U organizaciji općine, Turističke zajednice Srebrenica i japanske vladine organizacije „JICA“, &nbsp;na Kragljivodi, dvadesetak kilometara od Srebrenice održan je Prvi sajam poljoprivrednih proizvoda, kućne radinosti i stoke.

Učestvovalo je oko 100 proizvođača srebreničkih i sela susjednih općina, a više od hiljadu posjetilaca imali su priliku vidjeti kvalitetne poljoprivredne i druge organske&nbsp; proizvode, predmete kućne radinosti i prvoklasnu krupnu i sitnu stoku.

Sead Jahić, predsjednik Turističke zajednice u Srebrenici, najavljuje da će ovaj sajam postati tradicionalan i međunarodni, jer je to prvi sajam koji se organizuje u ruralnom mjestu. Proizvođači su izložili proizvode zdrave hrane, šumsko ljekobilje, med i medne proizvode, koji su zbog izrazito zdravog podneblja prepoznatljivi na tržištima širom BiH i šire, a od čega veliki broj stanovništva ima solidnu egzistenciju za život- pojasnio je Jahić.

Za najbolje proizvode i uređen štand dodijeljen su nagrade. Prvo mjesto za proizvode jagodastog voća proglašen je štand domaćinstva "Merdžić“ iz Gostilja, koji je nagrađen s 300 maraka, dok drugo mjesto dijele Udruženje žena "Podrinje1“ iz Skelana i Udruženje "Srebrenica 99“. Treće mjesto pripalo je domačinstvu "Medena“. Rašo Orašanin iz Zelenog Jadra proglašen je najboljim uzgajivačem stoke.

&nbsp;

&nbsp;

Učestvovalo oko 100 proizvođača srebreničkih i sela susjednih općina

SREBRENICA Završen sajam poljoprivrednih proizvod, kućne radinosti i stoke

Koordinacija građana "Svi za Foču" dala je podršku jedinstvenoj bošnjačkoj listi na općinskim izborima u Foči.

Na sastanku održanom u povratničkom mjestu Jeleč listu kandidata koje je formalno predložila SDA podržale su sve članice koordinacije - Medžlis IZ Foča, Jedinstvena organizacija boraca, Udruženje povratnika, savjeti mjesnih zajednica.

<img alt="podjela-skolskih-torbi" src="/media/old/57cade40-41a8-4021-ac31-1db50a0a0a64-podjela-skolskih-torbi.jpg" title="">

Podjela školskih torbi

- Na listi je ukupno 27 kandidata i to iz svih dijelova Foče. Zbog jedinstvene fočanske liste i politike koja je ujedinila fočanske povratnike, raspoloženje kod glasača je na visokom nivou. Uvidom u birački spisak uočen je veći broj glasača nego do sada pa tako očekujemo i bolji rezultat u odnosu na dosadašnji period – kazao nam je predsjednik OO SDA Foča i predsjedavajući Koordinacije građana "Svi za Foču" Izet Spahić.

O tome kojem od trojice kandidata za načelnika Foče će Bošnjaci dati podršku bit će odlučeno tokom konsultacija sa višim stranačkim organima.

Nakon sastanka u Jeleču učenicima koji žive u Foči podijeljene su školske torbe i pribor. Ove darove za 24 đaka osigurala je firma "Tobaco press" iz Sarajeva.

Sastanak Koordinacije "Svi za Foču" u Jeleču

Podrška jedinstvenoj bošnjačkoj listi za Foču

I naredne školske godine, kao i protekle tri, 120 bošnjačkih đaka Osnovne škole ''Konjević-Polje'' nastavu će pohađati u Edukativnom centru Nova Kasaba, gdje se nastava izvodi prema planu i programu Tuzlanskog kantona. Potvrdio nam je to Muhizin Omerović, predstavnik roditelja bošnjačke djece iz Konjević-Polja. &nbsp;

Bez rješenja

Kaže da je razlog za to nerješavanje problema u sistemu osnovnog obrazovanja u Republici Srpskoj, odnosno jer se djeci u đačke knjižice i svjedočanstva upisuje „jezik bošnjačkog naroda“, umjesto bosanskoga. Iako u Edukativnom centru u Novoj Kasabi postoje problemi, kaže da će naredne školske godine nastava početi u ovoj obrazovnoj ustanovi.&nbsp;

- Problem je što u ovom centru iz godine u godinu raste broj učenika, a prostor je skučen, tako da škola ne može primiti sve đake. Rad ovog centra zavisi i od institucija koje finansiraju izvođenje nastave. Rijaset Islamske zajednice BiH ustupio je prostor, a Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH pruža podršku prijevoza djece, dok Ministarstvo obrazovanja ne isplaćuje plaće nastavnicima koji ovdje izvode nastavu - objašnjava Omerović.

