Pomalo neobična vijest za naše prilike stiže iz Semberije. Simo Laketić, turistički radnik, pjesnik, odlučio je ovog proljeća zasijati industrijsku konoplju na svom imanju u selu Brodac, na površini od 1,8 hektara.Laketić kaže da će ovu biljku zasijati radi prerade u građevinske i zdravstvene svrhe. Da se opredijeli za ovaj korak, kako kaže, bio je presudan jedan slučajni susret sa sinom ljekara koji radi u beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji (VMA).

- Na prvom mjestu, u cijeloj ovoj priči, zdravstveni momenat je izuzetno bitan. Ljekovitost ove biljke godinama je poznata i priznata u farmaceutskoj industriji. Proučavajući značaj industrijske konoplje, saznao sam da se od njene stabljike može proizvoditi pelet koji je puno kaloričniji od onog koji se proizvodi od drveta. Nekada je u Dvorovima kod Bijeljine postojala kudeljara koja je otkupljivala konoplju. Naravno, zloupotrebe su i u ovom slučaju moguće, ali zbog toga se insistira na velikoj kontroli i maksimalnoj odgovornosti onih koji se upuštaju u ovaj posao - ističe Laketić.Sijanjem industrijske konoplje može ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve.- To je zahtjevna proizvodnja. Zemljište je pripremljeno i sada očekujemo sjemenski materijal od uvoznika. Što se tiče otkupa, već sam uspostavio kontakt s jednim otkupljivačem koji će mi pomoći u tom pogledu. Ova biljka se proizvodi prema strogim ekološkim standardima, bez hemije, zaštite i vještačkih đubriva. To se posebno poštuje ukoliko se biljka izvozi u Njemačku, jer konoplja se koristi i u proizvodnji lijekova - kaže Laketić.

Postoji više sorti industrijske konoplje i najviše THC-a - opijata u sebi sadrži indijska konoplja. - Ovaj region ima posebne sorte koje se nalaze na dozvoljenoj sortnoj listi i koje se uzgajaju u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji. Procenat opijata u njima sveden je na minimum - pojašnjava Laketić.Naglašava da je komplicirana i procedura dobivanja sjemenskog materijala, jer i uvoznici prolaze kroz rigorozne kontrole.

Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje obavljat će Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP.- Ko zasije konoplju, mora da 15 dana nakon zasijavanja prijavi svoju proizvodnju Ministarstvu, Inspektoratu i MUP-u. Kontrolisat će se sam proces proizvodnje i sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta - pojašnjava Saša Lalić,&nbsp;načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Može se ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve

Laketić: Zdravstveni moment je izuzetno bitan

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dra%C5%A1ko%20Stanivukovi%C4%87&amp;">Draško Stanivuković</a>, gradonačelnik Banja Luke, danas je na svom Facebook profilu najavio uređenje grada na Vrbasu. Sve se odigrava, kako je kazao, uoči proslave Dana grada. 
-	Nastavljamo tamo gdje su nas zaustavili na kratko vrijeme.
Danas su naši vrijedni radnici počeli uređivati i čistiti naš grad. Označeni su prometni i pješački prelazi, krenuli smo u realizaciju ′′humanog parkinga ′′ diljem grada, označeno crvenom bojom, a Gospodska ulica dobija novu čar. Uskoro počinje asfaltiranje nekoliko ulica u naseljima Kuljanima i Priječanima, nakon čega na red dolaze i druga naselja širom Banja Luke.

Sve ovo je uvod u ono što s ponosom pripremamo za proslavu Dana grada, kada ćemo predstaviti preko 30 strateški važnih projekata za naš grad, te uručiti nagrade onima koji su svojim radom i zalaganjem zaslužili – napisao je Stanivuković.

Danas su naši vrijedni radnici počeli uređivati i čistiti naš grad, objavio je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima postavljene su na više lokacija na području <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kamere&amp;">Bijeljine</a>, na izlaznim saobraćajnicama iz grada, ali i u frekventnim gradskim ulicama. Stacionarni radari automatski će prepoznavati registarske oznake vozila, registrovat će prekršaje prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svjetlo na semaforima, a poslužit će i za video - nadzor saobraćaja.
Kamere su postavljene na magistralom putu Bijeljina – Zvornik, u selu Patkovača, kod Tržnog centra “Spektar”, u Glavičicama kod pogona “Grand kafa”, te u selu Dragaljevac, na magistralnom putu Bijeljina – Brčko, kod benzinske pumpe “Monako”.

Stubovi sa kamerama postavljeni su i na magistralnom putu Bijeljina – Tuzla, u Ugljeviku i u Priboju kod Lopara. Kamere su postavljene i u gradskoj zoni, u Ulici Stefana Dečanskog, Pantelinskoj i Komitskoj, te u Dvorovima i na Pavlovića putu.

