U organizaciji Društva poštovalaca historije, kolekcionara numizmatike, filatelije i heraldike i militarije "Denarius" iz Bosanske Gradiške jučer je na ljetnoj sceni Kulturnog centra održan 8. sajam kolekcionarstva i antikviteta „Denarius 2016". Alen Mešić, predsjednik Udruženja "Denarius", kaže da je, uprkos visokim temperaturama, zadovoljan odzivom izlagača i zainteresiranošću javnosti za ovu tematiku.

- Među izlagačima su kolekcionari iz Banje Luke, Travnika, Mostara, Dervente i drugih bh. gradova te iz Hrvatske i Srbije. Sajam ima međunarodni karakter i izloženo je mnogo starina iz oblasti heraldike, numizmatike, filatelije i heraldike. Ovaj dan smo iskoristili i za razmjenu iskustava, ponekog eksponata i dogovor oko narednih izložbi - rekao je Mešić.

Osim starog novca, poštanskih marki, oružja, starih registarskih tablica, uniformi, posjetioci sajma &nbsp;razgledali su i ordenje, stare vrijedne knjige, slike i druge eksponate.

&nbsp;

U organizaciji Društva poštovalaca historije, kolekcionara numizmatike, filatelije i heraldike i militarije "Denarius"

BOSANSKA GRADIŠKA Sajam antikviteta privukao veliki broj posjetilaca

Da su Liskovčani vrijedni, složni i druželjubivi ljudi, pokazali su na najbolji način u centru sela na manifestaciji „Dani dijaspore“. Kasim Grgić, Senad Kobilić, Emir Demo i drugi predusretljivi organizatori za nekoliko sati druženja prešli su više kilometara, želeći da udovolje svakom gostu, da se pozdrave i dočekaju sa svim prisutnima, da sve protekne u besprijekornoj organizaciji.

Merak za dušu&nbsp;

„Dani dijaspore“ održavaju se drugi put u Liskovcu, selu naslonjenom na gradsko jezgro Bosanske Gradiške. Liskovac je oduvijek poznat po rekorderima u proizvodnji junećeg mesa, pšenice, kukuruza, kamilice, ali i po odlično uređenoj infrastrukturi i ljudima koji provodeći dane u dijaspori neprekidno misle upravo na svoj kraj.

Potvrdio nam je to i Jasmin Trešnjić, Liskovčanin koji godinama živi na sjeveru Norveške, radeći za jednu naftnu kompaniju.

- Uvijek se pozitivno iznenadim kad dođem u rodni Liskovac. I ovo druženje je pun pogodak, merak za dušu - rekao je Trešnjić.

Na parkingu ispred obnovljenog Doma kulture su automobili s registarskim oznakama iz skandinavskih zemalja, Austrije, Njemačke... Predsjednik Savjeta MZ Liskovac Emir Demo kaže da je lijepo raditi sa svojim mještanima.

- Liskovčani su vrijedni i privrženi svom rodnom mjestu. Zajedno smo uradili mnogo na polju infrastrukture, zajedno smo zacrtali i nove planove. Primarni zadatak nam je izgraditi kanalizacionu mrežu za 400 domaćinstava te popraviti puteve i modificirati elektromrežu. Imamo i snažnu podršku lokalne vlasti - rekao je Demo.

Načelnik općine Bosanska Gradiška Zoran Latinović obećao je Liskovčanima u dijaspori da će se uložiti maksimalan trud da ovo lijepo mjesto što više liči na mjesta u zapadnoj Evropi.

- Današnji skup je odličan signal Liskovčanima koji su zaradili novce u svijetu da investiraju u svoje mjesto - rekao je Latinović.

Neumorni Senad Kobilić, čovjek koji je s grupom ljudi osmislio ovu manifestaciju, skoro svakog gosta i mještanina je upitao je li zadovoljan, nedostaje li nešto. A nedostajalo nije ni ića ni pića. Osim juneta na ražnju, ispečeni su i janjci, a za veselu atmosferu pobrinula se megazvijezda - Halid Bešlić.

Dobri domaćini&nbsp;

- Najprijatnije sam iznenađen činjenicama da su Liskovčani ovako dobri domaćini - rekao je Bešlić.