Kaže da plaće nastavnicima nisu isplaćene od januara ove godine. I pored navedenih problema, tvrdi da neće ostati u obrazovnom sistemu RS niti će se djeca vratiti u OŠ ''Konjević-Polje'' sve dok se ne ispune zahtjevi bošnjačkih roditelja.&nbsp;

Ruski jezik

- U OŠ ''Konjević-Polje'' nije samo problem jezika, problem su i tehnički uvjeti škole i cjelokupna grupa nacionalnih predmeta, kao i učenje stranog jezika. U toj školi naša djeca, umjesto engleskog, uče ruski jezik. U školskom odboru od sedam članova bilo je šest srpskih predstavnika i uvijek smo bili preglasani &nbsp;u svim odlukama, naši se prijedlozi nikada nisu uvažavali - kaže Omerović.

KONJEVIĆ-POLJE Bošnjačka djeca i četvrtu godinu nastavu će pohađati u Edukativnom centru

Improvizirana škola u Novoj Kasabi sve tješnja za đake

Dok tri projektantske kuće privode kraju izradu projekata za novu zgradu vrtića, gradske saobraćajnice i mosta na akumulacionom jezeru Peručac, lokalitet Oštrika, koji će se finansirati sredstvima Vlade Srbije, odobrenim na prošlogodišnjoj investiciono-razvojnoj konferenciji za Srebrenicu, u Općini se rješavaju imovinskopravni odnosi.

Kvalitet radova

Savjetnik općinskog načelnika za privredu i razvoj Ćazim Salimović za „Dnevni avaz“ naglašava da je zgrada bivšeg zadružnog magacina za otkup ljekobilja u naselju Vašarište porušena i priprema se teren za gradnju vrtića. Kako kaže, s ovog lokaliteta se uklanjaju trafike i druge radnje, koje su imale privremenu dozvolu za rad.

Kaže da predstavnici općine Srebrenica redovno kontaktiraju zadužene stručnjake iz Vlade Srbije za obavljanje svih priprema gradnje ova tri objekta, koju će pratiti nadzorni organi Vlade Srbije, Općine Srebrenica i UNDP-a, što treba garantirati maksimalan kvalitet radova.

Općinski račun

U Općini se nadaju da će u ovoj godini početi gradnja zgrade vrtića, dok će realizacija preostala dva projekta, najvjerovatnije, početi početkom iduće godine.&nbsp;

Podsjetimo, Vlada Srbije je nakon investicione konferencije o Srebrenici na općinski račun uplatila dva miliona eura, dok će obećana tri miliona eura biti usmjerena za finansiranje gradnje navedena tri projekta.

&nbsp;

Teku pripreme za tri strateška projekta

SREBRENICA Gradnja vrtića počinje ove, a saobraćajnice i mosta naredne godine

Prva asocijacija na med je onaj pčelinji, ali ne i u Kozarcu kod Prijedora, gdje u pojedinim domaćinstvima, poput onog Nijaza Huremovića, mještanina zaseoka Brđani, vrijedno posljednjih dana prave čudesnu slasticu - med od jabuka.&nbsp;

Specifičan okus

Otkriva da za ovaj med, koji može biti od kiselih i slatkih jabuka, što mu na kraju i daje specifičan okus, koristi svoje i ničim prskano voće.&nbsp;

- Čist eko-proizvod iz moje kuhinje - kaže Huremović, koji od stotinjak kilograma jabuka dobije desetak kilograma meda.&nbsp;

Onaj teži posao pripada njemu, a onaj malo lakši „da pripazi da se sok od jabuka lagano krčka na dobroj vatri“ supruzi Samki.

- Zajedno pravimo med. Jabuke, a obično pomiješam slatke i kisele, prvo sameljem pa kad dobijem sok, stavim ga u veliku šerpu i sve to na vatru. Ništa nije brzo, pa pravljenje ovog meda traje i po desetak sati, jer najmanje toliko treba da se sok ukuha u med. I isto toliko stajanja kod vatre. Ponekad u taj med ubacimo na kraju i poneku svježu jabuku koja se prosto u toj smjesi rastopi, ali daje divan okus - pojašnjava Nijaz proceduru pravljenja meda od jabuka koji u svojoj zimnici ima posljednjih osam godina. 
I to najmanje 20-ak kilograma.

Može uz maslenicu

- To pravim za svoju porodicu, mada poneka tegla ode kao milošta nekom od mojih prijatelja. One starije podsjeti na djetinjstvo, oni mlađi kažu da ipak više vole neki čokoladni preljev – kaže s osmijehom Huremović, koji ovaj ljekoviti med koristi na više načina.

Najviše ga voli uz vruću maslenicu, a često i za pravljenje izuzetnog soka gdje na jednu času vode ide kašika meda od jabuka.

<h2>"Pomažu"&nbsp;i najmlađi</h2>

U pravljenju meda Huremovićima „pomažu“ i najmlađe komšije. Vrte se oko vatre, gledaju kako se cijedi sok i peku kukuruze kojih ovih dana ima u izobilju.

