Da humanost i solidarnost ljubitelja konja nemaju granicu, potvrdio je Mujo Hadžiosmanhafizović, vlasnik ergele iz Gradačca, koji je za ergelu Emina Bektića iz Jasenove kod Srebrenice ovih dana dopremio 300 kilograma zobi. Za prehranu konja prošle godine dopremio je šleper kukuruza.

Bektić na svom velikom imanju u Jasenovi ima 14 konja i, kako kaže, kukuruz i zob su dobrodošli za prehranu konja, jer zbog školovanja četiri kćerke nije u mogućnosti kupiti veću količinu hrane za svoje konje. - Dosta truda i novca potrošim za sakupljanje zimske hrane za konje. S jednom grupom konja povremeno radim u šumi na iznošenju drva za ogrjev, a druga grupa je na raspolaganju ljubiteljima jahanja. To su mahom mirniji konji – pojašnjava Bektić.

Kaže da je zahvaljujući Udruženju „Ljubitelja prirode“ iz Srebrenice, koje se isključivo bavi seoskim turizmom, njegovu ergelu lani posjetilo više od 500 turista iz evropskih zemalja, a najviše ih je bilo iz Italije, koji su najavili dolazak i ovog ljeta, ali su otkazali zbog pandemije koronavirusa.Da je Bektić strastveni ljubitelj konja, potvrđuje i to što je uginulog konja Putalja ukopao pored svog imanja i podigao mu spomenik.

Njegovo imanje lani je posjetilo više od 500 turista iz evropskih zemalja

Bektić: Nije u mogućnosti kupiti veću količinu hrane

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Fotografija sa ulovljenim somom, koju je 16-godišnji Jusuf Mašić iz Novog Goražda objavio na društvenim mrežama, izazvale su čestitke brojnih iskusnih ribolovaca. Junak jedne od naših ranijih priča, pored ostalog, strastveni je ribolovac, a “kapitalca” teškog oko 20 kilograma ulovio je u Međeđi kod Višegrada.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Prijatelj Hajdar mi je pomogao da ovog soma, nakon nekih pola sata borbe, izvučem na obalu. To kad je zagrizlo ko da neki kit ide prema, toliko je snažan bio. Kad smo ga dovukli kući, strina mi se uplašila, a neke su nas komšije zezale da je janje u pitanju. Sad je u zamrzivaču – kaže nam Mašić.Ribolovom se pokušavao baviti i kao dijete, kada je od kuće bježao u lov na “pliske”, a roditelji ga grdili jer su se plašili da ne upadne u Drinu. Danas je na Drini najčešće sa prijateljem Asmirom Sijerčićem. Često se vrate i bez ulova, ali popiju sok, raspale roštilj i tako odmore od svega.Inače, Jusuf Mašić je dječak koji je pažnju javnosti privukao nakon priče u kojoj smo predstavili njegovu malu farmu, u kojoj svaka životinja ima svoje ime. Uzgajao je patke, guske, ćurke, razne vrste koka, morke, golubove, papagaje, kanarince, ali i koze, ovce, krave. Za brigu o životinjama troši i svoj džeparac, a želi završiti školu i otvoriti farmu.

Šesnaestogodišnji Jusuf Mašić na Drini najčešće sa prijateljem Asmirom Sijerčićem

Mašić: Nakon pola sata borbe izvučen na obalu

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Semberski proizvođači kupusa ovih dana, suočeni s niskom cijenom i nemogućnošću plasmana, kupus sijeku i zaoravaju na njivama. Zbog smanjene potražnje, izazvane u velikoj mjeri i pandemijom koronavirusa, odnosno zbog otežanog transporta, kupus se prodaje u bescijenje.Milan Nikolić (48), proizvođač povrća i žitarica iz Velike Obarske, kaže da je pakovanje od 25 kilograma kupusa palo na iznos od 2,5 do tri KM, što je proizvođače kupusa odvelo u veliki minus.

