Ugostitelji Dragan Pejdo i Aleksandar Crnogorac&nbsp;te taksista Goran Sušić iz Trebinja našli su na bankomatu 500 KM i vratili ih vlasniku Žarku Dragoviću.- Podizao sam novac na bankomatu ali je nešto dugo trajalo. Mislio sam da je pokvaren, izgubio sam strpljenje i otišao. Momci su naišli u trenutku kada je bankomat izbacivao novac i vratili mi sve do posljednje marke. Nisu željeli da ih častim, pa čak ni da im piće platim - rekao je Dragović.Naglašava da danas ne dešava tako često da ljudi vraćaju novac i da je posebno sretan što ima poštenih ljudi.

Novac našli na bankomatu

Dragović: Nisu htjeli ni piće da im platim

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Područna povratnička škola u Cerskoj u općini Milići ima 11 učenika-povratnika koji su redovne nastavne aktivnosti pratili online, kao i drugi njihovi vršnjaci.Zbog otežanog načina praćenja i nedostatka tehničke opreme, učiteljice iz ove škole su Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica iskazale potrebu za nabavkom tableta kako bi sva djeca uspješno pratila redovne nastavne aktivnosti i koristilo im kao tehničko pomagalo.Ministar Edin Ramić pozitivno je odgovorio na njihovu molbu, te je posjetio učenike ove povratničke škole i uručio im tablete.- Zadovoljstvo nam je pospješiti rad, kreativnost i razvijanje novih vještina kod učenika, pogotovo u povratničkim sredinama gdje se još uvijek osjeti visok stepen poštovanja prema odgajateljima, učiteljima i drugom nastavnom osoblju. Raduje nas njihovo prisustvo ovdje, kao i budući rezultati koje će ostvarivati u odgoju i obrazovanju - kazao je Ramić.Jedna od učiteljica u ovoj školi je Nizama Mostarlić-Sejmenović, koja nije krila zadovoljstvo zbog današnje posjete.- Zbog novonastale situacije i koronavirusa bili smo prinuđeni na obustavu redovne nastave i prelazak na online nastavu. Naši učenici nisu bili u mogućnosti da svi prate tu nastavu. Ova donacija mnogo nam znači - istakla je Mostarlić-Sejmenović.

Bolje će pratiti online nastavu

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Zbog pandemije koronavirusa ribolovna staza na rijeci Savi, prema mnogima najljepša u BiH, ove godine neće biti domaćin nijednom takmičenju. I broj aktivnih članova Sportsko-ribolovnog društva&nbsp; „Amur“ je prepolovljen, pa je zbog manjeg broja dozvola&nbsp; uslijedila i finansijska kriza.Slobodan Golić, sekretar Društva, kaže da problema ima još i da ih Društvo bez pomoći nadležnih institucija ne može riješiti.

- Zakon o privrednom ribolovu je neprihvatljiv za ribolovce, a izlov ribe se vrši svakodnevno. To je sada kriminal, ta riba se poslužuje po ribljim restoranima do Banje Luke, pa čak i do Sarajeva - tvrdi Golić.Predsjednik Uprave Društva Đuro Matković tvrdi da bi bilo dobro kada bi se održalo i sadašnje stanje. Jedan ribočuvar nije dovoljan da pokrije veliki teritorij, a radi se o 57 kilometara toka Save te brojnim vještačkim jezerima.

- Nijedna dozvola za privredni ribolov nije izdata godinama, a Sava je prepuna takvih ribolovaca. Država na ovaj način održava socijalni mir kod jedne kategorije stanovništva. Ovaj problem nije ni atraktivan, a ni zanimljiv za kontrolne organe. Ukoliko ovako stanje potraje, ribolov će i kao djelatnost i kao sport potpuno nestati - rekao je Matković.Tvrde da je na suprotnoj, hrvatskoj strani, slika drugačija i da institucije revnosnije rade svoj posao.

Neprihvatljiv zakon o privrednom ribolovu

Matković i Golić: Potrebna podrška nadležnih institucija

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Malo je netaknutih kutaka u koje ljudska noga nije kročila ili ih čovjek na neki način nije sebi potčinio. Postoji jedna planina i prašuma gotovo neotkrivena koja, ne samo za izletnike, planinare i turiste, nego i sve zaljubljenike prirode, predstavlja istinsku oazu mira, ugodnu za oko i dušu, a to su prašuma Perućica, Maglić i Prijevor.

