Iako su struka i opozicija mjesecima predlagali brojne mjere koje bi pomogle cijeom zdravstvenom sistemu i spriječile haos, vlast se ponašala suprotno svim drugim zemljama u regionu, odobravala rad skijalištima u punom kapacitetu, muziku uživo, gradila preskupe garaže umjesto predložene dogradnje bolnica, bavila se tenderima za sve i svašta, a ponajviše samim sobom, umjesto da na vrijeme obezbijedi neophodne vakcine, izjavio je danas <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0arovi%C4%87&amp;">Mirko Šarović, predsjednik SDS-a</a>. -	Pooštrovanje mjere zbog enormnog širenja koronavirusa jeste važno i potrebno, ali je ono direktna posljedica nerada cijelog sistema koji cijelih 13 mjeseci nije uradio sve što je mogao i morao da spriječi ovako rapidan rast broja zaraženih i umrlih u Republici Srpskoj – pojasnio je Šarović.
Predsjednik SDS-a je kazao da smo jedina zemlja koja nije obezbijedila masovnu vakcinaciju i koja po svemu sudeći proces vakcinacije neće završiti do kraja godine.

- Stanje je haotično, jer umjesto sistemskih mjera mi konstantno imamo ad hok mjere koje samo privremeno smanjuju broj zaraženih. Umjesto da slijedimo druge zemlje i da smo, kao što smo tražili prije osam mjeseci, napravili nužno potrebne korake i jačanje uništenog zdravstvenog sistema, mi se još nismo pomakli od marta 2020. godine – upozorava Šarović.

On naglašava da su današnje mjere samo još jedna potvrda naše sumorne stvarnosti, ćutnje, neodgovornosti, nereda i stavljanja politike iznad života ljudi.
- Uz to, potpuno je van pameti i porazno za svakog normalnog čovjeka, da nas o stanju širenja zaraze i ovako važnim mjerama ne obavještava struka, nego kao što je i danas urađeno – politički komitet neke stranke – zaključio je Šarović.

Stanje je haotično, jer umjesto sistemskih mjera mi konstantno imamo ad hok mjere koje samo privremeno smanjuju broj zaraženih, kaže Mirko Šarović

Šarović: Borimo se sa posljedicama nerada cijelog sistema

Inspektorat Republike Srpske je tokom pojačanih kontrola poštivanja epidemioloških mjera u posljednja dva dana u 68 slučajeva ustanovio kršenje, te su izrečene novčane kazne u iznosu od 99.000 KM, dok je za 10 objekata privremeno zabranjen rad, rekao je direktor Inspektorata Milovan Krčo.

Naveo je da je Inspektorat pristupio pojačanoj kontroli mjera i u posljednja dva dana izvršio 1.043 kontrole.
- Tamo gdje je bilo drastičnih kršenja epidemioloških mjera i gdje su se stekli zakonski uvjeti pristupili smo privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti i to se desilo u 10 slučajeva - rekao je Krčo na konferenciji za novinare u Banjoj Luci nakon sjednice Štaba za vanredne situacije.
On je naglasio da je dio lokalnih zajednica u RS pristupio sprovođenju i kontroli pridržavanja propisanih epidemioloških mjera, navodeći, između ostalih, Trebinje, Prnjavor, Prijedor, napomenuvši da se većina lokalnih zajednica nije pridružila Inspektoratu u vezi sa kontrolom poštivanja mjera.
- To nam je otežalo kontrolu zbog naših ograničenih resursa, a naročito nismo naišli na saradnju grada Banje Luke, gdje sam jučer lično rukovodio - rekao je Krčo.
On je naveo da je prilikom kontrole poštivanja epidemioloških mjera u Tržnom centru "Delta" u Banjoj Luci bila velika koncentracija građana i da je svom glavnom inspektoru naredio da uspostavi komunikaciju sa lokalnom komunalnom policijom.
- Komunalna policija koja je stajala na ulazu jednostavno nas je ignorirala, nisu uopće htjeli nikakvu saradnju sa nama - rekao je Krčo. 
Imajući u vidu da je došlo do pogoršanja epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, on je naglasio da će Inspektorat Republike Srpske nastaviti u punom kapacitetu sa pojačanom kontrolom poštovanja preventivnih mjera, te apelovao na građane da poštuju preporučene epidemiološke mjere.

U Republici Srpskoj u posljednja dva dana izvršeno 1.043 kontrola

Izrečene kazne od 99.000 KM, 10 objekata dobilo zabranu rada

Voziti svakodnevno bicikl u 84. godini zaista je rijetkost. Voditi računa o voćkama i cvijeću u dvorištu, čitati svakodnevno knjige iz bogate biblioteke, bilježiti zapise, poslovi su kojima se ponosi Mirko Rokvić, penzionisani direktor, sekretar, novinar...Bio je pomoćnik komandanta na brodu nekadašnje mornarice, po činu poručnik. Priznaje da mu i sada srce zaigra kad Savom naiđe brod.

