Radivoje Marković iz Bjeloševca, sela na obroncima Majevice, jedini je bačvar u Semberiji, a vjerovatno i u regiji sjeveroistočne Bosne. Izradom buradi i bačvi bavili su se njegov djed i otac te se sa punim pravom može reći da je ovo naslijeđeno porodično zanimanje.

Čekaju berbu

- Više od stoljeća u našoj porodici izrađuju se bačve i burad. Moj djed Mlađan je to radio, zatim otac Milovan pa, evo, ostade i meni u amanet bačvarski zanat. Nekada se mnogo više tražilo posuđe od drveta, za kom i rakiju. Pod pritiskom plastike, devedesetih godina prošlog stoljeća nastupila je izvjesna stagnacija. Ponovo je oživio ovaj moj zanat, negdje od 2005. godine, kao nekada – govori Marković.

On kaže da voćnjaci izbeharaju u proljeće i tada se već zna hoće li trebati kace i burad za voće i za rakiju. Ipak, kaže Radivoje, ljudi oklijevaju, čekaju onaj posljednji trenutak, uoči same berbe.

<img alt="bijeljina-bacva" src="/media/old/586112c6-8344-4748-ad15-66770a0a0a64-bijeljina-bacva.jpg" title="">

Burad stigne i do zapadne Evrope

- Plastika je napravila pometnju u ovom mom zanatu. No, postepeno se odbacuje i ljudi sve više traže burad i kace od drveta. Plastika ne posjeduje tzv. tain, koji luči hrastovo drvo. Upravo ta materija daje specifičnu aromu i okus alkoholu. Hrastovo, dudovo i bagremovo drvo daju rakiji i okus i boju. Nedavno sam izradio bure od 180 litara od bijelog hrasta – naglašava Marković.

Presovanje mesa

Radivoje izrađuje i čabrove za presovanje mesa, burad i kace različitih veličina, ali i male buriće, zapremine od dva litra. Mnogo je tih burića otišlo u zapadnu Evropu. Naši ljudi žele da i tamo imaju neki suvenir ili uspomenu na zavičaj.

Kaže da će ovaj zanat pokušati prenijeti na 15-godišnjeg unuka Nemanju, sina njegove kćerke, koja živi u Tobutu.

- Ako mu bude trebalo, neka zna da to radi, a ukoliko mu ispadne nešto bolje u životu, neka ide za nečim boljim – ističe Radivoje.

<h2>Kaca za cvijeće</h2>

- Mnogi ljudi koji trenutno žive u Austriji, žele da i tamo presuju meso onako kako to mi radimo ovdje. Izradim čabar, ljudi dođu i odvezu ih u Austriju. Iz Švicarske sam dobio narudžbinu da izradim kacu, ali za cvijeće – kaže Marković.

<h2>Manje bure, cijena veća</h2>

Cijena izrade buradi i bačvi zavisi od zapremine. Zanimljivo je da je cijena, ukoliko je bure manje, cijena veća, jer ovaj majstor mora utrošiti više vremena za izradu buradi i bačvi manje zapremine. Kaže da je i materijal prilično skup, hrastovina, metalni obruči. Svoje ruke naplaćuje po “dedinoj cijeni”, a to se godinama nije mijenjalo. Kada se radi, zaradi se dnevnica prosječnog majstora.

&nbsp;

Radivoje Marković, jedini bačvar ispod Majevice

Nakon ere plastike, opet se vraća interes za drvenom buradi

“Anemona”, Udruženje građana oboljelih od astme iz Prijedora, ni ove godine nije odustalo od dobre prakse da svojim najmlađim članovima podijeli novogodišnje paketiće. U uniformi Djeda Mraza bila je Ilinka Macura, predsjednica “Anemone”, koja je jučer mališanima do deset godina,&nbsp; uz slatkiše, podijelila 150 paketića.

Superbaka Mrazica kaže da se dobro snašla u ulozi Djeda Mraza. A, što je najvažnije, na taj njen volonterski angažman navikla su i djeca, koja bi se, vjerovatno, iznenadila da se, umjesto nje, pojavi neko drugi.

- Sve je počelo prije nekoliko godina. Tražili smo Djeda Mraza, trebalo ga je platiti, a za te pare smo mogli kupiti najmanje nekoliko paketića pa sam odlučila da obučem crveno odijelo i to sama uradim. Bilo je baš simpatično, mnogima se dopalo tako da Djeda Mraza više i ne tražimo - kaže Macura, u čijem se Udruženju nalazi skoro 650 djece, mahom slabijeg socijalnog statusa, koja boluju od astme.

Podjelu novogodišnjih paketića u “Anemoni” uz privrednike je podržao i Grad Prijedor.

&nbsp;

&nbsp;

Humanost Udruženja “Anemona” iz Prijedora

Baka Mrazica podijelila 150 novogodišnjih paketića

U Bosni i Hercegovini iz prošlog rata još i danas na obnovu čeka hiljade kuća. U dobojskom povatničkom naselju Johovac, u koga se od 1.400 prijaratnih mještana hrvatske nacionalnosti, danas se vratilo njih tek stotinjak. Selo je u dobroj mjeri obnovoljeno, ali ima još dosta kuća koje čekaju donaciju da krov isprave.

Jedna ruševina, vjerovatno najčudnija u ovom dijelu naše države se nalazi upravo u Johovcu. Od nekadašnje velike kuće ostale su samo ulazne stepenice oslonjene na četiri željezna stuba.

Pod njom je vlasnik, ili neko od komšija psu Cigiju&nbsp;napravio kolibu. Vlasnik stepenice neće da sruši, hoće da svjedoče o nekom ružnom i čudnom vremenu, a i Cigiju&nbsp;dobro dođu.