Ukupno će biti postavljeno 12 ovakvih kamera i sve će uskoro početi evidentirati saobraćajne prekršaje. Kamere rade i u dnevnim i u noćnim uslovima, a mogu pratiti automobile u jednoj ili više saobraćajnih traka, u oba smjera. Ove kamere na crnim stubovima razlikuju se od stubova ulične rasvjete, a cilj je da budu što uočljivije za vozače.

Stacionarni radari automatski će prepoznavati registarske oznake vozila, registrovat će prekršaje prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svjetlo na semaforima

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da je sve spremno za <a href="https://avaz.ba/tag/18013/skola">povratak osnovaca</a> od šestog do devetog razreda u školske klupe.
Trivić je navela da će krajem sedmice Republički štab za vanredne situacije ponovo razmatrati da li srednjoškolci mogu da se vrate u škole od 19. aprila, dok će ove sedmice zajedno sa studentima i dalje primjenjivati online metod nastave.Ona je istakla da u ovom polugodištu neće biti promjene u načinu rada u školama, odnosno grupe se neće mijenjati niti će biti promjene trajanja časa. Trivić je najavila da 26. aprila počinje proljetni raspust, a istakla je i da na kraju ove školske godine neće biti eksperimentalne mature.
U ovom momentu, kako je navela, ne može se reći ni da li će biti realizovane ekskurzije.
Resorna ministtica je napomenula da je prilikom prelaska na online nastavu u martu bilo 400 zaraženih učenika i određen broj nastavnika, prema izvještajima koje su dobijali iz škola.
- Sada imamo 100 nastavnika koji su oboljeli ili su u izolaciji - rekla je Trivić za ATV i dodala da brojevi oboljelih nisu prelazili tri posto što je prihvatljivo.
Trivić je rekla da će oko 460 nastavnika koji su učestvovali u snimanju online nastave naknadu za to dobiti uz martovsku platu.

Trivić je najavila da 26. aprila počinje proljetni raspust, a istakla je i da na kraju ove školske godine neće biti eksperimentalne mature

Sve spremno za povratak osnovaca od šestog do devetog razreda u školske klupe

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz Nevesinja i Gacka, koji u okviru projekta “Zajedno kroz vjeru kulturu i život”, posjetili su Saborni hram u <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/637361/trebinje-se-priprema-za-proljece-setnja-i-kafa-na-otvorenom">Trebinju</a>, džamiju Osman Paše u Starom gradu te Hercegovačku Gračanicu. Ovu posjetu realizirali su Crkvena općina Nevesinje i Medžlis islamske zajednice Gacka i Bileće sa željom da približe mladim ljudima iz ovih općina različitosti života islamske i prevoslavne zajedenice,

Prema riječima Miljana Buhe člana projektnog tima iz Nevesinja, projekt ima za cilj jačanje međureligijske saradnje, sa posebnim fokusom na povezivanje mladih ljudi i rušenje predrasuda i izgradnju boljeg demokratskog društva.

- Ovo je jedna od aktivnosti ovoga projekta. Do sada smo posjetili džamiju Mehmed age Zvizdića u Gacku i džamiju Hasana paše Predojevića u Bileći. Želio bih da istaknem da je onaj neformalni dio kada smo rzgovarali o društvenim trendovima i mi smo ti koji treba da pokrenemo pozitivne promjene u našem društvu, pogotovo kada se radi o drugom i drugačijem. Mi smo stava da su naše različitosti naše bogatstvo - istakao je Buha.

Stefan Bejatović, koordinator projekta iz Nevesinja kaže da je prvobitna zamisao bila da se posjete neke općine u Federaciji BiH, ali su ipak odlučili da se prvo krene iz istočne Hercegovine.

- Cilj nam je bio da posjetimo Gacko, Bileću i Trebinje, a da pri sljedećem susretu mi iz Nevesinja ugostimo goste iz Gacka. Mi želimo ovim projektima da mladi na ovim susretima razmijene svoja iskustva na svim poljima, od religije, vjere, kulture, pa sve do najaktuelnije teme ovih dana svuda u svijetu koronavirus - pojasnio je Bejatović.