- Kad se Sava zatalasa nakon prolaska broda, zatalasaju se i moje emocije. Fantastičan je osjećaj živjeti pored Save. Ova velika rijeka ljepotica me održava vitalnim - priznaje Rokvić. Završio je Filozofski fakultet. Penzionisan je iz nekadašnjeg giganta, Fabrike namještaja „Radnik“. Posljednje radno mjesto mu je bila funkcija sekretara preduzeća.

- Radio sam i u nekadašnjem „Trikou“. Bio sam novinar. Sarađivao sam s mnogim listovima, od sarajevskih „Večernjih novina“, do zagrebačkih dnevnih listova. Pisao sam poeziju, prozu, uglavnom kratke priče, pa i satiru. Iza sebe imam veliki niz organiziranih književnih manifestacija, priređivao sam i šahovske turnire - prisjeća se Rokvić.Kratko vrijeme radio je i u prosvjeti. U Puli je bio predavač u večernjoj školi za odrasle, a u rodnoj Bosanskoj Gradišci je bio direktor tadašnjeg Narodnog univerziteta.

- Volio sam raditi s mladim ljudima. Oni me čine mlađim. Savjetujem im da budu uporniji, da se bore za svoju ulogu i položaj u društvu. Moja poruka svima koji razmišljaju o odlasku je da ustraju ovdje, iako je teško, valjda će biti bolje - poručuje Rokvić, koji biciklom svakodnevno kruži gradom.Kaže da je zbog ugrađenog vještačkog kuka primoran da svakodnevno vozi dvotočkaš, ali da je zavolio vožnju, jer usput sreće prijatelje, uživa u prirodi, zapaža uvijek nešto novo.

Primijetio je da se ovih dana u svoje gnijezdo na hrvatskoj obali Save vratio mužjak Đuro, a da će njegova saputnica, roda Milka doći sredinom naredne sedmice, kad joj zaštitnik i prethodnik uredi gnijezdo.- Od prirode, pogotovo od životinja, čovjek može dosta naučiti. Prije svega o redu, odnosu prema okolini i životu. Ljudi se, za razliku od roda, otuđuju, svađaju, odlaze i ne vraćaju se, a to nije dobro - naglašava Rokvić.

Kad se Sava zatalasa nakon prolaska broda, zatalasaju se i moje emocije, ističe Rokvić

Rokvić: Fantastičan je osjećaj živjeti pored Save

Mirko Rokvić je bio pomorac, sekretar, direktor, novinar, pisac

U protekle dvije godine na području općine Srebrenica rođeno je 104 djece, što je, u prosjeku, 50 beba godišnje. Podaci su sačinjeni na osnovu broja zahtjeva za dodjelu novčane pomoći za novorođene u iznosu od 150 maraka. Ovo nam je potvrdio Hasudin Mustafić iz Odjela za društvene djelatnosti i javne servise općine.

Međutim, kako saznajemo, podaci o novorođenoj djeci&nbsp; nisu relevantni, jer su u mnogim slučajevima njihovi roditelji prijavljeni u Srebrenici, a žive u Federaciji BiH i Srbiji. Naime, porodilište koje je radilo prije rata više ne postoji te se djeca upisuju u mjestima rođenja. Zbog toga je teško utvrditi stvarni broj novorođene djece u ovoj općini. Općinskim budžetom za pomoć porodiljama predviđeno je 5.000 maraka.

U srebreničkom Domu zdravlja nema porodilišta pa se trudnice s urednim uputnicama šalju, po njihovoj želji, u Zvornik, Tuzlu, Sarajevo, Loznicu, Bajinu Baštu i Užice u Srbiji. Hitni porođaji obavljaju se u Ljuboviji ili najbližem porodilištu. I prije rata žene su se porađale u svojim kućama i van ovog grada. Nakon rođenja djece, roditelji su ih upisivali u matične knjige mjesta rođenja, pa su nakon rata imali dosta problema u vezi s dobivanjem ličnih isprava. Ta praksa prekinuta je početkom 1980. godine, kada je, zahvaljujući Općini i doktoru Sabitu Begiću, ovdašnji dom zdravlja dobio savremeno porodilište.

Dr. Sabit Begić, prijeratni dugogodišnji direktor Doma zdravlja u Srebrenici, za „Avaz“ kaže da su u moderno opremljenom objektu bili otvoreni ginekološki odjel i porodilište te je radilo troje specijalista ginekologije. Kaže da je osamdesetih godina prošlog stoljeća prekinuta praksa porođaja van srebreničke općine, a pamti da je u 1989. godini u tom porodilištu rođeno 98 djece.

