Zahvaljujući rijeci Savi i obodnim kanalima, ali i činjenici da je prije deceniju proveden projekt „Mapiranje gnijezda bijele rode“, Bosanska Gradiška je danas grad s najviše ovih ptica u našoj zemlji. Roda se toliko adaptirala na čovjeka i urbanu sredinu da nije rijetkost da vozači moraju zaustavljati automobile kako bi prešle ulicu.

Takav prizor svakodnevno se može vidjeti na savskom keju, u blizini Kajak kluba. Enes Fišeković, stanovnik baš ove ulice, kaže da se roda gotovo srodila s čovjekom.

- Rode više i ne bježe od ljudi. Posmatram svako jutro kako stoje uz čamce i od ribara dobivaju sitnu ribu. Po četiri rode znaju biti istovremeno na jednoj kući, na kranu na ovom gradilištu sam ih nabrajao šest. Smatra se da su rode sretne ptice pa, ako ništa drugo, nadamo se boljem natalitetu, a čim su na građevinskom kranu, bit će i više stanova i izgradnje - kaže Fišeković.

Iz Udruženja građana „Most“, koje je 2010. godine provelo projekt „Mapiranje gnijezda bijele rode“, kažu da je tada mapirano 18 gnijezda bijele rode na tadašnjoj općinskoj, a danas gradskoj teritoriji.- Izradili smo promotivne mape gnijezda bijele rode, koje su podijeljene po osnovnim školama u kojima su održavane prezentacije o ovim pticama i važnosti zaštite i očuvanja biodiverziteta - ističu u „Mostu“.

Koliko je bijela roda omiljena, govori i činjenica da je upravo u čast ove ptice nedavno oslikan najveći mural u gradu na Savi.

Mnogi u Bosanskoj Gradišci već razmišljaju o potrebi novog projekta, ali i o mapiranju gnijezda crne rode. Naime, evidentirana je u većem broju u teže pristupačnim rejonima u meandrima rijeke Save.

Roda se toliko adaptirala na čovjeka i urbanu sredinu da nije rijetkost da vozači moraju zaustavljati automobile kako bi prešle ulicu

Česta slika na području Bosanske Gradiške: Rode na ulici

Bosanska Gradiška grad s najviše roda u BiH: Od ljudi ne bježe, šetaju po ulici

U <a href="https://avaz.ba/tag/5684/janja">Janji</a>, na drinskoj plaži, tradicionalno je i ove godine obilježen Dan <a href="https://avaz.ba/tag/115252/mjesne-zajednice">mjesne zajednice</a> Janja.&nbsp;U odnosu na prošlu godinu, koju je obilježila pandemija koronavirusa, kaže Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina, ove godine se Dan MZ Janja organizirao u okviru kulturne manifestacije “Ljetne večeri u Janji” i Pantelinskih dana.
- Drago nam je što je puno naših ljudi iz dijaspore došlo da se družimo i provedemo ugodno vrijeme. Iza nas je teških osamnaest mjeseci obilježenih pandemijom koronavirusa. Nadamo se da je to iza nas i da više neće biti stega i restrikcija koje će nam onemogućavati ovakva okupljanja - kaže Gradaščević.
Dženan Mujkanović kaže da svake godine posjećuje ovu manifestaciju u Janji.
- Nismo dolazili prošlog ljeta. Rođen sam u Janji, a već 25 godina živim s porodicom u Luksemburgu. Redovno dolazim u posjetu ocu, majci, braći, posjećujem punca i punicu. U Luksemburgu dobro živimo, ima posla dovoljno - kaže Mujkanović.
Ovu manifestaciju u Janji uveličali su folkloristi KUD-a “Mula Alija Sadiković”, ali i članovi Sportskog ribolovačkog društva “Drina” koji su pripremili ukusan paprikaš i riblju čorbu.
Na Drini su mnogi mještani Janje tražili osvježenje na temperature od 38 Celzijevih stepeni. Mlađi u vodu ulaze oprezno, jer uređenih plaža nema, Drina često mijenja svoje korito, što i najiskusnije plivače dovodi u nepriliku, kažu oni koji svakodnevno borave na ovoj brzoj, hladnoj i hirovitoj rijeci.