Sa Prijevora put dug pet kilometara vodi do Trnovačkog jezera na koje ovih dana dolaze brojni izletnici i turisti. Ljubitelji visina penju se na najveći vrh BiH Maglić, visok 2.386 metara. Na Prijevoru smo zatekli dvije grupe stranih turista i nekoliko Sarajlija koje su krenule na Trnovačko jezero, a to su Stevan Pejović, Olja, Margita, Sara i Lava Latinović, te advokat Hasan Muminović sa kćerkom i bratićem koji su bili na Magliću. Omer i Zarka Hasanbegović, Asim i Emira Hasanbegović i Alija Bajrović bili su na Prijevoru, a onda krenuli na izletište Dernečište, Suhu Goru i Vučevo.

Nacionalni park „Sutjeska“ obuhvata šire područje Sutjeske,&nbsp; uključujući strogo zaštićeni rezervat Perućicu, kao i dijelove planina Maglića, Volujaka i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 hektara, od čega je 66 posto pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti. Osim toga, NP „Sutjeska“ gazduje&nbsp; bogatim lovištem veličine 53.700 hektara. U Upravi NP „Sutjeska“ ističu da je ponuda raznovrsna i da nude više od 300 ležajeva u različitim smještajnim kapacitetima, od bungalova, paviljona, planinskih koliba do hotela „Mladost“, te luksuznih vila na Tjentištu. Direktor parka Dejan Pavlović sa svojim saradnicima uložio je puno truda na unapređenju turizma, zaštiti prirodnih resursa i obnovi objekata.

Mjesto koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim

Istinska oaza ljepote i mira

Postavljanje zaštitnih pleksiglas pregrada u velikoj sali Narodne skupštine Republike Srpske koštalo je 9.345 KM bez PDV-a,&nbsp; odnosno 10.933,65 KM sa PDV-om.Time su osigurani uvjeti da poslanici zasjedaju u skupštinskoj sali i u vrijeme pandemije koronavirusa, uz poštovanje preporuka Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Radove na postavljanju zaštitnih pregrada u velikoj sali Narodne skupštine Republike Srpske izvodila je firma „Portal“, navedeno je u odgovoru generalnog sekretara entitetskog parlamenta na pitanje poslanika PDP-a Draška Stanivukovića. Sve do polovine juna poslanici nisu zasjedali u sali zgrade Narodne skupštine, jer nije zadovoljavala epidemiološke uvjete u vrijeme pandemije koronavirusa.Nakon sjednica u zgradi Banskog dvora i sali Vlade RS, vratili su se u zgradu zakonodavnog doma, tek nakon ugradnje pregrada od pleksiglasa (akril), transparentnog termoplastičnog materijala koji je, vrlo česta zamjena za staklo.

Osigurani epidemiološki uvjeti

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Već petnaestak godina Radan Jeftić prodaje kuhani kukuruz na bijeljinskoj zelenoj pijaci. S obzirom na to da izgledom podsjeća na popularnog glumca Pavla Vujisića, a mnogi su ga već na to i podsjetili, Radan je odlučio na tezgu postaviti i Pajinu sliku.- Mnogi dolaze kod mene da kupe kuhani kukuruz jer su voljeli i poštovali glumačku legendu Pavla Vujisića. Međutim, kupci, prije svega, traže kvalitetan kukuruz. To je za mene najbolja reklama - ističe Jeftić.

S obzirom na to da je počelo ljeto, kuhanom kukuruzu se raduju svi, kako djeca tako i stariji. Kukuruz za pečenje i kuhanje na bijeljinsku pijacu stiže iz semberskih i posavskih sela. - Ovaj kukuruz se uzgaja u Crnjelovu, Velikoj Obarskoj, ovdje, u Semberiji, ali i u Obudovcu, u Posavini. Imam svoje snabdjevače koji ga na vrijeme zasiju. Kuhani kukuruz prodajem za 80 feninga po komadu, dok sirov nudim za 60 ili po 70 feninga, zavisno od raspoloženja i platežne moći kupca - kaže Jeftić.

