U okviru programa „Podrška poslodavcima i samostalnim preduzetnicima na području grada Trebinja“, u Gradskoj upravi potpisano je 15 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava privrednicima za direktno otvaranje novih radnih mjesta u privrednim društvima i kod samostalnih preduzetnika s područja grada. Program je namijenjen privrednim društvima koja zapošljavaju do 20 osoba, a sredstva u vrijednosti od 75.000 KM osigurao je Grad Trebinje, dok će poslodavcima biti doznačeno do 6.000 KM po zaposlenom radniku.Prema riječima Mirka Ćurića, gradonačelnika, potpisivanje ugovora s poslodavcima je kasnilo zbog pandemije koronavirusa, ali će svi programi koji se odnose na nova zapošljavanja biti ispoštovani u narednom periodu.- Mi ćemo do kraja godine pokrenuti i nove programe, kroz koje će više naših sugrađana dobiti posao. Ograničili smo iznos sredstava za srednju, višu i visoku stručnu spremu. Takođe, obavezali smo poslodavce da minimalnu plaću za srednju stručnu spremu moraju isplatiti u iznosu od 600 KM, za višu 700 i visoku 800 maraka - istakao je Ćurić.

Grad osigurao 75.000 maraka

Dodjela nepovratnih sredstava

Bijeljinski prerađivači voća i povrće ove godine nisu uspjeli otkupiti planirane količine jagoda za proizvodnju marmelada, džemova i voćnih sokova. Branislav Tomić, tehnolog u „Spektar drinku“, kaže da je ovo preduzeće planiralo otkupiti 25 do 30 tona jagoda od domaćih proizvođača, ali su do sada otkupili svega oko pet tona.- Ostatak neophodne sirovine moramo uvesti iz Grčke. Ranije smo jagode otkupljivali po cijeni od 1,20 do 1,50 KM za kilogram. Ove godine nudili smo i po dvije KM za kilogram, ali nismo uspjeli osigurati sirovinu za preradu. Evidentno je da Semberiji nedostaju zasadi jagode, kojih je nekada bilo puno više. Proizvođači su se orijentisali na druge kulture. U podmajevičkom kraju, Čeliću i Koraju, ima jagoda, ali su proizvođači orijentisani na plasteničku proizvodnju i na prodaju na pijaci - kaže Tomić.

Ističe da industrijskih jagoda nema dovoljno ni na području Srbije.&nbsp; - Konzumne jagode iz Čelića plasirane su, uglavnom, na banjalučko tržište. Mi se u narednom periodu, sredinom juna, pripremamo za preradu kupusa. Do kraja juna počet ćemo otkupljivati i prerađivati višnje, a nakon toga uslijedit će otkup šljiva. U ovim istočnim krajevima ima šljiva, dok je na zapadnokrajiškom području ovo voće oštetio mraz, tako da će i šljive biti nešto skuplje. Puno se proizvodi konzumna jagoda, dok se na industrijsku preradu malo ko želi orijentisati – naglašava Tomić.

Do sada otkupljeno samo pet tona

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Na Starom mostu, koji spaja Zvornik i Mali Zvornik, počelo je skidanje skela nakon završetka radova na farbanju ove građevine, što je samo dio radova na kompletnoj rekonstrukciji koji su vrijedni 1.680.000 KM.&nbsp; Miroslav Lazarević, direktor zvorničke „Enikon-gradnje“, koja izvodi radove na mostu, kaže da sada planiraju postaviti „kocke“ kako bi bio vraćen autentičan izgled.- Nakon pjeskarenja i farbanja u nekoliko slojeva skida se skela i prelazi na radove na tzv. gazećem sloju. U narednih četrdesetak dana očekuje nas postavljanje kocke, a površina je negdje oko 1.400 kvadrata. Na taj način će biti očuvan autentičan izgled ove građevine – rekao je Lazarević i dodao da će nakon toga uslijediti radovi na postavljanju javne i dekoratvine rasvjete, nakon čega će rekonstrukciji biti završena u potpunosti.Za radove na rekonstrukciji mosta Vlada Srbije je kroz donaciju izdvojila 600.000 eura.