- Morao sam isjeći i zaorati veliku količinu kupusa. Više me košta da odvezem kupus do pijace nego što ću nešto zaraditi na njemu. Najviše nam smeta to što čujemo da se kupus i drugo povrće uvoze iz Albanije, Makedonije i drugih država regiona. Može li neko u ovoj državi nas zaštititi, bar u sezoni. Ovakvi poremećaji na tržištu nas demorališu – kaže Nikolić.Trenutno obrađuje oko deset hektara zemljišta. Na njivi i u plastenicima pomažu mu sin Branko, supruga i majka. Proizvodi rani krastavac, papriku, karfiol, lubenice i drugo povrće. On kaže da bi u normalnim okolnostima četveročlana porodica trebala solidno živjeti od ove proizvodnje.

Pakovanje od 25 kilograma kupusa palo 2,5 do tri KM

Branko i Milan Nikolić: Može li nas neko zaštititi

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Poljoprivredna zadruga „Agrofarmer“ u Janji formirana je prije četiri godine i bavi se organiziranim otkupom povrća. Već četvrtu godinu zadruga ugovara proizvodnju krompira za „Semberku“ u Janji. Proizvodi se i paprika, od ove godine i paštrnjak. Zadruga trenutno sarađuje sa oko 130 kooperanata u Semberiji.&nbsp;Mujo Bogaljević, direktor Zadruge, kaže da je u ovoj godini obnovljena proizvodnja paštrnjaka na površini od 6,5 hektara.

- Što se tiče proizvodnje industrijskog krompira, proširili smo kooperaciju na kompletnu Semberiju, tako da krompir proizvode i poljoprivrednici iz Crnjelova, Trnjaka, Kojčinovca, naravno i iz Janje. U ovoj godini ugovorili smo proizvodnju sa 75 kooperanata na 85 hektara – ističe Bogaljević.Naglašava da je pedesetak proizvođača krompira uključeno i u projekt IFAD-a, što podrazumijeva mogućnost korištenja 40 do 50 posto nepovratnih sredstava za nabavku repromaterijala na površini od sedam dunuma.

- Proizvođači imaju korist od ugovorene proizvodnje za poznatog kupca, jer taj model predstavlja budućnost za sve poljoprivrednike. U sufinansiranju proizvodnje svake godine nas prati i trgovački lanac „Bingo“, koji nam osigurava repromaterijal, đubrivo i sjemenski krompir – naglašava Bogaljević.Osim krompira, Zadruga je ugovorila i proizvodnju paprike. Za 50 proizvođača paprike omogućena su podsticajna sredstva u iznosu od&nbsp; 40 posto besplatnog repromaterijala. Paprika ide na preradu u Živinice, Gradačac i Srebrenik.

Pedesetak proizvođača uključeno u projekt IFAD-a

Bogaljević: Proizvodnja industrijskog krompira

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

U Međunarodnom forumu solidarnosti (MFS) „Emmaus“ u Potočarima kod Srebrenice uveliko napreduju radovi na gradnji staračkog centra, koji će biti smješten na površini od šest dunuma zemljišta. Riječ je o jednom modernom i skupom projektu, kojem će pozavidjeti mnogi svjetski centri za brigu i njegu starijih osoba. Gradi se u saradnji s holandskom organizacijom „Stichting Proplan“, a osmišljen je po najsavremenijim evropskim standardima.

Pored većih smještajnih zgrada, centar će imati osam kuća sa po četiri korisnika i apartmane za invalidske osobe, a pored toga imat će i sve prateće sadržaje.U MFS-u kažu da je ovo jedan od većih projekata „Emmausa“ za kojeg će trebati milionska sredstva. Pored&nbsp; budućeg centra za starce, lani je&nbsp; otvorena savremena ambulanta, koja će korisnicima pružati besplatne stomatološke, ginekološke i druge zdravstvene usluge.

Ideja za gradnju staračkog centra stigla je od Organizacije&nbsp; „Ljubav za majke Srebrenice“ kroz koji je obuhvaćen veliki broj starih žena, koje žive same na razuđenoj teritoriji općine s ciljem osiguranja adekvatne brige i njege.