Najneobičnija ruševina u sjevernoj Bosni

Doboj: Od kuće ostale ulazne stepenice koje danas služe kao koliba psu Cigiju

Banjalučka ''Toplana'' ima 85 miliona maraka duga i nema niti jednu marku za nabavku mazuta! Zbog toga se mnogi pitaju kako će završiti ova grijna sezona i hoće li se radijatori uskoro u potpunosti ohladiti. Istovremeno se govori o novom načinu rada ''Toplane'', ali niko ne zna kojim parama će to biti finansirano.&nbsp;

Bez kapaciteta

Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić ne krije zabrinutost i kaže da je ''Toplana'' „noćna mora“ koja neprestano proizvodi gubitke. On dodaje da je veoma zabrinut kako će biti završena grijna sezona.

- „Toplana“ trenutno nema kapacitet da sama riješi ništa kao preduzeće, jer je ona firma koja treba poslovati na tržištu. Ušli su u sezonu bez mazuta i veoma sam zabrinut kako ćemo ovu grijnu sezonu uopšte završiti. Grad se grije čarolijom ili crnom magijom - rekao je Radojičić.

<img alt="igor-radojicic4" src="/media/old/585d285c-cb9c-4f2f-9d46-06400a0a0a64-igor-radojicic4.JPG" style="height: 348px; width: 600px;" title="igor-radojicic4">

Radojičić: U toku razgovori

Prema njegovim riječima, u toku su razgovori o tehničkom i finansijskom restrukturiranju s EBRD-om i drugim organizacijama da bi se ovaj problem riješio za narednu sezonu.

Novi objekt

- Sada je jasno da se mora praviti novi objekt koji će biti na drva. Ako budemo mogli finansijski zatvoriti konstrukciju, optimalno je da koristimo narednu građevinsku sezonu i da narednu grijnu sezonu dočekamo s novom toplanom. Svaka druga varijanta je katastrofalna, jer je ovakav sistem, koji proizvodi godišnje oko 15 miliona maraka gubitka, neizdrživ - istakao je Radojičić.

<h2>Obavezno dogrijavanje</h2>

<img alt="pisarevic" src="/media/old/585d28e7-383c-4381-9a83-06630a0a0a64-pisarevic.jpg" title="pisarevic">

Pisarević: Nikad gore&nbsp;

Banjalučanka Andrijana Pisarević kaže da grijanje u Banjoj Luci nije nikada bilo nešto posebno dobro, a ove godine je gore nego ikad.

- Redovno dogrijavam stan na grijalicu, a, kako stvari stoje, ova godina bi mogla biti ključna kada ću se pozdraviti s ''Toplanom'' i okrenuti se nekoj od alternativa. Nažalost, ovih dana postalo je nemoguće biti uvečer u stanu bez dogrijavanja - kazala je Pisarević.

&nbsp;

Hoće li biti dovoljno mazuta do kraja zime

Banja Luka: Radijatori sve hladniji zbog duga od 85 miliona KM

Sabrina Pilipović (27), diplomirani sanitarni inžinjer iz Donje Ljubije kod Prijedora, svojevremeno student generacije na Visokoj medicinskoj školi u Prijedoru, dok čeka posao u struci, volontira i pomaže drugima. Osnovala je i Udruženje „Ljubija u srcu“, preko kojeg je nedavno za sedam siromašnih studenata osigurala jednokratne stipendije.&nbsp;

- Studentima je pomoć uvijek dobrodošla. Stipendija će biti još, jer su prijatelji iz Amerike koji su osigurali ove prve raspoloženi da nam i dalje pomažu - kaže Pilipović i dodaje da je na Birou rada od oktobra 2011. godine.

Priča da je uspjela da odradi tek sedam mjeseci volonterskog staža u Domu zdravlja i na Institutu za zaštitu zdravlja u Banjoj Luci. Za stručni ispit treba joj još pet mjeseci pripravničkog u prijedorskoj gradskoj administraciji. Kaže da je njena pozicija sad „ni tamo ni ovamo“.

- Kad sam studirala, borila se za prosjek, za to da budem najbolja u generaciji, nisam vjerovala da će to &nbsp;ići tako teško. Znala sam da će traganje za poslom potrajati, ali baš ovoliko... Neke moje kolege uspjele su se zaposliti, njih dvoje položili su i stručni ispit, mada su poslije mene završili. Kako su to uspjeli, ne znam, ne želim nikoga prozivati, ali želim svoj komad hljeba - kaže Pilipović, koja je na čekanje stavila i raniju mogućnost da posao traži negdje u Njemačkoj.

Zato što novca za novi kurs jezika trenutno nema, pošto tanki viškovi iz kućnog budžeta odlaze na školovanje mlađe sestre.&nbsp;

Tako ovom ljubijskom studentu generacije preostaje jedino volontiranje i human rad. Ako ništa drugo, vrijeme brže prođe u varošici, u kojoj je najgore biti mlad i nezaposlen.

<h2>Uređenje parka i puta</h2>

- U planu imamo uređenje parka, dijela puta u blizini škole, pomoć za starije mještane koji nemaju primanja... Jer to je naša „Ljubija u srcu“, u kojoj nam od srca i značajno pomaže poznati ljubijski humanitarac Ahmet Rešidović - kaže Pilipović.

Mlada Sabrina Pilipović za primjer drugima

Prijedor: Dok čeka posao, studentica generacije pomaže drugima

Strmoviti puteljak kraj dobojskog Regionalnog medicinskog centra odveo nas je na prag porodice Mangefić u naselju Šušnjari. Damir (32) živi s daidžama Enesom (59) i Safetom (56).

Zajednički podnose bolest, glad i neimaštinu. Ulaze u dugu i neizvjesnu zimu bez igdje ičega.

- Živimo u kući koju su nam drugi sagradili, od donacija. Prijašnja kuća nam je srušena. Majku i oca nikada nisam upoznao. Nestali su prije rata i nikada o njima nisam čuo ništa. Daidža Enes je mentalni bolesnik, a Safet od rođenja ima paralizu ruke i noge, uz to je i prije pola godine imao moždani udar. Ja sam najpokretniji i brinem o njima. Ne znam do kada ću moći ovako - priča kroz suze Damir Mangefić.