U domaćinstvu Nijaza i Samke Huremović

KOZARAC  Od jabuka prave med u kojem uživaju sladokusci

U prijedorski “Merhamet” stigla je peta donacija od Arbajtsgrupe (Arbeitsgruppe) IGFM-a Vitlih (Witlich) Međunarodne organizacije za ljudska prava iz Frankfurta. U donaciji su, prema riječima &nbsp;Mesudije Selman, predsjednice “Merhameta”, garderoba, obuća, namještaj, kreveti, kolica za invalide, posteljina, igračke, posuđe i druge stvari.&nbsp;

- Važno je napomenuti da su počasna predsjednica IGFM Katrin Bormiler (Bornmuller), zatim naša sugrađanka, članica te Međunarodne organizacije Mirveta Mrkalj-Durben i Mirsad Duratović, kao inicijator i organizator petog konvoja pomoći, omogućili da nam stigne ta vrijedna donacija - kazala je Selman i dodala da je podjela pomoći već počela po mjesnim zajednicama, školama, bolnicama, domovima starih, udruženjima omladine i djece s posebnim potrebama i drugim organizacijama od Kozarca, Ljubije pa sve do Sanskog Mosta.

<img alt="selman-i-duratovic" src="/media/old/57adaa66-506c-4a76-a2bf-38a10a0a0a64-selman-i-duratovic.jpg" style="height: 404px; width: 718px;" title="">

Selman i Duratović: Počela podjela

Ovom donacijom će, prema njenim riječima, biti obuhvaćeno najmanje &nbsp;nekoliko stotina porodica. S konvojem pomoći iz Vitliha stiglo je i deset potpuno novih dječijih krevetića koji su donacija Nedžada Kulašića, Kozarčanina koji trenutno boravi u Bonu.

U "Merhamet" stigao konvoj pomoći iz Vitliha

PRIJEDOR Nekoliko stotina porodica dobit će osnovne potrepštine

S puno truda i ljubavi porodica Bahtanović iz sela Golubovići kod Rogatice podigla je i širi jednu od najljepših plantaža malina u BiH. Skromne dvije i po tone kvalitetne polke rezultat je prve sezone u novom poslu kojem su se posvetili. Ove godine očekuju da će s pet dunuma imati oko sedam tona malina te se nadaju da će onda biti lakše.

Izvorska voda

Uporedo s radom na postojećim zasadima ovi vrijedni ljudi zasadili su na oko 3.000 kvadratnih metara površine i sortu vilamet te američku borovnicu, kopali su bunar i na dubini od osam metara pronašli izvorsku vodu, izgradili bazen kapaciteta 60.000 litara, sve sa željom da djedovina ne zarasta u korov i da se u državi koja ne daje mnogo izbora živi od vlastitog rada.

- Vidjeli smo da je poljoprivreda u ovoj zemlji jedini slobodan resurs kojim se čovjek može baviti i to me rukovodilo da se opredijelim. Kada smo slobodni, radimo svi i radimo sve. Najveći dio odradimo supruga Sadeta i ja, pomognu djeca kada mogu pored škole, ali kad počne berba, morat ćemo angažirati berače. Nadam se da dolazi period kad ćemo moći angažirati radnike koji će nas malo zamijeniti – kaže Izet Bahtanović.

Dodaje kako je uzgoj jagodičastog voća specifična grana poljoprivrede jer čovjek nikad ne može biti zadovoljan postojećim stanjem, pa se kaje i ako širi zasade, ali i ako ostane na istom.&nbsp; 
Sa željom da proširi plantažu, Bahtanović je aplicirao za pomoć Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe FBiH, ali i danas žali što je to učinio.

<img alt="plantaza-u-golubovicima" src="/media/old/57ad9c24-5394-407f-b655-2cca0a0a0a64-plantaza-u-golubovicima.jpg" style="height: 430px; width: 718px;" title="">

Jedna od najljepših plantaža malina u BiH

Loše sadnice

- Da sam ja proizveo sadnice, imao bih puno bolje maline, jer sam htio zapaliti sadni materijal kad je stigao. Bio je veoma lošeg kvaliteta, sadnice su bile polusuhe, a stigle su početkom ljeta. Imam i pismenu potvrdu mog savjetnika, profesora Maličevića, da su sadnice iz Federalnog ministarstva katastrofalne. Njih su dijelili narodu i utrošili 1,8 miliona maraka. Aplicirao sam i za obnovu kuće jer smo imali dvije kuće ovdje. Nisam se našao ni na listi, a kamoli da budem rangiran na neko mjesto. Dva puta sam išao u Ministarstvo i nikad nisam dobio odgovor zašto me nema na spisku – kaže vrijedni poljoprivrednik, koji je nekada obavljao i dužnost ministra u BPK Goražde, potom radio u privredi, a onda sve napustio i odlučio da u rodnom selu krene ispočetka.