Ovu manifestaciju u Janji uveličali su folkloristi KUD-a “Mula Alija Sadiković“

Mlađi u vodu ulaze oprezno, jer uređenih plaža nema

Na drinskoj plaži obilježen Dan mjesne zajednice: Na tradicionalno druženje došli i iz dijaspore

Lovački dom na bedemu iznad <a href="https://avaz.ba/tag/106/srebrenica">Srebrenice</a>&nbsp;nekada je bio atraktivan turističko-ugostiteljski objekt, kojeg su posjećivali građani iz ove, susjednih općina i regiona.&nbsp;Bio je to lijepo uređen objekt s dvadesetak soba, koje su dobile naziv po šumskim životinjama.

Tokom rata objekt je devastiran i niko ne razmišlja da ga obnovi i vrati mu nekadašnji sjaj. Objekt je zarastao u korov, a na obrušenim zidovima ispisani su razni grafiti. Prije nekoliko godina, volonteri nekih nevladinih organizacija bili su uključeni u akcije na čišćenju prostora u i oko objekta. Ovdje se tokom dana, a najčešće tokom noći okupljaju narkomani poznati policiji. Oni tokom cijele noći borave u objektu te okolnim mještanima ne daju mira. Uz to čine i brojna krivična djela.

Policija čini napore da zabrani okupljanje narkomana i narušavanje javnog reda i mira, ali oni su uporni u tome. Građani od zakonodavne i izvršne vlasti u Srebrenici očekuju da se nešto konkretnije uradi. U prvom redu da se dom kao imovina Lovačkog društva „Javor“ zaštiti od osoba koje u njemu borave, a onda da se počne rješavati status ove građevine koja je, bez sumnje, najveće ruglo ovog grada.

Od atraktivnog turističko-ugostiteljskog objekta, kojeg su posjećivali građani iz ove, susjednih općina i regiona, ostala samo ruševina

Mještani uznemireni jer se u objektu tokom noći okupljaju narkomani

U <a href="https://avaz.ba/tag/239/bijeljina">Bijeljini</a>&nbsp;je održana tradicionalna izložba meda i pčelinjih proizvoda na kojoj su svoje proizvode izložili pčelari iz Semberije i podmajevičkog kraja, s područja Posavine, Zvornika i Ozrena.
Nebojša Andrić već godinama u Bijeljini izlaže med proizveden na području Ozrena, iz specifično čistog područja sa šumskim crnogoričnim <a href="https://avaz.ba/tag/16034/med">medom</a>&nbsp;i medom od vrijeska. Pčelarstvom se bavi četrdesetak godina. Proizvodi i preparate na bazi meda za prostatu, za jačanje imuniteta, protiv prehlada, ali i imuno - med za pluća i jetru.

- U kontinuitetu, iz godine u godinu, sve su slabiji prinosi meda. Ovo je bila jedna od najlošijih godina za pčelare. Izdale su nas skoro sve pčelinje paše. Sredinom aprila nastupili su hladni dani i od tada nije bilo značajnijeg unosa meda u košnice. Ni za pčele nije bilo dovoljno hrane. Pčelarim sa 300 košnica, bavim se proizvodnjom pčelinjih matica, proizvodim pčelinju mliječ, polen, propolis. Ove godine med je izdao. Izvadio sam četiri kilograma livadskog meda po košnici i to je bilo to – ističe Andrić.

Ilija Lazić (75) i njegova supruga Vasilija već 15 godina bave se pčelarenjem. Nakon što je pčelinji roj došao u dvorište, Ilija se prihvatio pčelarenja i do sada je osvojio 19 medalja na sajmovima pčelara.

- Imam oko 77 pčelinjih društava. Proizvodim med od bagrema, lipe, livadski med i med od heljde. Heljda puno ne medi, ali med od heljde je zdrav i ima specifičan blag okus - naglašava Lazić.

