Bijeljinska Agencija „Alfa“, koja se bavi prodajom nekretnina, nedavno je oglasila prodaju, ni manje, ni više, već etno – sela u Ugljeviku. Kompleks se sastoji od pet moderno izgrađenih i luksuznim namještajem opremljenih objekata, ukupne površine oko 400 metara kvadratnih, sa bazenom, kaminima u objektima i drugim neophodnim sadržajima.Prvobitna cijena etno – sela iznosila je 400.000 eura, ali se vlasnik u međuvremenu predomislio i cijenu snizio za cijelih 100.000 eura, tako da se sada može kupiti za 300.000 eura.Međutim, to nije jedini neobični oglas u ovoj agenciji. Slavka Đokić, agent za prodaju nekretnina, kaže da vlasnik jedne kuće u Majevičkoj ulici u Bijeljini za svoju nekretninu traži 450.000 eura. Kupac se još uvijek nije javio.- Pandemija koronavirusa značajno je usporila potražnju za nekretninama. Kao da je sve stalo. Ponekad se jave zainteresirani za manje, jednosobne stanove i garsonjere, ali, takvih stanova obično i nema u ponudi - kaže Đokić. Zanimljiv podatak je da se u širem gradskom jezgru Bijeljine trenutno grade poslovno – stambeni objekti na petnaestak lokacija. Investitori su uvjereni da će svi stanovi, kada ih oni izgrade, biti brzo i prodati.

Vlasnik jedne kuće u Majevičkoj ulici u Bijeljini za svoju nekretninu traži 450.000 eura

Etno-selo ukupne površine oko 400 metara kvadratnih

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Na imanju Radomira Stojanovića, u semberskom selu Ljeljenča, počela je berba ruske džanarike (rezdelije), sorte “krimska žuta”, koja vodi porijeklo iz Rusije.Ovo voće je karakteristično po krupnim žutim plodovima koji rađaju skoro svake godine, sa manjim ili većim prinosom, a njen sok je neutralan, te se koristi u industriji prerade voća i proizvodnji sokova.Stojanović očekuje rod od 20 do 30 tona, koliko je imao i ranijih godina prinos sa 600 stabala ruske džanarike. On će, kao i ranijih godina, određenu količinu ruske džanarike isporučiti bijeljinskom “Spektar drinku”.Branislav Tomić, tehnolog, kaže da će ove godine otkupiti svega oko 20 odsto planiranih količina u odnosu na prošlu godinu, jer imaju zalihe ovog voća u hladnjačama. Cijena je 40 feninga po kilogramu. Berači na imanju Stojanovića mogu zaraditi dnevnicu od 40 KM, uz koju im je osigurana i hrana.

Koristi se u industriji prerade voća i proizvodnji sokova

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža u Krasanpolju kod Bratunca, na lijevoj obali rijeke Drine, osim kupanja, posjetiocima nudi niz sadržaja za odmor i rekreaciju. Tu su tereni za tenis i male sportove, tobogane,&nbsp; pješčana "brda" za djecu, hlad visokih topola, skakaonice za kupače, roštiljnice, mogućnost iznajmljivanja kamp-prikolica, a najveći izazov za mlade je "Adrenalin park".

Visoke temperature posljednjih dana izmamile su veliki broj kupača, najviše mladih, ali i ostalih građana srebreničke, bratunačke općine i regiona, koji uživaju u sadržajima ovog prelijepog izletišta i osvježe se u bistrim valovima plahovite Drine.„Rajska plaža“ je uređena i sigurna za kupanje, jer su ovdje stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci, za razliku od mnogih „divljih“ plaža pored ove rijeke. Kada je u pitanju splavarenje i ribarenje, rijeka Drina nema alternativu. &nbsp;

Radi stvaranja što boljih uvjeta za posjetioce, kojih ovdje tokom dana bude po 2.000, i privlačenja što većeg broja turista, koji će češće dolaziti i duže boraviti, na ovom lijepom izletištu povećavaju se turistički sadržaji.Turistička organizacija iz Bratunca i ovdašnja ribarska, raftinška i druga udruženja, svakog ljeta ovdje organiziraju razna okupljanja i takmičenja. Nažalost, zbog epidemije koronavirusa, najmasovnija „Drinska regata“ od Bajine Bašte do Bratunca, kao i ribarska takmičenja, ovog ljeta neće biti organizirana.

Stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Zelengora je jedna od najljepših planina u BiH. Posebnu draž daju joj njene „gorske oči“ – bistra jezera, smještena u samim podnožjima njenih vrhova: Orlovačko, Kotlinačko, Štirinsko, Jugovo, Crno i Bijelo te jezera na Donjim i Gornjim barama. Ovih dana na Zelengori borave brojni planinari, turisti, izletnici i ljubitelji planina iz Gacka, Bileće, Foče, Goražda, Tjentišta, Sarajeva, Visokog i drugih krajeva naše zemlje. Na Bregoču smo zatekli izletnike iz Sarajeva Sabahetu i Džemu Imamovića, Zarku i Omera Hasanbegovića, Aliju Bajrovića te planinare iz Goražda Fahrudina Hasovića, Sulju Mašala i Mustafu Šeku. Iz Visokog je bilo troje mladih ljubitelja planina, Omer Omerbegović, Jasmina Ferhatović i Selma Šahinović. Oduševljeni su prirodnim ljepotama Zelengore, uživaju na čistom planinskom zraku te s ove planine sa sobom nose najljepše utiske.Na Zelengori kod Orlovačkog i Jugovog jezera brojni su posjetioci koji se kupaju u čistoj vodi. Oni koji vole duge maršrute putovanja, najviše putuju, dva sata hoda od Orlovačkog jezera se nalazi najveći vrh Zelengore Bregoč (2.014 m). S ovog vrha pruža se izvanredan pogled na veliki dio ove planine.Na Zelengori je ovih dana najposjećenije Orlovačko jezero.

Na ovoj planini ima nekoliko jezera

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Radetu Aleksiću, ocu Srđana Aleksića, Trebinjca koji je stradalo 1993. godine braneći sugrađanina Alena Glavovića, uručeno je priznanje Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo.Prema riječima Ibrahima Čomića, predsjednika Saveza, riječ je o najvišem priznanju koje dodjeljuju antifašisti Sarajeva povodom Dana oslobođenja ovog grada, 6. aprila – a za ukupan doprinos u razvoju antifašističke misli, najviših ljudskih i demokratskih vrijednosti.- Zbog pandemije ove godine nismo bili u mogućnosti da u Sarajevu ugostimo tog izuzetnog čovjeka i antifašistu, čovjeka kome se divimo zbog njegovog držanja i ponašanja, svega onoga što govori i što poručuje ljudima, da među nama ne smije biti razlika, pogotovo onih iz kojih potekne krv - naglasio je Čomić.

Rade Aleksić je zahvalio na priznanju istakavši da sebe smatra običnim čovjekom Trebinja, kao što vjeruje da je biti običan i svakodnevan, pri tome i prijatelj svakom čovjeku i najveća vrlina.- Srđan je dao život da zaštiti nemoćnika i kroz ono što je učinio moj sin, ja sam potpuno sazreo kao čovjek koji je prihvatio čovjeka, kao prijatelja i druga&nbsp; i bez prethodnog poznanstva – istakao je Aleksić.Delegacija Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo položila je cvijeće na spomenik palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora u gradskom parku u Trebinju te posjetila grob Srđana Aleksića.

Priznanje povodom Dana oslobođenja grada

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Ljubiša Anđelić, pisac i publicista, jedan od hroničara Trebinja, čovjek koji u svojim pričama i knjigama želi, kako sam kaže, sačuvati stari grad od zaborava, prisjetio se i početaka vaterpola u gradu, ali i BiH.&nbsp;&nbsp; - Te 1949. godine bili smo djeca&nbsp;od 15, 16 godina i vidjeli smo da se vojnici iz garnizona igraju lopte&nbsp;u vodi. Vodio ih je kapetan Stanišić, koji je bio vaterpolista „Jadrana“ iz Herceg-Novog. Nama je to bilo zanimljivo pa smo se uz odobrenje kapetana pridružili vojnicima. Bili su to neki improvizovani golovi i igrali smo fudbalskom loptom, koja bi se brzo „napila“ vode i nije bila nimalo ugodna ako te pogodi - prisjeća se Anđelić.