Za radove Vlada Srbije izdvojila 600.00 eura

Okončano farbanje, slijedi postavljanje „kocke“

Vraćanje autentičnog izgleda

Od početka ovogodišnje aktivne protivgradne sezone u gradonosne oblake ispaljeno je 312 raketa. Strijelci „Protivgradne preventive RS“ bili su na visini zadatka, pa su izbjegnute štete od eventualnog grada. Radari su neprestano uključeni, meteorolozi budno prate razvoj vremena u region a strijelci na terenu imaju pune ruke posla.

- Od početka sezone, 15. aprila, imali smo osam dana sa dejstvima i četiri dana radarskog osmatranja. U gradonosne oblake smo ispalili 312 raketa i do sada nije bilo znatnije štete na terenu. Dejstvovali smo sa automatskim lanserima klasičnim stanicama sa strijelcima i uz to prizemnim generatorima - rekao je mr Tihomir Dejanović, direktor Protivgradne preventive RS. U posljednjoj akciji ispaljeno je 29 raketa na području Prijedora, Bosanske Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Bijeljine.

U&nbsp; sistemu protivgradne preventive nalazi se 30 lokalnih zajednica, a od ove sezone su i općine Bosanski Novi, Krupa na Uni i Bosanska Kostajnica.- Na branjenom području od 1,1 miliona hektara raspoređeno je 200 klasičnih lansera, 35 prizemnih generatora i 58 automatskih lansera.Za ovu sezonu nabavljeno je 2.565 protivgradnih raketa što je dovoljno – ističe Dejanović.

Za ovu sezonu nabavljeno je 2.565 protivgradnih raketa

Dejanović: Radari su neprestano uključeni

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Mala, ali uigrana ekipa Turističke organizacije (TO) Bosanska Gradiška, odlučno je krenula u realizaciju nekoliko projekata koji bi trebali snažnije pokrenuti turizam u gradu. Miloš Vujinić, direktor TO, kaže da je u toku izrada turističke signalizacije koja će se odvijati u nekoliko faza.

- Završena je sva dokumentacija. Radit ćemo u fazama, uz podršku Ministarstva trgovine i turizma, vlastitim sredstvima i projektima prekogranične saradnje. Nadamo se da ćemo veoma brzo turističkom signalizacijom pokriti cjelokupno gradsko područje - rekao je Vujinić.Afirmacija domaće proizvodnje shvaćena je u turističkoj ponudi kao imperativ. Jedan od projekata je „Kuća Lijevča i Potkozarja“, koja će nuditi najkvalitetnije domaće proizvode, provjerene s aspekta zdravstvene ispravnosti.

- Oslonit ćemo se na dva udruženja zdrave hrane i na „Gradsku tržnicu“. Želimo da turistima i potrošačima uopšte ponudimo izobilje organske i zdrave hrane - rekao je Vujinić.U TO su uvjereni da Bosanska Gradiška ima šta ponuditi. Historija i tradicija ovoga kraja još od prahistorije su veoma zanimljive. Arheologija je značajan aspekt, Zavičajni muzej je, također, turistički adut, a tu su i brojna arheološka nalazišta.

- Adut nam je i agroturizam, koji je u ekspanziji u Lijevče polju i Potkozarju. Posebno je zanimljiv pješački ili planinarski turizam. Potkozarje i Kozara su vrlo bogati šumama i stazama - kazao je Vujinić.&nbsp; I rijeka Sava je veliki adut, ali neiskorišten. U planu je i kapitalni projekt izgradnje gradskog kupališta. Bosanskoj Gradišci u turističkom smislu nedostaje hotel s najmanje četiri zvjezdice.I promocija grada&nbsp;se mora dići na viši nivo, smatraju u TO.