Sadet ef. Bilalić, glavni imam MIZ Gacko i Bileća je naveo da su mladi Crkvene općine Nevesinje, ustvari gosti mladih MIZ Gacko

- Ovi pasivni krajevi, prije svega u Nevesinju i Gacku potrebni su ovakvi projekti za mlade, jer nemaju priliku da se susreću, dok je to u većim sredinama puno lakše. Danas je po prvi put omladina iz Nevesinja imala priliku da posjete neke sakralne objekte Islamske zajednice, dok su na drugoj strani mladi iz Gacka po prvi put posjetili sakrelne objekte SPC i upoznaju se sa njihovom povješću. Ovo je zaista jedan pravi put koji godinama njeguje projekat Pro budućnost - rekao je Bilalić i dodao da je veoma dobro postojanje ovakvog vida projekata gdje se omladina upoznaje.

Na kraju krajeva ova omladina će, zaključio je efendija Bilalić, već sutra preuzeti svoje odgovornosti u lokalnim zajednicama, u svojim profesijama kako u Nevesinju tako i u Gacku.

Ovu posjetu realizirali su Crkvena općina Nevesinje i Medžlis islamske zajednice Gacka i Bileće

Posjetili džamiju Mehmed age Zvizdića u Gacku

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Ivana Hlavsova, ambasadorica Republike Češke u BiH, s gradonačelnikom <a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska" style="">Bosanske Gradiške</a>&nbsp;Zoranom Adžićem svečano je u upotrebu pustila novoizgrađeni <a href="https://avaz.ba/tag/9513/vodovod" style="">vodovod</a>&nbsp;u Gašnici i Orahovi, rubnim naseljima na sjeverozapadu gradskog područja. Radovi su počeli prije šest mjeseci, a radi se o kapitalnom projektu, u koji je Češka razvojna agencija uložila 1,5 miliona maraka.

Na ime imovinskopravnih odnosa i za tehničku dokumentaciju iz gradskog budžeta izdvojeno je 170 hiljada maraka.

- Svake godine Češka u projekte u BiH uloži četiri miliona eura. U ovaj projekt vodosnabdijevanja uložili smo 1,5 miliona KM. Ovo je jedan od većih projekata koje smo finansirali. Posao je odrađen za šest mjeseci, čak prije termina. Imali smo odlične izvođače radova i odličnu saradnju s lokalnim vlastima - rekla je Hlavsova.
Gradonačelnik Bosanske Gradiške Zoran Adžić zahvalio je Republici Češkoj, Češkoj razvojnoj agenciji, firmi „Elkot“ iz Brna i domaćem izvođaču radova „Građ – Promet“ iz Doboja.

- Uz pomoć prijatelja iz Češke, riješili smo problem vodosnabdijevanja star decenijama. Pokazali smo da se znamo dobro organizirati i da smo proaktivni. Ovaj projekt je samoodrživ. Voda će značiti mnogo za više od 2.000 stanovnika i privrednike ovoga kraja, - rekao je Adžić.Muris Hevešević, predsjednik MZ Orahova, rekao je da će vodovod značiti mnogo za 735 domaćinstava ovog velikog naselja. Orahova je do sada koristila tehničku vodu iz Draksenića.

- Mi smo imali izgrađen vlastiti vodovod, ali smo imali lošu vodu. Dobivali smo je s druge strane, iz fabrike za hemijsku preradu kukuruza. Ovaj novi vodovod, koji nas povezuje s gradom, od životnog je značaja za nas Orahovce - rekao je Hevešević.
Ovim vodovodom će gazdovati JKP „Vodovod“ iz Bosanske Gradiške.U znak zahvalnosti, Adžić je uručio zahvalnicu i poklone ambasadorici njenim saradnicima i izvođačima radova, a poklone su im uručili i susretljivi Orahovci.

Riječ je o kapitalnom projektu, u koji je Češka razvojna agencija uložila 1, 5 miliona maraka

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Stanivukovi%C4%87&amp;">Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković</a> gostovao je na Alternativnoj televiziji, koja je u vlasništvu privrednika Slobodana Stankovića, inače kuma Milorada Dodika. Gostovanje je uslijedilo nakon što je Stanivuković na konferenciji za medije otkrio kako dijelovi zgrade u kojoj je smještena ATV, nemaju upotrebnu dozvolu.

Gradonačelnik Banje luke odgovarao je na brojna pitanja, poput onoga zbog čega ima problem sa SNSD-ovom većinom u Gradskoj skupštini, ali i otkrio zbog čega već 20 godina bivši gradonačenik Igor Radojičić i njegovi prethodnici nisu pokrenuli pitanje uklanjanja ilegalnih objekata u tom gradu, od kojih je jedan u vlasništvu Mileta Radišića, još jednog kuma Milorada Dodika.

Nekoliko minuta prije kraja razgovora, Draško Stanivuković je s već pripremljenog papira pročitao je sve firme koje se povezuju sa porodicom Dodik, kao i koliko je Prointer, firma Igora Dodika, dobila novca iz budžeta Republike Srpske.
Voditelj ga je pokušao zaustaviti insistirajući na tome da ima još pitanja za njega, no Stanivuković je istakao da će i na njih odgovoriti uz konstataciju: “Ja brzo pričam”.
- Je li vama ovo normalno, upitao je te konstatovao: “Ovo je 60 firmi..”