Miloš Lučić iz Bosanskog Šamca pčelarstvom se bavi od 1968. godine. On i njegovi sinovi proizvode brojne preparate od meda i pčelinjih proizvoda, a sakupljaju i pčelinji otrov. Kaže da je pčelarska sezona iz godine u godinu lošija.

Izdale su nas skoro sve pčelinje paše, naglašava Andrić

Svoje proizvode izložili pčelari iz Semberije i podmajevičkog kraja

Pčelarima nikada lošija godina

Miroslav Stojnić, poznati gradiški humanitarac u saradnji s prijateljem, ljekarom iz Lucerna Reneom Hofsteterom (Hofstetter) donirao je <a href="https://avaz.ba/tag/67091/sanitetska-vozila">sanitetsko vozilo</a>&nbsp;Bolnici <a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska">Bosanska Gradiška</a>.Kako ističe direktor ove bolnice Rajko Dodik, ovo je veoma vrijedan poklon za bolnicu i samo jedna u nizu donacija koju je osigurao humanitarac Stojnić.
- Koliko nam je ova donacija značajna, govori činjenica da prije godinu-dvije nismo imali ni jedno sanitetsko vozilo. Jedno smo dobili na poklon od Termoelektrane “Stanari” i sada ovo drugo od Stojnića i dr. Hofstetera. Ovo vozilo ćemo dodatno opremiti - rekao je dr. Dodik.
Vrijednost donacije prelazi 60.000 franaka. Miroslav Stojić, koji dugi niz godina živi i radi u Švicarskoj, i ranije je pomagao zdravstvenim i obrazovnim ustanovama u svome gradu.
- Ja gledam na sve načine da pomognem mome gradu.&nbsp;Pomažemo kome god možemo - rekao je Stojnić, najavivši nove donacije zdravstvenim ustanovama u gradu na Savi.

Vrijedna donacija u Bosanskoj Gradišci

Dvojica prijatelja bolnici u Bosanskoj Gradišci poklonili sanitetsko vozilo

U <a href="https://avaz.ba/tag/4587/bileca">Bileći</a>&nbsp;je u toku postavljanje savremene <a href="https://avaz.ba/tag/118923/led-rasvjeta">LED rasvjete</a> po čijem završetku će ova općina na jugu Hercegovine postati jedna od pet u BiH s ovim modernim javnim osvjetljenjem, koje će omogućiti upola manju potrošnju struje.
Načelnik Odjeljenja za privredu Ognjen Kapor rekao je da je zamjenom javne rasvjete u Bileći planirano smanjenje troškova za električnu energiju za oko 50 posto.
- Radovi će biti završeni do 15. septembra. U gradskoj zoni bit će zamijenjeni stubovi za rasvjetu i rasvjetna tijela, a izvan gradske zone samo rasvjetna tijela - naveo je Kapor.
On je istakao da je zamjena javne rasvjete u Bileći veoma značajna zbog ušteda i povećanja sigurnosti građana, ali i ljepšeg izgleda grada, čime se stvaraju bolji uvjeti i za razvoj turizma.
Prema njegovim riječima, planirano je da javnom rasvjetom bude osvijetljen i gradski stadion u Bileći.
Vrijednost ovog projekta je oko 650.000 KM.