<h2>Stalno se mora raditi&nbsp;</h2>

- Posebno kod uzgoja malina čovjek mora biti konstantno prisutan. Nije dovoljno kao kod drugih kultura, poput krompira, zasaditi i čekati neku drugu radnju. Svakodnevno se mora raditi oko malina. Neki moji prijatelji, koji su od mene kupili sadni materijal, to su malo drugačije shvatili. Zasadili i čekali da raste, ali više će korov rasti nego same maline – pojašnjava Bahtanović.

Očekuju dobar urod malina i američkih borovnica

ROGATICA Širi se plantaža vrijedne porodice Bahtanović u Golubovićima

Kulturno-zabavna manifestacija „Kao nekad prije“ u Srebrenici se organizira već osam godina. Postala je tradicija i jedan lijep srebrenički brend, koji gradu zločina i genocida krči put svijetle budućnosti.&nbsp;

Ovu manifestaciju organiziraju ovdašnja Turistička zajednica, mladi ovog grada i lokalni bend „Afera“.

Niz sadržaja

U protekla dva dana u okviru manifestacije „Kao nekad prije“ odigrane su revijalne košarkaške utakmice. Sastali su se košarkaški veterani KK Feros Srebrenica i KK Vihor Bratunac. Osim sportskog dijela, upriličena je izložba raznih rukotvorina, suvenira i gastronomske ponude zdrave hrane koju Srebrenica nudi, „Pančićeva regata“, a sve u cilju prezentacije turističke ponude ove općine.

Došli su Srebreničani iz svih bh. gradova i svijeta. Bilo ih je iz Australije, Amerike, Njemačke, Austrije. Družili su se, igrali, pjevali i sjećali dječijih i školskih dana provedenih nekada u Srebrenici, rodnom gradu. 
&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; 
Profesor Suljo Nalić s porodicom je došao iz Austrije. Kaže da svake godine godišnji odmor prilagođava ovoj manifestaciji te da je lijepo vidjeti svoje učenike, koji su se snašli u životu i osnovali porodice.

<img alt="braco-sa-sinom" src="/media/old/57aafd73-a2ac-410a-8146-27930a0a0a64-braco-sa-sinom.jpg" title="">

Braco Mulalić sa sinom i bendom "Afera"

Lijepe uspomene

Dragan Stjepanović je došao iz Beograda da se sretne sa školskim drugom i komšijom iz djetinjstva Nedimom Efendićem i drugima. Braco Mulalić je stigao sa sinovima iz Australije i oni su učestvovali u programu srebreničkog benda „Afera“. Braco svirao, a sinovi pjevali.&nbsp; 
&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; 
Faruk Smajlović, organizator manifestacije, kaže da je cilj ovog druženja da se okupe raseljeni Srebreničani širom svijeta, vide, djeca upoznaju i da se odrasli sjete lijepih dana iz prošlosti.

<img alt="suljo-i-ucenice" src="/media/old/57aafd79-a7b0-4f3c-828f-27940a0a0a64-suljo-i-ucenice.jpg" title="">

Profesor Nalić s bivšim učenicima

<h2>Prezentacija turističke ponude</h2>

Sead Jahić, direktor Turističke organizacije Srebrenica, kaže da je cilj manifestacije da se obogati turistička ponuda i da se „pošalje jedna pozitivna slika, da se vidi kako se ljudi svih nacionalnosti, nakon svega što se desilo tokom rata, druže, pruže ruku jedni drugima i stvaraju bolju budućnost građanima Srebrenice. Na manifestaciji su vladale emocije, stare uspomena, druženje, veselje i muzika s porukom - vidimo se iduće godine.

Završena manifestacija "Srebrenica kao nekad prije"

Čuvanje tradicije i sjećanja na davne dane iz prošlosti

Rijeka Drina, lijepo uređena Rajska plaža u Krasanpolju na lijevoj obali ove plahovite i bistre rijeke, šume, lovišta bogata raznovrsnom divljači, kulturno-historijsko znamenje iz davne prošlosti i seoski turizam idealni su turistički potencijali općine Bratunac.

Mjesto za svakog

Ipak, od svih bratunačkih turističkih destinacija, najprivlačnija je Rajska plaža, gdje, zbog blizine i pristupačnosti, ove ljetne dane provode građani Srebrenice, Bratunca i drugih općina iz Podrinja, ali i oni iz Srbije.

Ambijent kao na moru, barovi, brza hrana, sladoled i kokice, hladna pića… privlače mnoge da ovdje provedu dan, vikend, ali i cijeli godišnji odmor. Mnogo je ovdje turista iz Srbije, regije Birač, ali i onih iz dijaspore, koji su odlučili odmor provesti na Drini, u svom zavičaju, a ne na moru.

<img alt="rajska-plaza-skokovi" src="/media/old/57a9a30d-80c0-4bf5-814b-27440a0a0a64-rajska-plaza-skokovi.jpg" title="rajska-plaza-skokovi">

Dosta je kupača i kampera

I pored lijepog akumulacionog jezera Hidroelektrane Bajina Bašta i plaže na Oštrici, Srebreničani zbog blizine češće posjećuju Rajsku plažu. Svi posjetioci ove plaže kažu da je ovdje lijepo i da ima mjesta za svakog. Dosta je kupača, kampera, ljubitelja sporta i roštilja.