Jedan od projekata je „Kuća Lijevča i Potkozarja“

Zaposlenici Turističke organizacije uigrana ekipa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Na imanju Čedomira Radovanovića (35), magistra informatike, zaposlenog u bijeljinskom Domu zdravlja, berba jagoda privodi se kraju. Uskoro će početi i berba trešanja. Kaže da se i on i ostali proizvođači jagoda u Semberiji već treću godinu suočavaju s hladnim i kišovitim majem.- Štete ima u jagodnjaku, zbog truleži, ali ima i dobrog roda. Ove godine ćemo imati i prvi rod trešanja. Štetu su izazvali martovski mrazevi. Jagode imamo na površini od pet dunuma, trešnje, italijanske i češke sorte, uzgajamo na hektar površine – ističe Radovanović.

Naglašava da je radna snaga značajna stavka u jagodnjaku, tako da kilogram branja košta od 50 do 60 feninga. Berači jagoda kod Radovanovića zarade solidne dnevnice od 40 do 45 KM. - Jagode prodajemo po cijeni od tri KM za kilogram i ta cijena se ne mijenja od početka do kraja berbe. U optimalnim uvjetima s pola hektara može se ubrati oko 10 tona jagoda – riječi su Radovanovića.Planira da proširi jagodnjak sa 20.000 na 30.000 sadnica, tako da bi već u narednoj godini mogao imati rod od 15 tona.Naglašava da se na njivi, u vrijeme sezone branja voća, radi od jutra do mraka. Slatki plodovi mukotrpnog rada na kraju, ipak, njemu i njegovoj porodici donose rezultat i pristojnu zaradu.

Štetu su izazvali martovski mrazevi

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

U vrijeme pandemije koronavirusa proizvodi za dezinfekciju ruku su najtraženiji proizvod pa su u ljubinjskom „Ljbilju“ odlučili da i oni naprave antiseptik, koristeći prirodne supstance. Prema riječima Slobodanke Dangubić, predstavnika „Ljbilja“ Ljubinje, mogućnosti ljekovitog bilja su neiscrpne pa su svoju proizvodnju proširili i prilagodili novonastaloj situaciji.

- Nije trebalo puno vremena da proizvedemo sredstva za dezinfekciju, jer je odranije bilo poznato i dokazano da eterična ulja imaju dezinfekciona svojstva, a hidrolati njegujuća - istakla je Dangubić i dodala da mogućnosti i ideja ima puno pa se ovdje, osim plantaža, rasadnika i destilacije ljekovitog bilja, proizvodi više od 250 gotovih proizvoda. Naglašava da su svoju proizvodnju certificirali, od proizvodnje sadnog materijala, plantaža, vlastitih i kooperantskih, pa do sakupljača ljekovitog bilja.

U „Ljbilju“ proširuju proizvodnju

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Jak mraz koji je krajem marta pogodio regiju Birča prepolovio je prinos jagoda uzgajivačima na prostoru Zvornika. Proizvođači jagoda, zbog komplicirane procedure, nisu registrirani te su sada prepušteni sami sebi, a neki su smanjili površine pod ovom kulturom i zbog neorganiziranog sigurnog otkupa. Mirza Hajdarević iz zvorničkog naselja Đulići jagode uzgaja više od decenije, a ove godine je, kako kaže, zbog mraza u nevrijeme ostao bez polovine planiranog prinosa. Hajdarević jagode uzgaja na oko tri dunuma površine.

- Ove godine smo očekivali prihod od oko četiri tone jagoda iz našeg jagodnjaka, nažalost, ako uspijemo ubrati i tonu i po, možemo biti sretni jer je mraz bio u najgorem mogućem trenutku – kazuje Hajdarević i dodaje da je jak mraz bio u momentu kada je prva „tura“ jagoda bila u punom cvatu te je to jedan od razloga zašto jagode ove sezone kasne, ali i razlog njihove visoke cijene.