Odlučio na tezgu postaviti i Pajinu sliku

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Novi carinski terminali i most preko rijeke Save u izgradnji&nbsp; locirani su u Čatrnji kod Bosanske Gradiške. U Čatrnji se gradi i obilaznica oko grada, a oko obilaznice na obje strane se parcelizira zemljište za izgradnju poslovnih kapaciteta. Jedan mali projekt okupio je Čatrnjane i dao im novi impuls. Riječ je o opremanju prostorija Fudbalskog kluba „Biseri“ i izgradnji društvenog doma.U okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ za opremanje klupskih prostorija i društvenog doma do sada je uloženo oko stotinu hiljada maraka. Potpomogla je Gradska uprava sa 350.000 KM.

Menadžerica društvenog centra Nataša Ristić rekla je da je Čatrnja jedna od šest mjesnih zajednica s prostora grada koje učestvuju u projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ i da su, zahvaljujući tome, uspjeli osigurati sredstva i za izletište „Naša Jablanica“.- Veoma smo zahvalni što su gradske vlasti prepoznale naš aktivizam i što su nastavile da ulažu u našu Čatrnju. Veoma je važno da ovaj stadion svakodnevno okuplja na desetine djece - rekla je Ristić.

U Čatrnji je rekonstruirana i dionica magistralnog puta koja vodi ka autoputu i novim carinskim terminalima, a u toku je i izgradnja nove fabričke hale u kojoj će se proizvoditi precizni elektronski sklopovi.Predviđa se da će Čatrnja za godinu-dvije postati važno industrijsko jezgro u Bosanskoj Gradišci.Čatrnja je od davnina multietničko naselje u kojem, osim Srba i Bošnjaka, žive i Hrvati, Poljaci i pripadnici drugih nacionalnih manjina.

Nije izostala ni podrška Gradske uprave

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Od nedjelje, 21. juna, u okviru akcije „Posjeti i osjeti Kozaru“ uvedena je nova autobuska linija od Prijedora do Kozare. Saobraća svake nedjelje od 9 sati ujutro, a povratak je u 16 sati. Tako je planirano do kraja avgusta. Cijena&nbsp; karte u jednom pravcu iznosi tri, dok je povratna karta četiri marke. Građani koji putuju nedjeljom na Kozaru oslobođeni su obaveze plaćanja ulaznice u NP „Kozara“. Direktor preduzeća „Autotransport“ Prijedor Mićo Rokvić je rekao da će turistička agencija koja posluje u sastavu ovog preduzeća imati od danas i novi turistički aranžman vezan za Kozaru.

Direktor NP „Kozara“ Dragan Romčević ističe da se nada da će ova autobuska linija zaživjeti, a kasnije prerasti i u komercijalnu.- Nacionalni park neće naplaćivati ulaz ovim putnicima i to je još jedna pogodnost koju nudimo, u vremenu kada je sve uzdrmano epidemijom virusa korona – naglasio je Romčević.Nacionalni park „Kozara“ unazad nekoliko vikenda ima od 3. 500 do 4. 000 posjetilaca, a prema njegovim riječima, trećina posjetilaca dolazi novoizgrađenim putem Mrakovica-Podgraci, na kojem, također, postoji naplatno mjesto za ulaz u park.

Direktorica Turističke organizacije grada Prijedora Amira Ganić ističe da je akcija pokrenuta s ciljem ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 u turističkom sektoru.- Osim turističke organizacije, „Autotransporta“ i Nacionalnog parka u akciji učestvuje i PD „Klekovača“. Organizirana je i nagradna igra na Facebook-stranici PD „Klekovača“, gdje je osam najsretnijih učesnika dobilo mogućnost da sa po još dvije osobe provede vikend na Kozari, uz osiguran smještaj, hranu i planinarske rute – rekla je Ganić.