Sve bi bilo lakše da je Damir zdrav. Za drugo bi se, kaže, nekako snašao.

- Imam čireve u stomaku. Izgubio sam naglo na težini. Bio sam kod ljekara, tražili su da ležim u bolnici, ali ko će brinuti o daidžama? Imam i šećer. Osjećam da me noge izdaju, sve su tanje, kao da se suše. Ne znam koliko ću izdržati ovako. Šta ako padnem na postelju, ko će se brinuti o njima dvojici – pita se Damir.

Mangefići nemaju nikakva primanja, žive od pomoći ljudi dobre volje.

- Oca se ne sjećam, a majka Fatima je negdje otišla i nikada nisam čuo ništa za nju. Ljudi u komšiluku nam donesu hrane. Nemamo ništa. Kubni metar drva je 60 maraka, a mi nemamo ni marku, pa su nam komšije dovezle nešto malo, za pola mjeseca. Šta kasnije? Molimo dobre ljude da nam pomognu, da osiguramo sebi drva i hranu, da možemo predeverati zimu – govori Damir Mangefić.

<h2>Kako pomoći</h2>

Svi koji mogu i žele pomoći Mangefićima novac mogu uplatiti na žiroračun „Addiko bank“, broj: 552115 3535 124 993, na ime Damir Mangefić ili nazvati na broj telefona 065 819 021.

Tročlana porodica Mangefić iz Doboja živi u velikoj bijedi

Damir i njegove bolesne daidže  bez hrane i ogrjeva ulaze u zimu

Predstavnici Fonda „Bošnjaci“ iz Sarajeva Prijedor i četiri područne škole u Hambarinama, Rizvanovićima, Čarakovu i Zecovima posjetili su i obradovali s puno darova.

Nastavna pomagala

Riječ je o nastavnim pomagalima, od olovaka, košarkaških, rukometnih i fudbalskih lopti, do projektora s platnom. Četiri učenika iz ovih škola dobila su i po računar, a vrijednost donacije, koja je uručena u koordinaciji s Medžlisom IZ Prijedor, iznosi oko 3.500 maraka.

<img alt="obradovani-i-malisani-skole-u-zecovima" src="/media/old/5814d793-16e0-4225-9939-33390a0a0a64-obradovani-i-malisani-skole-u-zecovima.JPG" title="">

Obradovani i mališani škole u Zecovima (Foto: D. Stojnić)

Husein ef. Velić, glavni imam Medžlisa IZ Prijedor, Fondu je zahvalio na darovima koji su više nego obradovali učenike i nastavno osoblje škola. Istakao je da ga posebno raduje činjenica da su humanisti iz Fonda „Bošnjaci“, s direktorom Šahinom Kerlom na čelu, prepoznali potrebe povratnika i na ovom području BiH.

- Nadam se da će i ubuduće biti ovakvih pozitivnih primjera - rekao je glavni prijedorski imam.&nbsp;

I u Fondu „Bošnjaci“, prema riječima direktora Kerle, znaju da je pomoć stigla u prave ruke.

Nisu sami

- Ova nastavna sredstva i pomoć u ovom iznosu neće riješiti sve vaše probleme, ali cilj nam je da vam kažemo da niste sami i da ima neko i iz Sarajeva da misli o vama - poručio je Kerla.

Humanu misiju pozdravio je i Stevica Džogazović, direktor matične škole „Dositej Obradović“ iz Prijedora, koji se u ime učenika i nastavnika zahvalio na darovima koji su stigli u četiri područne škole.

<img alt="donacija-stigla-i-u-hambarine" src="/media/old/5814d78e-f2a8-4d0a-add9-333a0a0a0a64-donacija-stigla-i-u-hambarine.JPG" title="">

Donacija stigla i u Hambarine

<h2>Aktivnosti Fonda</h2>

Prilikom posjete školama, uz podjelu promo materijala, Kerla je promovirao i aktivnosti Fonda, ali i pohvalio saradnju s direktorom škole i glavnim imamom koja je pratila organizaciju i realizaciju ovog projekta.

Humana misija Fonda "Bošnjaci" iz Sarajeva

Prijedor: Omogućili učenicima bolje uvjete za stjecanje znanja

Sva brojila u vlasništvu Općine Novo Goražde isključena su jučer sa elektro-energetskog sistema. Potvrdio nam je to upravnik poslovnice „Elektrodistribucije“ u Novom Goraždu, Mile Janković, pojašnjavajući da su ove aktivnosti naložene zbog duga koji iznosi oko 74.000 KM.

Prethodnu, ali i naredne noći Novo Goražde će provesti u mraku, jer je isključena i ulična rasvjeta. – Tokom dana su isključeni biblioteka „Božidar Goraždanin“, Centar za socijalni rad, mjesne zajednice, javna rasvjeta, Sportska dvorana, a na kraju i zgrada same opštine – kazao nam je jedan od uposlenika Općine Novo Goražde.&nbsp;

Odlazeći načelnik općine Dalibor Nešković iz SDS-a novonastalu situaciju nije želio komentirati, a Mila Janković iz SNSD-a, koja je pobijedila na izborima, još nije preuzela dužnost, tako da ni sami uposleni ne znaju kako da se ponašaju. Bez struje kompjuteri ne mogu raditi, pa se sada ne mogu pružiti ni osnovne usluge građanima, poput vađenja rodnog lista.

Plaće već neko vrijeme naplaćuju sudskim presudama i blokadama računa, a posljednja redovna isplaćena je u prošloj godini. Račun je blokiran zbog dugovanja po osnovu kreditnih zaduženja, plaća i doprinosa uposlenicima, te nabavki materijala. – Već nekoliko mjeseci nemamo ni telefona koji su takođe isključeni zbog neplaćenih računa.

