Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić organizirao je prijem za članove atletskih klubova "Leotar" i "Trebinje" koji su ostvarili zapažene rezultate na proteklom seniorskom prvenstvu BiH.Ćurić je istakao da su atletičari ponos grada i čestitao im na izvanrednim rezultatima koje su postigli. On je dodao da je Gradska uprava u prethodnom periodu nabavila svu neophodnu opremu za treninge i da je urađen atletski stadion.- Zbog postojanja dva atletska kluba u našem gradu, postojao je problem korištenja opreme i danas smo dogovorili termine, da svi rekviziti za treniranje ubuduće budu smješteni na stadionu u Policama, te da će biti kupljeno i profesionalno koplje Vanji Spaić. Riješen je i problem bacanja koplja, pošto je stadion u Policama prekriven sistemom za navodnjavanje, pa da ne bi došlo do oštećenja - naveo je Ćurić.Vanja Spaić, članica Atletskog kluba “Leotar“, kaže da je imala dosta problema prilikom bacanja koplja u Trebinju i da je taj problem riješen nakon današnjeg razgovora sa gradonačenikom.Trener Atletskog kluba „Trebinje“ Dragan Tomić rekao je da je ovaj prijem još jedan dokaz da je Gradska uprava prepoznala značaj atletike kao jednog od bazičnih sportova.

Riješen problem opreme za treninge

Ćurić je istakao da su atletičari ponos grada

Prijem za atletičare

Gradska uprava u Zvorniku sufinansirat će zapošljavanje i samozapošljavanje 140 osoba sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS, a za ove namjene bit će izdvojeno 400.000 KM.Iz budžeta će biti izdvojen fiksni mjesečni iznos od 750 KM po jednom zaposlenom za visoku stručnu spremu za period od 12 mjeseci, 600 KM za višu stručnu spremu na period od devet mjeseci i 540 maraka mjesečno za srednju stručnu spremu na period od šest mjeseci. Sufinansiranje samozapošljavanja vrši se na period od 12 mjeseci u iznosu 540 KM mjesečno, bez obzira na stručnu spremu osobe.&nbsp;- U 2020. godini za ovu namjenu u budžetu grada Zvornika predviđeno je 400.000 maraka. Preostala potrebna sredstva za zapošljavanje na period od 12 mjeseci, čije trajanje radnog odnosa pređe u 2021.godinu, bit će osigurano u gradskom budžetu za 2021. godinu – navodi se u saopćenju Gradske uprave.

Radno mjesto bit će omogućeno za 140 osoba

Za sufinansiranje zapošljavanja 400.000 KM

Jedan semberski domaćin, mještanin Batkovića, početkom avgusta organizirao je svadbu pod šatorom, na svom imanju za oko 250 zvanica, uprkos zabrani nadležnih kriznih štabova da se na jednom mjestu u vrijeme pandemije virusa korona ne može okupiti više od 50 ljudi.Iako su ga komunalni policajci na vrijeme upozorili, najavivši mu i prekršajnu prijavu, on je ostao dosljedan: „ Ja ću svadbu napraviti, a vi radite šta hoćete“. Nakon toga postavio je šator za 700 zvanica, poštujući i propisanu fizičku distancu i razmak između gostiju.Na svadbu su došli gosti, njih oko 250, ali i komunalni policajci i pripadnici Policijske uprave Bijeljina. Uprkos prekršajnoj prijavi, svadba nije prekinuta. Slavlje je nastavljeno i gosti su se veselili do kasno u noć.

Veselje trajalo do kasno u noć

Policija podnijela prijavu, ali svadba nije prekinuta

Klaster u najavi: U Bijeljini svadba pod šatorom za 250 gostiju!