Druženje u Liskovcu trajalo je do kasnih večernjih sati, a nije izostalo ni kolo na novoizgrađenom asfaltnom platou ispred Doma kulture.

<h2> 
„Avaz“ za Šveđane</h2>

<img alt="senad-besic5" src="/media/old/57960b18-3e88-48f1-9edd-28ff0a0a0a64-senad-besic5.jpg" style="height: 450px; width: 600px;" title="senad-besic5">

Bešić: Prelijep osjećaj

Senad Bešić, Liskovčanin koji godinama živi u Švedskoj, kaže da mu nije teško pao put od 2.000 kilometara da dođe u svoj rodni kraj. 
&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
- Prelijepo se osjećam. Svaka čast organizatorima! Ponijet ću nekoliko primjeraka „Avaza“ u Švedsku i podijeliti mojim zemljacima koji ovoga ljeta nisu došli u rodni kraj, ali i Šveđanima da vide kako smo mi Bosanci složni i vrijedni ljudi - poručio je Bešić.

<h2>Veliki značaj</h2>

„Dani dijaspore“, prema riječima glavnog imama u Bosanskoj Gradišci Zejnila ef. Latifovića, imaju višestruki značaj i postigli su pun pogodak.

- Najvrednije je što su se susreli, vidjeli i razmijenili mišljenja ljudi koji se nekoliko godina nisu vidjeli - rekao je ef. Latifović.

Druženje trajalo do kasnih večernjih sati,

„Dan dijaspore“ u Liskovcu kod Bosanske Gradiške: Pokazali cijelom svijetu da su najsložniji i najvredniji

U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Ljubinju čuva se amfora iz prve polovine 1. stoljeća stare ere. Amfora je pronađena sasvim slučajno, prilikom pošumljavanja brda Radovinja iznad Ljubinja.&nbsp;

Različita keramika

Prema riječima Mitra Đurice, direktora Turističke organizacije Ljubinje, bilo je nekako najzgodnije mjesto za njeno čuvanje u crkvi, jer su tu ostaci tri hrama - jednog kasnoantičkog i dva srednjovjekovna, koji se mogu vidjeti ispod staklenog poda.

- Radi se o amfori vrško-italskog tipa, a sudeći po njenom obliku, prvenstveno je služila za transport vina. To je negdje period od doba Cezara do doba imperatora Trajana. Inače, što se tiče naučnih podataka, može se reći da je tu bila antička naseobina Pargvo. Do sada se smatralo da je ona vezana samo za Gradac, ali očigledno, po nalazima koji stalno iskrsavaju, na čitavom području Ljubinja - pojašnjava Đurica.

<img alt="mitar-sa-amforom" src="/media/old/5790b0a7-97dc-4861-8005-46b20a0a0a64-mitar-sa-amforom.jpg" title="mitar-sa-amforom">

Đurica: Većinom su to originalni dijelovi

Naglašava da je amfora pronađena u jednoj većoj količini ulomaka različite keramike, koji su, zahvaljujući stručnjaku iz Zemaljskog muzeja Bori Žuži, restaurirani i sklopljeni, tako da se može vidjeti kako je ona nekada izgledala.

Špicasti oblik

- Većinom su to originalni dijelovi, ali ima i onih koji su popunjeni gipsom i stiroporom. Interesantan je taj špicasti oblik amfore. Ona je bila dugotrajnija i stabilnija u transportu. Donji dio se mogao uroniti u pijesak na brodovima - navodi Đurica.

<h2>Nema podataka</h2>

- Vjerovatno je i ova amfora došla odnekud, jer se radi o amfori za transport. Često amfore oko grlića imaju podatke gdje vino ide, otkud dolazi, o kakvom se vinu radi, ali ovdje nismo imali sreće da imamo takav zapis - navodi Đurica.

Čuva se u crkvi

LJUBINJE Amfora pronađena tokom pošumljavanja brda Radovinja iznad grada

Bilećkim jezerom haraju ribokradice iako su kazne za krivolov propisne zakonom od tri do devet hiljada maraka. U posljednjoj akciji na Bilećkom jezeru ribočuvari iz SRD Trebinje zaplijenili su više od deset velikih mreža, a šteta koju su napravile ribokradice velika je jer je najviše oštećena mlađ.

