtjeva od naših mogućnosti. Prijedlozi za pomoć idu od mjesnih udruženja penzionera i trudimo se da ljudima zaista izađemo ususret, da pomoć ravnomjerno dijelimo i da onima koji je nisu dobili prošle uručimo ove godine - kaže Brdar i dodaje da pomoć mahom traže penzioneri u stanju socijalne potrebe, oni s malim primanjima i narušenog zdravstvenog stanja, ali i teško bolesni.

Osim pomoći Udruženja, koje je, prema ocjeni mnogih, i jedno od najboljih u RS, organizira i odlazak na banjska liječenja, na more, izlete, a tu je i mogućnost kupovine ogrjeva na rate.

Jednokratna pomoć

Penzioneri se redovno okupljaju i u svom klubu. Ove aktivnosti se ne bi mogle provoditi bez pomoći Grada, ističu u Udruženju, i dodaju da će tokom ove godine iz gradskog budžeta dobiti 220.000 maraka. Od tog iznosa 130.000 maraka bit će usmjereno na jednokratne novčane pomoći penzionerima, a 90.000 KM za banjsko liječenje.

<h2>Od 300 do 1.700 KM</h2>

Oko 6.000 prijedorskih penzionera ima primanja od 300 do 1.700 maraka. Naravno, najviše je onih sa srednjim penzijama, dok iznos od 1.700 KM, koji je mnogima nedosanjan san, prima svega nekoliko Prijedorčana.&nbsp;

&nbsp;

Na plantaži zasadili 900 sadnica, očekuju dobar urod

162 paketa uručena mještanima Ljubije, Ravske, Žuna, Briševa

Čak hiljadu lovaca nije uspjelo odstrijeliti nijednog od 23 vuka

Dodik prijeti: Ako neko želi da u ime Srba donosi odluke, biće posljedica

Sjajna ljudska gesta Save Miloševića koju Bošnjaci Janje neće zaboraviti

Danas u Banja Luci sastanak predstavnika stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj

Srebrenica: Povećan broj nezaposlenih

Neiskorišteni čudesni darovi prirode

Opreznija vožnja na relaciji Prijedor - Bosanski Brod

Za obnovu dotrajale zgrade predviđeno 980.000 KM

U Bijeljini otkrivena četiri Pakistanca bez pasoša

Đaci kuhari neće imati poteškoća da nađu posao

Gradu na Vrbasu nije dovoljna jedna dežurna apoteka

Uvođenje LED rasvjete još na čekanju

Od “male fabrike” mogu da pristojno zarade i žive

Prijedor: Samo u januaru ove godine umrlo više od 80 penzionera

Republika Srpska

Na plantaži zasadili 900 sadnica, očekuju dobar urod

162 paketa uručena mještanima Ljubije, Ravske, Žuna, Briševa

Čak hiljadu lovaca nije uspjelo odstrijeliti nijednog od 23 vuka

Dodik prijeti: Ako neko želi da u ime Srba donosi odluke, biće posljedica

Sjajna ljudska gesta Save Miloševića koju Bošnjaci Janje neće zaboraviti

Danas u Banja Luci sastanak predstavnika stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj

Srebrenica: Povećan broj nezaposlenih

Neiskorišteni čudesni darovi prirode

Opreznija vožnja na relaciji Prijedor - Bosanski Brod

Za obnovu dotrajale zgrade predviđeno 980.000 KM

U Bijeljini otkrivena četiri Pakistanca bez pasoša

Đaci kuhari neće imati poteškoća da nađu posao

Gradu na Vrbasu nije dovoljna jedna dežurna apoteka

Uvođenje LED rasvjete još na čekanju

Od “male fabrike” mogu da pristojno zarade i žive

Prijedor: Samo u januaru ove godine umrlo više od 80 penzionera