Drinska regata

Na lokaciji predviđenoj za kampovanje postavljeno je dosta šatora, mahom porodica iz Srbije, a dosta je i ribara iz Sarajeva, Tuzle, Zenice i drugih bh. gradova. Došli su, zauzeli mjesto i čekaju “Drinsku regatu”, koja će se danas održati. Sedam dana poslije, ovdje će biti organiziran motociklistički skup, koji će okupiti više od 100 bajkera iz regiona.

<h2>Neiskorištena prirodna bogatstva&nbsp;</h2>

Iako Općina Bratunac za razvoj turizma izdvaja 40.000 maraka godišnje, ovdje su neiskorištena prirodna bogatstva. Od turističkih manifestacija, organiziraju se samo “Drinska regata” i “Škobaljijada”, dok organizirane posjete ovdašnjim turističko-kulturnim destinacijma iz davne prošlosti ne postoje, a prihod od toga odlazi u nepovrat, kao i moguće otvaranje radnih mjesta, koja su prijeko potrebna ovoj općini. Glavni razlog što je turizam u ovoj općini, smatraju Bratunčani, prepušten sam sebi, je nerad Turističke organizacije i nedostatak smještajnih kapaciteta.

Na Drini u Krasanpolju

ODMOR KOD BRATUNCA Rajska plaža pruža ambijent kao na moru

Zorana Kondića iz Jošika nadomak Bosanske Dubice sa pravom zovu doktorom za harmonike. Ovaj majstor koji harmonikama utiskuje dušu, s ovim instrumentom druži se od 15. godine života. I u 44. Zoran radi s istim žarom i daleko većim znanjem i iskustvom.

Svirao i predavao

- Svirao sam po kafanama i raznim slavljima, predavao muzičko vaspitanje u školama. Onda sam za potrebe škole počeo servisirati harmonike i to mi se uvuklo pod kožu. U posljednjih deset godina to mi je okupacija - govori Zoran, okružen harmonikama raznih tipova, namjene i starosti u svojoj radionici.

Na rafama i radnom stolu su harmonike iz Amerike, Danske, Švedske, Njemačke, Austrije, Hrvatske i gradova širom naše zemlje.

- Donose mi tonski raštimane harmonike i instrumente sa mehaničkim kvarovima. Najčešće ti kvarovi nastaju prilikom žešćih svirki. Sve ih popravim, poneke za jedan dan, a nekima posvetim i dva &nbsp;mjeseca - kaže Kondić.

<img alt="majstor-i-harmonika" src="/media/old/57a9a0e4-9f78-4a58-b00f-258d0a0a0a64-majstor-i-harmonika.JPG" title="majstor-i-harmonika">

Ponosi se harmonikom starom 100 godina

Sve dijelove za popravke harmonika pravi ručno. Kaže da je za to potrebno dosta vremena i nerava te da za složenije operacije angažira prijatelje.

- Uglavnom, harmonika koja prođe kroz moje ruke, spremna je za svirke širom svijeta – naglašava Kondić, koji je izuzetan muzičar.&nbsp;

Mnogo prijatelja

Ovaj majstor za popravku harmonika, jedini u regionu, u svakom trenutku u radionici ima dvadesetak instrumenata. Uglavnom su to najprestižnije svjetske marke, ali se posebno ponosi jednom harmonikom, starom 100 godina. Zahvaljujući ovom poslu, stekao je brojne prijatelje širom regiona i svijeta.

<h2>Od Baha do sevdaha</h2>

Dugo godina hljeb je zarađivao sa deset prstiju, na dirkama ovog prelijepog instrumenta.

- Sviram sve, od Baha do sevdaha. Nema tu nikakvih nepoznanica. Volim sve žanrove muzike - kaže Kondić.

&nbsp;

Doktor za harmonike

ZORAN KONDIĆ: Sve dijelove pravi ručno te instrumentima utiskuje dušu

U trećem nastavku urnebesne TV komedije „Dobro jutro, komšija“ koju je TV Prijedor snimila u produkciji s BN televizijom jednog od likova, popularnog Mrvu, glumi Amir Škrgić iz Cazina, svojim sugrađanima poznatiji kao montažer na TV Cazin, glumac amater, autor brojnih skečeva, muzičar koji svira bubnjeve...&nbsp;

Određena uloga

Škrgić je u Prijedor došao na poziv Pere Špadića, novinara TV Prijedor i pisca scenarija, koji je duhovite skečeve Cazinjanina našao na internetu. I na neviđeno ga pozvao da dođe u Prijedor.