BN Televizija pobrojala je sve te firme koje je Stanivuković izgovorio:&nbsp;Kaldera,&nbsp;GP krajina,&nbsp;Grand trade,&nbsp;Red Box media,&nbsp;Eco Group (Vico Zeljković) – Infiniti internacional group,&nbsp;Moja apoteka,&nbsp;Euphoria marketing,&nbsp;DL plakat (bilbordi),&nbsp;ATV televizija i radio,&nbsp;BL – portal,&nbsp;Infiniti ADS,&nbsp;EP mobile,&nbsp;Infinity Energy and ITSS,&nbsp;RK Boska,&nbsp;Delta Planet,&nbsp;Prointer,&nbsp;Igre na sreću EVL,&nbsp;Sirius,&nbsp;Energetika,&nbsp;Austrijska firma lutrija,&nbsp;Marković Invest,&nbsp;FZO,&nbsp;Agrovoće,&nbsp;Global liberti,&nbsp;G and S CO MAX, Agrodestil,&nbsp;Đedova rakija,&nbsp;Agape 1 i 2,&nbsp;FK Borac i FSRS,&nbsp;Povrat podsticaja za mlijeko Imlek (10 mil),&nbsp;Bazeni laktaši,&nbsp;Hotel San,&nbsp;Igokea,&nbsp;Sektor ADS (arhiviranje dokumenata),&nbsp;Alfa,&nbsp;Alfa plus,&nbsp;Alumina,&nbsp;Naša banka,&nbsp;Hotel Bistrica Jahorina,&nbsp;Banja vrućica,&nbsp;Euroekspres,&nbsp;Klinika kostić (50%),&nbsp;Tesla Elekrik laktaši,&nbsp;Niskogradnja,&nbsp;Homologacija vozila i tehnički pregledi,&nbsp;Aeroput (privatni avion),&nbsp;Galeb internešnal,&nbsp;Fruit eco,&nbsp;Green line,&nbsp;Spasen Zeljković (izvor ne zna naziv),&nbsp;Mega IT,&nbsp;RM,&nbsp;Buisness inteligents,&nbsp;Iskra Trade,&nbsp;N City,&nbsp;KBV data.com,&nbsp;Global star,&nbsp;Parking garaže UKC,&nbsp;Lokacija hirurgija i&nbsp;Quantum.

Nekoliko minuta prije kraja razgovora, Draško Stanivuković je s već pripremljenog papira pročitao je sve firme koje se povezuju sa porodicom Dodik

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Zahvaljujući Sejadu Jahiću, svestranom Orahovcu, ova prelijepa varošica u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosanskoj%20Gradi%C5%A1ci&amp;">Bosanskoj Gradišci</a> življa je u vrijeme pandemije. Sejad je veliki zaljubljenik u fotografije i prirodu, pa neumorno, gotovo svakodnevno pješači do obronaka Prosare ili na drugu stranu do Save. Fotografije objavljuje na društvenim mrežama i na taj način Orahovcima u dijaspori pokazuje ambijent iz rodnog mjesta.

- Moji Orahovci su zaslužili da im za dobrotu uzvratim fotografijama ili postovima na društvenim mrežama. Ponosan sam na Klub „Džemal Bijedić“ iz Ensa, grada u Austriji u kome je veliki broj ljudi iz Orahovice. E, pa oni su nama ovdje donirali određenu količinu zaštitnih maski i dezinfekcionog materijala. Misle na nas i hvala im, njima sam posvetio jedan post - rekao je Jahić.On je i svojevrsni promotor poezije i druge pisane riječi. Na poklon je nedavno dobio knjigu poezije pjesnika Avdulaha Ramčilovića „Idemo dalje“. Njegova biblioteka s potpisima autora je impozantna.- Svojim knjigama, poezijom i prozom obradovali su me i Slađa Zubčević, Ago Haurdić, Suada Kovačević-Malkoč, Hikmeta Mehić, Ismet Čausević, Dilista Međedović, Smajo Idrizović, Hajrudin Lule Mekić, Boško Grgić, Edin Krupljanin, Ervin Jahić, Zijad Bećirević, Kemo Mujičić i drugi dragi prijatelji. Uz knjigu lakše provodim ovo vrijeme okovano pandemijom - kaže Jahić, koji je, također, svojom poezijom obradovao mnogobrojne prijatelje.

