<a href="https://avaz.ba/tag/92181/samir-hrnjic">Samir Hrnjić</a> (25) iz Kamenice kod Zvornika, danas je u Memorijalnom centru Potočari, između ostalih preživjelih porodica žrtava genocida, prisustvovao reekshumaciji posmrtnih ostataka oca Ramiza.Kaže da je njegov babo ubijen 1995. godine kada je imao samo sedam mjeseci. Posmrtni ostaci njegovog oca pronađeni su u masovnoj sekundarnoj grobnici Snagovo kod Zvornika. Identifikovan je 2005. , a ukopan je u Memorijalnom centru 11. jula iste godine u petoj kolektivnoj dženazi, kada je konačni smiraj našlo&nbsp; 610 žrtava genocida.- Imao sam deset godina kada sam oca, kojeg nisam ni zapamtio, spustio u kabur. Tijelo je bilo nekompletno, a evo dočekao sam da se njegove kosti kompletiraju i nakon 15 godina ponovo ga spustim u mezar - s tugom govori Hrnjić, nadajući se da očev kabur&nbsp; više neće&nbsp; otvarati.U proteklih 12 reekshumacija, u memorijalnom kompleksu kompletirano je 754 tijela, a u ovogodišnjoj 13. reekshumiciji za&nbsp; tri dana dopunjeno je još 40 tijela. U naredna dva dana bit će kompletirano još 28 posmrtnih ostataka.

U proteklih 12 reekshumacija, u memorijalnom kompleksu Potočari kompletirano je 754 tijela

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Prva berba, takozvani podbir duhana, kada se beru prva tri donja lista, već je počela na nekim semberskim njivama. Proizvođači kažu da je razvoj biljaka dobro krenuo, ali da se već sada osjeća nedostatak vlage u zemljištu.Borislav Krbanjević (71) iz Ljeljenče već godinama bere duhan. Kaže da je zadovoljan dnevnicom, jer se u ovim vremenima teško može zaraditi neka marka.- Dnevnica iznosi 40 KM. Ustvari, dogovorimo se s vlasnikom parcele. Naberemo 42 rama duhana i idemo kući. Imamo doručak i ručak. Na njivi provedemo šest do sedam sati. Mladi ljudi neće na njivu. Uvijek se nadaju da će roditelji i za njih povući - kaže Krbanjević.Čedo Gotovčević, direktor u bijeljinskom „Duvanu“, kaže da će ovo preduzeće prve količine ovogodišnjeg roda početi otkupljivati tek sredinom avgusta.- Što se tiče duhana, trebalo bi da padne dobra kiša. Slična situacija je i s kukuruzom. U ovoj godini „Duvan“ je ugovorio proizvodnju sa 95 kooperanata u Semberiji i Posavini. Zbog nedostatka rasada nisu zasijane sve planirane površine. Ipak, očekujemo u ovoj godini da ćemo otkupiti oko 400 tona duhana - kaže Gotovčević.

U ovoj godini „Duvan“ je ugovorio proizvodnju sa 95 kooperanata u Semberiji i Posavini

Otkup prvih količina roda tek polovinom avgusta

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

Boško Stojanović, rođeni Fočak, sociolog po struci, već osmu godinu popravlja satove u svojoj sajdžijskoj radnji, u Zanatskom centru u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bijeljini&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Bijeljini</a>.

Kaže da nastavlja porodičnu tradiciju, a sajdžijski posao je savladao zahvaljujući djedu Vlatku. Boško u radnji ima sat koji datira iz 1905., a kod kuće ima sat koji je proizveden 1837. godine. Naravno, ima i sat koji je zaposlenima u jednom londonskom golf-klubu, gdje je i on radio, lično podijelio princ Čarls (Charles).

- Prikupio sam veliku kolekciju starih zidnih satova, među kojima je i zidni sat s drvenim zupčanicima. On još radi. Imam zanimljive džepne satove. Puno sam u životu putovao, boravio sam dvije godine u Londonu, u Ljubljani sam živio tri godine. Nakon Ljubljane, otišao sam u Beograd. Boravio sam u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Tuzli, Derventi. U Prnjavoru sam radio kod prijatelja sajdžije te sam nakon toga, po nagovoru prijatelja, došao u Bijeljinu. Nisam se pokajao - ističe Stojanović.