U najvećem bosanskohercegovačkom selu u BiH, Crnjelovu, danonoćno se radi, od jutra do kasnog povečerja, nekada i noću mještani su na njivama, u vrijeme navodnjavanja povrća.Ovih dana aktuelna je berba bostana. Slatki, sočni plodovi, nadaleko poznata „kraljica slasti“ iz Crnjelova, dobro je ponijela. Na imanju Milana Krbanjevića vrijedni momci vrše utovar bostana u dvije traktorske prikolice. S takvom lakoćom, onako, iz ruke u ruku, jedan drugom dobacuju lubenice teške po dvadesetak i više kilograma, da ih je ponekad golim okom teško i pratiti. Za nešto manje od sat vremena,&nbsp; jedna prikolica već je napunjena.Milan Krbanjević (29) kaže da pod bostanom i dinjama ima oko pet hektara i jedan je od većih proizvođača lubenice u Semberiji.

- Ovo je već druga berba, nešto poznijeg bostana. Rani bostan je bio boljeg roda, ali su otkupne cijene bile lošije. Sada lubenicu možemo plasirati po cijeni od 30 feninga po kilogramu. Nismo mi, proizvođači, nezadovoljni ni ovakvom cijenom. Međutim, iz godine u godinu sve je teže održavati ovu proizvodnju. Naime, klimatske promjene zahtijevaju upotrebu hemijskih zaštitnih sredtava koja su sve skuplja - kaže Krbanjević.On kaže da je kilogram dinje prije desetak dana mogao prodati po jednu KM, dok se već sada kartonsko pakovanje, težine oko dvadesetak kilograma, ne može prodati ni za deset KM. - U međuvremenu se na pijacama pojavila lubenica i dinja iz uvoza. Godinama ponavljamo, kao papagaji, da domaću proizvodnju treba zaštititi ograničenjem uvoza, bar u vrijeme sezone prispijevanja domaćeg povrća. Niko za to ne haje, niko nas ne sluša i ne uvažava -&nbsp; ističe Krbanjević.

Milan Krbanjević pod bostanom i dinjama ima oko pet hektara

Berba „kraljice slasti“ u Semberiji

Udruženje građana „Bjelava“ iz Foče uz podršku sličnih nevladinih organizacija iz drugih gradova BiH organiziralo je proteste protiv izgradnje mini hidroelektrana.Na ovaj način oni su izrazili zabrinutost zbog radova koji se, bez adekvatne dokumentacije, izvode na rijeci Velika Bjelava, te zatražili reakciju nadležnih inspekcijskih, općinskih i entitetskih organa.- Ovim protestima tražimo da se svi započeti radovi odmah obustave i da se vodotokovi vrate u prvobitno stanje. Zahtijevamo da se ukine dozvola za geološka istraživanja na rijekama Velika i Mala Bjelava, jer je izdata bez riješenih imovinsko – pravnih odnosa, te da se hitno raskinu svi koncesioni ugovori u slivu Bjelave i drugih rijeka na području Foče – kazao je Jovan Drakul iz Udruženja građana „Bjelava“.Okupljeni građani kazali su da od ishoda borbe za Bjelavu ovisi i sudbina svih ostalih rijeka na području Foče, da od izgradnje malih hidroelektrana koristi imaju samo investitori, te da će svoju borbu za rrijeke nastaviti svim pravnim sredstvima. Oni su podržali odluku Parlamenta FBiH o zabrani izgradnje MHE, te očekuju da ista odluka bude donešena i u Skupštini RS.

Traže hitno obustavljanje radova u slivu rijeke Bjelave

Fočaci brane svoje rijeke od mini hidroelektrana

Radovi na rekonstrukciji Starog mosta, koji spaja Zvornik i Mali Zvornik su pri samom kraju, a očekuje se da bude predat na korištenje građanima 20. avgusta.- Razgovarali sa izvođačem radova i očekujemo da će do 20. avgusta most biti završen i predat na upotrebu građanima oba Zvornika. Neće biti završen projekt dekorativne rasvjete koji smo mi pokrenuli naknadno i koji nije bio dio ovog projekta te ćemo se dogovoriti sa predstavnicima Malog Zvornika ili Vlade Srbije kada i kako da isfinansiramo taj vid rasvjete. Cilj je da ga ta rasvjeta učini monumentalnijim – istakao je Zoran Stevanović, gradonačelnik. Naglašava&nbsp; da je razgovarano sa predstavnicima granične policije Srbije i BiH kako bi se napravio integrisani granični prijelaz na srbijanskoj strani. – Najviše zbog skučenog prostora na našoj strani te dobijanju novog prostora za šetnju i boravak naših sugrađana na jednom lijepom mjestu te zbog turističke ponude, nama bi integrisani prijelaz bio od velikog značaja – istakao je Stevanović.Za radove na rekonstrukciji mosta Vlada Srbije je izdvojila 600.000 eura.