Jahić je i veliki ljubitelj prirode i lova. Prosaru poznaje kao vlastiti džep i najbolji je promotor šetnje po ovoj planini ljepotici. Svojim fotografijama i zapisima pokazao je da Prosara obiluje prelijepim izvorima, šumskim plodovima, ali i svježinom i vidikovcima, odakle se, kao na dlanu, vide Bosanska Gradiška ili predjeli i naselja u Slavoniji.

Njegova biblioteka s potpisima autora impozantna

Jahić: Svojevrsni promotor poezije i druge pisane riječi

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

<a href="https://avaz.ba/tag/26780/kotorsko">Kotorsko</a>, prije rata s 5.000 stanovnika najveće selo u BiH, smješteno s desne strane magistralnog puta <a href="https://avaz.ba/tag/393/doboj">Doboj</a>- Bosanski Brod, uz rijeku Bosnu. Posjetili smo ovo mjesto u nadi da su se neke stvari pomjerile nabolje od našeg posljednjeg dolaska.

No, realnost je drugačija jer ovo selo, mala bosanska čaršija, umire i nestaje.

Mještane smo upitali gdje je danas Kotorsko, selo koje je u agresiji na BiH izgubilo 69 ljudi, od kojih njih šest nisu ni pronađeni, gdje je Fabrika namještaja „Enterijer“ u kojoj je prije rata radilo 360 radnika svih nacija i vjera, a namještaj se izvozio čak u Ameriku, gdje je 5.000 Kotorana.Šta je sa školom u kojoj je bilo 600 učenika osnovne škole, gdje su dva velika polja, Trnovo i Veliko polje, s desne obale rijeke Bosne i 1.500 dunuma plodne zemlje...
Asim Đuherić, borac za povratak u Kotorsko, kazao je da su bivša vlast Doboja i RS krivci što su ovolike nepravde učinjene Kotoranima, te da ih je sada samo stotinjak, mahom, starijih ljudi.
- Sve nam je oteto, dokazali smo da je zemlja Trnova polja naša očevina, djedovina, ali tu sada žive neki drugi ljudi. Kačavenda je i crkvu počeo graditi, pa stao, jer nije imao odobrenje. Vadeći šljunak na našem drugom, Velikom polju, na drugoj strani rijeke Bosne, na kome su ostali krateri, uništeno nam je 1.500 dunuma zemlje. Prije 10 godina planirana je gradnja pet mini hidroelektrana na Bosni od Doboja do Modriče, a jedna „cijevna III“ bila je planirana baš u Kotorskom, na ono malo naše zemlje što je ostalo čime bi se potopilo 400 dunuma zemlje, pa smo to zaustavili. Na mjestu „Enterijera“ Turska firma „IOIL“ je počela graditi fabriku ulja, mi se obradovali, eto nam radnih mjesta, kada Turci pobjegoše, nesuđena fabrika otišla u stečaj – kazao nam je Đuherić.

Kako je istakao, na zgarišta su se prvi put vratili 18. januara 2000. godine.

- Kako vidite kuće su obnovljene, Dom kulture, sportski poligon, sagradili su džamije, ali ljudi odoše. Kuće ostaju prazne, mladi odoše u svijet, jer ovdje ne vide život, nemaju posla. Ostaju stari. Eto, prije tri dana gledam, komšija Mirza Jazavac dođe iz Njemačke, pokupi djecu i suprugu, zaključa kuću, pozdravi se s nama i ode. Teško je to gledati. Za našu agoniju, za nestanak Kotorskog, kriva je politika, jer mi povratnici u RS nismo ničiji, ovi u RS nas ne vole, a ovi iz Federacije dođu samo po glasove. Hvala našoj dijaspori, da nije njih, pitam se od čega bi živjelo ovo bogalja što je ostalo u Kotorskom. Hvala im što dođu svojim kućama, bar ljeti, pa Kotorsko koliko-toliko oživi - rekao je Muhamed Spahić koji je u ratu izgubio sina.

U junu 1992. srpske snage s okolnih brda, u napadu artiljerijom na veliko bošnjačko naselje Kotorsko, do temelja su srušile Gornju džamiju.

Munara visoka oko 40 metara pogođena granatama srušila se u harem džamije i nije se raspala. Na red je desetak dana kasnije došla i Donja džamija.
Nakon povratka 2000. godine, Kotorani su, obnavljajući svoje popaljene i porušene kuće, počeli i gradnju svojih džamija. Gradeći Gornju džamiju, džematlije su odlučile da iz harema ne uklanjaju srušenu munaru, već su odlučili da ona tu ostane za buduća vremena kao svjedok urbicida i mračnih ciljeva jedne sulude politike.