Grad će poprimiti ljepši izgled

Postavljanje savremene LED rasvjete, uštede do 50 posto

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Cvijanovi%C4%87&amp;">Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović</a> istakla je da je Rusija veoma važan partner za RS i da zauzima drugo mjesto među stranim investitorima, ali da postoji veliki potencijal za proširenje saradnje u raznim oblastima. -	Istovremeno, naša trgovina je još na niskom nivou i u ovoj oblasti možemo razvijati naše odnose. Postoji veliki potencijal za proširenje naših ekonomskih odnosa i na tome moramo raditi. Istovremeno, naša bilateralna saradnja se razvija i u oblasti kulture, zdravstvene zaštite, koja ranije nije postojala. Veoma sam zadovoljna što su naši univerziteti uspostavili saradnju. Generalno, sve se kreće eksponencijalno, kako bi i trebalo da bude - naglasila je Cvijanović.
Predsjednik RSrpske je u intervjuu za ruski servis RT istakla da je u poslijeratnom periodu Rusija postala jedan od najvećih investitora i ušla u proces privatizacije naftne industrije.
-	Ovaj korak je mnogo značio za Republiku Srpsku kako finansijski, tako i u smislu modernizacije samih rafinerija. Vidim mnogo mogućnosti za proširenje naše saradnje i ubijeđena sam da za to postoji dobra volja sa obje strane. Postoje mogućnosti da ta saradnja bude proširena u mnogim oblastima poput infrastrukture, transportnog sistema, poljoprivrede, šumarstva, a posebno energetike, gdje Republika Srpska može ponuditi ogromne investicione mogućnosti - naglasila je Cvijanović.
Ona je naglasila da želi da RS djeluje racionalno, realno i razumno, shvatajući ko joj je pravi partner, a ko nije i na koga može računati.

Naša trgovina je još na niskom nivou i u ovoj oblasti možemo razvijati naše odnose, kaže Željka Cvijanović

Cvijanović: Rusija zauzima drugo mjesto među stranim investitorima

Snažno nevrijeme pogodilo je područje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Banja%20Luke&amp;">Banja Luke</a> jutros oko sedam sati, pišu „Nezavisne“. Nakon kraće naoblake počela je da pada jaka kiša praćena snažnim vjetrom i grmljavinom.
Podsjećamo, za danas je upaljen žuti metoalarm na području cijele Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon kraće naoblake počela je da pada jaka kiša praćena snažnim vjetrom i grmljavinom

Jaka kiša praćena snažnim vjetrom i grmljavinom

Snažno nevrijeme pogodilo Banja Luku

Crni gusti dim često ugrožava mještane Bok Jankovca kod <a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska">Bosanske Gradiške</a>, u naselju uz savski nasip.
S obje strane, pored makadamskog puta koji je vodio nekadašnjoj deponiji, a koja je prije desetak godina zatvorena i sanirana, formiraju se manje divlje deponije smeća. Nerijetko na tom dijelu bukne vatra te se širi nesnosan smrad.
Uglavnom se radi o starim gumama, namještaju, građevinskom otpadu, pa čak i otpadu iz divljih klaonica.
Iz Komunalne policije za sada nema reakcije, ni ekolozi se ne oglašavaju, ali ni poljoprivredna ili sanitarna inspekcija.
- Ovo je nedopustivo i za svaku kaznu. Zar treba praviti deponije i paliti opasan otpad pored komunalnog preduzeća koje upravo sakuplja otpad i odvozi ga na centralnu deponiju u Ramiće kod Banje Luke. Ovo je zločin prema prirodi - rekao je mještanin Bok Jankovca Anton Saček.
Da nevolja bude veća, deponija koja je zapaljena nalazi se stotinjak metara od trim-staze na savskom nasipu i oko pola kilometra od rijeke Save, odnosno od međunarodne granice.
Mještani ovog dijela Bok Jankovca kažu da će se pismeno obratiti nadležnim institucijama, pa čak i Gradskoj skupštini putem inicijative građana, smatrajući da bi ovaj problem trebalo urgentno i trajno riješiti.

Uglavnom se radi o starim gumama, namještaju, građevinskom otpadu, pa čak i otpadu iz divljih klaonica