Uzgojem jagoda ranije se bavio i Ilijaz Miralemović, koji je obrađivao oko dva dunuma.- Bila je to industrijska jagoda koju smo prve godine isporučivali mljekari u Gradačcu za pravljenje voćnog jogurta, tako smo otplatili uloženi repromaterijal i sadnice koje smo od njih dobili, a kada se sezona završila, tada smo nešto i zaradili. Sljedeće godine „Zott“ se povukao iz Gradačca, a otkup je stao. Iako je situacija bila nezavidna, svu ubranu jagodu uspjeli smo plasirati svojim prijateljima i poznanicima, a ponešto i manjim trgovcima. Nakon tri uspješne sezone, broj zainteresiranih berača smanjen je zbog odlaska u Njemačku pa smo jagodnjak smanjili na parcelu za vlastite potrebe, ali je mraz oštetio i te površine – ističe Miralemović.

U Gradskoj upravi u Zvorniku kaže da oni daju podsticaje za nove zasade jagodičastog voća i da proizvođači ne moraju biti registrirani da bi ostvarili pomoć.&nbsp;- Po dunumu novog zasada dajemo 500 KM – rekao nam je Darko Stefanović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u GU Zvornik.

Zbog mraza ostao bez polovine planiranog prinosa

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Radnici zvorničkog Komunalnog preduzeća privode kraju radove na uređenju podloge i ograde na gradskom parkiću u centru, čime će projekt njegove kompletne rekonstrukcije biti završen. Dvadesetak metara dalje, također su u završnoj fazi radovi na uređenju platoa ispred Muzičke i Osnovne škole, koji će ujedno biti i otvoreni amfiteatar, a za ovaj projekt novac su zajedno izdvojili Gradska uprava i Ambasada Bugarske u BiH.

- Uređenje parka je finansirano iz projekta u kome smo učestvovali, ali smo mi izdvojili dodatna sredstva za postavljanje ograde i behaton kocki u jednom dijelu parkića, a ostalo je još da se urade manje zelene površine. Time će naši sugrađani konačno imati još jedan lijep kutak gdje će sa svojim mališanima moći provoditi vrijeme – rekao je Bojan Ivanović, zamjenik gradonačelnika Zvornika. Naglašava da su pri kraju radovi i na platou ispred Muzičke i Osnovne škole.- Tu je ostalo da se uradi krovna konstrukcija, koja će uskoro stići, te elektroradovi. Zahvaljujemo još jednom Ambasadi Bugarske u BiH, koja nam je u realizaciji ovog projekta pomogla sa 50.000 KM – istakao je Ivanović. Gradsko jezgro će završetkom ovih radova dobiti mnogo ljepši izgled.

Ambasada Bugarske izdvojila 50.000 KM

Uređenje parka i novog platoa

Zahvaljujući podršci Gradske uprave Bosanska Gradiška i Razvojne agencije RAGA, Komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ kupilo je opremu i sredstva za rad u vrijednosti od 100.000 KM. Gradonačelnik Zoran Adžić rekao je da je iz gradske kase u protekle tri i po godine u ovo preduzeće uloženo blizu milion maraka. Razvojna agencija RAGA aplicirala je kod Fonda za zaštitu životne sredine za projekt nabavke opreme u visini od 100.000 KM. Projekt je upravo i realiziran.- Fond je odobrio grant od 70.000 maraka, Gradska uprava je uplatila 17.000 KM, a „Gradska čistoća“ preostalih 13.000 maraka. Tim sredstvima kupljen je kamion autopodizač za teže i veće kontejnere, deset kontejnera zapremine pet kubika, 16 plastičnih kontejnera od 1,1 kubni metar za gradsko područje i jedan rostfrajni kontejner za klaonički otpad - rekao je Adžić.Željko Bilbija, direktor KP „Gradska čistoća“, rekao je da je nabavkom novog kamiona autopodizača riješen veliki problem, jer su ti poslovi do sada rađeni vozilom starim 35 godina.