Teško utvrditi stvarni broj novorođene djece u ovoj općini

Zgrada nekadašnjeg porodilišta u Srebrenici

Šalju trudnice u FBiH i Srbiju da se porode

Dragoslav Perić, vlasnik prodavnice <a href="https://avaz.ba/tag/24450/zdrava-hrana" style="">zdrave hrane</a> “Špajz” koja radi u krugu <a href="https://avaz.ba/tag/239/bijeljina" style="">bijeljinske</a>&nbsp;zelene pijace, kaže da je dugo analizirao i pratio stanje u oblasti trgovine te je zaključio da svaki veći grad u okruženju ima ovakvu prodavnicu.

- Bilo mi je interesantno to da Bijeljina, kao grad koji se ubrzano razvija, nema ovakav koncept prodaje. Imao sam i problem s viškom kilograma, tako da sam u ishrani puno koristio ovakve proizvode. Tako se i javila ideja da u prilično nesigurnim vremenima, opterećenim pandemijom koronavirusa, ipak, otvorim jednu ovakvu prodavnicu - rekao je Perić.Dragoslav je, inače, apsolvent na Teološkom fakultetu i svršeni bogoslov. On kaže da ljudi često s dozom nepovjerenja kupuju hranu u prodavnicama, sumnjajući u porijeklo i kvalitet proizvoda. - Ovdje kupci vrlo brzo vrate to izgubljeno samopouzdanje. Trudim se da imam raznovrsne proizvode, a posebno insistiram na kvalitetu. Uz kraći razgovor, vrlo brzo izgradim i steknem povjerenje kupaca. U vrijeme pandemije ljudi traže proizvode od kozijeg mlijeka, sireve i koziju surutku. To je dobro za oporavak od koronavirusa - istakao je Perić.

Dodao je da se mnogi iznenade kada vide u ovoj prodavnici začine koje, inače, teško mogu nabaviti.

- Desetak integralnih i bezglutenskih vrsta brašna, od spelte, heljde, potom raženo, ječmeno, zobeno, kukuruzno, brašno od badema, prosa, crvene leće, kokosa, riže, sve se to može ovdje nabaviti. Imamo u ponudi više od 120 vrsta čajeva, puno proizvoda iz organskog uzgoja sa certifikatom. Imamo prirodne zaslađivače, jer mnogi ljudi imaju problem s dijabetesom. Tu su i suplementi, biljne tinkture, tečna ulja, integralne tjestenine, razne alge, ukupno oko 800 različitih artikala s raznih meridijana - rekao je Perić.
Perić ističe da u ponudi ima hladno cijeđene voćne sokove bez ikakvih dodataka.

<h2>Treći najskuplji začin na svijetu</h2>

Među začinima, u „Špajzu“ je i indijski začin.

To je treći najskuplji začin na svijetu - kardamon - koji pomaže u liječenju želučanih infekcija, a u Indiji se koristi i kao osvježivač usne šupljine, ali kao dodatak kafi i hrani.

Imao sam problema s viškom kilograma, analizirao tržište i javila se ideja da u prilično nesigurnim vremenima otvorim jednu ovakvu prodavnicu, kaže Perić

„Špajz“: Veliko zanimanje Bijeljinaca

Kozije mlijeko i surutka u borbi protiv korone

Od početka marta u <a href="https://avaz.ba/tag/1845/trebinje" style="">trebinjskom</a>&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/486/dom-zdravlja" style="">Domu zdravlja</a> povećan je broj pacijenata s respiratornim simptomima, a ljekari dnevno pregledaju oko 200 osoba.

Prema riječima dr. Tatjane Bošnjak, većina pregledanih bude pozitivna na koronavirus.

- Ljekari su stekli utisak da se virus lakše prenosi u odnosu na prethodni val epidemije. U Trebinju je proteklih dana primjetan veliki broj ljudi koji su pozitivni na koronu. Kliničke slike pacijenata su takve da 90 posto pacijenata koji se jave u Dom zdravlja prođe s lakšom i srednje teškom kliničkom slikom, a deset posto se hospitalizira - pojasnila je Bošnjak.

Dodala je da je procedura liječenja pacijenata ista kao i u prethodnom periodu, da se u Domu zdravlja liječe blaže upale pluća, jer u Bolnicu <a href="https://avaz.ba/tag/1845/trebinje">Trebinje</a>&nbsp;ne mogu uputiti sve pacijente s upalom pluća.

- Brinemo se o pacijentima, njihovo zdravstveno stanje se prati, u slučaju pogoršanja, upućuju se na bolničko liječenje - istakla je Bošnjak.
Uputila je apel građanima da ne uzimaju antibiotike bez preporuke ljekara, jer su ljudi skloni da kupe antibiotik i počnu ga uzimati prvog dana povišene tjelesne temperature.
Bošnjak je još jednom istakla da se građani moraju pridržavati preporučenih epidemioloških mjera, jer na taj način čuvaju svoje i zdravlje svojih sugrađana, a ujedno i pomažu ljekarima u borbi s epidemijom koronavirusa.