Ko pravi i pali divlju deponiju

<a href="https://avaz.ba/tag/16436/rajska-plaza">Rajska plaža</a> u Krasanpolju kod Bratunca, na lijevoj obali rijeke Drine, osim kupanja, posjetiocima nudi niz sadržaja za odmor i rekreaciju, što je jedan od faktora koji su utjecali na to da je ovo izletište puno gostiju posljednjih dana.
Tu su tereni za tenis i male sportove, tobogani, pješčana brda za djecu, hlad visokih topola, skakaonice za kupače, roštiljnice, mogućnost unajmljivanja kamp-prikolica, a najveći izazov za mlade je adrenalinski park.
Visoke temperature posljednjih dana izmamile su veliki broj kupača, najviše mladih, ali i ostalih građana srebreničke, bratunačke općine i regiona, koji su uživali u sadržajima ovog prelijepog izletišta i valovima plahovite Drine.
Rajska plaža je uređena i sigurna za kupanje, jer su ovdje stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci.
Turistička organizacija iz Bratunca i ovdašnja ribarska, raftinška i druga udruženja svakog ljeta ovdje organiziraju razna okupljanja i takmičenja. Tako će biti i ovoga ljeta.
- Osim standardnih i tradicionalnih aktivnosti, među kojima su „Drinska regata“, „Sajam maline“, „Škobaljijada“, „Motorijada“, u planu su ovog ljeta i „Dani Rajske plaže“, na kojima će biti priređeni muzički koncerti, a sve s ciljem promocije ovog kupališta, rijeke Drine i turizma u bratunačkoj općini - kazao nam je Đorđe Stojanović, direktor Turističke organizacije Bratunac.

Turistička organizacija iz Bratunca i druga udruženja svakog ljeta organiziraju razna okupljanja i takmičenja

Izletište u Krasanpolju puno gostiju posljednjih dana: Toplo vrijeme i niz sadržaja napunili Rajsku plažu

Majevički <a href="https://avaz.ba/tag/36643/vocari">voćari</a>&nbsp;bilježe i ove godine, uprkos suši, dobar rod šljive te se nadaju dobroj zaradi.
&nbsp;U proteklih dvadesetak godina na području općina Lopare i Ugljevik zasađeno je više od million sadnica šljive. Majevička rana šljiva već je isporučena na tržište Evropske unije, što raduje proizvođače šljive s područja Ugljevika i Lopara koji u ovome vide prosperitet i razvojnu šansu.

Berba “čačanke rane” završena je u prvoj polovini jula. Oko 200 tona izvezeno je u EU, a ovih dana u toku je berba konzumne sorte “čačanka ljepotica”. Ova šljiva, uglavnom, se izvozi na njemačko i austrijsko tržište, a otkupljuje se po cijeni od 80 do 90 feninga po kilogramu. Voćari i izvoznici nadaju se solidnoj zaradi. Očekivanja su da će na evropsko tržište izvesti oko 2.500 tona “čačanke ljepotice”, konzumne plave šljive.
Mirko Jovanović, voćar iz Tutnjevca kod Ugljevika, ima pod šljivom pet hektara s dvije hiljade stabala. On kaže da su proljetni mraz i suša umanjili ovogodišnji rod šljive za 20 do 30 posto.
- U povoljnim godinama znali smo imati i do devedeset posto roda prve klase, dok će ove godine prve klase “čačanke ljepotice”, koju izvozimo, biti znatno manje. Ova sorta rađa svake godine, najmanje je podložna bolestima, a najviše je tražena na tržištu - kaže Jovanović.

I Rade Gavrić na dva hektara ima “čačanku ljepoticu” i “stenlej”. Očekuje da će imati rod od dva do tri vagona šljive prve klase. Voćari su i ove godine imali problem oko angažiranja sezonske radne snage. Kažu da je berače teško naći, iako je dnevnica od pedeset do šezdeset KM. Kako navode, mladi su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo i rijetko se među njima može naći neko ko hoće da bere šljive.

„Čačanka ljepotica“ tražena na evropskom tržištu, a proizvođači to vide kao razvojnu  šansu

Voćari imali problem oko angažiranja sezonske radne snage

Majevički voćari bilježe dobar rod šljive: Nema ko da bere šljive iako je dnevnica 60 KM

U selu Mesari na području Popovog polja, u okviru projekta ženske poljoprivredne zadruge „Smokvica“, posađeno je 160 sadnica smokve, autohtone vrste sušilica.&nbsp;Prema riječima Ljiljane Čičković, direktorice „Ženskog centra“ Trebinje, u okviru kojeg je formirana ova zadruga, smokve će se uzgajati i obrađivati na organski način.