Tokom nedjelje bez plaćanja ulaznice u Nacionalni park

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Na ugljevičkim bazenima, koji posluju u sastavu Javne ustanove Sportsko-rekreativni centar „Rudar“, tokom proteklog vikenda boravilo je dnevno od 250 do 300 kupača, među kojima je najviše osnovaca i srednjoškolaca, kaže Dragomir Tomić, zadužen za poštovanje svih neophodnih mjera koje nalaže pandemija koronavirusa, u smislu fizičke distance i neophodne udaljenosti ležaljki i suncobrana.- Svi neophodni propisi se poštuju, kao što su odstojanje i dezinfekcija ruku. Kupači imaju na raspolaganju tri bazena, tuševe, igrališta za odbojku na pijesku, košarku i teniski teren. Od 10. jula organizirat ćemo i petnaestodnevnu školu plivanja - kaže Tomić.Dnevna karta za korištenje bazena košta tri KM, dok je za djecu uzrasta do deset godina ulaz na bazene besplatan. Sezonska karta košta 50 KM, ležaljke i suncobrani po dvije KM, korištenje teniskog terena pet KM po satu. Popodnevna karta za bazene košta 1,5 KM.

Dnevna karta za korištenje bazena košta tri KM

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić iz Voljevice kod Bratunca na svom imanju od 10 dunuma, prije dvije godine zasadili su 4.000 sadnica borovnice, američke sorte „duk“. 
Za sadnice, koje su kupovali po cijeni od sedam maraka, sistem navodnjavanja i ostalo uređenje plantaže uložili su 80.000 maraka i jedini su proizvođači ovog voća u Podrinju i šire.

- Borovnice, kao i svaka kulturna biljka zahtijevaju mnogo posla i radne snage, što je na ovim prostorima glavni problem, a posebno u jeku berbe, kada plod treba ubrati na vrijeme. I uz dobru dnevnicu, teško je naći berače i potrefiti lijepo vrijeme za berbu - jada se Nazif.&nbsp;

Iako je malo otkupljivača u BiH, kaže da s plasmanom svojih proizvoda nema problema, ali je cijena niska i teško može da pokrije sve troškove, a nema pravo na podsticajna sredstva od Vlade Republike Srpske.

- Ovogodišnji rod je dobar i kvalitetan te očekujem berbu od 1.500 kilograma. Firma iz Visokog, jedina je koja u BiH otkupljuje ovu sortu borovnice i na plantaži plaća četiri marke po kilogramu. Dobro je što nemam troškova oko prijevoza proizvoda do kupca-naglašava Čivić.&nbsp;

Nažalost, kaže malo je zainteresiranih za proizvodnju ove sorte borovnice u Podrinju i šire, jer mnogi ne mogu priuštiti sredstva za formiranje plantaža.
&nbsp;Da ih ima više mogli bi se udružiti, steći pravo na podsticaj i aplicirati za donaciju za protivgradnu zaštitu, kao što su mreže, koje su neophodne na plantažama.

Iako je malo otkupljivača u BiH, kažu da s plasmanom svojih proizvoda nemaju problema

Prije dvije godine zasadili su 4.000 sadnica

Jasmina i Nazif Čivić u plantažu borovnica uložili 80.000 KM, a kilogram prodaju po četiri KM

Ako vremenske prilike budu povoljne, berba ranih sorti maline u srebreničkoj regiji, koja obuhvata općine Bratunac, Miliće i Srebrenicu, počinje za petnaestak dana.

I pored najave da će otkupna cijena maline za pola marke biti veća od prošlogodišnje, proizvođači, ni ove sezone ne mogu računati na dobru <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/576842/tri-penzije-ili-dvije-place-treba-izdvojiti-za-10-metara-drva">zaradu</a>, jer je rod na mnogim plantažama znatno slabiji od prošlogodišnjeg.&nbsp; Predsjednik Udruženja malinara srebreničke regije “Vilamet” Ljubiša Alempić kaže da zasadi nisu u dobrom stanju, naglašavajući da je na području ove regije ovih dana gotovo nemoguće vidjeti malinjak u punom rodu.

- Sezona nije obećavajuća. Rod će sigurno podbaciti u odnosu na posljednje dvije godine, s tim da očekujemo skok otkupne cijene. Za sada postoje naznake da će pojedini hladnjačari kilogram maline plaćati oko tri marke plus poticaj. I ako bude tako, zarada će zbog umanjenog roda, porasta troškova proizvodnje i prijevoza biti minimalna - smatra Alempić.

Kaže da je nedostatak radne snage u jeku berbe ozbiljan problem s kojim se suočavaju ovdašnji, ali i svi bh. malinari.&nbsp; - Mnoge porodice otišle su u inozemstvo i malo je ljudi na čiji angažman možemo računati tokom berbe. Berači koji su ostali i koji su spremni da rade zahtijevaju znatno veće dnevnice. Prosječna dnevnica prije dvije godine bila je 30, a sada berači traže i 50 maraka, plus hranu i prijevoz do plantaža - kaže Alempić.