U realizaciju projekta uloženo 600.000 eura

Planirano postavljanje dekorativne rasvjete

Most koji spaja dva Zvornika u funkciji od 20. avgusta

Vremenski uvjeti, manji broj proizvođača, slab ovogodišnji rod maline, razlog je što&nbsp; šest hladnjača u srebreničkoj općini nisu napunili svoje kapacitete. Ivan Todić, direktor Opšte poljoprivredne zadruge(OPZ), kaže da je ovogodišnja cijena maline veća od tri marke po kilogramu prihvatljiva za proizvođače te da su hladnjački kapaciteti poluprazni.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Nemamo definiranu cijenu zato što dnevne cijene ne mogu da se isplaćuju, već se isplati jedna&nbsp; na kraju sezone koja bude zadovoljavajuća za proizvođača i tržište - ističe Todić,&nbsp; dodajući&nbsp; da je veoma važan korektan odnos prema proizvođačima kojih je&nbsp; svake godine sve manje.Proteklih godina u sezoni je otkupljivano 500 tona maline i kupine, što je duplo manje od kapaciteta njihove moderne hladnjače, s dva tunela, pogonom za preradu i pakovanje jagodastog voća i svih vrsta povrća. &nbsp; Pored proizvodnje organske maline i kupine na vlastitim plantažama površine 130 dunuma, uposlenici OPZ su ove godine na površini 60 dunuma, zasijali 12 tona krompira i imaju ugovoreno tržište za ove proizvode. Svu prošlogodišnju otkupljenu malinu i kupinu plasirali su na inozemno tržište.

Sva prošlogodišnja otkupljena malina i kupina plasirana na inozemno tržište

Slab rod maline u Srebrenici

Zahvaljujući humanim ljudima iz cijele BiH i dijaspore, a ponajviše Udruženju „Moja Bosna do Drine“ iz Srebrenice, koje okuplja oko 100 članova svih nacionalnosti, peteročlana porodica Avde Ljeskovice iz Liješća kod Srebrenice, kojima je početkom prošlog mjeseca izgorio dom, do kraja avgusta uselit će se u obnovljenu kuću.

Općina Srebrenica je prije desetak dana obnovila krov izgorjele kuće, preduzeće „Yavuz“ ugradilo je kompletnu stolariju, a Udruženje „Moja Bosna do Drine“ izvodi radove na uređenju unutrašnjeg dijela kuće i vrši nabavku kućanskih potrepština.

- Stručno je obnovljena kompletna elektroinstalacija u cijeloj kući, koja je bila uzrok požara. Završeni su radovi u potkrovlju kuće, nabavljeni kreveti, tako da ova porodica može prenoćiti u svojoj kući. U toku je postavljanje vodoinstalacije, pločica, uređenja kupatila, ugradnja laminata, a uskoro će stići kompletan namještaj i ostale kućanske potrepštine - kažu iz ovog udruženja.Unesrećenim Ljeskovicama prva je pomogla Tuzlanka Alneša Subašić. Ona je sa sinovima Nihadom i Fuadom od ušteđevine izdvojila 6.000 maraka. Navijači fudbalskih klubova iz Federacije BiH ovoj porodici donirali su 22 ovce, motornu pilu, kosilicu i 1.000 KM.