- Parcela je veličine od oko devet hektara, tako da na istom području planiramo posaditi i organski raštan. Naš cilj je da podržimo žene iz reda ranjivih kategorija, <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/665284/izdvojeno-3-6-miliona-km-u-trebinju-48-porodica-dobilo-novi-dom">kao i mlade ljude</a>, tako što ćemo im omogućiti zaposlenje na ovim plantažama - pojasnila je Čičković. Ivana Hlavsova, ambasadorica Republike Češke, koja je podržala ovaj projekt, rekla je da njena zemlja mnogo ulaže u razvojne projekte na cijeloj teritoriji BiH.
- BiH je jedna od pet država prioriteta Češke razvojne agencije u cijelom svijetu i svake godine ulažemo od tri do četiri miliona eura u različite projekte. Ovaj projekt mi je posebno drag, jer znam da su žene iz zadruge “Smokvica” mnogo radile na njegovoj realizaciji posljednje tri godine, a mi smo doprinijeli sistemom navodnjavanja, bez koga se ne može krenuti u poljoprivredu - naglasila je Hlavsova.

Natalija Simović, direktorica programa donacija u „Trag fondaciji“, navela je da oni, uz brojne organizacije širom BiH, od 2015. godine podržavaju i „Ženski centar“ Trebinje.

- Ovo je jedinstvena organizacija, koja, osim usluga koje pružaju u smislu zaštite i podrške ženama kada su u situaciji porodičnog nasilja, kroz ovaj projekt sadnje smokvi nastoje da im dugoročno osiguraju ekonomsko osnaživanje i dostojanstven život - istakla je Simović.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić naveo je da je Grad Trebinje u ovom projektu učestvovao od početka i da je svako novo radno mjesto veoma značajno. - Mi, kao Grad, bismo trebali podržati sve ljude koji se žele baviti uzgojem poljoprivrednih proizvoda, posebno onih za kojima je veća potražnja nego ponuda. Smatram da je ovaj projekt odličan primjer kako se može osigurati egzistencija mnogim porodicama u našem gradu - kazao je Ćurić.

Naš cilj je da podržimo pripadnice iz reda ranjivih kategorija, kao i mlade ljude, tako što  ćemo im omogućiti zaposlenje, kaže Čičković

Uzgoj organskih proizvoda na  parceli veličine oko devet hektara

Zasađena plantaža smokve: Želimo ženama žrtvama nasilja omogućiti dostojanstven život

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Incko&amp;">U Trebinju</a> je sinoć na Trgu slobode organizovano potpisivanje peticije povodom toga što je odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. -	Ovakvu peticiju treba da potpišu svi građani jer je pitanje od nacionalnog interesa. Pozivam sve građane koji su u mogućnosti da dođu ovdje na Trg da je potpišu - rekao je jedan od potpisnika peticije Petar Milošević.
Potpisivanje peticije su organizovali mladi Hercegovine i Trebinja, a podržao je Gradski odbor SNSD-a. Osim u Trebinju, peticiju su jučer potpisivali i građani u Doboju, Bijeljini i Banjaluci.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, zvanično je pokrenuo i prvi potpisao peticiju kojom se ne prihvata nametanje zakona o zabrani negiranja genocida.
Valentin Incko, odlazeći visoki predstavnik u BiH, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Ovakvu peticiju treba da potpišu svi građani jer je pitanje od nacionalnog interesa, kaže jedan od potpisnika peticije Petar Milošević

Potpisivanje peticije su organizovali mladi Hercegovine i Trebinja

Trebinjci potpisivali peticiju protiv Inckove odluke

Kao u nekom šaljivom almanahu, tako i bijeljinskim komunalcima putem elektronskog sistema prijavljivanja često stižu ozbiljne, ali i pomalo komične primjedbe na brojne <a href="https://avaz.ba/tag/2979/problemi">“nerješive probleme”</a> s kojima se građani suočavaju svakodnevno.