Kaže da, osim što popravlja satove, prikuplja zanimljive stare predmete, a bavi se i numizmatikom.- Sakupio sam stari papirni i metalni novac iz svih država okruženja. Imam nešto novca iz osmanskog perioda, ali i rimskih novčića. Prikupio sam kovanice iz 18. stoljeća - naglašava Stojanović.

Pokazujući novčanicu od 50 milijardi dinara, Boško kaže da sve bude i prođe, pogotovo ratovi, stradanja i razne druge ljudske gluposti, te da novac potvrđuje da možete biti i milijarder, a na kraju da ipak ostanete puki siromah.

Osim što popravlja satove, prikuplja zanimljive stare predmete, bavi se i numizmatikom

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Osim što je u potpunosti zaustavila rad svadbenih salona, pojava koronavirusa je utjecala i na broj sklopljenih brakova u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zvorniku&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Zvorniku</a>. Prema podacima iz Gradske uprave, za šest mjeseci ove godine sklopljen je 71 brak, a prošle godine u istom periodu 97. Iako se smanjio broj vjenčanja, svadba i proslava, u ovom periodu broj novorođenčadi nije se mijenjao. Za šest mjeseci ove godine u knjigu rođenih upisano je 214 beba, odnosno jedna više nego u istom periodu prošle.

– Vjenčanja je još i bilo, u prisustvu kumova i najbližih članova porodica, ali svadba u restoranima zbog zabrane okupljanja više stotina ljudi znatno manje nego ranije. Od početka godine, najmanje vjenčanja je bilo u aprilu, svega tri, upravo zbog koronavirusa i preventivnih mjera. Najviše brakova, 19, sklopljeno je u februaru – kaže šefica prijemne i mjesnih kancelarija Mirjana Jović.Vlasnici svadbenih salona su, čini se, najviše pogođeni zabranom okupljanja više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru. Jedna od njih, Milijana Marković, kaže da od polovine marta nisu organizirali&nbsp; nijednu svadbu. Naglašava da radnike nisu otpuštali.

Za šest mjeseci sklopljen 71 brak

U zatvorenom prostoru zabranjena okupljanja više od 50 ljudi

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović iz <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/580359/u-bijeljini-bacene-bombe-na-porodicnu-kucu">bijeljinskog naselja</a> Brodac, student generacije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, trenutno na master studiju, u septembru je diplomirala fitomedicinu i upisala master. Ostala su joj tri ispita do kraja studija. Proglašavana je za najboljeg studenta na Zlatiboru, ali i za studenta generacije na fakultetu.

<h2>Iz kombajna bih izlazila crna od prašine</h2>

Što je za druge momke i djevojke neobično, za nju je odavno obična pojava. U vrijeme žetve, ovih dana, Tamara je bila na kombajnu. Od malih nogu voljela je, kaže, rukovati poljoprivrednim mašinama, voziti traktor, rovokopač, kasnije i kombajn. Upravo se skidaju posljednji otkosi na semberskim njivama. Tamara je na kombajnu.
Iskreno kaže da nju nije sramota ukoliko se na Facebooku pojavi njena fotografija na kojoj se vidi kombajn.
- Obično bi mi govorili nećeš nikada momka naći. Ali, ipak, i to se stiže. Imam i momka. Kad se završi žetva, ima vremena i za ljetovanje, za more, za izlazak. Sve se u životu može postići ukoliko si vrijedan, ukoliko znaš šta hoćeš. Po petnaestak dana sam znala ranijih godina provesti u kombajnu. Kad izađem na njivu ujutro, znala sam ostati i do pola noći. Ništa mi nije teško padalo. Iz kombajna bih izlazila crna od prašine, ali ja to volim i ne smeta mi – ističe Rikanović.

Prije nekoliko godina uspjela je spriječiti požar na kombajnu. Vatra je izbila na motoru. Brzo je reagirala, ugasila motor i spriječila teže posljedice.