Vrijednost opreme 100.000 maraka

Novi kontejneri i kamion za odvoz smeća

U džamijama u istočnoj Hercegovini jutros je klanjan <a href="https://avaz.ba/tag/7083/bajram">bajram-namaz</a>, ali u drugačijim ulovima nego što su to džematlije navikle. Pandemija korona virusa i ovdje je poremetila mnoge navike, tako da je bajram-namz klanjan samo u u tri džamije.&nbsp; &nbsp; Čestitajući Bajram okupljenim vjernicima u Osman pašinoj džamiji u DSarom gradu u Trebinju, hafiz Sadik ef. Fazlagić je poručio da sve stečeno tokom ramazana trajne vrijednosti. 
- Muslimani širom svijeta, pa tako i Bosne i Hercegovine, danas dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska blagdana. Ramazanski bajram nam dolazi nakon trideset dana posta i odricanja od svega onoga što ga kvari od zore do zalaska sunca. Mjesec Ramazan nas je učio da su sve vrijednosti i dobrote, koje smo stekli tokom njegovog trajanja, trajne vrijednosti koje trebamo pokušati prenijeti u našu svakodnevnicu. Ramazan nas je učio da su svi ljudi jednaki pred Bogom i da se, kao takvi, jedni prema drugima trebamo i ophoditi. U tom smislu, u svoje lično ime i u ime Izvršnog odbora Medžlisa IZ Trebinje, svim trebinjcima i trebinjkama, svim muslimanima i muslimankama, čestitam hairli i mubarek bajramske dane, da ih provedu u zdravlju i rahatluku u krugu svojih porodica, prijatelja i komšija, moleći dragog Boga da primi od nas naš post, naše namaze, naša dobra djela koja smo učinili u ovom mubarek mjesecu. Bajram Šerif mubarek olsun! - istakao je ef. Fazlagić. 
Na području MIZ Gacko bajram-namaz je klanjan u Kuli Fazlagića i Orahovici
Okupljenim vjernicima u Bajramovića džamiji u Orahovici, Bajram je čestitao Sadet ef Bilalić koji je istakao da dolaskom Bajrama i prolaskom ovog ramazana ne prestaje obaveza da se pomogne svima.
- Ramazan je iza nas, Bajram je dan radosti i veselja, ali imajmo na umu i našu porodicu, naše prijatelje i poznanike i one koji su u potrebi. Potrudimo se i učinimo da bajramske dane uljepšamo i sebi i drugima dijeleći radost zbog dočekanog Bajrama. Bajramski dan je kruna naših ibadeta, našeg odricanja i našeg stremljenja ka Božjem zadovoljstvu. Međutim, s prolaskom ramazana ne prolaze naše obaveze, niti naš rad za boljitak svih. Stoga ustrajmo u izgradnji sebe, svoje zajednice i svoga društva. Ustrajmo u dobru, jer je to pravi put! Bajram šerif Mubarek Olsun - naglasio je ef. Bilalić. 
Na području Nevesinja bajram-namaz klanjan je u Krusevljanima, Kljuni, Presjeci, Bijenjim, Sopilji i Carevo džamiji u Nevesinju.
Mehmed ef. Čopelj, glavni imama MIZ Nevesinje, koji je predvodio bajram-namaz u Carevoj džamiji u Nevesinju, naveo je da bajramske dane treba provesti dostojanstveno.
- Draga braćo, zamolimo dragog Allaha da nam primi naš post, naše ibadete naše dove da nam oprosti naše grijehe. Ove radosne dane provedimo dostojanstveno onako kako to priliči vjerniku. Podijelimo svoju radost sa svojom porodicom, rodbinom, komšijama jer time ućvršćujmo svoju vezu sa njima. Bajramujmo darivanjem ugroženim kategorijama u društvu. Obiđimo mezarja naših umrlih učeci im dovu jer oni se raduju takvim našim posjetama. Bajram Šerif Mubarek Olsun - poželio je ef Čopelj.