Sve nam je oteto, kuće su obnovljenje, ali u njima nema ko da živi, kaže Đuherić

Kotorsko: Nekada najveće selo u BiH, sada u njemu živi stotinjak starijih ljudi

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mjere%20rs&amp;">U Republici Srpskoj</a> od danas je ponovo dozvoljen rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru, fitnes-centrima i svim priređivačima igara na sreću. Rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru za smještaj, ishranu i piće, dozvoljen je uz strogo poštovanje uputstava koje je propisao Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Odlukom Republičkog štaba za vanredne situacije, ugostiteljskim objektima je od 5. aprila odobren rad na otvorenom, odnosno u baštama.

Zaključak kojim se od danas dopušta rad fitnes-centrima i fitnes-klubovima, bodi-bilding klubovima i sličnim objektima, kao i svim priređivačima igara na sreću, donesen je na sjednici Štaba 6. aprila.

Rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru za smještaj, ishranu i piće, dozvoljen je uz strogo poštovanje uputstava

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=selima&amp;">U istočnohercegovačkim selima</a> opanci su nekada bili jedina obuća koju su nosili i stari i mladi, i momci i djevojke, a samo oni imućniji mogli su da priušte dobar par cipela. Tadašnji opančari imali su pune ruke posla, a danas je ostalo nekoliko. Ljubinjac Slobodan Slobo Popović jedan je od posljednjih&nbsp; hercegovačkih opančara.

- Svako je ovdje pravio opanke, pa i ja. Nekada su svi išli u opancima, malo je bilo cipela - prisjeća se Slobodan, koji je svoj radni vijek proveo kao vozač u raznim ljubinjskim firmama. Slobo je sebi prve opanke napravio prije dvadesetak godina, onako zbog običaja, da može da ih pronosa u svom rodnom Bjeloševom Dolu. Poslije je opanke napravio za svoje ukućane, pa prijatelje, komšije, poneko je i kupio i tako je krenuo njegov biznis i dodatna zarada u penzionerskim danima.

Slobo veli da je za sve brojeve napravio kalupe, pa tako u njegovoj radionici postoji kalup za one zbilja male, dječije, pa sve do broja 48. Sve što napravi i proda, ali, kaže on, većinom radi po narudžbi i dodaje da mu je, da napravi jedne opanke, potrebno otprilike dva dana. Slobodanovi opanci otišli su mnogo dalje od granica Bosne i Hercegovine. Stigli su do Rusije, Njemačke, Amerike, Australije, a jedan par otputovao je za Južnu Koreju, gdje ih je odnio Anđelko Ćuk dok je tamo igrao odbojku.

Čak da bi napravio samo jedan par opanaka, Slobo mora obići dobar dio bivše države, jer materijal nabavlja na različitim mjestima. Špaga u Pločama, koža u Beogradu, guma u Sarajevu, kopče u Novom Sadu. Cijena opanaka zavisi od veličine i kreću se od 60 do 80 KM, za one izvorne od opute potrebno je izdvojiti i dvostruko više. U poslu mu najviše pomažu supruga i sin.

Za sve brojeve napravio kalupe, pa tako u njegovoj radionici postoji kalup za one zbilja male, dječije, pa sve do broja 48

Slobo je sebi prve opanke napravio prije dvadesetak godina

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mrkonji%C4%87%20Grad&amp;">Pripadnici Policijske stanice Mrkonjić Grad</a> su na koridi u mjestu Graci zatekli 63 osobe koja su se okupila suprotno važećim zaključcima Štaba za vandredne situacije i preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u vezi sa koronavirusom. Skup su jučer organizovali N. Š. iz Mrkonjić Grada i M. P. iz Ključa, kojima su uručeni nalozi za počinjeni prekršaj odredaba Zakona o javnom redu i miru RS, koje se odnose na ograničenje kretanja na određenom prostoru, saopćeno je iz Policijske uprave Mrkonjić-Grad.

O slučaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Skup su jučer organizovali N. Š. iz Mrkonjić Grada i M. P. iz Ključa, kojima su uručeni nalozi za počinjeni prekršaj

Policija rastjerala koridu: Zatekli 63 osobe

Jak mraz koji je u ponedjeljak ujutro registrovan u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mraz%20bih&amp;">našoj zemlji</a>, zabrinuo je poljoprivrednike, pogotovo voćare. Rano voće već je iscvijetalo, pa se opravdano strahuje za ovogodišnji urod kruške, šljive, trešnje i višnje, čak i jabuke. Iako upozoreni od strane meteorologa, voćari su u većini slučajeva bili nemoćni da zaštite zasade.
-	Ko je bio u mogućnosti da zadimi, orosi ili istretira voćnjak aminokiselinama ima se čemu nadati. Pribojavamo se jer će ova čitava sedmica biti sa veoma niskim jutarnjim temperaturama, ispod minusa, rekao je agronom Mišo Balaban.
Draško Banjac, povrtlar iz lijevčanskog sela Mašići, kaže da je budan veći dio noći. Održavao je temperaturu u plastenicima sa povrćem. Pribojava se za povrće na otvorenom i rasadu u plastenicima.