<h2>Selvedina hitno mora na operaciju tumora </h2>

Zahvaljujući dobrim ljudima, Avdina supruga Selvedina Ljeskovica (31) kaže da se raduje skorom useljenju u obnovljenu kuću, ali je i tužna što hitno mora, ako prikupi novac, na operaciju tumora u bolnicu Bajina Bašta u Srbiji. Kako kaže, dijagnoza je utvrđena ovih dana pa je tim više zabrinuta za svoje troje maloljetne bolesne djece.&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Zahvaljujući dobrim ljudima iz BiH i dijaspore, opet će imati svoj dom

Zahvaljujući humanim ljudima: Do kraja avgusta uselit će u obnovljenu kuću

Bez obzira na epidemiološku situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa, Trebinje ovih dana počinje ličiti na turistički grad. Istina, na ulicama je manje turista nego prethodnih godina, a i mjesta ima i u hotelima i u privatnom smještaju, ali ima i relativno veliki broj rezervacija za avgust. Prema riječima Marka Radića, direktora Turističke organizacije Trebinja, statistički pokazatelji kojima raspolažu jasno ukazuju da je u martu, aprilu, maju i junu Trebinje izgubilo između 50.000 i 60.000 noćenja u poređenju s ovim mjesecima prethodne godine, što je za Trebinje ogromna cifra. - Trenutno je oko 10.000 registriranih noćenja dok ih je prošle godine bilo 43.000, a prema informacijama s terena, broj dolazaka turista tokom jula je znatno uvećan, kakva se situacija očekuje i u avgustu, što, donekle, ulijeva optimizam da će se spasiti barem dio ovogodišnje turističke sezone - istakao je Radić.

Kaže da je akcija podjele vaučera Vlade RS naišla na&nbsp;dobar odziv, a, sudeći prema interesiranju domaćih turista, Trebinje je najzastupljenija i najposjećenija domaća destinacija u okviru ovog programa.Turistička ponuda grada u velikoj mjeri je univerzalna i turistima zanimljiva tokom čitave godine. Specifičnost ljetne turističke ponude su svakako bazeni, prirodna i vještačka kupališta, koja su posebno atraktivna i zanimljiva ove sezone s obzirom na tešku prohodnost prema destinacijama na Jadranskom moru. Bilježi se velika posjećenost Olimpijskom bazenu i bazenu u Bregovima, kupalištima u Jazini i na rijeci Sušici, a najveći broj posjetilaca boravi u Akva parku u Gradu sunca.

Relativno veliki broj rezervacija za avgust

Trenutno je oko 10.000 registriranih noćenja

Bez obzira na epidemiološku situaciju: Trebinje počinje ličiti na turistički grad

Uz podršku Turističke organizacije&nbsp; i Komunalnog preduzeća „Gradiška tržnica“ Udruženje proizvođača ekološke i organske hrane „Eko bašta“&nbsp; otvorilo je na zelenoj pijaci u Bosanskoj Gradišci štand za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na ekološkim i organskim principima. Danko Cumbo, predsjednik Udruženja „Eko bašta“, kaže da su izloženi uglavnom sezonski proizvodi.- Osim ljetnih sorti jabuka koje već prolaze, izložili smo i šljive, jagodičasto i bobičasto voće te krompir, papriku, paradajz, kupus, tikvice&nbsp; i još neke proizvode.&nbsp; U Udruženju je nas petnaestak, ovo je tek početak, smatramo da imamo šta ponuditi našim potrošačima - rekao je Cumbo.Danka Mirjanić iz Turističke organizacije kaže da je potez „Eko bašte“ samo jedan iskorak u akciji „Kupujmo domaće“.- Ovu priču smo s „Eko baštom“ započeli prije dvije godine. Naišli smo i na podršku gradskih vlasti. Priču ćemo nastaviti vrlo brzo u „Kući Lijevče polja i Potkozarja“ - rekla je Mirjanić.Jelena Galić, direktorica „Gradiške tržnice“, rekla je da će potrošači znati cijeniti napore proizvođača voća i povrća na zdravi način, koji je teži i skuplji. Na štandu će se svake subote moći kupiti zdravi proizvodi, uzgojeni na konzervativni način.