Jedini aktivni telefon je fax, sve ostalo je ukinuto – kaže naš sagovornik.

Ukupna zaduženja iznose oko 4 miliona maraka, tako da niko ne vidi izlaz iz trenutne situacije. U isto vrijeme revolt kod stanovnika i službenika izaziva činjenica da se dugovi za struju, i u višestruko većim iznosima, toleriraju drugim Općinama i javnim kompanijama. &nbsp;

Zbog neplaćenih računa u iznosu od oko 74.000 KM

Isključena struja općini Novo Goražde

Vojislav Laloš iz Gornje Jurkovice, potkozarskog sela kod Bosanske Gradiške, rekonstruirao je stari traktor kojim je tokom ove godine prešao nekoliko hiljada kilometara. &nbsp;

Živio u Njemačkoj 
&nbsp; 
Na traktoru Deutz, proizvedenom u Kelnu prije 60 godina, skoro svakodnevno obilazi sela pod Kozarom i po Lijevče polju. Obilazi zborove, čak i na svadbe ide traktorom, prevozi komšije, ide na utakmice.

- Moj traktor je samo šest godina mlađi od mene. Osjećamo se daleko mlađe. Ovih dana ću postaviti kabinu, jer su počeli mrazevi, a uskoro će kiše i snjegovi - ističe Laloš, njemački penzioner.

Kaže da je dok je radio vozio skupocjene automobile, ali je, zbog brzog životnog tempa, malo šta vidio.

- Živio sam u Njemačkoj od 1971. godine. Tamo sam zaradio penziju, vratio sam se u moju Jurkovicu. Prošao sam mnogo svijeta, mnogo država, ali osjećam da sam zapostavio svoj zavičaj. Zato polako, vozeći traktor, razgledam krajolik, ljude, njive, kuće, sve što me zanima - kaže uvijek nasmijani Vojislav.

Ovaj neobični penzioner – traktorista kaže da se u djetinjstvu mnogo namučio te da mu nije bio lak život ni u pečalbi. 
&nbsp; 
- U mladosti sam vodio volove za jaram i orao njive, vozio sijeno i druge terete. Ovaj traktor je, također, pregazio mnogo blata, njiva, uzorao hiljade dunuma, prevezao vagone drveta, kamena, svega… Vrijeme je da obojica malo odahnemo - šeretski priznaje Vojislav Laloš.

Uradio generalku

Lalošev traktor bio je zatrpan starim alatkama u sjenjaku. U njegovom sjedalu kokoške su nosile jaja i legle piliće.&nbsp;

- Udahnuo sam mu novi život, sve sam zamijenio, uradio generalku. Sada je kao nov. Gume sam dopremio iz Njemačke, vidite kako su čiste i uredne, u blato nisu zagazile - hvali Vojislav svoj stari traktor.

<h2>Velika želja iz djetinjstva 
&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</h2>

- Bili smo siromašni, svugdje smo išli pješice. Kao dijete, bio sam presretan kada bi me neko do škole povezao zaprežnim kolima. Sanjao sam da jednog dana vozim traktor. Vozio sam skupocjena kola, uglavnom Mercedese, ali mi je ovaj traktor miliji od najnovije “mečke” - kaže penzioner Vojislav Laloš, koji, &nbsp;zajedno sa svojim traktorom, proživljava drugu mladost.

&nbsp;

Avanturista iz Bosanske Gradiške Vojislav Laloš

Penzionerske dane provodi obilazeći traktorom sela, svadbe, a ide i na utakmice

Blaga klima, šume, lovište Sušica bogato raznovrsnom divljači, dva stara grada i deseci stećaka iz daleke historijske prošlosti, lijepo uređene kuće, domaći kulinarski specijaliteti, akumulaciono jezero HE Perućac, mamci su za turiste planinskog sela Klotjevac, udaljenog tridesetak kilometra od Srebrenice.

Prepoznao biznis

Sve je to prepoznao prvi povratnik ovog sela Halid Mešanović (38), koji živi s majkom, ocem, suprugom i troje djece, i osim poljoprivredom i stočarstvom, odlučio se baviti i turizmom.

- Prije tri godine komšija Haris Halilović, koji živi u Australiji, ovdje je doveo troje studenata iz te daleke zemlje. Zbog uvjeta smještaja nisu se dugo zadržali, ali su bili oduševljeni ovdašnjim prirodnim ljepotama i seoskom hranom. Obećali su da će naredne godine dovesti veću grupu, a ja sam odlučio da im osiguram bolje gostoprimstvo i smještaj - kazuje Mešanović.

<img alt="abdulah-s-unukama" src="/media/old/57fa0de0-df98-43ff-9748-58680a0a0a64-abdulah-s-unukama.JPG" style="height: 450px; width: 600px;" title="abdulah-s-unukama">

&nbsp;Halidov otac Abdulah s unukama

Prošle godine Mešanović je zasukao rukave, prodao nekoliko ovaca i janjadi te novac uložio u uređenje sprata i potkrovlja porodične kuće. U tim prostorijama pojačao je kapacitet vode, uradio kupatila, kuhinju, smjestio kreveta i sve ono što treba za ugodan boravak.

Najavili dolazak&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Kaže da su ovog ljeta kod njega boravili turisti iz Japana, Australije i nekoliko evropskih zemalja. Bili su &nbsp;zadovoljni smještajem, hranom i prirodnim ljepotama te su najavili dolazak veće grupe i iduće godine. &nbsp;Turisti koriste ovdašnje prirodne ljepote. Kupaju se i love ribu u jezeru, a na raspolaganju im je i moj čamac. Sve ih interesira, a posebno naši običaju. Kupuju hranu i kućnu radinost u selu, snimaju svaki kutak i predmet na koji naiđu.