Objekt se gradi na šest dunuma zemljišta i imat će sve sadržaje

Starački dom po evropskim standardima

Okružni sud u Istočnom Sarajevu uvažio je žalbu tužioca i ukinuo presudu Osnovnog suda u Višegradu kojom su direktor, pedagog i osmero nastavnika Srednjoškolskog centra (SŠC) u<a href="https://avaz.ba/tag/19048/rudo">Rudom</a> oslobođeni optužbi za nesavjestan rad u službi. Predmet je vraćen na ponovno suđenje.

Optužnicu protiv uposlenika škole Okružno tužilaštvo podnijelo je zbog kršenja zakona u slučaju <a href="https://avaz.ba/tag/19050/slavko-mrsevic">Slavka Mrševića</a> iz Rudog, dječaka s Auspergerovim sindromom kao blažim oblikom autizma, koji je nakon redovnog upisa u SŠC Rudo i prisustva nastavi u prvom polugodištu ostao neocijenjen, a potom je udaljen iz škole te je tako izgubio pravo na školovanje.Priču o nepravdi prema Slavku “Avaz” je prvi objavio u januaru 2018. godine. Još tada su i on i njegovi roditelji bili umorni od borbe s institucijama i ustanovama. Iz škole su objašnjavali da je s njim nemoguće ostvariti komunikaciju, dok je Stručna komisija za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju u više navrata tražila da mu se omogući nastavak školovanja. Slavko je dugo dolazio pred školu da bi vidio drugove iz razreda, pisao je ministrima, učenici su peticijom tražili njegov povratak, ombudsmani ukazivali na povredu prava učenika, da bi uspio samo, nakon tri godine provedene van školskih klupa, prisustvovati maturskoj zabavi razreda iz kojeg je otjeran.

U septembru prošle godine Okružni sud u Istočnom Sarajevu donio je presudu koja se smatrala historijskom. Ministarstvo prosvjete RS i SŠC Rudo proglašeni su krivima zbog diskriminacije učenika koji je postao simbol borbe za prava djece s autizmom. Sud u Višegradu, međutim, u martu ove godine oslobodio je odgovornosti uposlenike škole. Presuda sudije Osmana Rahmanovića sada je poništena.&nbsp;

- Okružni sud u Istočnom Sarajevu ne dopušta da se nastavi kršenje Slavkovih prava i sprečava još jedan apsurd sistema. Time vraća nadu da je moguće da nesavjesnost odgojno-obrazovnih radnika ipak bude kažnjena. Nadam se da će Sud u Višegradu provesti dokaze u skladu sa zakonom i donijeti presudu koja će predstavljati barem malu satisfakciju za učenika koji je tako grubo povrijeđen - kazao je Bojan Bajić, javni zastupnik Slavka Mrševića. &nbsp;

Nakon redovnog upisa u školu i prisustva nastavi ostao neocijenjen, a potom je udaljen iz škole te je tako izgubio pravo na školovanje

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

U Tutnjevcu na Majevici u toku je berba „čačanske ljepotice“, univerzalne sorte šljive koja se konzumira u svježem stanju, ali može ići u preradu u industriji. Otkupna cijena šljive je 80 feninga po kilogramu i oko 80 posto roda bit će izvezeno u zemlje EU.

Darko Milošević, jedan od najpoznatijih majevičkih voćara, predsjednik Udruženja voćara „Eko-voće“, u čijoj porodici je tradicija voćarstva duga više od stoljeća, kaže da će rod biti manji za dvadesetak posto, ali su zbog toga plodovi krupniji i kvalitetniji.

- Ovo je podneblje stvoreno za šljivu i to se potvrdilo i ove godine. U voćnjacima imamo kompletan „čačanski“ sortiment. Šljivu izvozimo na tržište EU, a puno toga će biti prodato i na domaćim pijacama. Evropljani šljivu koriste za ishranu, dok mi isključivo pričamo o rakiji i to je pogrešan pristup – ističe Milošević.Kaže da njemački kupci žele kvalitetnu šljivu te da ne pitaju za količine. Oko 80 posto šljive s Majevice, iz Tutnjevca, Puškovca i Korenite bit će izvezeno u zemlje EU.