Izlagači članovi Udruženja „Eko bašta“

Prodaja organskog voća i povrća

Bijeljinska Agencija „Alfa“, koja se bavi prodajom nekretnina, nedavno je oglasila prodaju, ni manje, ni više, već etno – sela u Ugljeviku. Kompleks se sastoji od pet moderno izgrađenih i luksuznim namještajem opremljenih objekata, ukupne površine oko 400 metara kvadratnih, sa bazenom, kaminima u objektima i drugim neophodnim sadržajima.Prvobitna cijena etno – sela iznosila je 400.000 eura, ali se vlasnik u međuvremenu predomislio i cijenu snizio za cijelih 100.000 eura, tako da se sada može kupiti za 300.000 eura.Međutim, to nije jedini neobični oglas u ovoj agenciji. Slavka Đokić, agent za prodaju nekretnina, kaže da vlasnik jedne kuće u Majevičkoj ulici u Bijeljini za svoju nekretninu traži 450.000 eura. Kupac se još uvijek nije javio.- Pandemija koronavirusa značajno je usporila potražnju za nekretninama. Kao da je sve stalo. Ponekad se jave zainteresirani za manje, jednosobne stanove i garsonjere, ali, takvih stanova obično i nema u ponudi - kaže Đokić. Zanimljiv podatak je da se u širem gradskom jezgru Bijeljine trenutno grade poslovno – stambeni objekti na petnaestak lokacija. Investitori su uvjereni da će svi stanovi, kada ih oni izgrade, biti brzo i prodati.

Vlasnik jedne kuće u Majevičkoj ulici u Bijeljini za svoju nekretninu traži 450.000 eura

Etno-selo ukupne površine oko 400 metara kvadratnih

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Na imanju Radomira Stojanovića, u semberskom selu Ljeljenča, počela je berba ruske džanarike (rezdelije), sorte “krimska žuta”, koja vodi porijeklo iz Rusije.Ovo voće je karakteristično po krupnim žutim plodovima koji rađaju skoro svake godine, sa manjim ili većim prinosom, a njen sok je neutralan, te se koristi u industriji prerade voća i proizvodnji sokova.Stojanović očekuje rod od 20 do 30 tona, koliko je imao i ranijih godina prinos sa 600 stabala ruske džanarike. On će, kao i ranijih godina, određenu količinu ruske džanarike isporučiti bijeljinskom “Spektar drinku”.Branislav Tomić, tehnolog, kaže da će ove godine otkupiti svega oko 20 odsto planiranih količina u odnosu na prošlu godinu, jer imaju zalihe ovog voća u hladnjačama. Cijena je 40 feninga po kilogramu. Berači na imanju Stojanovića mogu zaraditi dnevnicu od 40 KM, uz koju im je osigurana i hrana.

Koristi se u industriji prerade voća i proizvodnji sokova

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža u Krasanpolju kod Bratunca, na lijevoj obali rijeke Drine, osim kupanja, posjetiocima nudi niz sadržaja za odmor i rekreaciju. Tu su tereni za tenis i male sportove, tobogane,&nbsp; pješčana "brda" za djecu, hlad visokih topola, skakaonice za kupače, roštiljnice, mogućnost iznajmljivanja kamp-prikolica, a najveći izazov za mlade je "Adrenalin park".

Visoke temperature posljednjih dana izmamile su veliki broj kupača, najviše mladih, ali i ostalih građana srebreničke, bratunačke općine i regiona, koji uživaju u sadržajima ovog prelijepog izletišta i osvježe se u bistrim valovima plahovite Drine.„Rajska plaža“ je uređena i sigurna za kupanje, jer su ovdje stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci, za razliku od mnogih „divljih“ plaža pored ove rijeke. Kada je u pitanju splavarenje i ribarenje, rijeka Drina nema alternativu. &nbsp;

Radi stvaranja što boljih uvjeta za posjetioce, kojih ovdje tokom dana bude po 2.000, i privlačenja što većeg broja turista, koji će češće dolaziti i duže boraviti, na ovom lijepom izletištu povećavaju se turistički sadržaji.Turistička organizacija iz Bratunca i ovdašnja ribarska, raftinška i druga udruženja, svakog ljeta ovdje organiziraju razna okupljanja i takmičenja. Nažalost, zbog epidemije koronavirusa, najmasovnija „Drinska regata“ od Bajine Bašte do Bratunca, kao i ribarska takmičenja, ovog ljeta neće biti organizirana.

Stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Zelengora je jedna od najljepših planina u BiH. Posebnu draž daju joj njene „gorske oči“ – bistra jezera, smještena u samim podnožjima njenih vrhova: Orlovačko, Kotlinačko, Štirinsko, Jugovo, Crno i Bijelo te jezera na Donjim i Gornjim barama. Ovih dana na Zelengori borave brojni planinari, turisti, izletnici i ljubitelji planina iz Gacka, Bileće, Foče, Goražda, Tjentišta, Sarajeva, Visokog i drugih krajeva naše zemlje. Na Bregoču smo zatekli izletnike iz Sarajeva Sabahetu i Džemu Imamovića, Zarku i Omera Hasanbegovića, Aliju Bajrovića te planinare iz Goražda Fahrudina Hasovića, Sulju Mašala i Mustafu Šeku. Iz Visokog je bilo troje mladih ljubitelja planina, Omer Omerbegović, Jasmina Ferhatović i Selma Šahinović. Oduševljeni su prirodnim ljepotama Zelengore, uživaju na čistom planinskom zraku te s ove planine sa sobom nose najljepše utiske.Na Zelengori kod Orlovačkog i Jugovog jezera brojni su posjetioci koji se kupaju u čistoj vodi. Oni koji vole duge maršrute putovanja, najviše putuju, dva sata hoda od Orlovačkog jezera se nalazi najveći vrh Zelengore Bregoč (2.014 m). S ovog vrha pruža se izvanredan pogled na veliki dio ove planine.Na Zelengori je ovih dana najposjećenije Orlovačko jezero.

Na ovoj planini ima nekoliko jezera

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Radetu Aleksiću, ocu Srđana Aleksića, Trebinjca koji je stradalo 1993. godine braneći sugrađanina Alena Glavovića, uručeno je priznanje Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo.Prema riječima Ibrahima Čomića, predsjednika Saveza, riječ je o najvišem priznanju koje dodjeljuju antifašisti Sarajeva povodom Dana oslobođenja ovog grada, 6. aprila – a za ukupan doprinos u razvoju antifašističke misli, najviših ljudskih i demokratskih vrijednosti.- Zbog pandemije ove godine nismo bili u mogućnosti da u Sarajevu ugostimo tog izuzetnog čovjeka i antifašistu, čovjeka kome se divimo zbog njegovog držanja i ponašanja, svega onoga što govori i što poručuje ljudima, da među nama ne smije biti razlika, pogotovo onih iz kojih potekne krv - naglasio je Čomić.

Rade Aleksić je zahvalio na priznanju istakavši da sebe smatra običnim čovjekom Trebinja, kao što vjeruje da je biti običan i svakodnevan, pri tome i prijatelj svakom čovjeku i najveća vrlina.- Srđan je dao život da zaštiti nemoćnika i kroz ono što je učinio moj sin, ja sam potpuno sazreo kao čovjek koji je prihvatio čovjeka, kao prijatelja i druga&nbsp; i bez prethodnog poznanstva – istakao je Aleksić.Delegacija Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo položila je cvijeće na spomenik palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora u gradskom parku u Trebinju te posjetila grob Srđana Aleksića.

Priznanje povodom Dana oslobođenja grada

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Ljubiša Anđelić, pisac i publicista, jedan od hroničara Trebinja, čovjek koji u svojim pričama i knjigama želi, kako sam kaže, sačuvati stari grad od zaborava, prisjetio se i početaka vaterpola u gradu, ali i BiH.&nbsp;&nbsp; - Te 1949. godine bili smo djeca&nbsp;od 15, 16 godina i vidjeli smo da se vojnici iz garnizona igraju lopte&nbsp;u vodi. Vodio ih je kapetan Stanišić, koji je bio vaterpolista „Jadrana“ iz Herceg-Novog. Nama je to bilo zanimljivo pa smo se uz odobrenje kapetana pridružili vojnicima. Bili su to neki improvizovani golovi i igrali smo fudbalskom loptom, koja bi se brzo „napila“ vode i nije bila nimalo ugodna ako te pogodi - prisjeća se Anđelić.