Porodica Mešanović ima 250 ovaca. O njima se brine Halidov otac Abdulah, a pomažu mu unuke Sabina, Almedina i Aldina.

Ž8 = S. SMAJLOVIĆ

<h2>Skromni uvjeti smještaja</h2>

- Kada je, prije tri godine, ovdje stigla grupa turista iz Australije, nisam imao odgovarajuće uvjete za smještaj. Spavali su na spužvama i u tuđim kućama i bili zadovoljni. Potrudio sam se da osiguram skromniji smještaj. Prvo sam riješio pitanje snabdijevanja vodom, zatim kupatila, a nakon toga sam uredio sobe. Nije to komforan smještaj kao u hotelima, ali je bitno da su turisti zadovoljni.&nbsp;

U Klotjevcu sve više stranih turista

Srebrenica: Kod Halida Mešanovića boravili turisti iz Japana i Australije

Obradovačka džamija u Bosanskoj Gradišci ponovo na meti vandala

Nakon napada automobilom&nbsp;na džamiju u bosanskogradiškom naselju&nbsp;Obradovac u subotu ujutro u 1 sat i 30 minuta, ova džamija, ponovo je bila na meti vandala.

U predizbornoj noći vandali su ponovo stupili na scenu. Iščupali su iz zemlje reflektor i bacilli ga na džamiju.

Ogorčeni imam Armin efendija Duvnjak kaže da mu nikakva utjeha nije to što su mu policiji rekli da je prethodni napad automobilom djelo alkoholisanih mladića koji su proslavljali rođendan.

- Ovo je napad na mene, na&nbsp;moju porodicu, vjeru i domovinu -&nbsp;rekao je Duvnjak.

Policija je izašla na lice mjesta, načinila uviđaj, pa se očekuje da će vinovnici ovog vandalizma biti ubrzo otkriveni i procesuirani.

U oba vandalska napada na džamiju&nbsp;koja su se dogodila u minule dvije noći, zabilježena je veća materijalna šteta.

Drugi incident u dva dana

Bosanska Gradiška: Vandali izvršili napad na džamiju

Na 4. sajmu voća i povrća, održanom na platou ispred Kulturnog centra u Bosanskoj Gradišci, svoje proizvode izložilo je 110 voćara i 45 povrtlara iz 14 općina iz naše zemlje. Med i ostale pčelinje proizvode izložila su 42 pčelara iz BiH i Hrvatske, a priređeno je i desetak štandova s domaćim jelom i pićem i ručnim radovima. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović istakao je da je ovogodišnji sajam po broju izlagača i posjetilaca nadmašio sva očekivanja. Dojčinović je naveo da, i pored ogromnih šteta od aprilskog mraza, jedan broj voćara koji nisu imali štete sada imaju vrlo dobar i kvalitetan rod.

- Ovo je bila obećavajuća godina, jedna od najrodnijih u posljednjih dvadesetak godina, tako da oni koji su imali sreću da sačuvaju voće od mraza imaju velike prinose - naglasio je Dojčinović.

Načelnik općine Zoran Latinović, koji je otvorio sajam, rekao je da je cilj ove manifestacije da se Bosanska Gradiška predstavi kao najveći proizvođač voća u BiH, s godišnjom proizvodnjom i do 50.000 tona voća i približno tolikom proizvodnjom povrća.

Šef Odsjeka za poljoprivredu u općini Milutin Misimović naveo je su gradiški voćari od aprilskog mraza i niskih temperatura pretrpjeli štetu u iznosu od 16,5 miliona KM. On je dodao da veliki broj voćara na području Bosanske Gradiške uopće neće obrati voće jer im se to ne isplati.

Osim lošeg proljeća, bosanskogradiški voćari i povrtlari i njihove kolege iz susjednih općina pokazali su da mogu proizvesti na desetke hiljada tona veoma kvalitetnog voća i povrća.

Sajam će trajati narednih tridesetak dana.

Četvrti sajam voća i povrća

Bosanska Gradiška: Berićetna godina uprkos katastrofalnom mrazu

Sarajevski student prava, Bijeljinac Aid Hanušić, nakon rata i izbjegličkog života u Njemačkoj, s porodicom se vratio u rodni grad. Kao povratnik, 14-godišnju karijeru u pravosuđu započeo je mukotrpnom borbom za "mjesto pod suncem", ali znanje i upornost omogućavaju mu kretanje unaprijed. Od 13. juna ove godine na dužnosti je predsjednika Osnovnog suda u Bijeljini, što smatra velikom čašću, ali i obavezom. Za ''Dnevni avaz'' govori o planovima i projektima kojima želi unaprijediti rad suda kojim rukovodi.

Novčana dugovanja

- Nadležni ljudi procijenili su da sam ja neko ko može voditi ovaj sud. Za mene to je jedna vrsta časti, ali i velika obaveza s kojom se moram izboriti, da u svakom momentu mogu odgovoriti na zahtjeve koji se od mene očekuju u profesionalnom smislu. Kao čovjek, uvijek sam gledao svoj grad kako raste, napreduje, ali sam, nažalost, doživio i katastrofu koja se zove rat. Nakon rata želim da učestvujem u civilnom životu, da kao građanin i kao predsjednik Suda svojim sugrađanima omogućim da lakše rješavaju svoje probleme u ime bolje budućnosti - kaže Hanušić.