- Ova tri sela proizvedu oko 4.000 tona šljive godišnje. Dnevno angažujemo od 15 do 20 berača iz Koraja, Vražića, Maleševaca. Berači beru šljivu od sedam ujutro do 17 sati i mogu zaraditi dnevnicu od 50 KM. Dobiju i novac za prijevoz – ističe Milošević.Kaže da pod voćem imaju osam hektara šljive, jabuka i krušaka. - Što se tiče šljive, oko 30 feninga po kilogramu ostaje voćarima. Jedan hektar šljive treba da ima prosječan rod od 35 do 40 tona, tako da voćarima ostaje dobit od deset do dvanaest hiljada KM po hektaru. Od toga solidno može živjeti četveročlana porodica - riječi su Miloševića.

Amra Mujdžić iz Koraja godinama već bere šljivu kod Miloševića. Kaže da će berba potrajati do septembra te da za vrijedne berače uvijek ima posla. Tako misle i Nevzeta Begić i Zelhida Zehirović iz Vražića te Radinka Jeftić iz Maleševaca.

Evropljani šljivu koriste za ishranu, dok mi isključivo pričamo o rakiji, kaže Milošević

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović uručio je efendiji Zejnilu Latifoviću dekret, koji je potpisao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, kojim mu je dodijeljen još jedan četverogodišnji mandat glavnog imama u Bosanskoj Gradišci.Na svečanoj sjednici u obnovljenoj Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradišci u prisustvu imama i vodećih ljudi Medžlisa IZ ovoga grada niko nije štedio riječi prilikom obrazlaganja odluke, koju je, na prijedlog muftije, donio i potpisao reis Kavazović. U besjedi muftije ef. Latifović označen je kao veliki graditelj džamija na području Medžlisa, ali i iskren vjernik, uvažen imam i čovjek tolerancije kojeg uvažavaju svi u Bosanskoj Gradišci i šire.

- Zejnil efendija je pametan, mudar, pošten i uporan čovjek koji nije površan, ishitren i neosjećajan prema problemu običnog čovjeka. Prijedlog sam donio uvjerivši se u Zejnilove vrline, a okupio je oko sebe mlade imame, koji o njemu, kao i članovi&nbsp; Izvršnog odbora Medžlisa, imaju samo riječi hvale. A kada je tako, onda je postignut mir u srcu i glavi - rekao je muftija Abdibegović.Primivši dekret, efendija Latifović obratio se muftiji, imamima i članovima Medžlisa.- Ponosan sam na svoje imame, ljude iz Medžlisa i vjernike.&nbsp; Ponosan sam i na prijedlog muftije i reisov dekret. Ukazana mi je čast i obaveza koja se mora maksimalno ispuniti - rekao je ef. Latifović.

Mudar i pošten kojeg uvažavaju svi u gradu na Savi i šire

Ef. Abdibegović i ef. Zejnilović s predstavnicima Medžlisa i imamima

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Ekspertni tim Instituta za traženje nestalih BiH i Podrinjsko-identifikacijskog projekta (PIP) iz Tuzle, po nalogu Suda Tužilaštva BiH, danas&nbsp; su u Memorijalnom centru <a href="https://avaz.ba/tag/223/potocari">Potočari</a>Srebrenica završili&nbsp; reekshumaciju (kompletiranje) 68 ranije ukopanih posmrtnih ostataka.Ovo je do sada 13. reekshumacija u ovom memorijalu u kojima je&nbsp; kompletirano 842 tijela ubijenih&nbsp; Srebreničana u julu 1995. godine. Kod 13 ukopanih žrtava drugi put je obavljena reekshumacija. Iz PIP-a u Tuzli pozivaju sve porodice , koje su obaviještene o identifikaciji dijelova posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, da dođu i daju pismeni pristanak za reekshumaciju na koju će biti pozvani. Također, apeliraju na sve porodice žrtava da obavijeste PIP o eventualnoj promjeni adresa, kako bi ih mogli pozvati na&nbsp; identifikaciju žrtava.