<img alt="mreze4" src="/media/old/57864037-5584-450d-86a0-4fca0a0a0a64-mreze4.jpg" style="width: 718px; height: 420px;" title="">

Rezultat posljednje akcije

Prema riječima Miroslava Ninića, predsjednika SRD Trebinje, Bilećko jezero se prostire na tri općine i dvije države, što im otežava posao.&nbsp;

- Mi smo odradili lokalitet Branana Grančarevo-Panik-Orah-Dubočani, gdje smo našli deset mreža i dva velika palangara, a sve su to nedozvoljena sredstva - istakao je Ninić i dodao da poseban problem stvara i to što je u toku mrijest nekih vrsta ribe pa je najviše uginule mlađi.

&nbsp;

<img alt="mico-ninic" src="/media/old/57864025-bce0-43f5-8477-4fca0a0a0a64-mico-ninic.jpg" style="height: 525px; width: 350px;" title="">

Ninić: Nedozvoljena sredstva

Naglašava da se štete koje na godišnjem nivou naprave ribokradice mjere tonama te da se tome mora stati ukraj.&nbsp;

- To se mjeri tonama što se tiče krivolova. Druga stvar što imamo problem i s kormoranima i jedno i drugo su ogromne količine ribe. U posljednjoj akciji bilo je 70 do 80 kilograma ribe. To je samo jedan lokalitet, a Bilećko jezero je ogromno i velika je količina ribe koja se na taj način uništava - naglasio je Ninić i dodao da im je oprema kojom rade skromna, ali da se snalaze.

Uprkos kaznama i do 9.000 maraka

Bilećkim jezerom haraju ribokradice

Poučeni prošlogodišnjim iskustvom kada je Sava za noć porasla više od pola metra, preplavila ostrvo i odnijela pedesetak plastičnih ležaljki, organizatori rekreacije na savskom ostrvu u Bosanskoj Gradišci reagirali su na vrijeme. Meteorolozi tokom noći najavljuju jače nevrijeme, pa su rekviziti sa ostrva uklonjeni. Ostali su samo oni najhrabriji uživajući u toploj vodi, prirodnom pijesku, te vožnji gliserom i igrajući odbojku u vodi.

Minulih dana ostrvo je bilo prepuno, jer su mnogi mještani Bosanske Gradiške upravo ovdje tražili spas od žega. Zanimljivo je da je nivo Save dostigao visinu od 0 centimetara, a pojavljuje se na vodostaju od 80 cm.

Organizatori rekreacije na savskom ostrvu ovaj put reagirali na vrijeme

BOSANSKA GRADIŠKA Najavljena oluja ispraznila ostrvo

Učesnici ovogodišnjeg "Marša mira" u kasnim popodnevnim satima počeli su pristizati u rejon Konjević Polja, gdje je u obližnjim Mravinjcima predviđeno drugo noćenje na putu do Potočara. Iza njih je nateža etapa, jer su danas morali preći Udrč, najviše brdo u tom dijelu Podrinja, izdignuto između Kamenice i Cerske.

U odnosu na prvi dan, primjetan je umor na većini lica, jer je uz težak teren probleme pravila i visoka temperatura zraka. Mnogi od učesnika su već više puta pješačili od Nezuka do Potočara, ali ističu da je ove godine&nbsp;organizacija puno bolja.

- Naravno da je teško, ja sam danas zaradila neugodan žulj na nozi što će mi smetati na daljem putu, ali sam svjesna da to nije ništa u odnosu na ono što su preživjeli oni kojima odajemo počast - kaže Zvorničanka Belma, koja već drugu godinu zaredom uzima slobodne dane u svojoj firmi u Beču kako bi učestvovala na Maršu.

Iduće godine namjerava na put povesti i nekoliko svojih prijatelja Austrijanaca.