Ističe da nije jednostavno voditi drugi sud po veličini u Republici Srpskoj, koji ima 102 zaposlena. Od toga broja 26 su sudije. Kaže da Sud opterećuju novčana dugovanja, nedostatak vozila te blizu 130.000 neriješenih predmeta koje je zatekao.&nbsp;

- Neriješenih predmeta ima na krivičnom i parničnom referatu te u prekršajnom odjeljenju. Na Izvršnom referatu zatečeno je 42.836 predmeta, od čega na RTV taksu otpada 41.781. Predmeti za iste osobe su po nekom sistemu spajani, ali fizički se radi o blizu 130.000, uglavnom komunalnih predmeta, među kojima su i dugovanja za vodu, smeće i slično. O svemu sam obavijestio Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH - kaže Hanušić. 
&nbsp; 
Pravi efekti&nbsp;

Nakon te inicijative VSTV je poslao tim koji je uradio prezentaciju svog projekta SOKOP-Mal, odnosno sistema za podnošenje i obradu sudskih predmeta male vrijednosti.&nbsp;

- Ranije taj sistem nije ovdje postojao. Dobili smo saglasnost, čekamo potrebnu opremu i nadam se da ćemo sa 1. oktobrom biti spremni za realizaciju tog projekta. To će ubrzati rješavanje ovih predmeta kojima su zarobljena ogromna novčana sredstva. To su dugovi za komunalne usluge, po raznim osnovama, ali Sud ima i druge predmete koji čekaju na rješavanje - objašnjava naš sagovornik.&nbsp;

Projekt SOKOP unaprijedit će rad Suda, ali pravi efekti očekuju se za dvije godine. Pri tome Sud računa na nova zapošljavanja, ali i na svoje volontere, diplomirane pravnike koji tu dolaze putem konkursa.

Predsjedniku i Upravi Osnovnog suda u Bijeljini bitna su još dva projekta koje je inicirao VSTVBiH. Projekt "Dani sudske nagodbe" trajat će od 1. do 17. oktobra i, ako se to pokaže efikasnim, postat će praksa i u narednim godinama.&nbsp;

Treći bitan projekt koji se realizira na nivou države je "Plan integriteta u pravosudnim institucijama BiH". Hanušić ističe da je to je interni antikorupcijski dokument Suda.&nbsp;

&nbsp;

<h2>Otvorenost ka medijima i građanima</h2>

Hanušić posebno ističe značaj otvorenosti Suda prema medijima i građanima jer svaki sud mora učestvovati u životu zajednice kao jedan od tri stuba vlasti.&nbsp;

- Ovih dana u predizbornoj kampanji svjedoci smo i određenih političkih pritisaka na rad našeg suda koji se nekad graniče, mogu reći, i s glupošću, ali najčešće s neznanjem. Za medije, pa i političke subjekte je bitno i da znaju ko je za šta nadležan i od koga mogu dobiti određenu informaciju. Naročito trebaju znati da je presuda Osnovnog suda prvostepena i da sve stranke nakon toga imaju pravo žalbe jer su kroz pravni sistem sasvim dovoljno zaštićene - kaže Hanušić i dodaje da su u svemu bitni profesionalizam, odgovornost i dobronamjerno

Predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini

AID HANUŠIĆ  Želim građanima omogućiti da lakše rješavaju probleme

Jubilarna, petnaesta po redu kurban-bajramska akademija pod nazivom "Sabur duše plemenite" održana je u srijedu 14. septembra u Centru za kulturu u Bijeljini. U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Bijeljina, program akademije izveli su folklorna trupa i Hor "Atik" Mektebskog centra u Bijeljini te gosti iz Medžlisa islamske zajednice Kalesija, Hor "El-Aziz" iz džemata Kikači.

Program akademije počeo je nastupom mališana iz bijeljinskog Mekteba za predškolski uzrast koji su izveli prigodnu pjesmu posvećenu Bajramu. Nastavljeno je nastupom horova i izvođenjem ilahija te čitanjem prijevoda Kur`anskih ajeta i sura. U završnom dijelu nastupila je foklorna trupa izvođenjem spleta bošnjačkih igara. Voditelj programa bio je Mirsad ef. Okanović, imam bijeljinske Sulejmanija džamije, a nakon akademije, druženje omladine nastavljeno je&nbsp; Mektebskom centru.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Uz džematlije, imame i glavne imame bijeljinskog i okolnih medžlisa te izaslanika Pravoslavne crkve, svečanoj akademiji prisustvovali su potpredsjednik RS Ramiz Salkić, član Sabora i IZ u BIH i predsjednica Asocijacije žena SDA Senija Bubić, predstavnici lokalne vlasti, političkog i kulturnog života i nevladinih bošnjačkih organizacija.

&nbsp;

&nbsp;

Jubilarna Kurban-bajramska akademija u Bijeljini

"Sabur duše plemenite"

Sa svakim kamenim blokom ugrađenim u njene zidove raste i radost što će svojim postojanjem Aladža džamija ponovo krasiti grad na obalama Drine i Ćehotine. Nakon podizanja njenih zidova, u toku su mnogo zahtjevniji poslovi zidanja kamenih lukova iznad ulaza u džamiju te niz drugih radova kojima se najavljuje i zidanje velike kupole na objektu.

<img alt="izgradnja-lukova-2" src="/media/old/57d66e7a-1ac8-44a7-aea5-2a0e0a0a0a64-izgradnja-lukova-2.JPG" style="height: 435px; width: 718px;" title="">

Lukovi ulaznog trijema u završnoj su fazi

Ulazni trijem

- Osnovni kubus objekta je na 11,5 metara visine, posljednji red se zida. Sada dolaze vijenci od 28 centimetara i onda se od osnovnog kubusa radi osmougao za gradnju kupole. Napravili smo platforme za izradu unutrašnjih lukova i mukarnase koji će nositi kupolu i služe da kubus prijeđe u osmougao. Lukovi ulaznog trijema, njih deset, u završnoj su fazi. Oni će nositi tri male kupole, čime će ulazni trijem biti završen - pojašnjava za naš list Hajro Tanović, ljubazni poslovođa firme „Bišina“, koju je angažirao generalni izvođač radova „Sama Insaat“ iz Burse.