Povećan broj pacijenata s respiratornim infekcijama

Dom zdravlja u Trebinju: Dnevno po 200 pacijenata

Dr. Bošnjak: Virus se lakše prenosi nego prije

-	Mogu da otkrijem da ćemo već u aprilu intenzivirati ideju o formiranju novog pokreta, koji će okupiti sve ljude koji su za promjene u Republici Srpskoj bez obzira da li su ili nisu u nekoj stranci. Ovo je sinoć u emisiji "Puls" BN TV ekskluzivno otkrio <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dra%C5%A1ko%20Stanivukovi%C4%87&amp;">Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke</a>.
On je rekao da će zajedno sa Jelenom Trivić i Nebojšom Vukanović u narendih godinu i po dana praviti nadstranački pokret koji će objediniti sve ljude, bez obzira da li su ili nisu u stranci, a koji su za promjene.
-	Taj pokret imat će svoj naziv, u ime ovog što nam dolazi, to su promjene. Pokret će biti izvan svake stranke, koja treba da okupi širu zajednicu, akademsku, stručnu, poliitčku, apolitičnu .. Pokret treba da okupi sve ljude različitih uzrasta i stručnosti kako bi se došlo do zacrtanih promjena u Republici Srpskoj 2022. godine - kazao je Stanivuković.

Kazao je da su on, Jelena Trivić i Nebojša Vukanović postali metafora u borbi za promjene u Srpskoj.

- Taj pokret će biti sveopšti i možete biti iz različitih stranaka ali sa podrškom ideji promjena - kazao je Stanivuković.
MI smo to već pokrenuli, kaže on, ali zbog mojih obaveza u prva tri mjeseca do toga nije došlo.
- Mogu da otkrijem da ćemo već u aprilu to intenzivirati i idemo da napravimo promjene u cijeloj Republici Srpskoj - kazao je Stanivuković, najavljujući da već sutra ima sastanak sa Nebojšom Vukanovićem na tu temu, a da je sa Jelenom Trivić u stalnoj komunikaciji.

Draško Stanivuković je rekao da će zajedno sa Jelenom Trivić i Nebojšom Vukanović u narendih godinu i po dana praviti nadstranački pokret koji će objediniti sve ljude

Stanivuković: Formiramo pokret, cilj promjene u Republici Srpskoj

Realizacijom kapitalne investicije, vrijedne 1.75 miliona maraka <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lakta%C5%A1i&amp;">načelnik općine Laktaši Miroslav Bojić</a> počeo je svoj mandat. Riječ je o završetku kružne raskrsnice i saobraćajnice kroz centar Laktaša, čime će saobraćaj kroz centar grada biti značajno pojednostavljen i ubrzan. -	Laktaši su dobili funkcionalnu kružnu raskrsnicu sa pratećim saobraćajnicama, dvije treće trake i širokim magistralnim putem na obje strane, prema Banja Luci i prema Bosanskoj Gradišci. U narednih dvadeset dana ćemo izgraditi i rasvjetu - rekao je za „Avaz“ načelnik Bojić.

Odmah po realizaciji ovog kapitalnog projekta krenulo se u nove poslove. Započele su pripreme za izgradnju fiskulturne sale u područnoj školi u Klašnicama, a urađena je i projektna dokumentacija za proširenje vrtića.
- U planu je i projektovanje kanalizacione mreže u Trnu i Laktašima, te rješavanje problema vodosnabdijevanja u Bakincima, Gornjim Kobatovcima,Jablanu.Jakupovcima i Šeškovcima. Privredni savjet općine odlučio je da se krene u razvoj novih poslovnih zona, u Velikom Blašku i Trnu, te proširenju poslovne zone u Aleksandrovcu - rekao je načelnik Bojić.

Najavljene su i velike investicije i u poljoprivredi. Radi se o izgradnji stanice za otkup voća i povrća, podsticajima za proizvodnju, podrška izgradnji sistema za navodnjavanje i popravku plodnosti zemljišta.

- Planiramo u Lijevču izgraditi modernu otkupnu stanicu sa hladnjačama. Tu imamo podršku resornog ministarstva i ona će biti spasonosno riješenje za proizvođače voća i povrća ne samo iz Laktaša, navo je Bojić
Načelnik Bojić je najavio i niz mjera za popravak položaja mladih, u vidu stanogradnje.

Iznesene su i neskrivene ambicije da Laktaši dobiju status grada. Jedan od preduslova je i otvaranje srednje strukovne škole, što je naišlo na veliko odobravanje kod roditelja i privrednika. Zanimljivo je da je laktaška privreda treća po snazi u Republici Srpskoj, što novo općinsko rukovodstvo želi maksimalno da iskoristi. Naravno, tu je i sjajan položaj opštine, ogromni turistički potencijali u vidu banjskih potencijala, vinogradarstva, rijeke Vrbas, Lijevče polja, međunarodnog aerodroma „Mahovljani“ te veliko čvorište na autoputu i to prema Banja Luci, Prnjavoru, Doboju i Evropskoj Uniji, odnosno Bosanskoj Gradišci i Hrvatskoj.