Sutra je planirano zadržavanje u naselju Kamenice, gdje će se na mjestu najvećeg napada na kolonu koja se 1995, godine kretala prema Nezuku održati historijski čas. Potom slijedi uspon do lokaliteta Buljim odakle je kolona od 15 hiljada Srebreničana prije 21 godinu krenula prema slobodnoj teritoriji, a dolazak u Memorijalni centar i tradicionalni doček učesnika "Marša mira" očekuje se krajem dana.

Završena druga etapa

Učesnici "Marša mira" pristižu u rejon Konjević Polja

Požar koji je protekla četiri dana buktio iznad izvorišta Vrelo oko i bio se proširio u četiri kraka na lokalitet Kučmi i Poklonac,&nbsp;prema brdu Slanica gdje nema putne komunikacije, prema zbačkom selu Rapti i selima Kruševa Vala i Kruševa Gustrijena, te prema selu Željevo i kućama Ratkovića ugašen je danas oko 12 časova, potvrdio nam je Danko Vuković, komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinja.

- Požar je trenutno ugašen, a na terenu dežuraju vatrogasci i pripadnici Centra za gazdovanje kršom, u slučaju da se požar ponovo aktivira da bi mogli pravovremeno djelovati -istakao je Vuković

Dragan Paranos, komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Lastva, čiji&nbsp; su vatrogasci, pored vatrogasaca iz Trebinja i pripadnika Centra za gazdovanje kršom učestvovali u gašenju požara kaže da je požar još u ranim jutarnjim časovima bio lokaliziran, a da bi i prije bio ugašen da nije bilo vjetra, koji je često mijenjao smjer vatra, i pored nepristupačnog terena otežavao gašenje.&nbsp;

Buktio u protekla četiri dana

Ugašen požar iznad izvorišta Vrelo oko u Trebinju

Ljubo Glogovac, štićenik trebinjskog Doma penzionera, ima neobičan hobi. Naime, ovaj 72-godišnjak izrađuje portrete u drvetu. Zatekli smo ga kako vrijedno radi u mini ateljeu, koji je napravio pored svoje sobe.&nbsp;

Ljubo kaže da portrete izrađuje za svoju dušu i za poklon, i to samo onih ljudi koji su nešto dobro napravili za narod, čije djelo se pamti, poput umjetnika, pisaca, naučnika i, naravno, njemu dragih ljudi. Veli da nije uradio nijedan portret političara i da ga politika ne interesira.&nbsp;

- U Domu mi ništa ne nedostaje, nije mi nevolja da ovo radim za novac, da nosim po pijacama i slično, tako da ovaj moj hobi radim da bih usrećio i sebe samog, ali i one druge kojima poklanjam - kazao nam je ovaj vitalni starac.

Radio je u Mostaru u drvnoj industriji. A oblikovanjem drveta na ovakav način počeo je dolaskom u Dom.&nbsp;

- Od alata koristim nožić, turpiju, malo dlijeto, jedno šilo, brusni papir i na kraju lak radi zaštite i sjaja. Posao je dosta precizan jer ovo nije glina ili neki drugi mekani materijal da se može popravljati rad, a najteže je kada pravim reljef lica, kose ili drugih dijelova glave, jer je to izazovnije nego samo portret na ravnoj plohi - naglašava Ljubo i dodaje da dnevno radi dva sata.&nbsp;

&nbsp;

Štićenik trebinjskog Doma penzionera

Samouki umjetnik za svoju dušu rezbari u drvetu portrete poznatih ličnosti

&nbsp;Dječiji vrtić „Naša radost“ u Trebinju dobio je vrijednu donaciju rekvizita za igralište od ''Raiffeisen banke'' u iznosu od 16 hiljada KM. Mirjana Vujović, direktorica JU „Naša radost“, kaže da im je donacija dobrodošla kao pomoć u daljnjem radu.&nbsp;

- Ova donacija je od izuzetnog značaja za našu ustanovu, a rekviziti su prilagođeni visokim evropskim standardima za djecu predškolskog uzrasta. Raspoređeni su na tri hiljade metara kvadratnih vanjskog dvorišnog prostora i zadovoljavaju osnovne fizičke potrebe, veoma važne za pravilan rast i razvoj djece - rekla je Vujović.