Kod 13 ukopanih žrtava drugi put je obavljena reekshumacija

Kompletirano 68 ranije ukopanih posmrtnih ostataka

Reekshumirano 68 žrtava genocida

U Emmausovom Međunarodnom omladinskom radnom kampu u Potočarima predstavljen je prvi strip o genocidu u Srebrenici "Prešli su" autora Admira Delića i Samira Karića.&nbsp; Prema riječima jednog od autora Samira Karića, promocija je privukla veliku pažnju mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, Turske i Srbije.

- Zahvaljujemo se Emmausu na prilici da predstavimo strip u Potočarima. Vrlo je važno da se sjećanje na genocid u Srebrenici njeguje kroz različite forme umjetnosti, posebno one koje će najveći zločin u Evropi nakon 2. svjetskog rata približiti mladima. Smatramo da je u budućnosti potrebno što veći broj mladih ljudi u BiH i svijetu uključiti u aktivnosti i projekte, kojima se podsjeća na genocid - rekao je Karić.Ističe da je posebno važno činjenice predstaviti mladima izvan BiH, koji će istinu o genocidu širiti u svojim zemljama. Emmaus to čini na, smatra on, dobar način, jer pored radnog kampa, mladi uče i o genocidu u Srebrenici.- Strip „Prešli su“, koji je preveden i na engleski jezik, mladim ljudima na jednostavan način donosi priču i jednom segmentu genocida u Srebrenici - dodao je Karić.

Inače, priča stripa "Prešli su" prati 15-godišnjeg dječaka Ahmeda, koji zajedno s ocem i hiljadama drugih civila, kreće pješke iz Potočara prema slobodnoj teritoriji. Otac mu je ubijen u šumi, a on preživljava strijeljanje u Kravici.Svi koji su prisustvovali promociji, od organizatora su dobili po jedan primjerak stripa, jedni na bosanskom, a drugi na engleskom, čime će istinu o genocidu širiti u svojim sredinama.

„Prešli su“ preveden i na engleski jezik

Prvi strip o genocidu u Srebrenici

<a href="https://avaz.ba/tag/92181/samir-hrnjic">Samir Hrnjić</a> (25) iz Kamenice kod Zvornika, danas je u Memorijalnom centru Potočari, između ostalih preživjelih porodica žrtava genocida, prisustvovao reekshumaciji posmrtnih ostataka oca Ramiza.Kaže da je njegov babo ubijen 1995. godine kada je imao samo sedam mjeseci. Posmrtni ostaci njegovog oca pronađeni su u masovnoj sekundarnoj grobnici Snagovo kod Zvornika. Identifikovan je 2005. , a ukopan je u Memorijalnom centru 11. jula iste godine u petoj kolektivnoj dženazi, kada je konačni smiraj našlo&nbsp; 610 žrtava genocida.- Imao sam deset godina kada sam oca, kojeg nisam ni zapamtio, spustio u kabur. Tijelo je bilo nekompletno, a evo dočekao sam da se njegove kosti kompletiraju i nakon 15 godina ponovo ga spustim u mezar - s tugom govori Hrnjić, nadajući se da očev kabur&nbsp; više neće&nbsp; otvarati.U proteklih 12 reekshumacija, u memorijalnom kompleksu kompletirano je 754 tijela, a u ovogodišnjoj 13. reekshumiciji za&nbsp; tri dana dopunjeno je još 40 tijela. U naredna dva dana bit će kompletirano još 28 posmrtnih ostataka.

U proteklih 12 reekshumacija, u memorijalnom kompleksu Potočari kompletirano je 754 tijela