Planiramo u Lijevču izgraditi modernu otkupnu stanicu sa hladnjačama, kaže Miroslav Bojić

Laktaši ubrzano koračaju ka statusu grada: Načelnik Miroslav Bojić najavio niz kapitalnih projekata i transformaciju općine

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Srebrenica&amp;">U organizaciji Arheološkog muzeja „Rimski municipium“ iz Srebrenice</a> i Instituta za konzervaciju spomenika iz Beograda, u Skelanima je održana radionica o konzervaciji i restauraciji stećaka. U radionici su učestvovali predstavnici Restauratorskog zavoda Hrvatske i Muzeja Republike Srpske.Maja Franković iz beogradskog Instituta za konzervaciju za „Avaz“ kaže da je cilj radionice sagledavanje uzroka i načina oštećenja stećaka, koji su stoljećima izloženi zubu vremena.- Nakon obuke sačinjen je plan konzervacije i održavanja stećaka te je na lokalitetu Crvica konzervirano i zaštićeno 15 stećaka. To se pokazalo uspješnim i u narednim godinama ćemo na području srebreničke i bratunačke općine od propadanja zaštititi više 2.000 stećaka na 87 lokacija - pojasnila je Franković.

Direktorica Arheološkog muzeja „Rimski municipium“ Skelani Svjetlana Marković kaže da je ova radionica od velikog značaja, jer je donijela nova znanja u zaštiti i očuvanju stećaka. Kako je dodala, u planu je izrada savremene krovne konstrukcije rimskog grada kod bivšeg zadružnog doma u Skelanima, gdje su prije dvije godine završeni arheološki radovi.Veliki broj stećaka na području srebreničke i bratunačke općine znatno je oštećen i stoljećima prepušten ljudskom nemaru i zubu vremena. Nesavjesni ljudi su stećke nosili i ugrađivali ih u temelje štala i kuća, u čemu ih niko nije sprečavao.Dva velika stećka u Gostilju kod Srebrenice, pored samog regionalnog puta Bratunac - Srebrenica, skoro su obrušena, što bi moglo izazvati i nesreću. Oni su u prioritetu za restauraciju i konzervaciju, ali prije toga treba ih vratiti u prvobitni položaj, s ojačanim betonskim temeljima.

Mnogi oštećeni i prepušteni ljudskom nemaru i zubu vremena

Na 87 lokacija bit će zaštićeno više od 2.000 stećaka

Dragutin Kozina iz Dervente je u zakonskom roku podnio zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu Komisiji za implementaciju člana 152. Zakona o radu prije nešto više od 16 godina.

Međutim, rješenje ili odgovor stiglo je tek 5. marta ove godine! Da situacija bude gora, on to nije dočekao jer već 16 godina nije među živima.&nbsp;&nbsp; Rješenje je upućeno iz Ministarstva rada i boračko- invalidske zaštite, koje je potpisao predsjednik Komisije Rajko Kličković, a u kojem je ostavljen rok za dostavu žalbe od 15 dana.

Članovi njegove porodice ne mogu da vjeruju da ovakvi slučajevi postoje u našoj zemlji. - Izvinjavamo se Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Komisiji za implementaciju člana 152. Zakona o radu, kao i predsjedniku Komisije Rajku Kličković što naš dragi Dragutin Kozina nije u mogućnosti da se u roku od 15 dana žali na „blagovremeno“ doneseno rješenje jer je, nažalost, preminuo prije nešto više od 16 godina. Ovom prilikom vas u ime porodice obavještavam da Dragutin Kozina neće iskoristiti to zakonsko pravo, mada bi on kao pravnik to sigurno želio, ali iz opravdanih razloga trenutno nije u mogućnosti jer već 16 godina i pet mjeseci nije prisutan u ovozemaljskom životu. Nadam se da ćete uvažiti njegovo odsustvo, koje je prouzrokovano višom silom. S poštovanjem, Jasna Tatić - navodi se u odgovoru porodice.

Pronašli smo i smrtovnicu na kojoj je vidljivo da je Dragutin Kozina u 65. godini umro 25. 10. 2004. i da je sahrana obavljena dan kasnije na rimokatoličkom groblju Rabić u Derventi.

Članovi njegove porodice ne mogu da vjeruju da ovakvi slučajevi postoje u našoj zemlji

Dragutin Kozina umro 25. oktobra 2004. godine

I ovo je moguće: Dragutin Kozina 16 godina nakon smrti dobio odgovor i pravo na žalbu!

Dragan Jović iz Priboja, koji više od 30 godina radi u Lincu u Austriji, zasadio je prije nešto više od tri godine u Mačkovcu kod Lopara veliki <a href="https://avaz.ba/tag/99029/vocnjak" style="">voćnjak</a>&nbsp;s više sorti šljive na površini od 50 hektara. Kupio je i staru ciglanu i upravo gradi veliku hladnjaču kapaciteta 1.600 tona.