U centralnom dijelu dvorišta postavljeni su kula s penjalicama, toboganom, ljuljačkama, konopcima za penjanje i provlačenje, dok se u drugim dijelovima nalaze klackalice i vrteške. Izvršena je i popravka postojećeg kućišta za pješčanik, a postavljene su i nove klupice.

&nbsp;

&nbsp;

Obogaćen novim rekvizitima

Vrijedna donacija trebinjskom vrtiću od ''Raiffeisen banke'' u iznosu od 16.000 KM

Više od 200 vjernika klanjalo je posljednji teravih namaz u ovom ramazanu i zajednički iftarilo u fočanskoj Aladža džamiji. Osim Fočaka iz Sarajeva iftaru je prisustvovao i veliki broj vjernika iz fočanskih sela. Među njima je bio i hadžija Avdija Rizvanović iz Mrkalja iznad Tjentišta.

- Hvala Allahu ne može ljepše biti. Uz ramazan nit'&nbsp;sam ožednio, niti ogladnio. Redovno sam išao i na teravije i na džume idem. Imam više od pola sata hoda do džamije i svaku večer sam iš'o. Zvala su me djeca u Sarajevo ali nisam htio da džemat smanjujem. U Sarajevu opet ima ljudi da klanja, a ovdje, ako je jedan čovjek više, bolje je – kazao nam je Avdija.

Vjernici su se omrsili sa hurmom i čašom vode, potom zajedno klanjali akšam namaz, te zajednički iftarili u i ispred Aladža džamije, čija je obnova u toku, ali se njena nekadašnja ljepota već nazire i osjeća.

- Već nekoliko godina zaredom želimo da klanjanjem posljednje teravije u ramazanu Aladži damo pažnju koju ona zaslužuje, da sve što smo uradili, sve mubareke mjeseca ramazana večeras začinimo ovdje – ističe Salem ef. Ćemo, predsjednik Medžlisa IZ Foča.

Akšam i teravih namaz predvodio je goraždanski muftija, Remzija ef. Pitić, koji ne krije radost zbog obnove Aladže, ali i veza prognanih Fočaka sa svojim gradom.

- Ova tradicija je započeta i prije mog dolaska, a sada je možda malo masovnije i drugačije jer od prošle godine je to u Aladži, a ne na temeljima Aladže. Mi ćemo ovu priču razvijati i nekim drugim sadržajima, kada budemo imali mogućnosti. Drago mi je i sretan sam i ponosan što i ove godine možemo u lijepom ambijentu obaviti iftar i klanjati posljednju teraviju ovog ramazana, družiti se s našim ljudima i dogovoriti se da se opet vidimo u Aladži. Tako će biti dok smo mi živi – poručio je muftija Pitić.

Veliki broj vjernika

Teravih namaz i zajednički iftar u Aladža džamiji

Kako se približava špica turističke sezone, tako u Trebinju raste broj gostiju. Prema podacima kojima raspolaže Turistička organizacija, u prvih pet mjeseci ove godine u Trebinju je zabilježeno 17.500 noćenja, što je za 25 posto više u odnosu na isti period lani.

Slobodna mjesta

Prema riječima&nbsp;Žarka Vice, samostalnog stručnog saradnika u Turističkoj organizaciji, Trebinje su u proteklom periodu najčešće posjećivali turisti iz Srbije, Turske, Južne Koreje, Grčke, Velike Britanije, Rusije i zapadne i srednje Evrope.

<img alt="zarko-vico" src="/media/old/576f9169-4dc4-447d-b121-3d950a0a0a64-zarko-vico.JPG" style="height: 726px; width: 500px;" title="zarko-vico">

Vico: Prijave noćenja

- U maju je bilo za 40 posto više posjeta nego prethodne godine. Prema najavama, većina mjesta u hotelima za sezonu je rezervisana, ali još ima slobodnih mjesta. Postoji dosta kapaciteta i u privatnom aranžmanu. U gradu je skoro 1.070 registriranih ležaja, onih koji uredno prijavljuju noćenja i plaćaju boravišnu taksu. Mada pretpostavljamo da ih ima duplo više. To su apartmani u privatnom smještaju, koji imaju kapacitete od 2 do 12 kreveta - navodi Vico.