Dodaje da se tada igralo na mjestu današnjeg Kamenog mosta. - Na prvoj utakmici koju smo igrali protiv vojnika iz garnizona pobijedili smo, što nam je dalo motiva da nastavimo i dalje s treninzima - ističe Anđelić i dodaje da su nekoliko metara dalje od mjesta treniranja napravili start za trke plivača, ali i golove za utakmice. Osvojili su seniorsko prvenstvo BiH 1954. godine, kada su pobijedili tada čuvenu „Mladost“ iz Sarajeva&nbsp;sa 4:2.- Naši gledaoci su nas bodrili sjedeći na drvenom mostu iznad Trebišnjice. Poslije su se redale pobjede i titule jedna za drugom - navodi Anđelić.Ističe da, osim njega, nema više niko živ iz te prve generacije vaterpolista Trebinja, koja je deset puta osvajala prvenstvo BiH.

- Trebišnjica je tada, prije izgradnje hidroelektrana na Trebišnjici, bila ljeti ugodna za kupanje i plivanje, s temperaturom vode od 26 stepeni. Izgradnjom hidroelektrana temperatura vode pala je na 16 stepeni i više se nije moglo plivati i trenirati. Klub se ugasio, da bi se ponovo izgradnjom Olimpijskog bazena reaktivirao 1978. godine, ali kratko, i tako sve do sada Trebinje je bez vaterpolo kluba - naglasio je Anđelić i dodao da ga raduje činjenica da bi uskoro u ovom gradu trebao ponovo zaživjeti ovaj sport.

- Od 1951. godine u BiH nikada nije organizirano juniorsko prvenstvo u vatrepolu, tako da smo mi, praktično gledano, do danas&nbsp;prvaci BiH - kroz smijeh navodi Anđelić i dodaje da je prva seniorska titula BiH osvojena već 1954. godine. &nbsp;

Osim njega, nema više niko živ iz te prve generacije vaterpolista Trebinja, koja je deset puta osvajala prvenstvo BiH

Anđelić: Raduje ga što će ovaj sport ponovo zaživjeti u gradu

Anđelić: U Trebinju je sve počelo 1949. pobjedom protiv vojnika iz garnizona

Da humanost i solidarnost ljubitelja konja nemaju granicu, potvrdio je Mujo Hadžiosmanhafizović, vlasnik ergele iz Gradačca, koji je za ergelu Emina Bektića iz Jasenove kod Srebrenice ovih dana dopremio 300 kilograma zobi. Za prehranu konja prošle godine dopremio je šleper kukuruza.

Bektić na svom velikom imanju u Jasenovi ima 14 konja i, kako kaže, kukuruz i zob su dobrodošli za prehranu konja, jer zbog školovanja četiri kćerke nije u mogućnosti kupiti veću količinu hrane za svoje konje. - Dosta truda i novca potrošim za sakupljanje zimske hrane za konje. S jednom grupom konja povremeno radim u šumi na iznošenju drva za ogrjev, a druga grupa je na raspolaganju ljubiteljima jahanja. To su mahom mirniji konji – pojašnjava Bektić.

Kaže da je zahvaljujući Udruženju „Ljubitelja prirode“ iz Srebrenice, koje se isključivo bavi seoskim turizmom, njegovu ergelu lani posjetilo više od 500 turista iz evropskih zemalja, a najviše ih je bilo iz Italije, koji su najavili dolazak i ovog ljeta, ali su otkazali zbog pandemije koronavirusa.Da je Bektić strastveni ljubitelj konja, potvrđuje i to što je uginulog konja Putalja ukopao pored svog imanja i podigao mu spomenik.