Ukoliko se na Facebooku pojavi njena  fotografija,  kaže da je nije sramota

Ovih dana, u vrijeme žetve, ima puno posla

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Nerijetko se na semberskim poljima, na njivama i u plastenicima mogu vidjeti stariji ljudi koji, uprkos poodmakloj životnoj dobi, neumorno rade, oru, siju, okopavaju povrće, beru bostan i dinje.<a href="https://avaz.ba/tag/91892/cvijetin-nikolic">Cvijetin Nikolić</a> (85) iz Crnjelova je ovih dana sam, bez pratioca, dovezao traktorsku prikolicu napunjenu pšenicom sa svoje njive u „Mlin Pavlović“. Iako je već prepolovio devetu deceniju života, starina se ne plaši rada, niti teških poljoprivrednih poslova na njivi. Kaže da je od malih nogu nosio težački teret na leđima, te se navikao da i u poznim godinama života još vrijedno radi.- Imao sam zasijanih oko 12 dunuma pšenicom. Pšenica nije polegla, zrno je suho, očekujem dobar prinos, ali ću znati kakvo je stanje tek kada se pšenica izvaga i provjeri njen kvalitet. Nekada sam orao zemlju pod arendu, uzimao od drugih i po šezdesetak dunuma i sijao, ali su me godine stigle - kaže Nikolić. Trend napuštanja sela prisutan je već godinama. Mladi odlaze u gradove, ali i u inozemstvo, pod izgovorom da idu tamo gdje je bolje. Za to vrijeme, da se zemlja ne bi zarasla u korov, velika semberska imanja održavaju sedamdesetogodišnjaci i oni još stariji, pritisnuti teretom života i godina koje su ih sustigle.

Trend napuštanja sela prisutan je već godinama

Nikolić: Od malih nogu nosio težački teret na leđima

Cvijetin i u 85. vozi traktor

Ugostitelji Dragan Pejdo i Aleksandar Crnogorac&nbsp;te taksista Goran Sušić iz Trebinja našli su na bankomatu 500 KM i vratili ih vlasniku Žarku Dragoviću.- Podizao sam novac na bankomatu ali je nešto dugo trajalo. Mislio sam da je pokvaren, izgubio sam strpljenje i otišao. Momci su naišli u trenutku kada je bankomat izbacivao novac i vratili mi sve do posljednje marke. Nisu željeli da ih častim, pa čak ni da im piće platim - rekao je Dragović.Naglašava da danas ne dešava tako često da ljudi vraćaju novac i da je posebno sretan što ima poštenih ljudi.

Novac našli na bankomatu

Dragović: Nisu htjeli ni piće da im platim

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Područna povratnička škola u Cerskoj u općini Milići ima 11 učenika-povratnika koji su redovne nastavne aktivnosti pratili online, kao i drugi njihovi vršnjaci.Zbog otežanog načina praćenja i nedostatka tehničke opreme, učiteljice iz ove škole su Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica iskazale potrebu za nabavkom tableta kako bi sva djeca uspješno pratila redovne nastavne aktivnosti i koristilo im kao tehničko pomagalo.Ministar Edin Ramić pozitivno je odgovorio na njihovu molbu, te je posjetio učenike ove povratničke škole i uručio im tablete.- Zadovoljstvo nam je pospješiti rad, kreativnost i razvijanje novih vještina kod učenika, pogotovo u povratničkim sredinama gdje se još uvijek osjeti visok stepen poštovanja prema odgajateljima, učiteljima i drugom nastavnom osoblju. Raduje nas njihovo prisustvo ovdje, kao i budući rezultati koje će ostvarivati u odgoju i obrazovanju - kazao je Ramić.Jedna od učiteljica u ovoj školi je Nizama Mostarlić-Sejmenović, koja nije krila zadovoljstvo zbog današnje posjete.- Zbog novonastale situacije i koronavirusa bili smo prinuđeni na obustavu redovne nastave i prelazak na online nastavu. Naši učenici nisu bili u mogućnosti da svi prate tu nastavu. Ova donacija mnogo nam znači - istakla je Mostarlić-Sejmenović.

Bolje će pratiti online nastavu

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Zbog pandemije koronavirusa ribolovna staza na rijeci Savi, prema mnogima najljepša u BiH, ove godine neće biti domaćin nijednom takmičenju. I broj aktivnih članova Sportsko-ribolovnog društva&nbsp; „Amur“ je prepolovljen, pa je zbog manjeg broja dozvola&nbsp; uslijedila i finansijska kriza.Slobodan Golić, sekretar Društva, kaže da problema ima još i da ih Društvo bez pomoći nadležnih institucija ne može riješiti.

- Zakon o privrednom ribolovu je neprihvatljiv za ribolovce, a izlov ribe se vrši svakodnevno. To je sada kriminal, ta riba se poslužuje po ribljim restoranima do Banje Luke, pa čak i do Sarajeva - tvrdi Golić.Predsjednik Uprave Društva Đuro Matković tvrdi da bi bilo dobro kada bi se održalo i sadašnje stanje. Jedan ribočuvar nije dovoljan da pokrije veliki teritorij, a radi se o 57 kilometara toka Save te brojnim vještačkim jezerima.