- Strahujemo za rani krompir, koji je već iznikao. Ugrožena je i rasada povrća u plastenicima. Prognoze su loše, i narednih dana nas očekuju minusi. Bojimo se da ćemo svi ove godine biti u minusu, rekao je Banjac.

Meteorolozi za naredne dane najavljuju veći pad temperature, pa čak i snijeg. Temperatura od minus jedan stepen, zabilježena u Lijevče polju i Potkozarju mogla bi biti samo uvod u hladnu sedmicu, koja prijeti da desetkuje voćarsku i povrtlarsku proizvodnju u našoj zemlji i regionu.

Rano voće već je iscvijetalo, pa se opravdano strahuje za ovogodišnji urod kruške, šljive, trešnje i višnje, čak i jabuke

Da li je jak mraz već nanio štete u poljoprivredi: Iscvijetalom voću prijeti izmrzavanje, ugroženo i rano povrće

Vlada <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska">Republike Srpske</a>&nbsp;usvojila je izmjene Zaključka o sprovođenju epidemioloških mjera danas, čime se od sutra dozvoljava rad <a href="https://avaz.ba/tag/62597/ugostitelji">ugositeljskih</a> objekata, pod određenim uvjetima, a djeca nižih razreda se vraćaju na fizičku nastavu.

U RS od sutra pa do osmog aprila bit će dozvoljen rad ugostiteljskim objektima na otvorenom prostoru, posluživanje hrane i pića u vanjskom prostoru objekta ukoliko je otvoren bar sa tri strane.Od četvrtka, 8. aprila će u potpunosti biti dozvoljen rad ugostiteljskih objekata uz poštivanje epidemioloških mjera.U petak je rečeno&nbsp;da će mjere zatvaranja ugostiteljskih objekata ostati do 12. aprila, ove izmjene predstavljaju ublažavanje restrikcija.Dozvoljeno radno vrijeme je do 22 sata.

Također, u RS od sutra će se učenici od prvog do petog razreda osnovne škole vratiti u školske klupe. Đaci koji&nbsp;pohađaju ostale razrede u osnovnim školama nastavit će online školovanje, kao i do sada.Isti slučaj je i sa srednjim školama i univerzitetima kojima je rad još zabranjen.

Radno vrijeme do 22 sata

U RS od sutra dozvoljen rad ugostiteljskih objekata

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=rs%20korona&amp;">U Republici Srpskoj</a> u posljednja 24 sata koronavirus potvrđen je kod 208 osoba od 811 testiranih, dok je prijavljen 31 smrtni slučaj u vezi sa kovidom 19, saopćeno je iz Instituta za javno zdravstvo.
Među licima kod kojih je koronavirus potvrđen u posljednja 24 sata je 113 muškaraca i 95 žena od kojih je 14 mlađe, 110 srednje i 84 osobe starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 100 osoba je iz Banja Luke, 15 iz Laktaša, 14 iz Bijeljine, 13 iz Prijedora, 11 iz Bosanske Dubice, devet iz Mrkonjić-Grada, po osam iz Prnjavora, Srpca i Šipova, pet iz Čelinca, tri iz Bosanske Gradiške, dvije iz Istočne Ilidže i po jedna iz Bosanskog Broda, Zvornika, Jezera, Kalinovika, Kneževa, Kostajnice, Novog Grada, Oštre Luke, Petrovca, Teslića, Trebinja i Čajniča.
Kada je riječ o preminulima sa potvrđenim prisustvom koronavirusa, iz Instituta navode da se radi o licima srednje i starije životne dobi. Iz Banja Luke je 17 osoba, dvije iz Doboja, Bosanske Gradiške i Milića i po jedna iz Bijeljine, Čelinca, Dervente, Kostajnice, Laktaša, Ljubinja, Novog Grada i Prijedora.

Do sada je u RS potvrđeno 55.166 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 2.777 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus.

U RS, od novog koronavirusa, do sada se oporavilo 38.812 osoba, a testirano je ukupno 236.111 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u RS je 1.393, u Univerzitetskom kliničkom centru RS 590, a u ostalim bolnicama 803.
Na respiratoru je 110 osoba, od čega je 59 u Univerzitetskom kliničkom centru RS, a 51 u ostalim bolnicama.
U RSj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 11.567 osoba, a nadzor je završen kod 153.746 osoba.