Kao u vrijeme njenog graditelja, redovi precizno obrađenih kamenih blokova učvršćuju se klanfama koje se zalijevaju vrelim olovom.&nbsp;

Izrada mukarnasa, kao i same konstrukcije sofe iznad ulaza, temeljite pripreme za gradnju unutrašnjih lukova uz pomoć platforme skovane u unutrašnjosti objekta, pokazuju da je obnova Aladža džamije u fazi kada je potrebno mnogo umijeća majstora i pažnje inžinjera.&nbsp;

O svakom detalju, kaže Tanović, brinu se stručnjaci iz firme „Arhi Plus“ iz Mostara, koja vrši nadzor, ali i inžinjeri Generalne direkcije vakufa Turske u saradnji s glavnim projektantom prof. dr. Amirom Pašićem.

Uporedo se gradi i kameni zid oko kompleksa. Bit će dug oko 160 metara. Kamen za ugradnju priprema vješti tešanjski klesar Husein Bešo, koji je kamene objekte gradio i u Zadru, Puli, Neumu, na otoku Hvaru.

<img alt="alija-emso-izgradnja-lukova-nad-ulazom" src="/media/old/57d66e4b-8b90-4b0d-8c84-2a1d0a0a0a64-alija-emso-izgradnja-lukova-nad-ulazom.JPG" style="height: 435px; width: 718px;" title="">

Emšo je sagradio oko 30 kamenih džamija

Obnova turbeta

S osmijehom nas pozdravlja dok svojim čekićem nastavlja stvarati još jedan kameni blok koji će biti dio zida oko harema Aladža džamije. Ovom bh. nacionalnom spomeniku pripadali su i turbe Ibrahima, sina osnivača džamije, te nadgrobni sarkofag osnivača Hasana Nazira, a u okviru projekta koji se realizira u saradnji Generalne direkcije vakufa Turske i Vakufske direkcije Rijaseta IZBiH i turbe će biti obnovljeno.&nbsp;

Penjemo se i na kamene lukove iznad ulaza u džamiju koje pažljivo sklapa Alija Emšo iz Kiseljaka sa svojim kolegama. Do rata je radio kao poslovođa u firmi koja je uređivala parkovske površine, a onda se posvetio zanatu koji nosi u genima i sagradio oko 30 kamenih džamija, među kojima je i banjalučka Ferhadija, ali i Stari most u Mostaru i ćupriju u Konjicu.

- To su lukovi u osmanskom stilu koji će nositi tri male kupole. Većina džamija iz tog perioda ima te male lukove na sofama. Ovo je materijal i kamen koji se ne malteriše i nakon ugradnje on mora biti postojan i lijepo izgledati, bez fuga, treba ga dotjerati poput nišana ili spomenika, jer kasnije nema popravljanja ni dodatne obrade - kaže Emšo.

Dodaje da su ovi poslovi teži od gradnje velike kamene kupole.

- Ovo je majstorluk, jer ovo se treba „dogoniti“ u milimetar. Ne računajući minbere, mihrabe, mukarnase i druge detalje na kojima moraju raditi umjetnici, posebni ljudi koji imaju dar Božiji, ovo je možda najzahtjevniji dio posla tokom obnove - kaže Emšo.

U MIZ Foča Kurban-bajram dočekuju s posebnim ushićenjem, jer centralna bajramska svečanost za područje Muftijstva goraždanskog bit će organizirana u obnovljenoj Carevoj džamiji.&nbsp;

- Raduje nas da ćemo ovaj praznik, pored svih ovih lijepih dešavanja u Foči, obilježiti centralnom manifestacijom u Foči, a to će ujedno biti i proklanjavanje Careve džamije. Očekujemo da ona bude ispunjena našim Fočacima i svima koji žele da s njima podijele bajramsku radost - kaže predsjednik Medžlisa Salem ef. Ćemo. &nbsp;

<h2>Do zime bi trebala biti završena kupola</h2>

- Posebno nas raduje da svaki dan naša Aladža raste, da se već uveliko nazire njena ljepota koju je imala i koju će opet imati i da zajedno s njom dočekujemo Kurban-bajram. Kako raste Aladža, sve je veći i broj Fočaka koji se zanimaju kako teče obnova, ima li problema, kad će radovi biti završeni. Čini mi se da ovog ljeta niko u Foču nije došao, a da nije obišao Aladžu - ističe ef. Ćemo.&nbsp;

Graditelji Aladže nadaju se lijepom vremenu kako bi do zime uspjeli završiti kupolu.

<img alt="husein-beso" src="/media/old/57d66e6c-8f20-4fe2-a28a-2a0e0a0a0a64-husein-beso.JPG" style="height: 435px; width: 718px;" title="">

Vješti tešanjski klesar Husein Bešo priprema kamen za ugradnju

<h2>Narodno predanje o osnivaču Hasanu Naziru</h2>

Prema dostupnim podacima, osnivač Aladža džamije Hasan Nazir zauzimao je visoku poziciju u tadašnjoj turskoj državi, obavljajući dužnost finansijskog nadzornika nad carinama i svim carskim dobrima na području Hercegovine.&nbsp;

Prema narodnom predanju, porijeklom je iz sela Vakuf u blizini Čelebića, a iz siromašne porodice za Carigrad je krenuo uprkos tome što nije dobio očevu dozvolu. Tamo je ostao deset godina, bio čovjek od povjerenja kojem je sultan dozvolio povratak u Bosnu s fermanom da u rodnom kraju sagradi džamiju. Po dolasku u zavičaj sreo je majku, koja ga nije prepoznala. Neznanom putniku pričala je o sinu kojeg bi prepoznala po madežu na ruci. Nakon što je zavratio rukav, a majka prepoznala sina kojeg dugo nije vidjela, od silne sreće umrla je na njegovim rukama, a Hasan odlučio da na mjestu gdje je kraj Ćehotine prala veš sagradi džamiju čija će ljepota čuvati uspomene na majku.&nbsp;

Majdan u selu Vikoč pronašao je uz Božiju pomoć, nakon što se usred noći odlomio veliki komad stijene i otkrio nalazište kamena. Uz pomoć najboljih neimara toga doba san Hasana Nazira ispunjen je 1550. godine podizanjem Aladže, Hasan Nazirove ili Šarene džamije na desnoj obali Ćehotine.&nbsp;

- Mnogo sam putovao i u mnoge gradove dohodio, ali mjesto kao što je ovo još nisam vidio - pisao je o njenoj ljepoti i slavni putopisac Evlija Čelebija.