Bajram-namaz u istočnoj Hercegovini klanjan u tri džamije

Bajram-namaz klanjan u tri džamije u istočnoj Hercegovini

Na bijeljinskoj Kvantaškoj pijaci, koja posluje u okviru preduzeća „Grad“, ponuda povrća i voća za ovaj dio godine je uobičajena, moglo bi se reći i zadovoljavajuća. Međutim, kupaca ima nešto više u ranim jutarnjim satima, da bi već u prvim prijepodnevnim satima promet bio sveden na minimum. Nema ni kupaca iz Sarajeva i drugih gradova u FBiH, koji su nekada čekali u redu s kamionima na utovar.Prodavači povrća i voća kažu da u dvadesetak godina rada Kvantaške pijace ne pamte lošiju godinu kada je promet robe u pitanju.Radiša Despotović iz Crnjelova proizveo je odličan mladi krompir. Nudi ga po cijeni od 1,10 feninga za kilogram.

- Proizvodim još paradjz, lubenice, papriku rogu – kaže Despotović.Od domaćeg semberskog povrća na Kvantaškoj pijaci može se kupiti rani krastavac po cijeni od 1,5 KM za kilogram, rani kupus, koji košta 25 feninga po kilogramu, tikvice, mladi luk.- Promet je slab, jer nema svadbi i veselja, restorani kupuju minimalne količine voća i povrća – ističe Despotović.Na pijaci se mogu nabaviti kvalitetne jagode iz Čelića i Koraja za tri KM po kilogramu, trešnje iz Srbije, paradajz iz Makedonije, hercegovački krompir po cijeni od 1,10 KM za kilogram.

Prodavači kažu da ne pamte lošiju godinu

Jagode iz Čelića, trešnje iz Srbije

Polaganjem vijenaca na gradskom spomeniku te prijemima za strijelce Protivgradne zaštite, novinare i učenike, u Zvorniku je skromno obilježen Dan grada.Prema riječima gradonačelnika Zvornika Zorana Stevanovića, zbog pandemije koronavirusa i poštovanja mjera zaštite protiv širenja virusa odlučili su se za skromno obilježavanje ovog važnog datuma.- Dan grada ove godine neće biti propraćen brojnim manifestacijama, niti većim okupljanjem građana kao prethodnih godina, a sve zbog pandemije koronavirusa. Organizirali smo samo prijeme, što je tradicija već nekoliko godina – rekao je Stevanović. Zvornik se u pisanim dokumentima koji su pronađeni u Državnom arhivu u Dubrovniku prvi put spominje 21. maja 1410. godine, tako da ove godine obilježava 610 godina postojanja.

Neće biti većih okupljanja građana

Ove godine bez manifestacija

U Bijeljini je potvrđen još jedan slučaj zaraze koronavirusom, čime je broj inficiranih u Semberiji povećan na 14. Svi oni s kojima je zaražena osoba bila u kontaktu već su testirani i očekuju se rezultati.- Pacijent je srednje životne dobi, s jednostranom upalom pluća. Nakon što je primljen u „karantin 1“, u kojem je bio izoliran, započeli smo terapiju, a po dolasku pozitivnog rezultata testa, pacijent je smješten u „karantin 2“. Njegovo opće stanje je dobro – rekla je Aleksandra Radojčić, infektolog.U karantinu u Domu učenika i dalje se nalaze dvije osobe. Jednoj od njih prvi retest je bio negativan, a tokom dana bit će urađen i drugi retest.