Drago Radić, direktor Jovićeve firme “Fructum” u Loparama, kaže da su u voćnjaku zastupljene sorte čačanska rodna, čačanska ljepotica i stenlej, ukupno oko 40.000 <a href="https://avaz.ba/tag/43512/sadnice">sadnica</a>.

- Sve je urađeno prema najmodernijim standardima u oblasti voćarstva. Vlasnik Jović se u Austriji bavi trgovinom voća i povrća. On je do sada samo ulagao i investirao sredstva. Od Općine Lopare dobio je koncesiju na zemljište na 25 godina. Prije nego što je voćnjak zasađen, trebalo je iskrčiti zemljište koje je bilo zakorovljeno i zaraslo u ostrugu i rastinje. Nekada je na ovim površinama bio zadružni voćnjak koji je pripadao Zemljoradničkoj zadruzi “Dojčin Lukić”. U neposrednoj blizini voćnjaka nalazi se i protugradna stanica - kaže Radić.

Vasilije Marković, diplomirani inžinjer zaštite bilja, a koji je zaposlen u firmi “Fructum”, kaže da se voćnjak nalazi u četvrtoj godini razvoja.

- Pun rod u ovom voćnjaku može se očekivati u petoj godini. Sve neophodne agrotehničke mjere vrše se u skladu s propisima. Već je izvršena zimska rezidba voćaka. Zaštita se obavlja isključivo onim sredstvima koja su odobrena u Evropskoj uniji, jer će i izvoz šljive biti usmjeren na evropsko tržište. Firma posjeduje i svoju destileriju u Priboju, s probnim brendom voćne rakije pod nazivom “Koštana”. Moj savjet poljoprivrednicima na Majevici je da se okrenu voćarskoj proizvodnji, jer je isplativija u odnosu na proizvodnju žitarica. Ova firma će otkupljivati šljivu s Majevice, a kada voćnjak Dragana Jovića bude u punom rodu, angažirat će i do stotinu sezonskih berača šljive dnevno - ističe Marković.

Kada bude u punom rodu, angažirat će i do stotinu sezonskih berača šljive dnevno, kaže Radić

Zaradio u Lincu, zasadio u Loparama

Nenad Ćuk bio je prvi mališan upisan u <a href="https://avaz.ba/tag/15973/vrtic">vrtić</a>&nbsp;u <a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska">Bosanskoj Gradišci</a>, Jovo Obradović prvi direktor Predškolske ustanove „Lepa Radić“, a prva vaspitačica Vidosava Zagorac. Prvi dan vrtićke djelatnosti u Bosanskoj Gradišci i zvanično je 11. mart 1971. godine.

Suzana Ivaštanin, aktuelna direktorica Javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje djece „Lepa Radić“ u Bosanskoj Gradišci, kaže da je prve godine u <a href="https://avaz.ba/tag/15973/vrtic">vrtić</a>&nbsp;bilo upisano 109 mališana. Danas ih je 450, a još 260 ih čeka na mjesto u vrtiću.

- Danas su u funkciji tri objekta, dva u gradu i jedan u Novoj Topoli. Popunjeni su maksimalno, u nekoliko grupa imamo 450 mališana. Danas imamo 61 zaposlenog radnika. S volonterima, kolektiv ima 76 članova. Odgojno-obrazovna su 42 radnika i svi su s visokom stručnom spremom - rekla je Ivaštanin.

Još jedan vrtić, kapaciteta 150 djece, izgrađen je u naselju Brestovčina. Potrebno ga je&nbsp;opremiti namještajem, pomagalima i drugom opremom, te da počne s radom.- U tom vrtiću, rađenom prema evropskim standardima, imat ćemo pet grupa mališana i zaposlit ćemo još dvadeset radnika. Koronavirus nas limitira pa tako ni ovaj jubilej ne možemo obilježiti kako dolikuje. Nadamo se da će u maju situacija biti bolja i da ćemo redovnom svečanosti, kada ispraćamo jednu generaciju, obilježiti i vrijedan jubilej, pola stoljeća naše ustanove - kazala je direktorica Suzana Ivaštanin.
Ova ustanova nekada je imala vrtićko odjeljenje i u Gornjim Podgradcima, koje je zatvoreno zbog malog broja djece. Dva vrtića nalaze se u centru grada, jedan je u Novoj Topoli, i četvrti, koji bi trebao početi s radom ove godine, nalazi se u naselju Brestovčina.
Vrtići imaju zanimljiva imena „Pelice“, „Cipelice“ i „Leptirić“.

Danas je 450 djece upisano, a još 260 ih čeka na mjesto u vrtiću, kazala Ivaštanin

Vrtić “Lepa Radić“: Otvoren u martu 1971.

Pola stoljeća vrtića

U proteklim godinama u <a href="https://avaz.ba/tag/239/bijeljina">bijeljinski</a>&nbsp;resor za pružanje stručnih usluga stizalo je do 1.900 zahtjeva poljoprivrednika za poticaje za pšenicu, jer se to ispostavilo kao izuzetno dobra mjera resornog ministarstva, kaže Radmila Nešković, diplomirani inžinjer.