Komunalni policajci su već poduzeli određene radnje i izdali naloge za rješavanje problema građana, no u radu se suočavaju s različitim zahtjevima. S druge strane, ima i pomalo šaljivih žalbi građana, koje se nikako ne uklapaju u probleme savremenih gradskih prostora.
Tako se jedan Bijeljinac žali na uznemiravanje koje svakog jutra, od četiri do pet sati, doživljava od živahnog komšijskog <a href="https://avaz.ba/tag/52935/pijetao">pijetla</a>. Nisu ostale pošteđene ni ukrasne koke morke, koje prelaze u komšijska dvorišta i uništavaju cvjetne leje.
Međutim, problem u vezi s pijetlom više je nego ozbiljan.

- Pijetao se oglašava svakog jutra, od četiri do pet sati, budi mene i moju porodicu, tako da to utječe na kvalitet našeg sna. Tačnije, sna nakon pijetlovog oglašavanja više i nema. Taj problem se odražava na moje zdravlje i nesposobnost funkcioniranja na poslu. Možete li to spriječiti - poručio je ogorčeni građanin <a href="https://avaz.ba/tag/239/bijeljina">Bijeljine</a>, napominjući da ga gazda pijetla ignorira i ne osvrće se na njegove primjedbe. Građani upoznati s ovim slučajem vode polemiku o tome hoće li pijetao završiti na sudu ili u loncu.

Kada je riječ o ozbiljnim životnim problemima, građani iz godine u godinu upozoravaju na nesnošljiv “miris”, odnosno smrad koji ih guši s gradske deponije koja se nalazi na periferiji grada. Desi se da upozore i na otvorenu septičku jamu u školskom dvorištu, iz koje se otpadna voda izlijeva u vodotokove.

Svakog jutra, od četiri do pet sati, oglašava se te budi mene i moju porodicu, navedeno je  u prijavi

Komunalnoj inspekciji pristižu i brojne komične žalbe građana: Kada pijetao ugrožava san

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=U%20Modri%C4%8Di&amp;">U Modriči</a> je danas počelo iznajmljivanje vodenih pumpi i isušivača vlage privrednim preduzećima i domaćinstvima koja su proteklog vikenda pretrpjela štetu od poplave. Načelnik Komunalne policije Mirjana Cvijanović rekla je da je vodene pumpe, isušivače vlage i dezinfekciona sredstva obezbijedila Civilna zaštita.
-	Uprava civilne zaštite je za pomoć u sanaciji štete od poplava od petka i subote, 16. i 17. jula, modričkoj Civilnoj zaštiti posudila 20 isušivača vlage, 10 vodenih pumpi, te donirala 120 litara sredstva za dezinfekciju ulica i javnih površina - rekla je Cvijanović Srni.
Ona je navela da je trenunto angažovano deset isušivača koji su privrednim preduzećima i domaćinstvima dati na revers dok traje potreba za ovim uređajima, a da su angažovane i četiri vodene pumpe čiji je pojedinačni kapacitet 60 kubika na sat, kojima raspolaže Teritorijalna vatrogasna jedinica Modriča.

Cvijanović je rekla da su gradske ulice očišćene od nanosa kamena i mulja, te da će tokom dana početi njihova dezinfekcija.

- U brdskom dijelu općine, u mjestima Tolisa i Krčevljani, uz putne komunikacije aktivno je nekoliko klizišta, koja ne ugrožavaju ljude i materijalna dobra - izjavila je Cvijanović.

U brdskom dijelu općine, u mjestima Tolisa i Krčevljani, uz putne komunikacije aktivno je nekoliko klizišta