Dodaje da se tada igralo na mjestu današnjeg Kamenog mosta. - Na prvoj utakmici koju smo igrali protiv vojnika iz garnizona pobijedili smo, što nam je dalo motiva da nastavimo i dalje s treninzima - ističe Anđelić i dodaje da su nekoliko metara dalje od mjesta treniranja napravili start za trke plivača, ali i golove za utakmice. Osvojili su seniorsko prvenstvo BiH 1954. godine, kada su pobijedili tada čuvenu „Mladost“ iz Sarajeva&nbsp;sa 4:2.- Naši gledaoci su nas bodrili sjedeći na drvenom mostu iznad Trebišnjice. Poslije su se redale pobjede i titule jedna za drugom - navodi Anđelić.Ističe da, osim njega, nema više niko živ iz te prve generacije vaterpolista Trebinja, koja je deset puta osvajala prvenstvo BiH.

- Trebišnjica je tada, prije izgradnje hidroelektrana na Trebišnjici, bila ljeti ugodna za kupanje i plivanje, s temperaturom vode od 26 stepeni. Izgradnjom hidroelektrana temperatura vode pala je na 16 stepeni i više se nije moglo plivati i trenirati. Klub se ugasio, da bi se ponovo izgradnjom Olimpijskog bazena reaktivirao 1978. godine, ali kratko, i tako sve do sada Trebinje je bez vaterpolo kluba - naglasio je Anđelić i dodao da ga raduje činjenica da bi uskoro u ovom gradu trebao ponovo zaživjeti ovaj sport.

- Od 1951. godine u BiH nikada nije organizirano juniorsko prvenstvo u vatrepolu, tako da smo mi, praktično gledano, do danas&nbsp;prvaci BiH - kroz smijeh navodi Anđelić i dodaje da je prva seniorska titula BiH osvojena već 1954. godine. &nbsp;

Osim njega, nema više niko živ iz te prve generacije vaterpolista Trebinja, koja je deset puta osvajala prvenstvo BiH

Anđelić: Raduje ga što će ovaj sport ponovo zaživjeti u gradu

Prijem za atletičare

Za sufinansiranje zapošljavanja 400.000 KM

Klaster u najavi: U Bijeljini svadba pod šatorom za 250 gostiju!

Berba „kraljice slasti“ u Semberiji

Fočaci brane svoje rijeke od mini hidroelektrana

Most koji spaja dva Zvornika u funkciji od 20. avgusta

Slab rod maline u Srebrenici

Zahvaljujući humanim ljudima: Do kraja avgusta uselit će u obnovljenu kuću

Bez obzira na epidemiološku situaciju: Trebinje počinje ličiti na turistički grad

Prodaja organskog voća i povrća

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Anđelić: U Trebinju je sve počelo 1949. pobjedom protiv vojnika iz garnizona

Republika Srpska

Prijem za atletičare

Za sufinansiranje zapošljavanja 400.000 KM

Klaster u najavi: U Bijeljini svadba pod šatorom za 250 gostiju!

Berba „kraljice slasti“ u Semberiji

Fočaci brane svoje rijeke od mini hidroelektrana

Most koji spaja dva Zvornika u funkciji od 20. avgusta

Slab rod maline u Srebrenici

Zahvaljujući humanim ljudima: Do kraja avgusta uselit će u obnovljenu kuću

Bez obzira na epidemiološku situaciju: Trebinje počinje ličiti na turistički grad

Prodaja organskog voća i povrća

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Anđelić: U Trebinju je sve počelo 1949. pobjedom protiv vojnika iz garnizona