- Cilj odobravanja podsticaja od 300 KM po hektaru jeste da se kupuje deklarisano sjeme pšenice i da se postižu veći prinosi. Postupak prijavljivanja za prošlogodišnje zasijane površine je u toku, tako da još nemamo potpun uvid u to koliko će biti prijavljenih. Uvjet je da poljoprivrednici zasiju minimalno 1,5 hektara, s normom sjetve 170 kilograma sjemena po hektaru. Poljoprivrednici imaju obavezu da ažuriraju podatke u registru gazdinstava, odnosno da upišu sjetveni plan za ovu godinu, da prijave i plate protivgradnu zaštitu za 2020. godinu i da izvrše prijavu zdravstvenih doprinosa u Poreskoj upravi - ističe Nešković.

Kaže da će i ovog proljeća poljoprivrednicima biti omogućeno korištenje regresiranog goriva za proljetnu sjetvu, čija će cijena biti umanjena za 50 feninga.

- Rok za ažuriranje podataka je 15. maj, dok je rok za prijavu zahtjeva za pšenicu do kraja marta. Troškovi <a href="https://avaz.ba/tag/25546/sjetva">sjetve</a>&nbsp;će biti veći u ovoj godini u odnosu na prošlu, jer su u međuvremenu poskupjeli vještačko đubrivo, sjemenski materijal i gorivo - kaže Nešković.

Troškovi sjetve će biti veći u ovoj godini u odnosu na prošlu

Poljoprivrednici moraju ispuniti određene uvjete

Prijavljivanje za poticaje do kraja marta

<a href="https://avaz.ba/tag/3231/bosanska-gradiska">Milena Erceg iz Bosanske Gradiške, inače prva žena u historiji bosanskohercegovačke fotografije koja je&nbsp; dobila zvanje artiste Međunarodne federacije fotografske umjetnosti (FIAP), ne prestaje da ubire nagrade širom svijeta.</a>

Dokazuje to i ovogodišnje izdanje elektronskog magazina RYL, kreativnog naziva '“Smart-Art-Mart“. Zahvaljujući ovom časopisu, umjetničke fotografije Milene Erceg postale su dostupne ljubiteljima umjetnosti na svim svjetskim meridijanima.

I dok čestitke stižu sa svih strana, skromna Milena svojim „Nikonom“ svakodnevno traži nove trenutke da ih ovjekovječi.- Voljela bih da se mogu posvetiti dokumentarnoj fotografiji. Mislim da imam šta ponuditi u ovoj oblasti. Nije lako danas snimati, pogotovo ženi poput mene, koja se lati objektiva tek kad završi obimne poslove u kući i domaćinstvu. Ali moj fotoaparat je meni prozor u svijet - rekla je skromna i uvijek nasmijana Milena Erceg.

Ova godina počela je veoma dobro za našu umjetnicu. Nedavno je na njenu adresu stigla visoka nagrada iz Poljske. Njena fotografija “Natalija“ osvojila je bronzu od prestižnog Global Photographic Uniona (GPU).U ovom mjesecu učestvuje i na nekoliko međunarodnih izložbi digitalnih i printanih fotografija, pa se s pravom očekuju nove prestižne nagrade.

Do sada je sakupila najvrednije nagrade iz oblasti fotografije gotovo sa svih meridijana. Tako se u njenoj kolekciji nalaze nagrade i priznanja iz Ukrajine, Estonije, Gruzije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Indije, Maroka, Kine, Rusije, Izraela i drugih zemalja.Nije neskromna tvrdnja Mileninih kolega da Bosna i Hercegovina njenim izrazom trenutno ima najboljeg ambasadora u svijetu.

Prva žena u historiji bosanskohercegovačke fotografije koja je dobila zvanje artiste Međunarodne federacije fotografske umjetnosti

Erceg: Fotoaparat je meni prozor u svijet

Milena Erceg fotoaparatom žanje nagrade po cijelom svijetu

Magbula Divović (72) iz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Srebrenica&amp;">Potočara kod Srebrenice</a> na svoje imanje vratila se među prvim povratnicima 2000. godine. Do obnove njene kuće boravila je u očevoj i odmah je zasukala rukave. Nabavila je nekoliko ovaca i obrađivala imanje, uzgajala povrće.

Kada su je snaga i zdravlje počeli izdavati, ovce je prodala, kupila nekoliko koza i počela se baviti uzgojem povrća u bašči i tkanjem koje je naučila kao djevojka, a usavršila u Udruženju „Bosfam“, dok je bila u izbjeglištvu u Tuzli.

- Tugu i bol za mužem Hakijom, koji je ukopan u prvoj dženazi 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari, i sinom Elvedinom (14), čije kosti još nisu pronađene, liječim radom u bašči i proizvodnjom ručnih radova - s tugom kazuje Magbula.Kaže da vune za tkanje ćilima ima dovoljno, jer je sakupila od svojih ovaca. Nakon pranja i mašinskog češljanja vune kod vunovlačara Magbula je preslicom i vretenom oprede, a zatim nosi u Srbiju na farbanje.