Vješti klesari vraćaju život remek-djelu

ALADŽA DŽAMIJA Fočaci Bajram dočekuju ponosni na obnovu svoje ljepotice na obalama Drine i Ćehotine (FOTO)

Dobojskoj policiji jučer je u Gornjoj Paležnici prijavljena bespravna sječa-krađa 23 velika bukova stabla. Prije nekoliko dana prijavljena je krađa čak 56 stabala bukve i hrasta u šumama kod Vranjaka na planini Trebavi. Bespravne sječe šume ima i u Šemunici kod Gračanice - jednom riječju svugdje.

Siječe se i krade i privatna i državna šuma. Lugari su nemoćni, čak im se prijeti oružjem, policija ne može sve sama, a vlasnicima je ostalo da štetu prijavljuju koju nikad naplatiti neće.

<img alt="kradu-se-i-sijeku-stabla-odreda" src="/media/old/57d280b9-6708-49d4-b035-065c0a0a0a64-kradu-se-i-sijeku-stabla-odreda.JPG" style="width: 450px;" title="">

Kradu se i sijeku stabla odreda, nema nikakvog šumkog reda

Na Ozrenu u blizini Doboja u jednoj šumi&nbsp;šumokradice se ostavile sjekiru i time najavile svoj ponovni dolazak, ali i prijetnju onome ko im stane na put. Šumokradice kradu najviše u ovo vrijeme, pred zimu, kada ogrjevno drvo ima najveću cijenu. Ne poštuju nikakav šumski red.

Vlasnicima šuma, posebno onih privatnih, ostalo je da kukaju, da pišu i na drveću ostavljaju kletve, da pišu parole da je šuma minirana i pod video-nadzorom. To kod šumskih bandi ne pije vodu, kradu li kradu, na hiljade metara kubnih.

<img alt="kletve-i-upozorenja" src="/media/old/57d28098-7388-4be4-a2f4-065c0a0a0a64-kletve-i-upozorenja.JPG" style="width: 450px;" title="">

Vlasnici šuma u očaju, ostavljaju poruke i kletve

Svojevremeno u bivšoj Jugoslaviji&nbsp;šuma se štitila. Lugari su štitili i privatnu i državnu šumu. Ko bi išao u krađu šume i bivao uhvaćen na djelu, nije mu "ginuo" zatvor. Ni vlasnik privatne šume nije mogao u sječu bez lugara, koji bi mu, kako je nalagao šumski red, dozvoljavao koje stablo može, a koje ne smije posjeći. Za svaki kubni metar posječene vlastite šume, vlasnik je državi morao plaćati naknadu. A danas nema ništa, samo bjesomučna krađa.

Nakon ere plastike, opet se vraća interes za drvenom buradi

Baka Mrazica podijelila 150 novogodišnjih paketića

Doboj: Od kuće ostale ulazne stepenice koje danas služe kao koliba psu Cigiju

Banja Luka: Radijatori sve hladniji zbog duga od 85 miliona KM

Prijedor: Dok čeka posao, studentica generacije pomaže drugima

Damir i njegove bolesne daidže bez hrane i ogrjeva ulaze u zimu

Prijedor: Omogućili učenicima bolje uvjete za stjecanje znanja

Isključena struja općini Novo Goražde

Penzionerske dane provodi obilazeći traktorom sela, svadbe, a ide i na utakmice

Srebrenica: Kod Halida Mešanovića boravili turisti iz Japana i Australije

Bosanska Gradiška: Vandali izvršili napad na džamiju

Bosanska Gradiška: Berićetna godina uprkos katastrofalnom mrazu

AID HANUŠIĆ Želim građanima omogućiti da lakše rješavaju probleme

"Sabur duše plemenite"

ALADŽA DŽAMIJA Fočaci Bajram dočekuju ponosni na obnovu svoje ljepotice na obalama Drine i Ćehotine (FOTO)

DOBOJ Šumokradice u akciji, policija, lugari i vlasnici šuma nemoćni (FOTO)

Republika Srpska

Nakon ere plastike, opet se vraća interes za drvenom buradi

Baka Mrazica podijelila 150 novogodišnjih paketića

Doboj: Od kuće ostale ulazne stepenice koje danas služe kao koliba psu Cigiju

Banja Luka: Radijatori sve hladniji zbog duga od 85 miliona KM

Prijedor: Dok čeka posao, studentica generacije pomaže drugima

Damir i njegove bolesne daidže bez hrane i ogrjeva ulaze u zimu

Prijedor: Omogućili učenicima bolje uvjete za stjecanje znanja

Isključena struja općini Novo Goražde

Penzionerske dane provodi obilazeći traktorom sela, svadbe, a ide i na utakmice

Srebrenica: Kod Halida Mešanovića boravili turisti iz Japana i Australije

Bosanska Gradiška: Vandali izvršili napad na džamiju

Bosanska Gradiška: Berićetna godina uprkos katastrofalnom mrazu

AID HANUŠIĆ Želim građanima omogućiti da lakše rješavaju probleme

"Sabur duše plemenite"

ALADŽA DŽAMIJA Fočaci Bajram dočekuju ponosni na obnovu svoje ljepotice na obalama Drine i Ćehotine (FOTO)

DOBOJ Šumokradice u akciji, policija, lugari i vlasnici šuma nemoćni (FOTO)