- Nijedna dozvola za privredni ribolov nije izdata godinama, a Sava je prepuna takvih ribolovaca. Država na ovaj način održava socijalni mir kod jedne kategorije stanovništva. Ovaj problem nije ni atraktivan, a ni zanimljiv za kontrolne organe. Ukoliko ovako stanje potraje, ribolov će i kao djelatnost i kao sport potpuno nestati - rekao je Matković.Tvrde da je na suprotnoj, hrvatskoj strani, slika drugačija i da institucije revnosnije rade svoj posao.

Neprihvatljiv zakon o privrednom ribolovu

Matković i Golić: Potrebna podrška nadležnih institucija

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Malo je netaknutih kutaka u koje ljudska noga nije kročila ili ih čovjek na neki način nije sebi potčinio. Postoji jedna planina i prašuma gotovo neotkrivena koja, ne samo za izletnike, planinare i turiste, nego i sve zaljubljenike prirode, predstavlja istinsku oazu mira, ugodnu za oko i dušu, a to su prašuma Perućica, Maglić i Prijevor.

Sa Prijevora put dug pet kilometara vodi do Trnovačkog jezera na koje ovih dana dolaze brojni izletnici i turisti. Ljubitelji visina penju se na najveći vrh BiH Maglić, visok 2.386 metara. Na Prijevoru smo zatekli dvije grupe stranih turista i nekoliko Sarajlija koje su krenule na Trnovačko jezero, a to su Stevan Pejović, Olja, Margita, Sara i Lava Latinović, te advokat Hasan Muminović sa kćerkom i bratićem koji su bili na Magliću. Omer i Zarka Hasanbegović, Asim i Emira Hasanbegović i Alija Bajrović bili su na Prijevoru, a onda krenuli na izletište Dernečište, Suhu Goru i Vučevo.

Nacionalni park „Sutjeska“ obuhvata šire područje Sutjeske,&nbsp; uključujući strogo zaštićeni rezervat Perućicu, kao i dijelove planina Maglića, Volujaka i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 hektara, od čega je 66 posto pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti. Osim toga, NP „Sutjeska“ gazduje&nbsp; bogatim lovištem veličine 53.700 hektara. U Upravi NP „Sutjeska“ ističu da je ponuda raznovrsna i da nude više od 300 ležajeva u različitim smještajnim kapacitetima, od bungalova, paviljona, planinskih koliba do hotela „Mladost“, te luksuznih vila na Tjentištu. Direktor parka Dejan Pavlović sa svojim saradnicima uložio je puno truda na unapređenju turizma, zaštiti prirodnih resursa i obnovi objekata.

Mjesto koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim

Istinska oaza ljepote i mira

Postavljanje zaštitnih pleksiglas pregrada u velikoj sali Narodne skupštine Republike Srpske koštalo je 9.345 KM bez PDV-a,&nbsp; odnosno 10.933,65 KM sa PDV-om.Time su osigurani uvjeti da poslanici zasjedaju u skupštinskoj sali i u vrijeme pandemije koronavirusa, uz poštovanje preporuka Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Radove na postavljanju zaštitnih pregrada u velikoj sali Narodne skupštine Republike Srpske izvodila je firma „Portal“, navedeno je u odgovoru generalnog sekretara entitetskog parlamenta na pitanje poslanika PDP-a Draška Stanivukovića. Sve do polovine juna poslanici nisu zasjedali u sali zgrade Narodne skupštine, jer nije zadovoljavala epidemiološke uvjete u vrijeme pandemije koronavirusa.Nakon sjednica u zgradi Banskog dvora i sali Vlade RS, vratili su se u zgradu zakonodavnog doma, tek nakon ugradnje pregrada od pleksiglasa (akril), transparentnog termoplastičnog materijala koji je, vrlo česta zamjena za staklo.

Osigurani epidemiološki uvjeti

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Već petnaestak godina Radan Jeftić prodaje kuhani kukuruz na bijeljinskoj zelenoj pijaci. S obzirom na to da izgledom podsjeća na popularnog glumca Pavla Vujisića, a mnogi su ga već na to i podsjetili, Radan je odlučio na tezgu postaviti i Pajinu sliku.- Mnogi dolaze kod mene da kupe kuhani kukuruz jer su voljeli i poštovali glumačku legendu Pavla Vujisića. Međutim, kupci, prije svega, traže kvalitetan kukuruz. To je za mene najbolja reklama - ističe Jeftić.