- Trenutno tkam ćilim s grbom BiH iz 1792. godine, prijeratnim i sadašnjim grbom Općine Srebrenica. Dovoljno je da pogledam mustru, odaberem vunu i boje, sjedam za razboj. Najviše tkam tokom zime, jer tada malo imam posla oko stoke, vrta i voćnjaka. Imam kupce za svoje proizvode, a dosta toga poklonim prijateljima i rodbini - naglašava Divović.

Muž Hakija ukopan 2003. godine, a kosti 14-godišnjeg sina Elvedina još nisu pronađene

Divović kaže da najviše tka tokom zime, jer ima više vremena

Majka iz Srebrenice Magbula Divović tugu i samoću liječi radom u bašči i tkanjem ćilima

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dra%C5%A1ko%20Stanivukovi%C4%87&amp;">Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke</a>, povodom odluke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske da poništi odluku Urbanističko-građevinske inspekcije Grada Banja Luka za rušenje "Kajak terase" napisao je na svojoj Facebook stranici da su u procesu izbora bageriste koji će završiti posao u vezi objekta "Kajak terase".

- Nalazimo se u procesu izbora bagera koji će završiti posao u vezi objekta „Kajak terase“. Imamo plan B, za koji nam ne trebaju ni Srebrenke, ni Golić, niti lažna privatizovana ministarstva. Znajući da će reakcija Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije biti ovakva, naše alternativno rješenje za zadržavanje spornog zemljišta je, prema regulacionom planu, za povratak naše imovine, pokrenuli smo prije nekoliko dana. Ta procedura će biti privedena kraju tokom naredne sedmice - napisao je Stanivuković.

<div class="fb-post" data-href="https://www.facebook.com/stanivukovicdrasko/posts/10220376569904096" data-width="500" data-show-text="true"><blockquote cite="https://www.facebook.com/stanivukovicdrasko/posts/10220376569904096" class="fb-xfbml-parse-ignore">У процесу смо избора багеристе који ће завршити посао у вези објекта Кајак тераса. Имамо план Б, за који нам не...Objavljuje <a href="https://www.facebook.com/stanivukovicdrasko">Драшко Станивуковић</a> u&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/stanivukovicdrasko/posts/10220376569904096">Petak, 12. ožujka 2021.</a></blockquote></div>

Šarović: Borimo se sa posljedicama nerada cijelog sistema

Izrečene kazne od 99.000 KM, 10 objekata dobilo zabranu rada

Mirko Rokvić je bio pomorac, sekretar, direktor, novinar, pisac

Šalju trudnice u FBiH i Srbiju da se porode

Kozije mlijeko i surutka u borbi protiv korone

Dr. Bošnjak: Virus se lakše prenosi nego prije

Stanivuković: Formiramo pokret, cilj promjene u Republici Srpskoj

Laktaši ubrzano koračaju ka statusu grada: Načelnik Miroslav Bojić najavio niz kapitalnih projekata i transformaciju općine

Na 87 lokacija bit će zaštićeno više od 2.000 stećaka

I ovo je moguće: Dragutin Kozina 16 godina nakon smrti dobio odgovor i pravo na žalbu!

Zaradio u Lincu, zasadio u Loparama

Pola stoljeća vrtića

Prijavljivanje za poticaje do kraja marta

Milena Erceg fotoaparatom žanje nagrade po cijelom svijetu

Majka iz Srebrenice Magbula Divović tugu i samoću liječi radom u bašči i tkanjem ćilima

Stanivuković: U procesu smo izbora bageriste

Republika Srpska

Šarović: Borimo se sa posljedicama nerada cijelog sistema

Izrečene kazne od 99.000 KM, 10 objekata dobilo zabranu rada

Mirko Rokvić je bio pomorac, sekretar, direktor, novinar, pisac

Šalju trudnice u FBiH i Srbiju da se porode

Kozije mlijeko i surutka u borbi protiv korone

Dr. Bošnjak: Virus se lakše prenosi nego prije

Stanivuković: Formiramo pokret, cilj promjene u Republici Srpskoj

Laktaši ubrzano koračaju ka statusu grada: Načelnik Miroslav Bojić najavio niz kapitalnih projekata i transformaciju općine

Na 87 lokacija bit će zaštićeno više od 2.000 stećaka

I ovo je moguće: Dragutin Kozina 16 godina nakon smrti dobio odgovor i pravo na žalbu!

Zaradio u Lincu, zasadio u Loparama

Pola stoljeća vrtića

Prijavljivanje za poticaje do kraja marta

Milena Erceg fotoaparatom žanje nagrade po cijelom svijetu

Majka iz Srebrenice Magbula Divović tugu i samoću liječi radom u bašči i tkanjem ćilima

Stanivuković: U procesu smo izbora bageriste