<img alt="skrgic" src="/media/old/57a3194e-8500-4406-8b0f-33fd0a0a0a64-skrgic.jpg" title="skrgic">

Škrgić (desno) tokom snimanja

- Dopalo mi se to što radi. Čuli smo se telefonom, poslao sam mu scenarij, pojasnio kakvu sam mu ulogu namijenio, a on je to prihvatio i došao u Prijedor na snimanje. Ostao je tri dana &nbsp;- kaže Špadić i dodaje da se Škrgić sjajno snašao u društvu već uigranih glumačkih imena, poput Aleksandra Stojkovića, Željka Kasapa, Radenke Ševo, Mirele Predojević, Gordane Milinović...&nbsp;

Zadovoljstvo ne krije ni Amir, koji nam kaže da jedva čeka da pogleda film u kojem glumi lika „koji je za filmski bicikl keširao 90 maraka“. I nakon kupovine, koja je zalivena i dobrom kapljicom, zalutao...

- Ostalo će vidjeti gledaoci. Bila je to odlična saradnja i još bolje iskustvo, glumiti s profesionalnim glumcima. Jedva čekam da pogledam film - kazao nam je u razgovoru Škrgić, koji očekuje da ova TV komedija bude promovirana i njegovom Cazinu.

Premijera u oktobru

TV komedija „Dobro jutro, komšija“, koju je režirao Mladen Marjanović, trenutno je u montaži, a premijerno će biti prikazana najvjerovatnije u oktobru.

<h2>Velika gledanost &nbsp;</h2>

Dva prethodna nastavka pobrala su simpatije publike i veliku gledanost, jer je film bio jedan od najgledanijih na prostoru BiH.

 
&nbsp;

Treći nastavak TV komedije "Dobro jutro, komšija"

PRIJEDOR  Na snimanje pozvan i Cazinjanin Amir Škrgić

Student kamere na banjalučkoj Akademiji umjetnosti Zoran Pilipović iz Bosanske Gradiške kameru, fotoaparat i kompjuter nerijetko zamijeni priborom za pecanje. Kako nam je kazao, nije mu teško ustati u tri ujutro i otići do Save, a jučer je za sat ulovio dva smuđa teška po 1,5 kilograma.

- Imao sam predosjećaj da će mi ovo biti uspješan izlazak na Savu. Osim što sam ulovio dva smuđa i pokazao mojim drugarima da sam bolji ribolovac od njih, odmorio sam se i od svakodnevnih obaveza. Smuđevi će završiti na trpezi za ručak - rekao je Zoran.

Ovog mladog ribolovca prijatelji zezaju da je za opremu koju je kupio za pecanje mogao priuštiti tonu ribe na pijaci, na što se Zoran samo osmjehuje.

- Ko se vraća bez ribe kući ima pravo da se ljuti. Želim im sreću naredni put - dodao je Pilipović.

&nbsp;

Student kamere na banjalučkoj Akademiji umjetnosti

Bosanska Gradiška: Za sat ulovio dva smuđa teška po 1,5 kilogram

Radovi na rekonstrukciji Derviš-hanumine medrese u Bosanskoj Gradišci, izgrađene u prvoj polovini 19. stoljeću, u punom su zamahu. Medresa je pokrivena sitnim crijepom, takozvanim biberom, i imat će autentičan izgled. Pri kraju su i unutrašnji radovi. 
&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
Prema riječima Zejnila ef. Latifovića, glavnog bosanskogradiškog imama, radovi se odvijaju predviđenom dinamikom, a rekonstrukcija je naišla na veliko odobravanje Gradiščana koji su ovoga ljeta došli na odmor iz dijaspore.

&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
- Veći broj ljudi svakodnevno posmatra gradilište i veoma su zadovoljni što će nakon obnove medresa biti u funkciji administrativnog sjedišta Medžlisa Islamske zajednice u Bosanskoj Gradišci - rekao je Latifović.

Rekonstrukciju Medrese sa 600.000 KM finansira Generalna direkcija vakufa iz Turske. Ovaj objekt duže od 100 godina služio je za izvođenje mektepske nastave.

&nbsp;

Rekonstrukciju sa 600.000 KM finansira Generalna direkcija vakufa iz Turske

Na Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradišci postavljen novi crijep "biber"

Teška je i neizvjesna povratnička bitka da se preživi, koju već osam godina sa svojih četvero djece vode Nedžad i Hajra Herceglija u rogatičkom selu Bjelogorci. Samo napornim radom nekako uspijevaju osigurati sredstva za školovanje troje djece koja idu u škole u Rogatici, dok je najstariji sin trenutno u Sarajevu.