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Prva berba, takozvani podbir duhana, kada se beru prva tri donja lista, već je počela na nekim semberskim njivama. Proizvođači kažu da je razvoj biljaka dobro krenuo, ali da se već sada osjeća nedostatak vlage u zemljištu.Borislav Krbanjević (71) iz Ljeljenče već godinama bere duhan. Kaže da je zadovoljan dnevnicom, jer se u ovim vremenima teško može zaraditi neka marka.- Dnevnica iznosi 40 KM. Ustvari, dogovorimo se s vlasnikom parcele. Naberemo 42 rama duhana i idemo kući. Imamo doručak i ručak. Na njivi provedemo šest do sedam sati. Mladi ljudi neće na njivu. Uvijek se nadaju da će roditelji i za njih povući - kaže Krbanjević.Čedo Gotovčević, direktor u bijeljinskom „Duvanu“, kaže da će ovo preduzeće prve količine ovogodišnjeg roda početi otkupljivati tek sredinom avgusta.- Što se tiče duhana, trebalo bi da padne dobra kiša. Slična situacija je i s kukuruzom. U ovoj godini „Duvan“ je ugovorio proizvodnju sa 95 kooperanata u Semberiji i Posavini. Zbog nedostatka rasada nisu zasijane sve planirane površine. Ipak, očekujemo u ovoj godini da ćemo otkupiti oko 400 tona duhana - kaže Gotovčević.

U ovoj godini „Duvan“ je ugovorio proizvodnju sa 95 kooperanata u Semberiji i Posavini

Otkup prvih količina roda tek polovinom avgusta

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

Boško Stojanović, rođeni Fočak, sociolog po struci, već osmu godinu popravlja satove u svojoj sajdžijskoj radnji, u Zanatskom centru u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bijeljini&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Bijeljini</a>.

Kaže da nastavlja porodičnu tradiciju, a sajdžijski posao je savladao zahvaljujući djedu Vlatku. Boško u radnji ima sat koji datira iz 1905., a kod kuće ima sat koji je proizveden 1837. godine. Naravno, ima i sat koji je zaposlenima u jednom londonskom golf-klubu, gdje je i on radio, lično podijelio princ Čarls (Charles).

- Prikupio sam veliku kolekciju starih zidnih satova, među kojima je i zidni sat s drvenim zupčanicima. On još radi. Imam zanimljive džepne satove. Puno sam u životu putovao, boravio sam dvije godine u Londonu, u Ljubljani sam živio tri godine. Nakon Ljubljane, otišao sam u Beograd. Boravio sam u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Tuzli, Derventi. U Prnjavoru sam radio kod prijatelja sajdžije te sam nakon toga, po nagovoru prijatelja, došao u Bijeljinu. Nisam se pokajao - ističe Stojanović.

Kaže da, osim što popravlja satove, prikuplja zanimljive stare predmete, a bavi se i numizmatikom.- Sakupio sam stari papirni i metalni novac iz svih država okruženja. Imam nešto novca iz osmanskog perioda, ali i rimskih novčića. Prikupio sam kovanice iz 18. stoljeća - naglašava Stojanović.

Pokazujući novčanicu od 50 milijardi dinara, Boško kaže da sve bude i prođe, pogotovo ratovi, stradanja i razne druge ljudske gluposti, te da novac potvrđuje da možete biti i milijarder, a na kraju da ipak ostanete puki siromah.

Osim što popravlja satove, prikuplja zanimljive stare predmete, bavi se i numizmatikom

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Osim što je u potpunosti zaustavila rad svadbenih salona, pojava koronavirusa je utjecala i na broj sklopljenih brakova u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zvorniku&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Zvorniku</a>. Prema podacima iz Gradske uprave, za šest mjeseci ove godine sklopljen je 71 brak, a prošle godine u istom periodu 97. Iako se smanjio broj vjenčanja, svadba i proslava, u ovom periodu broj novorođenčadi nije se mijenjao. Za šest mjeseci ove godine u knjigu rođenih upisano je 214 beba, odnosno jedna više nego u istom periodu prošle.

– Vjenčanja je još i bilo, u prisustvu kumova i najbližih članova porodica, ali svadba u restoranima zbog zabrane okupljanja više stotina ljudi znatno manje nego ranije. Od početka godine, najmanje vjenčanja je bilo u aprilu, svega tri, upravo zbog koronavirusa i preventivnih mjera. Najviše brakova, 19, sklopljeno je u februaru – kaže šefica prijemne i mjesnih kancelarija Mirjana Jović.Vlasnici svadbenih salona su, čini se, najviše pogođeni zabranom okupljanja više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru. Jedna od njih, Milijana Marković, kaže da od polovine marta nisu organizirali&nbsp; nijednu svadbu. Naglašava da radnike nisu otpuštali.