Među licima kod kojih je koronavirus potvrđen u posljednja 24 sata je 113 muškaraca i 95 žena od kojih je 14 mlađe, 110 srednje i 84 osobe starije životne dobi

U Republici Srpskoj preminula 31 osoba

Želja svake majke je da rodi zdravo i lijepo dijete. Osim toga, majke koje su preživjele <a href="https://avaz.ba/tag/4217/genocid">srebrenički genocid</a> u julu 1995. godine, zaštićene zone UN-a, nažalost, imaju želju da pronađu i ukopaju barem jednu kost svog najmilijeg.

Ovim riječima pored bijelog nišana Faruka Osmanovića u Memorijalnom centru Potočari započinje svoju <a href="https://avaz.ba/tag/2088/bratunac">tužnu priču Bida iz Lonjina kod Bratunca.</a> Naglašava da su kosti njenog sina Faruka 2016. godine pronađene u masovnoj grobnici, deponiji u Kozluku kod Zvornika.- Sedam godina sam odgađala odlazak na hadž, čekajući da se pronađu kosti mog rahmetli sina Faruka. Kad sam izgubila svaku nadu i odlučila da odem na hadž, stigla je vijest da su njegovi posmrtni ostaci pronađeni i da s mužem Šahbazom dođem na identifikaciju. U toj boli i tuzi, ako se može tako reći, stiže i radosna vijest - kazuje nam Bida, grleći bijeli nišan sina Faruka.

Sjeća se da se sa sinom rastala 28. aprila 1992. godine.- Tog dana, kada je Bratunac već bio okupiran, u našu avliju dođe komšija Srbin, meni i mužu Šahbazu preporuči da sklonimo Faruka, jer ga neće moći zaštititi. Kaže, on je pobjegao iz bivše JNA i na spisku je za likvidaciju s brojnim uglednim bratunačkim Bošnjacima. Otpremismo ga u brdo Čauš iznad Bratunca, a mene, muža Šahbaza i mlađeg sina Fahrudina, s hiljade Bratunčana, dušmani deportiraše prema Tuzli. Smjestili smo se u Živinicama i dvije i po godine nismo ništa znali za Faruka - kaže Bida.

Kad je tada preko radioamatera dobila vijest da se njen sin interesira za majku Bidu, oca Šahbaza i brata Fahrudina i da je živ i zdrav, sreći nigdje kraja. Posredstvom radioamatera uspostavila je vezu sa sinom Farukom, od plača nije mogla progovoriti ni riječi. Čula je, kaže, da joj je sin rekao da je u Srebrenici i priključio se Armiji RBiH, da se oženio i on i njegova supruga Begzada imaju sina Eldina. Međutim, to je bilo posljednji put da su se čuli prije pada Srebrenice.Unuk Eldin je sada u Njemačkoj, a kao maloljetnik 11. jula 2016. godine s amidžom Fahrudinom spustio je babu u kabur, gdje je našao konačni i vječni smiraj.

Sa sinom Farukom rastala se 28. aprila 1992. godine

Bida Osmanović pored Farukovog nišana u Memorijalnom centru

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

Policija rastjerala koridu: Zatekli 63 osobe

Da li je jak mraz već nanio štete u poljoprivredi: Iscvijetalom voću prijeti izmrzavanje, ugroženo i rano povrće

U RS od sutra dozvoljen rad ugostiteljskih objekata

U Republici Srpskoj preminula 31 osoba

Bida Osmanović: Sedam godina odgađala hadž, čekajući da pronađe kosti sina

Republika Srpska

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Banja Luka okićena s cvijećem, radnici neumorno rade na ulicama

Nove kamere na crnim stubovima osvanule u Bijeljini

Sve spremno za povratak starijih osnovaca u klupe u RS

Mladi iz dvije općine obišli vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice

Pitka voda za 2.000 stanovnika u Gašnici i Orahovi

Stanivuković nabrojao 60 firmi koje su povezane s porodicom Dodik

Sejad Jahić Orahovcima u dijaspori šalje fotografije prirode i poeziju

Kotorsko, mala bosanska čaršija, umire i nestaje

U Republici Srpskoj od danas vrata otvaraju kafane, teretane i kladionice

Slobini opanci stigli čak do Južne Koreje

Policija rastjerala koridu: Zatekli 63 osobe

Da li je jak mraz već nanio štete u poljoprivredi: Iscvijetalom voću prijeti izmrzavanje, ugroženo i rano povrće

U RS od sutra dozvoljen rad ugostiteljskih objekata

U Republici Srpskoj preminula 31 osoba

Bida Osmanović: Sedam godina odgađala hadž, čekajući da pronađe kosti sina