Vjerski objekti

Turisti u Trebinju većinom posjećuju vjerske objekte - hercegovačku Gračanicu, manastir Tvrdoš... a od ove godine i vrata Osman-pašine džamije u Starom gradu otvorena su za posjetioce.

<h2>Posjećene vinarije</h2>

Veoma su posjećene vinarije, a odnedavno je u ponudi i ruralni, odnosno agro i etno-turizam, gdje je gazdinstvo Šišić na obodu Popovog polja već uvršteno u ponudu.

Svakim danom sve više gostiju grada

TREBINJE Turistima se ima šta ponuditi

Više od 200 bivših radnika "Ratarstva" protestiralo je jučer ispred upravne zgrade u Novoj Topoli tražeći da im se hitno isplati 1,5 miliona maraka za plaće.

Nezadovoljni sporim stečajnim postupkom preduzeća, koji se vodi od maja 2008. godine, radnici se ne mogu pomiriti s činjenicom da su praktično postali “zadnja rupa na svirali”. Radnici smatraju da u bivšem preduzeću još ima dovoljno nekretnina za njihovo namirenje, ali da o njima jednostavno niko ne vodi računa.

Đuro Bajić, dugogodišnji radnik ovog preduzeća, kaže da su on i njegove kolege spali na prosjački štap nebrigom države. 
&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
- Imali smo hiljade hektara plodnih njiva, moderan sistem za navodnjavanje, vrijednu imovinu, ali od toga jedino mi, koji smo gradili i stvarali te vrijednosti, nemamo koristi - kazao je Bajić, koji od „Ratarstva“ potražuje 8.350 KM.

Slično razmišlja i bivši poslovođa u “Ratarstvu” Dragan Pauković.

- Gajili smo nadu u bivšeg stečajnog upravnika Slavka Vujančevića, koji je bio odgovoran i nudio dobre programe, ali nekome nije to odgovaralo. Zato je morao otići - kaže Pauković.

Sadašnji stečajni upravnik “Ratarstva” Dušan Kovačević nije bio prisutan prilikom okupljanja i protesta bivših radnika. Nije bilo ni drugih službenika angažiranih u stečaju, uz objašnjenje da su bolesni.

<h2>Formirana radna grupa</h2>

Koviljka Šokćević, predsjednica Odbora povjerilaca, obraćajući se okupljenim bivšim kolegama, rekla je da je protest usmjeren ka sudstvu, Tužilaštvu i Pravobranilaštvu RS.

<img alt="koviljka-sokcevic" src="/media/old/576e6d5a-5cd8-428e-b568-028f0a0a0a64-koviljka-sokcevic.jpg" style="height: 450px; width: 600px;" title="koviljka-sokcevic">

Šokćević: Najveći problem 

- Shvatili smo da je u tom trouglu najveći problem. Zato smo sazvali skup. Formirali smo deseteročlanu radnu grupu koja će zastupati radnike i boriti se za njihova prava koja su povrijeđena - rekla je Šokćević.

Protestirali bivši radnici "Ratarstva"

NOVA TOPOLA Radnici "zadnja rupa na svirali"

Almir Dizdarić, vlasnik kamenorezačke radnje „Dizdarić“ iz Kozarca kod Prijedora, jučer je s bogatim paketima s prehrambenim i higijenskim potrepštinama darovao pet siromašnih porodica.

Većina paketa podijeljena je u krugu lokalnog „Merhameta“, s kojim Dizdarić već duže vrijeme sarađuje kroz slične akcije, a neke od paketa odvezao je porodicama i lično.

U mjesecu darivanja svoju humanost pojasnio je riječima: „Bog daje meni, a ja drugima.“ Osim paketa pomoći koje su dobile porodice Mujkanović iz Ljubije, Mustafa iz Ćele, Lazić iz Jelovca i Forić i Hatić iz Prijedora, Dizdarić je „Merhametu“ poklonio i veliki granitni sto.

<img alt="granitni-sto" src="/media/old/576e73f9-6dc8-430a-8400-07320a0a0a64-granitni-sto.jpg" style="height: 400px; width: 600px;" title="granitni-sto">

Granitni sto za ''Merhamet'' 

Mesudija Selman, predsjednica „Merhameta“, kaže da će sto krasiti dvorište ovog humanitarnog udruženja.