Za šest mjeseci sklopljen 71 brak

U zatvorenom prostoru zabranjena okupljanja više od 50 ljudi

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović iz <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/580359/u-bijeljini-bacene-bombe-na-porodicnu-kucu">bijeljinskog naselja</a> Brodac, student generacije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, trenutno na master studiju, u septembru je diplomirala fitomedicinu i upisala master. Ostala su joj tri ispita do kraja studija. Proglašavana je za najboljeg studenta na Zlatiboru, ali i za studenta generacije na fakultetu.

<h2>Iz kombajna bih izlazila crna od prašine</h2>

Što je za druge momke i djevojke neobično, za nju je odavno obična pojava. U vrijeme žetve, ovih dana, Tamara je bila na kombajnu. Od malih nogu voljela je, kaže, rukovati poljoprivrednim mašinama, voziti traktor, rovokopač, kasnije i kombajn. Upravo se skidaju posljednji otkosi na semberskim njivama. Tamara je na kombajnu.
Iskreno kaže da nju nije sramota ukoliko se na Facebooku pojavi njena fotografija na kojoj se vidi kombajn.
- Obično bi mi govorili nećeš nikada momka naći. Ali, ipak, i to se stiže. Imam i momka. Kad se završi žetva, ima vremena i za ljetovanje, za more, za izlazak. Sve se u životu može postići ukoliko si vrijedan, ukoliko znaš šta hoćeš. Po petnaestak dana sam znala ranijih godina provesti u kombajnu. Kad izađem na njivu ujutro, znala sam ostati i do pola noći. Ništa mi nije teško padalo. Iz kombajna bih izlazila crna od prašine, ali ja to volim i ne smeta mi – ističe Rikanović.

Prije nekoliko godina uspjela je spriječiti požar na kombajnu. Vatra je izbila na motoru. Brzo je reagirala, ugasila motor i spriječila teže posljedice.

Ukoliko se na Facebooku pojavi njena  fotografija,  kaže da je nije sramota

Ovih dana, u vrijeme žetve, ima puno posla

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Nerijetko se na semberskim poljima, na njivama i u plastenicima mogu vidjeti stariji ljudi koji, uprkos poodmakloj životnoj dobi, neumorno rade, oru, siju, okopavaju povrće, beru bostan i dinje.<a href="https://avaz.ba/tag/91892/cvijetin-nikolic">Cvijetin Nikolić</a> (85) iz Crnjelova je ovih dana sam, bez pratioca, dovezao traktorsku prikolicu napunjenu pšenicom sa svoje njive u „Mlin Pavlović“. Iako je već prepolovio devetu deceniju života, starina se ne plaši rada, niti teških poljoprivrednih poslova na njivi. Kaže da je od malih nogu nosio težački teret na leđima, te se navikao da i u poznim godinama života još vrijedno radi.- Imao sam zasijanih oko 12 dunuma pšenicom. Pšenica nije polegla, zrno je suho, očekujem dobar prinos, ali ću znati kakvo je stanje tek kada se pšenica izvaga i provjeri njen kvalitet. Nekada sam orao zemlju pod arendu, uzimao od drugih i po šezdesetak dunuma i sijao, ali su me godine stigle - kaže Nikolić. Trend napuštanja sela prisutan je već godinama. Mladi odlaze u gradove, ali i u inozemstvo, pod izgovorom da idu tamo gdje je bolje. Za to vrijeme, da se zemlja ne bi zarasla u korov, velika semberska imanja održavaju sedamdesetogodišnjaci i oni još stariji, pritisnuti teretom života i godina koje su ih sustigle.

Trend napuštanja sela prisutan je već godinama

Nikolić: Od malih nogu nosio težački teret na leđima

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

Starački dom po evropskim standardima

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Reekshumirano 68 žrtava genocida

Prvi strip o genocidu u Srebrenici

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Cvijetin i u 85. vozi traktor

Republika Srpska

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

Starački dom po evropskim standardima

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Reekshumirano 68 žrtava genocida

Prvi strip o genocidu u Srebrenici

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Cvijetin i u 85. vozi traktor