Rod će sigurno podbaciti u odnosu na posljednje dvije godine s tim da  očekuju skok otkupne cijene

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Da bi se snabdjeli za zimu sa 10 metara ogrjevnog drveta penzioneri u <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/575761/ulice-prepune-setaca-i-turista">Bosanskoj Gradišci</a> moraju izdvojiti u prosjeku tri penzije, a radnici dvije čitave plaće. Metar bukovog, grabovog ili hrastovog drveta je oko 80 maraka, a sa rezanjem i cijepanjem dolazi se do cifre od 100 KM za metar.

Ratko Novković, uprkos činjenici da ima solidnu penziju kaže da je teško odvojiti 1.000 maraka za ogrjevno drvo.&nbsp; - Deset metara je minimum. Evo ljudi lože i u junu, ne loži se samo u julu i augustu. Klima se promijenila pa treba nabaviti i 15 metara drveta ili se dogrijavati strujom. A gdje je zimnica, gdje su lijekovi hrana i odjeća? Nečega se moramo odreći da bismo kupili veću količinu drveta. Kad je hladno ja idem u šetnju, zdravije je - kaže Novković.

Dejan Knežević i Predrag Jugović bave se uslužnim rezanjem drva. Dnevno srežu i po 50 metara drveta. Priznaju da u posljednje vrijeme sve više režu meko drvo.
- Ljudi sve manje kupuju bukovo, hrastovo ili grabovo drvo, skupo je. Sve češće režemo vrbu, topolu ili jošiku - rekao je Knežević.

Sve više potrošača opredjeljuje se za nabavku jeftinijih drva pa čak i onih izvađenih iz korita rijeke Save. Kad se prosuše mogu zagrijati jednu prostoriju, a cijena im je tri puta manja.&nbsp; - Spretniji ljudi koji imaju čamce mogu svaki put kad Sava nadolazi nabaviti po nekoliko metara, uglavnom vrbovine. Dosta ljudi pored Save se grije na taj način – istakao je Enes Fišeković, mještanin naselja pored samog keja.

Penzionerima je data mogućnost nabavke drveta na plaćanje u šest mjesečnih rata od lokalne šumarije. Ostali se snalaze na razne načine, čini se da je važnija količina od kvaliteta i kaloričnosti.

Metar bukovog grabovog ili hrastovog drveta je oko 80 maraka, a s rezanjem i cijepanjem dolazi se do cifre od 100 KM za metar

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Iako je i danas u Trebinju zabilježen jedan slučaj novooboljelog od koronavirusa, stanovnike, ali i turiste grada podno Leotara, izgleda da to mnogo ne brine.Ulice su pune šetača, pijaca pod platanima kupaca, a bašte kafića prepune gostiju. Iako je tradicionalna motorijada zvanično otkazana, i nije bilo organiziranog druženja niti svirke, bajkeri su ipak došli na svoju omiljenu destinaciju, da ako ništa drugo, da bar popiju kafu pod platanima.

Otkazana tradicionalna motorijada

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti Centra srednjih škola iz Trebinja prodefilirali su danas ulicama grada od Trga slobode, gdje su položili cvijeće na Spomenik oslobodiocima u Prvom svjetskom ratu, do škole, čime su zvanično završili srednjoškolsko obrazovanje. Svečanu povorku predvodili su đaci generacije u četverogodišnjem i trogodišnjem školovanju Lazar Ilić i Aćim Šarenac.Kako kaže Ilić, maturom je završen samo jedan period u životu, a titular đaka generacije je podstrek za dalje. - To je samo jedna laskava titula koja ne donosi previše beneficija, ali prija kad vas neko pohvali i kaže da ste na pravom putu. Ona vas na taj način gura naprijed prema novim uspjesima - istakao je Ilić, koji planira upisati Medicinski fakultet.