- Ovdje su bili drveni stolovi koji su preko noći nestajali. Ovaj je težak i valjda ga niko neće odnijeti. A dobili smo i obećanje da ćemo dobiti i klupe od granita - kazala je Selman, obradovana poklonom.

Dizdarić je najavio nove slične akcije u budućnosti.&nbsp;

Humana akcija

PRIJEDOR Dizdarić obradovao pet siromašnih porodica

Nekad nadaleko poznati hotel „Kozara“, koji se nalazi na samom ulazu u Bosansku Gradišku, praktično na savskom keju, definitivno mijenja namjenu. Nakon višegodišnje adaptacije, ovaj nekadašnji biser ugostiteljstva uskoro će primiti prve stanare. Umjesto da prima goste, bivši hotel postaje poslovno-stambeni objekt.

Bez interesa

Mišljenja u gradu na Savi su podijeljena. Privrednici i nekadašnji posjetioci ovog hotela smatraju da se nemaju praktično gdje sastati, organizirati sastanke, izlazak ili odmor.

- Nejasno mi je zašto nije bilo interesiranja da hotel ponovo oživi. Evo, ovih dana se sastajem s poslovnim prijateljima i razgovore moramo voditi u bučnim kafićima. Grad nema ni adekvatnu dvoranu za kongrese, nema ni zabave, nadaleko poznata hotelska bašta sada će postati nešto drugo - rekao nam je poduzetnik Mirko Kovačević.

Boško Kasagić, direktor privrednog društva „Arting invest“, naglašava da su na korak prenamjene svrhe hotela bili primorani. 
&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; 
- Hotel je četiri godine čekao kupca. Nažalost, ni veći od nas ne mogu duže imati toliki zarobljen kapital. Nadamo se da će ljudi znati iskoristiti kapacitet i prednosti objekta na najljepšoj lokaciji u gradu - rekao je Kasagić.

Nastupi pjevača

U godinama prije rata hotel „Kozara“ je bio uvijek put, dolazili su gosti iz čitave Slavonije i susjednih bh. gradova te ljudi u tranzitu. Godinama su goste u poznatom hotelskom restoranu svojom pjesmom uveseljavali Nedžad Salković, Ana Bekuta, Mišo Kovač i druge zvijezde narodne i zabavne muzike.

<h2>Ponovo atrakcija</h2>

Osim luksuznih stanova, objekt koji je zadržao ime „Kozara“ imat će brojne poslovne sadržaje i bit će ponovo atrakcija u Bosanskoj Gradišci.

Grad definitivno ostaje bez hotela

BOSANSKA GRADIŠKA Bivša "Kozara" preuređena u poslovno-stambeni objekt

&nbsp;Obavljene su posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču, a uskoro će&nbsp;početak radova biti ozvaničen&nbsp;postavljanjem&nbsp;kamena temeljca, najavljeno je iz Vakufske direkcije u BiH.

Sinan-begova džamija u Čajniču sagrađena je davne 1582.&nbsp;godine,&nbsp;i to je bio najljepši objekt u gradu koji je odolijevao vremenu sve do 1992. godine, kada je nad njom izvršena agresija. Minirana je &nbsp;i u&nbsp;potpunosti porušena od srpskog agresora.&nbsp;

Islamska zajednica u BiH je sve džamije koje su srušene u toku agresorskog rata, a naročito džamija koje imaju status kulturno historijskog spomenika, odlučila&nbsp;rekonstruirati, obnoviti, ili ponovno izgraditi.&nbsp;

Stoga je prošle godine potpisan protokol između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske o ponovnoj izgradnji Sinan-begove džamije.

U prethodnom periodu urađen je projekt, dobijene&nbsp;su potrebne&nbsp;dozvole i saglasnosti te je izabran izvođač radova. Time su mogli otpočeti radovi. &nbsp;

Ovih dana u posjeti BiH i Vakufskoj direkciji Islamske zajednice u BiH borave&nbsp;predstavnici Generalne direkcije vakufa Republike Turske koji će nadgledati i kontrolirati realizaciju projekta ponovne izgradnje Sinan-begove džamije.