Po zanimanju je prehrambeni tehničar, a radi povremeno poslove keramičara.&nbsp;Nedžad je, kaže, na birou za zapošljavanje od 1988. godine. Danas ima tri krave i oko 40 ovaca, a njegov radni dan traje oko 20 sati.&nbsp;

- Radim od jutra do mraka, a mrak mi je oko ponoći, jedan sat, nekad i do dva. U pet ujutro ustajem ljeti, a zimi nekad znam i u osam. Malo odspavamo subotom i nedjeljom kad djeca ne idu u školu, više zbog njih da odmore. A što se tiče odmora, bajrami su nam jedini odmor, posebno ovaj sa tri dana. Onaj sa četiri, odmorim i tada, ali imam obaveza oko kurbana – kaže Nedžad.&nbsp;

Sjeća se da je njegov otac živio od poljoprivrede, ni dana radnog staža u preduzeću nije imao, ali je živio kao gospodin i pomagao čak i onima koji su se vratili iz Njemačke.

– Danas se poljoprivreda slabo cijeni pa povratnički život nije nimalo lak. Bio bi da su ispunili što su nam obećali, ali ja sam od Ministarstva izbjeglica FBiH dobio motokultivator s mojim učešćem od 30 posto. Šest puta sam dobivao odbijenice, šesti put su uveli to učešće i tek tada sam dobio. Imam 65 dunuma zemlje, oko 1.000 stabala voća i kad rodi, ako ima plasmana, fin je to, meni najdraži dinar. Idem i na dnevnice, ne odbijam nikakav posao kad me neko zovne. A sada izgleda da će nas Islamska zajednica dobro pomoći jer od nas otkupljuju kurbane – dodaje Herceglija.

Na imanju Herceglija za razgovor nema puno vremena, jer poslovi čekaju, a ljetni pljusak uništava osušeno sijeno na pašnjacima u Bjelogorcima.

<h2>Rade i najmlađi&nbsp;</h2>

Nejra i Nehrudin idu u srednju, a mala Almina završila je treći razred osnovne škole u Rogatici. Ima sve petice i pohvale nastavničkog vijeća. Kaže da uči uglavnom navečer, a preko dana pomaže roditeljima, bratu i sestri u radu na njivi ili pašnjacima.&nbsp;

- Sad sušimo i kupimo sijeno, svašta radimo. Imam male vile i ja to mogu raditi, nije mi teško – priča nam ova vrijedna djevojčica.&nbsp;

Povratnički život nije nimalo lak

ROGATICA Porodica Herceglija preživljava radeći od jutra do mraka

Već nekoliko godina uzgoj ruske džanarike, jedne vrste šljive, zanimljiv je voćarima Semberije i podmajevičkog kraja. Kažu da nije teška za uzgajanje, da nema pretjerane primjene hemije, da su prinosi dobri, a cijena solidna. Ovo voće osnova je za industrijsku proizvodnju raznih džemova i marmelada.

U selu Ljeljenča nadomak Bijeljine zatekli smo radnike koji na jednom od sve češćih zasada ovih dana beru plodove ruske džanarike. Prinos je dobar i očekuje se uspješna berba.&nbsp;

- Već drugi dan beremo sa 600 stabala zasađenih na oko 6.000 kvadratnih metara. Očekujemo prinos između 15 i 18 tona, a sve je ugovoreno za bijeljinski "Spektar drink". Radnika ima dovoljno, vrijeme nas služi - kaže nam poslovođa ove vrijedne ekipe.&nbsp;

Upućeni kažu da je odnos ulaganja i prinosa dobar i da se isplati uzgajati ovo voće, naročito zato što je jednostavno za uzgoj, a otkup je zagarantiran. Nažalost, za uzgoj ruske džanarike nema poticaja, kao za uzgoj šljive, ali je cijena od 35 feninga po kilogramu sasvim zadovoljavajuća.

Suvlasnici ovog zasada 600 stabala ruske džanarike i susjednog voćnjaka od oko 2.000 stabala šljive su Radomir i Čedomir Stojanović, voćari iz Ljeljenče.&nbsp;

- Ova voćka ne obolijeva kao druge vrste. Otporna je, ali joj mraz može naškoditi, kao i naglo izlaganje jakom suncu, što je ponekad neizbježno. Primjenjujemo svu potrebnu agrotehniku, ali uglavnom, opet sve zavisi od vremenskih uvjeta. Ipak, ruska džanarika je otpornija i daje dobre prinose. Otkup i naplata su korektni - ističe Stojanović.

&nbsp;

Prinosi dobri, cijena solidna

Berba domaće ruske džanarike u voćnjacima podmajevičkog kraja

Na prijedorskom Sportskom aerodromu “Urije”, pored 900 metara dugačke travnate piste, izgrađena je nova - betonska.

Mali Aerodrom “Urije”, udaljen skoro dva i po kilometra od Prijedora, osim piste, dobio je i novi hangar od 300 kvadrata, 400 metara ograde, rulnu stazu, platformu od 400 kvadratnih metara, videonadzor, opremu za avione i radiostanicu...&nbsp;

Završni radovi

Gradnja je počela u martu i potrebno je okončati završne radove da bi bila spremna za upotrebu. To će značiti i nove mogućnosti za razvoj grada na Sani, od turističkih do privrednih.