Njegovo imanje lani je posjetilo više od 500 turista iz evropskih zemalja

Bektić: Nije u mogućnosti kupiti veću količinu hrane

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Fotografija sa ulovljenim somom, koju je 16-godišnji Jusuf Mašić iz Novog Goražda objavio na društvenim mrežama, izazvale su čestitke brojnih iskusnih ribolovaca. Junak jedne od naših ranijih priča, pored ostalog, strastveni je ribolovac, a “kapitalca” teškog oko 20 kilograma ulovio je u Međeđi kod Višegrada.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Prijatelj Hajdar mi je pomogao da ovog soma, nakon nekih pola sata borbe, izvučem na obalu. To kad je zagrizlo ko da neki kit ide prema, toliko je snažan bio. Kad smo ga dovukli kući, strina mi se uplašila, a neke su nas komšije zezale da je janje u pitanju. Sad je u zamrzivaču – kaže nam Mašić.Ribolovom se pokušavao baviti i kao dijete, kada je od kuće bježao u lov na “pliske”, a roditelji ga grdili jer su se plašili da ne upadne u Drinu. Danas je na Drini najčešće sa prijateljem Asmirom Sijerčićem. Često se vrate i bez ulova, ali popiju sok, raspale roštilj i tako odmore od svega.Inače, Jusuf Mašić je dječak koji je pažnju javnosti privukao nakon priče u kojoj smo predstavili njegovu malu farmu, u kojoj svaka životinja ima svoje ime. Uzgajao je patke, guske, ćurke, razne vrste koka, morke, golubove, papagaje, kanarince, ali i koze, ovce, krave. Za brigu o životinjama troši i svoj džeparac, a želi završiti školu i otvoriti farmu.

Šesnaestogodišnji Jusuf Mašić na Drini najčešće sa prijateljem Asmirom Sijerčićem

Mašić: Nakon pola sata borbe izvučen na obalu

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Semberski proizvođači kupusa ovih dana, suočeni s niskom cijenom i nemogućnošću plasmana, kupus sijeku i zaoravaju na njivama. Zbog smanjene potražnje, izazvane u velikoj mjeri i pandemijom koronavirusa, odnosno zbog otežanog transporta, kupus se prodaje u bescijenje.Milan Nikolić (48), proizvođač povrća i žitarica iz Velike Obarske, kaže da je pakovanje od 25 kilograma kupusa palo na iznos od 2,5 do tri KM, što je proizvođače kupusa odvelo u veliki minus.

- Morao sam isjeći i zaorati veliku količinu kupusa. Više me košta da odvezem kupus do pijace nego što ću nešto zaraditi na njemu. Najviše nam smeta to što čujemo da se kupus i drugo povrće uvoze iz Albanije, Makedonije i drugih država regiona. Može li neko u ovoj državi nas zaštititi, bar u sezoni. Ovakvi poremećaji na tržištu nas demorališu – kaže Nikolić.Trenutno obrađuje oko deset hektara zemljišta. Na njivi i u plastenicima pomažu mu sin Branko, supruga i majka. Proizvodi rani krastavac, papriku, karfiol, lubenice i drugo povrće. On kaže da bi u normalnim okolnostima četveročlana porodica trebala solidno živjeti od ove proizvodnje.

Pakovanje od 25 kilograma kupusa palo 2,5 do tri KM

Branko i Milan Nikolić: Može li nas neko zaštititi

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Poljoprivredna zadruga „Agrofarmer“ u Janji formirana je prije četiri godine i bavi se organiziranim otkupom povrća. Već četvrtu godinu zadruga ugovara proizvodnju krompira za „Semberku“ u Janji. Proizvodi se i paprika, od ove godine i paštrnjak. Zadruga trenutno sarađuje sa oko 130 kooperanata u Semberiji.&nbsp;Mujo Bogaljević, direktor Zadruge, kaže da je u ovoj godini obnovljena proizvodnja paštrnjaka na površini od 6,5 hektara.

- Što se tiče proizvodnje industrijskog krompira, proširili smo kooperaciju na kompletnu Semberiju, tako da krompir proizvode i poljoprivrednici iz Crnjelova, Trnjaka, Kojčinovca, naravno i iz Janje. U ovoj godini ugovorili smo proizvodnju sa 75 kooperanata na 85 hektara – ističe Bogaljević.Naglašava da je pedesetak proizvođača krompira uključeno i u projekt IFAD-a, što podrazumijeva mogućnost korištenja 40 do 50 posto nepovratnih sredstava za nabavku repromaterijala na površini od sedam dunuma.

- Proizvođači imaju korist od ugovorene proizvodnje za poznatog kupca, jer taj model predstavlja budućnost za sve poljoprivrednike. U sufinansiranju proizvodnje svake godine nas prati i trgovački lanac „Bingo“, koji nam osigurava repromaterijal, đubrivo i sjemenski krompir – naglašava Bogaljević.Osim krompira, Zadruga je ugovorila i proizvodnju paprike. Za 50 proizvođača paprike omogućena su podsticajna sredstva u iznosu od&nbsp; 40 posto besplatnog repromaterijala. Paprika ide na preradu u Živinice, Gradačac i Srebrenik.