S obzirom na to da je počelo ljeto, kuhanom kukuruzu se raduju svi, kako djeca tako i stariji. Kukuruz za pečenje i kuhanje na bijeljinsku pijacu stiže iz semberskih i posavskih sela. - Ovaj kukuruz se uzgaja u Crnjelovu, Velikoj Obarskoj, ovdje, u Semberiji, ali i u Obudovcu, u Posavini. Imam svoje snabdjevače koji ga na vrijeme zasiju. Kuhani kukuruz prodajem za 80 feninga po komadu, dok sirov nudim za 60 ili po 70 feninga, zavisno od raspoloženja i platežne moći kupca - kaže Jeftić.

Odlučio na tezgu postaviti i Pajinu sliku

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Novi carinski terminali i most preko rijeke Save u izgradnji&nbsp; locirani su u Čatrnji kod Bosanske Gradiške. U Čatrnji se gradi i obilaznica oko grada, a oko obilaznice na obje strane se parcelizira zemljište za izgradnju poslovnih kapaciteta. Jedan mali projekt okupio je Čatrnjane i dao im novi impuls. Riječ je o opremanju prostorija Fudbalskog kluba „Biseri“ i izgradnji društvenog doma.U okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ za opremanje klupskih prostorija i društvenog doma do sada je uloženo oko stotinu hiljada maraka. Potpomogla je Gradska uprava sa 350.000 KM.

Menadžerica društvenog centra Nataša Ristić rekla je da je Čatrnja jedna od šest mjesnih zajednica s prostora grada koje učestvuju u projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ i da su, zahvaljujući tome, uspjeli osigurati sredstva i za izletište „Naša Jablanica“.- Veoma smo zahvalni što su gradske vlasti prepoznale naš aktivizam i što su nastavile da ulažu u našu Čatrnju. Veoma je važno da ovaj stadion svakodnevno okuplja na desetine djece - rekla je Ristić.

U Čatrnji je rekonstruirana i dionica magistralnog puta koja vodi ka autoputu i novim carinskim terminalima, a u toku je i izgradnja nove fabričke hale u kojoj će se proizvoditi precizni elektronski sklopovi.Predviđa se da će Čatrnja za godinu-dvije postati važno industrijsko jezgro u Bosanskoj Gradišci.Čatrnja je od davnina multietničko naselje u kojem, osim Srba i Bošnjaka, žive i Hrvati, Poljaci i pripadnici drugih nacionalnih manjina.

Nije izostala ni podrška Gradske uprave

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Od nedjelje, 21. juna, u okviru akcije „Posjeti i osjeti Kozaru“ uvedena je nova autobuska linija od Prijedora do Kozare. Saobraća svake nedjelje od 9 sati ujutro, a povratak je u 16 sati. Tako je planirano do kraja avgusta. Cijena&nbsp; karte u jednom pravcu iznosi tri, dok je povratna karta četiri marke. Građani koji putuju nedjeljom na Kozaru oslobođeni su obaveze plaćanja ulaznice u NP „Kozara“. Direktor preduzeća „Autotransport“ Prijedor Mićo Rokvić je rekao da će turistička agencija koja posluje u sastavu ovog preduzeća imati od danas i novi turistički aranžman vezan za Kozaru.

Direktor NP „Kozara“ Dragan Romčević ističe da se nada da će ova autobuska linija zaživjeti, a kasnije prerasti i u komercijalnu.- Nacionalni park neće naplaćivati ulaz ovim putnicima i to je još jedna pogodnost koju nudimo, u vremenu kada je sve uzdrmano epidemijom virusa korona – naglasio je Romčević.Nacionalni park „Kozara“ unazad nekoliko vikenda ima od 3. 500 do 4. 000 posjetilaca, a prema njegovim riječima, trećina posjetilaca dolazi novoizgrađenim putem Mrakovica-Podgraci, na kojem, također, postoji naplatno mjesto za ulaz u park.

Direktorica Turističke organizacije grada Prijedora Amira Ganić ističe da je akcija pokrenuta s ciljem ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 u turističkom sektoru.- Osim turističke organizacije, „Autotransporta“ i Nacionalnog parka u akciji učestvuje i PD „Klekovača“. Organizirana je i nagradna igra na Facebook-stranici PD „Klekovača“, gdje je osam najsretnijih učesnika dobilo mogućnost da sa po još dvije osobe provede vikend na Kozari, uz osiguran smještaj, hranu i planinarske rute – rekla je Ganić.