Svečanu povorku predvodili učenici generacije

Maturanti slave kraj školovanja

Kada je kao petogodišnjak s majkom i sestrom protjeran iz Srebrenice, Irvin Mujičić (32) ni sanjao nije da će jednog dana, nakon školovanja, napustiti dobar posao pri Ujedinjenim narodima i vratiti se u rodni grad.&nbsp;

Vlastitim sredstvima obnovio je roditeljsku kuću u gradu i smjestio 12 ležajeva za turiste. Brzo je odlučio da se bavi seoskim turizmom. Osnovao je Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“ i zasukao rukave. Kaže da je obišao sva srebrenička sela, upoznao ljude i njihove običaje. Nije poznavao nijedno selo te je imao problema prilikom obilaska. Bilo je lutanja i ulaska u minska polja.

- Registrirao sam sva za turiste privlačna sela i kuće, gdje će oni biti smješteni i posao je krenuo. Samo u prošloj godini ovdašnja sela posjetilo je 4.000 turista iz Italije, Austrije, Španije, Francuske i drugih evropskih zemalja - kazuje Mujičić. Velika zainteresiranost za seoski turizam, Mujičiću su dali ideju za gradnjom etno-sela. U Lipovcu, dvadesetak kilometara od Srebrenice, pored rijeke Jadar, kupio je sedam dunuma zemlje. Na polovini te parcele trenutno pravi pet kućica po stilu „osačanskih neimara“.

- Na betonskom coklu bit će postavljeni zidovi od borovih oblica, a objekti će biti pokriveni plavom pločom, koju je nabavio iz obližnjeg majdana. Pored kućica bit će izgrađen i mlin na rijeci Jadar – ističe Mujičić.Prema njegovim riječima, turisti ne traže komfor i udobnost, niti biraju hranu.- Vole jesti za sinijom i svi iz jedne ćase srkati čorbu i grah te iz tepsije jesti pitu. Kada je u pitanju prenoćište, ni tu nisu probirljivi. Njih interesiraju naši običaji, hrana i druženja. Posebno ih zanimaju pećine, gdje su se srebrenički Bošnjaci mjesecima skrivali u julu 1995. godine, i tamo najduže borave. Rado pomažu povratnicima u poljoprivrednim i drugim poslovima i od njih kupuju proizvode i rukotvorine – naglašava Mujičić.

- Uz potrebne sadržaje, etno-selo će imati i ergelu, jer pored tri konja namjerava povećati broj jahačkih grla. Do tada će turisti imati na raspolaganju konje Emina Bektića iz Jasenove – riječi su Mujičića.

Osnovao Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“

Mujičić: Objekti će biti pokriveni plavom pločom

Zasukao rukave i gradi etno-selo

U Banjsko–rekreativnom centru „Dvorovi“ kod Bijeljine danas su otvoreni bazeni, čime je ozvaničen početak ovogodišnje sezone kupanja. Iako je prvi dan za kupače besplatan, nije bilo puno onih koji su osvježenje potražili na bazenima i pod tuševima s toplom termomineralnom vodom.Milorad Zekić, direktor Banje „Dvorovi“, kaže da na površini od dva hektara, koliko zauzima ovaj sportsko–rekreativni kompleks, postoje četiri bazena, ukupne površine oko 2.500 kvadratnih metara.- Za bazene koristimo termomineralnu hlorisanu vodu. Sigurnost kupača je zagarantovana, jer ćemo koristiti puno više spasilaca na bazenima i više radnika koji će upozoravati kupače na poštovanje fizičke distance. Zdravlje kupača nam je najvažnije - ističe Zekić.U toku je i renoviranje i opremanje zatvorenog bazena u okviru banjskog kompleksa. Što se tiče cijena karata, one su nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu, pet KM za odrasle, tri za djecu, dok posjetioci u popodnevnim satima plaćaju četiri marke. Bazeni će raditi svakim danom od 10 do 19 sati.

Više radnika će upozoravati na poštovanje fizičke distance

Danas nije bilo puno onih koji su potražili osvježenje

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Istinska oaza ljepote i mira

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić u plantažu borovnica uložili 80.000 KM, a kilogram prodaju po četiri KM

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti slave kraj školovanja

Zasukao rukave i gradi etno-selo

Počela sezona kupanja, prvi dan besplatno

Republika Srpska

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Istinska oaza ljepote i mira

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić u plantažu borovnica uložili 80.000 KM, a kilogram prodaju po četiri KM

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti slave kraj školovanja

Zasukao rukave i gradi etno-selo

Počela sezona kupanja, prvi dan besplatno