Pedesetak proizvođača uključeno u projekt IFAD-a

Bogaljević: Proizvodnja industrijskog krompira

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

U Međunarodnom forumu solidarnosti (MFS) „Emmaus“ u Potočarima kod Srebrenice uveliko napreduju radovi na gradnji staračkog centra, koji će biti smješten na površini od šest dunuma zemljišta. Riječ je o jednom modernom i skupom projektu, kojem će pozavidjeti mnogi svjetski centri za brigu i njegu starijih osoba. Gradi se u saradnji s holandskom organizacijom „Stichting Proplan“, a osmišljen je po najsavremenijim evropskim standardima.

Pored većih smještajnih zgrada, centar će imati osam kuća sa po četiri korisnika i apartmane za invalidske osobe, a pored toga imat će i sve prateće sadržaje.U MFS-u kažu da je ovo jedan od većih projekata „Emmausa“ za kojeg će trebati milionska sredstva. Pored&nbsp; budućeg centra za starce, lani je&nbsp; otvorena savremena ambulanta, koja će korisnicima pružati besplatne stomatološke, ginekološke i druge zdravstvene usluge.

Ideja za gradnju staračkog centra stigla je od Organizacije&nbsp; „Ljubav za majke Srebrenice“ kroz koji je obuhvaćen veliki broj starih žena, koje žive same na razuđenoj teritoriji općine s ciljem osiguranja adekvatne brige i njege.

Objekt se gradi na šest dunuma zemljišta i imat će sve sadržaje

Starački dom po evropskim standardima

Okružni sud u Istočnom Sarajevu uvažio je žalbu tužioca i ukinuo presudu Osnovnog suda u Višegradu kojom su direktor, pedagog i osmero nastavnika Srednjoškolskog centra (SŠC) u<a href="https://avaz.ba/tag/19048/rudo">Rudom</a> oslobođeni optužbi za nesavjestan rad u službi. Predmet je vraćen na ponovno suđenje.

Optužnicu protiv uposlenika škole Okružno tužilaštvo podnijelo je zbog kršenja zakona u slučaju <a href="https://avaz.ba/tag/19050/slavko-mrsevic">Slavka Mrševića</a> iz Rudog, dječaka s Auspergerovim sindromom kao blažim oblikom autizma, koji je nakon redovnog upisa u SŠC Rudo i prisustva nastavi u prvom polugodištu ostao neocijenjen, a potom je udaljen iz škole te je tako izgubio pravo na školovanje.Priču o nepravdi prema Slavku “Avaz” je prvi objavio u januaru 2018. godine. Još tada su i on i njegovi roditelji bili umorni od borbe s institucijama i ustanovama. Iz škole su objašnjavali da je s njim nemoguće ostvariti komunikaciju, dok je Stručna komisija za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju u više navrata tražila da mu se omogući nastavak školovanja. Slavko je dugo dolazio pred školu da bi vidio drugove iz razreda, pisao je ministrima, učenici su peticijom tražili njegov povratak, ombudsmani ukazivali na povredu prava učenika, da bi uspio samo, nakon tri godine provedene van školskih klupa, prisustvovati maturskoj zabavi razreda iz kojeg je otjeran.

U septembru prošle godine Okružni sud u Istočnom Sarajevu donio je presudu koja se smatrala historijskom. Ministarstvo prosvjete RS i SŠC Rudo proglašeni su krivima zbog diskriminacije učenika koji je postao simbol borbe za prava djece s autizmom. Sud u Višegradu, međutim, u martu ove godine oslobodio je odgovornosti uposlenike škole. Presuda sudije Osmana Rahmanovića sada je poništena.&nbsp;

- Okružni sud u Istočnom Sarajevu ne dopušta da se nastavi kršenje Slavkovih prava i sprečava još jedan apsurd sistema. Time vraća nadu da je moguće da nesavjesnost odgojno-obrazovnih radnika ipak bude kažnjena. Nadam se da će Sud u Višegradu provesti dokaze u skladu sa zakonom i donijeti presudu koja će predstavljati barem malu satisfakciju za učenika koji je tako grubo povrijeđen - kazao je Bojan Bajić, javni zastupnik Slavka Mrševića. &nbsp;

Nakon redovnog upisa u školu i prisustva nastavi ostao neocijenjen, a potom je udaljen iz škole te je tako izgubio pravo na školovanje

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

U Tutnjevcu na Majevici u toku je berba „čačanske ljepotice“, univerzalne sorte šljive koja se konzumira u svježem stanju, ali može ići u preradu u industriji. Otkupna cijena šljive je 80 feninga po kilogramu i oko 80 posto roda bit će izvezeno u zemlje EU.