Nakon poplava u Modriči: Počelo iznajmljivanje vodenih pumpi i isušivača

U namjeri da eliminiraju vlagu iz zidova Derviš-hanumine medrese u&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska">Bosanskoj Gradišci</a>, Medžlis IZ angažirao je ekipu stručnjaka i građevinskih operatera. Pristupilo se rezanju zidova i ubacivanju specijalnih patrona, koji sprečavaju širenje vlage od tla u visinu. Posao je zahtjevan i zanimljiv, ali istovremeno stvara mnogo prašine od rezanja cigle i maltera.
U pomoć građevincima priskočili su i Zejnil ef. Latifović, glavni bosanskogradiški imam, i Senad Rekić, sekretar u Medžlisu, koji djeluje u prelijepom objektu medrese.
- Evo sada smo napravili pauzu za kahvu. Ovo je sve bilo puno prašine, betonski mozaici se nisu ni vidjeli, pa smo to sve pomeli i oprali mini vašom. Ide Bajram, ovo sve mora zablistati, a nije lijepo ni da se širi prašina. Nama nije teško ništa raditi, pa ni fizičke poslove, koji svakom čovjeku dobro dođu - rekao je ef. Latifović.
Medresu u Bosanskoj Gradišci 1748. godine podigla je Aiša-hanuma Džinić, a obnovila ju je Derviš-hanuma Smailagić u 19. stoljeću.
Medresa je u prošlom stoljeću nacionalizirana i služila je u razne svrhe, za potrebe mjesnog ureda i kao stambeni objekt, a vraćena je u posjed Medžlisa IZ Bosanska Gradiška 2008. godine.
Rekonstrukciju Derviš-hanumine medrese 2017. godine finansirala je Generalna direkcija vakufa Republike Turske sa oko 600.000 KM.

Bosanska Gradiška grad s najviše roda u BiH: Od ljudi ne bježe, šetaju po ulici

Na drinskoj plaži obilježen Dan mjesne zajednice: Na tradicionalno druženje došli i iz dijaspore

Mještani uznemireni jer se u objektu tokom noći okupljaju narkomani

Pčelarima nikada lošija godina

Dvojica prijatelja bolnici u Bosanskoj Gradišci poklonili sanitetsko vozilo

Postavljanje savremene LED rasvjete, uštede do 50 posto

Cvijanović: Rusija zauzima drugo mjesto među stranim investitorima

Snažno nevrijeme pogodilo Banja Luku

Ko pravi i pali divlju deponiju

Izletište u Krasanpolju puno gostiju posljednjih dana: Toplo vrijeme i niz sadržaja napunili Rajsku plažu

Majevički voćari bilježe dobar rod šljive: Nema ko da bere šljive iako je dnevnica 60 KM

Zasađena plantaža smokve: Želimo ženama žrtvama nasilja omogućiti dostojanstven život

Trebinjci potpisivali peticiju protiv Inckove odluke

Komunalnoj inspekciji pristižu i brojne komične žalbe građana: Kada pijetao ugrožava san

Nakon poplava u Modriči: Počelo iznajmljivanje vodenih pumpi i isušivača

Vrijedni imam i sekretar Medžlisa IZ: Pomažu majstorima u radovima na medresi

Republika Srpska

Bosanska Gradiška grad s najviše roda u BiH: Od ljudi ne bježe, šetaju po ulici

Na drinskoj plaži obilježen Dan mjesne zajednice: Na tradicionalno druženje došli i iz dijaspore

Mještani uznemireni jer se u objektu tokom noći okupljaju narkomani

Pčelarima nikada lošija godina

Dvojica prijatelja bolnici u Bosanskoj Gradišci poklonili sanitetsko vozilo

Postavljanje savremene LED rasvjete, uštede do 50 posto

Cvijanović: Rusija zauzima drugo mjesto među stranim investitorima

Snažno nevrijeme pogodilo Banja Luku

Ko pravi i pali divlju deponiju

Izletište u Krasanpolju puno gostiju posljednjih dana: Toplo vrijeme i niz sadržaja napunili Rajsku plažu

Majevički voćari bilježe dobar rod šljive: Nema ko da bere šljive iako je dnevnica 60 KM

Zasađena plantaža smokve: Želimo ženama žrtvama nasilja omogućiti dostojanstven život

Trebinjci potpisivali peticiju protiv Inckove odluke

Komunalnoj inspekciji pristižu i brojne komične žalbe građana: Kada pijetao ugrožava san

Nakon poplava u Modriči: Počelo iznajmljivanje vodenih pumpi i isušivača

Vrijedni imam i sekretar Medžlisa IZ: Pomažu majstorima u radovima na medresi