U karantinu u Domu učenika nalaze se dvije osobe

Novi slučaj zaraze koronavirusom

Koronavirus kotorskim skeledžijama Izudinu Glaviću i Fikretu Lišinoviću donio je dosta problema. Skoro cijeli april skela je bila privezana sajlama za obale rijeke zbog zabrane kretanja. Zbog istog problema poljoprivrednici iz Kotorskog nisu mogli doći do svojih njiva na drugoj strani rijeke kako bi obavili proljetne sjetvene radove. Izudina Glavića (68), skeledžiju s dugogodišnjim iskustvom, pronašli smo besposlenog na skeli. Kaže, nema posla, poneko zatraži prijevoz traktora, freze preko rijeke.On i kolega Lišinović su od MZ Kotorsko dobili „papire“ da i u vrijeme zabrane kretanja mogu raditi na skeli. Međutim, ljudi nije bilo. Sada je stanje bolje pa je putnika i vozila na skeli više, ali je nivo rijeke Bosne nizak pa jedva stignu na drugu obalu.

Sada je stanje bolje pa je putnika i vozila na skeli više

Glavić: Poneko zatraži prijevoz traktora, freze

Posla nema, nizak nivo Bosne

Suad Huremović (44) i njegov brat Senaid prije pet godina počeli su se baviti uzgojem ljekovitog bilja smilja u Janji. Smilje trenutno uzgajaju na površini od sedam dunuma, ukupno 15.500 sadnica.Braća Huremović su, na neki način, pioniri u uzgoju smilja u Janji. Ono što je karakteristično za krševitu Hercegovinu Huremovići su hrabro i znalački započeli u semberskoj ravnici.

- Brat puno putuje. Posmatrao je plantaže smilja u Hercegovini, gdje je smilju i prirodno stanište. Izuzetno dobro se pokazalo i na ovom našem području. U međuvremenu sam i kosačicu inovirao, jer sam po zanimanju automehaničar, i prilagodio sam je za košenje smilja. Imamo sigurnog kupca u BiH – rekao je Suad.Kako kaže, po dunumu treba investirati od 2.500 do 3.000 KM. Sve zavisi od gustine redova i načina sadnje. Jedna sadnica koštala ih je oko 20 feninga, kada su ih svojevremeno nabavljali u Mostaru, a sada proizvode vlastite.

Ove godine pandemija koronavirusa usporila je radove, jer su Huremovići izbjegavali okupljati više radnika na njivi. Ipak, uspjeli su osloboditi smilje od trave i korova. Od uzgoja ljekovitog bilja braća Huremović očekuju solidan prihod. Ovo im dođe kao dopunska djelatnost na naslijeđenom očevom imanju.Osim smilja, razmišljali su da zasade i slatki pelin.

Ove godine pandemija je usporila radove, jer su izbjegavali da okupljaju više radnika na njivi

Suad Huremović: Imamo sigurnog kupca u BiH

Dodjela nepovratnih sredstava

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Vraćanje autentičnog izgleda

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Uređenje parka i novog platoa

Novi kontejneri i kamion za odvoz smeća

Bajram-namaz klanjan u tri džamije u istočnoj Hercegovini

Jagode iz Čelića, trešnje iz Srbije

Ove godine bez manifestacija

Novi slučaj zaraze koronavirusom

Posla nema, nizak nivo Bosne

Kad može uspijevati u krševitoj Hercegovini, može i na ravnici

Republika Srpska

Dodjela nepovratnih sredstava

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Vraćanje autentičnog izgleda

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Uređenje parka i novog platoa

Novi kontejneri i kamion za odvoz smeća

Bajram-namaz klanjan u tri džamije u istočnoj Hercegovini

Jagode iz Čelića, trešnje iz Srbije

Ove godine bez manifestacija

Novi slučaj zaraze koronavirusom

Posla nema, nizak nivo Bosne

Kad može uspijevati u krševitoj Hercegovini, može i na ravnici