Darko Milošević, jedan od najpoznatijih majevičkih voćara, predsjednik Udruženja voćara „Eko-voće“, u čijoj porodici je tradicija voćarstva duga više od stoljeća, kaže da će rod biti manji za dvadesetak posto, ali su zbog toga plodovi krupniji i kvalitetniji.

- Ovo je podneblje stvoreno za šljivu i to se potvrdilo i ove godine. U voćnjacima imamo kompletan „čačanski“ sortiment. Šljivu izvozimo na tržište EU, a puno toga će biti prodato i na domaćim pijacama. Evropljani šljivu koriste za ishranu, dok mi isključivo pričamo o rakiji i to je pogrešan pristup – ističe Milošević.Kaže da njemački kupci žele kvalitetnu šljivu te da ne pitaju za količine. Oko 80 posto šljive s Majevice, iz Tutnjevca, Puškovca i Korenite bit će izvezeno u zemlje EU.

- Ova tri sela proizvedu oko 4.000 tona šljive godišnje. Dnevno angažujemo od 15 do 20 berača iz Koraja, Vražića, Maleševaca. Berači beru šljivu od sedam ujutro do 17 sati i mogu zaraditi dnevnicu od 50 KM. Dobiju i novac za prijevoz – ističe Milošević.Kaže da pod voćem imaju osam hektara šljive, jabuka i krušaka. - Što se tiče šljive, oko 30 feninga po kilogramu ostaje voćarima. Jedan hektar šljive treba da ima prosječan rod od 35 do 40 tona, tako da voćarima ostaje dobit od deset do dvanaest hiljada KM po hektaru. Od toga solidno može živjeti četveročlana porodica - riječi su Miloševića.

Amra Mujdžić iz Koraja godinama već bere šljivu kod Miloševića. Kaže da će berba potrajati do septembra te da za vrijedne berače uvijek ima posla. Tako misle i Nevzeta Begić i Zelhida Zehirović iz Vražića te Radinka Jeftić iz Maleševaca.

Evropljani šljivu koriste za ishranu, dok mi isključivo pričamo o rakiji, kaže Milošević

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović uručio je efendiji Zejnilu Latifoviću dekret, koji je potpisao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, kojim mu je dodijeljen još jedan četverogodišnji mandat glavnog imama u Bosanskoj Gradišci.Na svečanoj sjednici u obnovljenoj Derviš-hanuminoj medresi u Bosanskoj Gradišci u prisustvu imama i vodećih ljudi Medžlisa IZ ovoga grada niko nije štedio riječi prilikom obrazlaganja odluke, koju je, na prijedlog muftije, donio i potpisao reis Kavazović. U besjedi muftije ef. Latifović označen je kao veliki graditelj džamija na području Medžlisa, ali i iskren vjernik, uvažen imam i čovjek tolerancije kojeg uvažavaju svi u Bosanskoj Gradišci i šire.

- Zejnil efendija je pametan, mudar, pošten i uporan čovjek koji nije površan, ishitren i neosjećajan prema problemu običnog čovjeka. Prijedlog sam donio uvjerivši se u Zejnilove vrline, a okupio je oko sebe mlade imame, koji o njemu, kao i članovi&nbsp; Izvršnog odbora Medžlisa, imaju samo riječi hvale. A kada je tako, onda je postignut mir u srcu i glavi - rekao je muftija Abdibegović.Primivši dekret, efendija Latifović obratio se muftiji, imamima i članovima Medžlisa.- Ponosan sam na svoje imame, ljude iz Medžlisa i vjernike.&nbsp; Ponosan sam i na prijedlog muftije i reisov dekret. Ukazana mi je čast i obaveza koja se mora maksimalno ispuniti - rekao je ef. Latifović.