Oni su posjetili lokalitet džamije koji je potpuno očišćen a pristupilo se i otkopavanju temelja džamije kako bi se utvrdila njegova&nbsp;statika i stabilnost.&nbsp;

Vrijednost projekta iznosi oko četiri miliona KM,&nbsp;a&nbsp;sva sredstva su osigurana putem Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, a od Generalne direkcije za vakufe Republike Turske.&nbsp;

Uskoro će početak radova biti ozvaničen postavljanjem kamena temeljca

Posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču

U Planinarskom domu na Kotlovači na planini Kozari u narednih pet dana družit će se 60 izviđača iz Prijedora i Zenice, u okviru interetničkog mirovnog kampa "Glasnici budućnosti".

Kamp je nastavak dugogodišnje saradnje dva izviđačka odreda, izviđača „Dr. Mladen Stojanović" iz Prijedora i Saveza izviđača grada Zenice, koji za cilj ima izgradnju duha zajedništva kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Kamp će imati i volonterski karakter, jer će njegovi učesnici organizirati akciju uređenja dvorišta JU Centar „Sunce" u Prijedoru. Krajem jula prijedorski izviđači uzvratit će posjetu Zeničanima, kada će boraviti u kampu pored Boračkog jezera. Podršku interetničkom mirovnom volonterskom kampu daje Ambasada SAD u BiH.

&nbsp;

&nbsp;

BOSANSKA GRADIŠKA Sajam antikviteta privukao veliki broj posjetilaca

„Dan dijaspore“ u Liskovcu kod Bosanske Gradiške: Pokazali cijelom svijetu da su najsložniji i najvredniji

LJUBINJE Amfora pronađena tokom pošumljavanja brda Radovinja iznad grada

Bilećkim jezerom haraju ribokradice

BOSANSKA GRADIŠKA Najavljena oluja ispraznila ostrvo

Učesnici "Marša mira" pristižu u rejon Konjević Polja

Ugašen požar iznad izvorišta Vrelo oko u Trebinju

Samouki umjetnik za svoju dušu rezbari u drvetu portrete poznatih ličnosti

Vrijedna donacija trebinjskom vrtiću od ''Raiffeisen banke'' u iznosu od 16.000 KM

Teravih namaz i zajednički iftar u Aladža džamiji

TREBINJE Turistima se ima šta ponuditi

NOVA TOPOLA Radnici "zadnja rupa na svirali"

PRIJEDOR Dizdarić obradovao pet siromašnih porodica

BOSANSKA GRADIŠKA Bivša "Kozara" preuređena u poslovno-stambeni objekt

Posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču

KOZARA Otvoren izviđački kamp "Glasnici budućnosti"

Republika Srpska

BOSANSKA GRADIŠKA Sajam antikviteta privukao veliki broj posjetilaca

„Dan dijaspore“ u Liskovcu kod Bosanske Gradiške: Pokazali cijelom svijetu da su najsložniji i najvredniji

LJUBINJE Amfora pronađena tokom pošumljavanja brda Radovinja iznad grada

Bilećkim jezerom haraju ribokradice

BOSANSKA GRADIŠKA Najavljena oluja ispraznila ostrvo

Učesnici "Marša mira" pristižu u rejon Konjević Polja

Ugašen požar iznad izvorišta Vrelo oko u Trebinju

Samouki umjetnik za svoju dušu rezbari u drvetu portrete poznatih ličnosti

Vrijedna donacija trebinjskom vrtiću od ''Raiffeisen banke'' u iznosu od 16.000 KM

Teravih namaz i zajednički iftar u Aladža džamiji

TREBINJE Turistima se ima šta ponuditi

NOVA TOPOLA Radnici "zadnja rupa na svirali"

PRIJEDOR Dizdarić obradovao pet siromašnih porodica

BOSANSKA GRADIŠKA Bivša "Kozara" preuređena u poslovno-stambeni objekt

Posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču

KOZARA Otvoren izviđački kamp "Glasnici budućnosti"