Nova pista ima novi značaj, i to ekonomski za prijedorsku regiju, jer će pojednostaviti pristup malim privatnim avionima, koji do sada, zbog travnate piste, nisu mogli slijetati na Aerodrom “Urije”.

- Čeka se još samo zvanična promocija Aerodroma, koji izgledom podsjeća na one najsavremenije, male evropske aerodrome - potvrdio nam je Milan Marković, predsjednik Aerokluba “Prijedor”.&nbsp;

Podsjeća da je riječ o projektu “IPA-Can”, koji se implementira od 2013. godine. Vrijednost projekta je 800.000 maraka, 85 posto osigurala je Evropska unija, a ostatak Grad Prijedor.

Prekogranični projekt

- Na ovoj opremi pozavidjeli bi nam i mnogo veći aerodromi. Oprema će se koristiti za traganje i spasavanje na području cijele BiH, ali i regiona. Aerodrom je osposobljen da bude u funkciji cijelu godinu, svih 365 dana 24 sata dnevno, osim baš kada se zbog lošeg vremena ne može letjeti - kazao je Marković te dodao da su tokom projekta potpuno osposobili i tri mala aviona, koja bez bilo kakvih ograničenja mogu da lete najmanje četiri sata bilo gdje u Evropi.&nbsp;

Inače, ovaj prekogranični projekt kroz partnersku saradnju uvezao je općinu Bovec iz Slovenije, italijansku općinu Trečento, Rab iz Hrvatske, Ministarstvo privrede Livanjskog kantona s investicijom na Aerodromu u Livnu, te Aerodrom “Lisčiji jarak” u Beogradu te Aerodrom “Nikšić” u Nikšiću.

Inače, Aerodrom "Urije" jedini je mali aerodrom u BiH koji ima dozvolu za noćno letenje.

<h2>Škola jedriličarstva</h2>

Na Aerodromu “Urije” i ove godine je organizirana škola jedriličarstva. Sredinom jula prijavljeno je 14 kandidata, koji bi trebali dobiti dozvolu za pilota jedrilice.&nbsp;

- Učenici su uglavnom iz Sarajeva, Livna, Banje Luke... ali dolaze i iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije - kaže Marković, šef škole jedriličarstva.&nbsp;

Cijena obuke iznosi 3.000 KM, a izdavanje dozvole 500 KM više.

SREBRENICA Završen sajam poljoprivrednih proizvod, kućne radinosti i stoke

Podrška jedinstvenoj bošnjačkoj listi za Foču

Improvizirana škola u Novoj Kasabi sve tješnja za đake

SREBRENICA Gradnja vrtića počinje ove, a saobraćajnice i mosta naredne godine

KOZARAC Od jabuka prave med u kojem uživaju sladokusci

PRIJEDOR Nekoliko stotina porodica dobit će osnovne potrepštine

ROGATICA Širi se plantaža vrijedne porodice Bahtanović u Golubovićima

Čuvanje tradicije i sjećanja na davne dane iz prošlosti

ODMOR KOD BRATUNCA Rajska plaža pruža ambijent kao na moru

ZORAN KONDIĆ: Sve dijelove pravi ručno te instrumentima utiskuje dušu

PRIJEDOR Na snimanje pozvan i Cazinjanin Amir Škrgić

Bosanska Gradiška: Za sat ulovio dva smuđa teška po 1,5 kilogram

Na Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradišci postavljen novi crijep "biber"

ROGATICA Porodica Herceglija preživljava radeći od jutra do mraka

Berba domaće ruske džanarike u voćnjacima podmajevičkog kraja

Aerodrom “Urije” u Prijedoru: Novom pistom već se zakoračilo u Evropu

Republika Srpska

SREBRENICA Završen sajam poljoprivrednih proizvod, kućne radinosti i stoke

Podrška jedinstvenoj bošnjačkoj listi za Foču

Improvizirana škola u Novoj Kasabi sve tješnja za đake

SREBRENICA Gradnja vrtića počinje ove, a saobraćajnice i mosta naredne godine

KOZARAC Od jabuka prave med u kojem uživaju sladokusci

PRIJEDOR Nekoliko stotina porodica dobit će osnovne potrepštine

ROGATICA Širi se plantaža vrijedne porodice Bahtanović u Golubovićima

Čuvanje tradicije i sjećanja na davne dane iz prošlosti

ODMOR KOD BRATUNCA Rajska plaža pruža ambijent kao na moru

ZORAN KONDIĆ: Sve dijelove pravi ručno te instrumentima utiskuje dušu

PRIJEDOR Na snimanje pozvan i Cazinjanin Amir Škrgić

Bosanska Gradiška: Za sat ulovio dva smuđa teška po 1,5 kilogram

Na Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradišci postavljen novi crijep "biber"

ROGATICA Porodica Herceglija preživljava radeći od jutra do mraka

Berba domaće ruske džanarike u voćnjacima podmajevičkog kraja

Aerodrom “Urije” u Prijedoru: Novom pistom već se zakoračilo u Evropu