Mudar i pošten kojeg uvažavaju svi u gradu na Savi i šire

Ef. Abdibegović i ef. Zejnilović s predstavnicima Medžlisa i imamima

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Ekspertni tim Instituta za traženje nestalih BiH i Podrinjsko-identifikacijskog projekta (PIP) iz Tuzle, po nalogu Suda Tužilaštva BiH, danas&nbsp; su u Memorijalnom centru <a href="https://avaz.ba/tag/223/potocari">Potočari</a>Srebrenica završili&nbsp; reekshumaciju (kompletiranje) 68 ranije ukopanih posmrtnih ostataka.Ovo je do sada 13. reekshumacija u ovom memorijalu u kojima je&nbsp; kompletirano 842 tijela ubijenih&nbsp; Srebreničana u julu 1995. godine. Kod 13 ukopanih žrtava drugi put je obavljena reekshumacija. Iz PIP-a u Tuzli pozivaju sve porodice , koje su obaviještene o identifikaciji dijelova posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, da dođu i daju pismeni pristanak za reekshumaciju na koju će biti pozvani. Također, apeliraju na sve porodice žrtava da obavijeste PIP o eventualnoj promjeni adresa, kako bi ih mogli pozvati na&nbsp; identifikaciju žrtava.

Kod 13 ukopanih žrtava drugi put je obavljena reekshumacija

Kompletirano 68 ranije ukopanih posmrtnih ostataka

Reekshumirano 68 žrtava genocida

U Emmausovom Međunarodnom omladinskom radnom kampu u Potočarima predstavljen je prvi strip o genocidu u Srebrenici "Prešli su" autora Admira Delića i Samira Karića.&nbsp; Prema riječima jednog od autora Samira Karića, promocija je privukla veliku pažnju mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, Turske i Srbije.

- Zahvaljujemo se Emmausu na prilici da predstavimo strip u Potočarima. Vrlo je važno da se sjećanje na genocid u Srebrenici njeguje kroz različite forme umjetnosti, posebno one koje će najveći zločin u Evropi nakon 2. svjetskog rata približiti mladima. Smatramo da je u budućnosti potrebno što veći broj mladih ljudi u BiH i svijetu uključiti u aktivnosti i projekte, kojima se podsjeća na genocid - rekao je Karić.Ističe da je posebno važno činjenice predstaviti mladima izvan BiH, koji će istinu o genocidu širiti u svojim zemljama. Emmaus to čini na, smatra on, dobar način, jer pored radnog kampa, mladi uče i o genocidu u Srebrenici.- Strip „Prešli su“, koji je preveden i na engleski jezik, mladim ljudima na jednostavan način donosi priču i jednom segmentu genocida u Srebrenici - dodao je Karić.

Inače, priča stripa "Prešli su" prati 15-godišnjeg dječaka Ahmeda, koji zajedno s ocem i hiljadama drugih civila, kreće pješke iz Potočara prema slobodnoj teritoriji. Otac mu je ubijen u šumi, a on preživljava strijeljanje u Kravici.Svi koji su prisustvovali promociji, od organizatora su dobili po jedan primjerak stripa, jedni na bosanskom, a drugi na engleskom, čime će istinu o genocidu širiti u svojim sredinama.

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Anđelić: U Trebinju je sve počelo 1949. pobjedom protiv vojnika iz garnizona

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

Starački dom po evropskim standardima

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Reekshumirano 68 žrtava genocida

Prvi strip o genocidu u Srebrenici

Republika Srpska

Nevjerovatan oglas: Na prodaju etno-selo u Ugljeviku za 300.000 eura!

Berba džanarike uz dnevnicu od 40 KM

Rajska plaža za odmor i relaksaciju

Posjetioci uživaju u prelijepoj prirodi

Antifašisti Sarajeva dodijelili priznanje Radetu Aleksiću

Anđelić: U Trebinju je sve počelo 1949. pobjedom protiv vojnika iz garnizona

Gradačačanin donirao 300 kilograma zobi

Som od 20 kilograma završio u Jusufovom zamrzivaču

Zaoravaju njive zbog niske cijene otkupa

Saradnja sa 130 kooperanata u Janji

Starački dom po evropskim standardima

Hoće li autistični dječak Slavko Mršević ipak dočekati pravdu

Berači šljive dnevno zarade do 50 KM

Zejnil ef. Latifović glavni imam u Bosanskoj Gradišci

Reekshumirano 68 žrtava genocida

Prvi strip o genocidu u Srebrenici