Tokom nedjelje bez plaćanja ulaznice u Nacionalni park

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Na ugljevičkim bazenima, koji posluju u sastavu Javne ustanove Sportsko-rekreativni centar „Rudar“, tokom proteklog vikenda boravilo je dnevno od 250 do 300 kupača, među kojima je najviše osnovaca i srednjoškolaca, kaže Dragomir Tomić, zadužen za poštovanje svih neophodnih mjera koje nalaže pandemija koronavirusa, u smislu fizičke distance i neophodne udaljenosti ležaljki i suncobrana.- Svi neophodni propisi se poštuju, kao što su odstojanje i dezinfekcija ruku. Kupači imaju na raspolaganju tri bazena, tuševe, igrališta za odbojku na pijesku, košarku i teniski teren. Od 10. jula organizirat ćemo i petnaestodnevnu školu plivanja - kaže Tomić.Dnevna karta za korištenje bazena košta tri KM, dok je za djecu uzrasta do deset godina ulaz na bazene besplatan. Sezonska karta košta 50 KM, ležaljke i suncobrani po dvije KM, korištenje teniskog terena pet KM po satu. Popodnevna karta za bazene košta 1,5 KM.

Dnevna karta za korištenje bazena košta tri KM

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić iz Voljevice kod Bratunca na svom imanju od 10 dunuma, prije dvije godine zasadili su 4.000 sadnica borovnice, američke sorte „duk“. 
Za sadnice, koje su kupovali po cijeni od sedam maraka, sistem navodnjavanja i ostalo uređenje plantaže uložili su 80.000 maraka i jedini su proizvođači ovog voća u Podrinju i šire.

- Borovnice, kao i svaka kulturna biljka zahtijevaju mnogo posla i radne snage, što je na ovim prostorima glavni problem, a posebno u jeku berbe, kada plod treba ubrati na vrijeme. I uz dobru dnevnicu, teško je naći berače i potrefiti lijepo vrijeme za berbu - jada se Nazif.&nbsp;

Iako je malo otkupljivača u BiH, kaže da s plasmanom svojih proizvoda nema problema, ali je cijena niska i teško može da pokrije sve troškove, a nema pravo na podsticajna sredstva od Vlade Republike Srpske.

- Ovogodišnji rod je dobar i kvalitetan te očekujem berbu od 1.500 kilograma. Firma iz Visokog, jedina je koja u BiH otkupljuje ovu sortu borovnice i na plantaži plaća četiri marke po kilogramu. Dobro je što nemam troškova oko prijevoza proizvoda do kupca-naglašava Čivić.&nbsp;

Nažalost, kaže malo je zainteresiranih za proizvodnju ove sorte borovnice u Podrinju i šire, jer mnogi ne mogu priuštiti sredstva za formiranje plantaža.
&nbsp;Da ih ima više mogli bi se udružiti, steći pravo na podsticaj i aplicirati za donaciju za protivgradnu zaštitu, kao što su mreže, koje su neophodne na plantažama.

Iako je malo otkupljivača u BiH, kažu da s plasmanom svojih proizvoda nemaju problema

Prije dvije godine zasadili su 4.000 sadnica

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Cvijetin i u 85. vozi traktor

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Istinska oaza ljepote i mira

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić u plantažu borovnica uložili 80.000 KM, a kilogram prodaju po četiri KM

Republika Srpska

Samir Hrnjić dva puta oca Ramiza spustio u kabur

Počela berba duhana: Uz dva obroka dnevnica 40 KM

U svojoj radnji ima sat iz 1905. godine

Zbog korone manje vjenčanja u Zvorniku

Tamara Rikanović: Često za kombajnom na semberskim poljima

Cvijetin i u 85. vozi traktor

Žarku Dragoviću vratili 500 KM

Osnovcima u Cerskoj podijeljeni tableti

Ribolov u krizi: Krivci krivolov i korona

Istinska oaza ljepote i mira

Za pregrade od pleksiglasa 10.000 KM

Svratite kod Paje: Od njega svi na pijaci kupuju kuhani kukuruz jer liči na Pavla Vujisića

Društveni dom, fabričke hale i obilaznica preporodili naselje

Do kraja avgusta autobuski prijevoz po promotivnoj cijeni

Kupanje uz distancu

Jasmina i Nazif Čivić u plantažu borovnica uložili 80.000 KM, a kilogram prodaju po četiri KM