Predstavnici menadžmenta i Savjeta učenika zvorničkog Srednjoškolskog centra „Petar Kočić“ predali su donaciju u didaktičkom materijalu i sredstvima za dezinfekciju i čišćenje Centru za djecu s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima. Prema riječima direktorice škole Biljane Pisić, donacija je vrijedna oko 800 KM, a prikupljena je od ulaznica koje su prodate za humanitarni koncert koji je trebao biti održan u martu.- Proglašenjem vanredne situacije otkazan je koncert, ali smo od sredstava prikupljenih od prodatih ulaznica pred koncert kupili ono što je Centru najpotrebnije kada krenu s radom - rekla je Pisić.Marijana Ćirković, psiholog u Centru, zahvalila je na donaciji i istakla da je ovo treća godina kako škola pomaže njihov rad. Kristina Todorović, predsjednik Savjeta učenika, kaže da su nakon razgovora s koordinatorima u Centru kupili ono što im je najpotrebnije za rad, odnosno sredstva za čišćenje i dezinfekciju i didaktički materijal.

Kupili didaktički materijal i sredstva za dezinfekciju

Pomoć Centru za djecu s poteškoćama u razvoju

U Trebinju ubuduće ne bi trebalo dolaziti do većih prekida u vodosnabdijevanju, kao što je to bio slučaj prethodnih godina, kada je zbog pucanja cjevovoda dolazilo i do višednevnih prekida u vodosnabdijevanju grada.Naime, do kraja ovog mjeseca u funkciji će biti novoizgrađeni cjevovod lijevom obalom rijeke Trebišnjice. Investicije je vrijedna više od dva miliona KM.

Prema riječima Spase Radovića, direktora „Vodovoda“, izgradnja novog dijela mreže bilo je jedino tehničko rješenje kojim bi bilo osigurano uredno vodosnabdijevanje u periodima kada bi se dešavali kvarovi na starom cjevovodu. - Četiri i po kilometra nove mreže prespojeno je na sistem u centru grada. Ovih dana radi se ispitivanje transportnog cjevovoda – rekao je Radović.Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, istakao je da su u ulicama u kojima je postavljen novi cjevovod postavljene i druge podzemne instalacije i dio kišne kanalizacije. - Naš krajnji cilj je da ako dođe do nestanka vode, to bude samo za određeno područje - naglasio je Ćurić.

Do kraja mjeseca u funkciji će biti novoizgrađeni cjevovod

U budućnosti urednije snabdijevanje vodom

Veliki broj bijeljinskih taksista u vrijeme pandemije koronavirusa odjavio je svoju djelatnost. Razlog je, kažu taksisti, sasvim pragmatičan, državi se moraju izmiriti obaveze, a posla nema. Na taksi štandu u centru grada, ispred Centra za kulturu „Semberija“, taksisti nam rekoše da se oko 50 posto njihovih kolega odjavilo. Iako se nadaju da će se stanje stabilizirati i da će život ponovo ući u normalne tokove, nakon dvomjesečnog iskustva s koronom, taksisti kažu da je stanje trenutno loše posmatrajući iz svog ugla kojim se tempom, kako kažu, život vraća u normalu.

- Niko u protekla dva mjeseca nije ni spomenuo nas, taksiste, kao da ne postojimo. Nismo imali zabranu rada, ali nismo imali šta ni da radimo. Ljudi se zatvorili u kuće, penzioneri nisu smjeli da izađu. Kad nema naroda na ulici, nema ni putnika. U ljude se uvukao nekakav strah pa ne smiju ni da uđu u taksi vozilo - kaže taksista Srpko Ristić, koji se već petnaestak godina bavi ovom djelatnošću.I njegove kolege imaju slično iskustvo. Zbog izražene konkurencije i velikog broja taksi udruženja u gradu, taksisti kažu da danas ispada da svako od njih radi samo za sebe, te da ni pojedinačno, a ni udruženo ne mogu puno utjecati na promjenu svog položaja.

- Pričamo o problemima svakodnevno i ne znamo šta više da radimo. Niko nam se nije zvanično obratio ovih dana. Policija nas opominje. Kažu nam da ne smijemo u vozilu imati više od tri putnika. Da li će se i kada stanje uopće normalizirati - kaže Ristić.

Kad nema naroda na ulici, nema ni putnika

Zbog manjka mušterija odjavljuju rad

Zbog nedostatka pekara na srebreničkoj općini, ovdašnji postači ramazanske lepine mogu kupiti samo u prodavnici „Remza“, u ulici Reufa Selmanagića Crnog i nigdje više. U ovu prodavnicu lepine pred iftar stižu iz Bratunca.

Uvidjevši taj nedostatak, Melisa Ramić (29) iz Gostilja kod Srebrenice odlučila se za proizvodnju lepina tokom ramazana u kućnoj radinosti. Osim toga, ona po narudžbi pravi sve vrste torti i kolača.Kaže da je mašinu za miješanje tijesta dobila od SOS-Sela iz Gračanice, Radna jedinica u Srebrenici, ali se mašina pokvarila u pola ramazana te tijesto miješa ručno, a lepinje peče u rerni šporeta na drva. Ne žali se narudžbama i, kako kaže, dnevno pravi od 100 do 150 lepina, koje prodaje na kućnom pragu po cijeni od pola marke.Za Melisine kvalitetne i svježe lepine, torte i kolače pročulo se na cijeloj srebreničkoj i bratunačkoj općini te, kako kaže, posla ima napretek.

- Radila sam sve poslove za malo novca, ali mi kulinarstvo najbolje ide od ruku. Radim za sebe i porodicu i koliko god zaradim zadovoljna sam, jer je plaća od muža mala i nije dovoljna za život četveročlane porodice - kazuje nam Ramić.Želja joj je da jednog dana u gradu otvori samostalnu pekarsku i slastičarsku radnju, ali nema sredstava za registraciju firme, nabavku opreme i plaćanja poslovnog prostora. U kredit ne smije da se upusti zbog velikih kamata. Kada bi to omogućila, kaže, zaposlila bi muža, nekoliko radnika i dvije kćerke kad porastu, tako da bi cijeloj porodici omogućila stalnu egzistenciju.

Njena želja je da otvori samostalnu radnju, ali za to nema novca

Srebrenicom se širi miris Melisinih lepina

Iako je od 11. maja dozvoljeno uspostavljanje gradskog i međugradskog autobuskog saobraćaja na teritoriji Republike Srpske, autobusi bijeljinskog „Semberija Transporta“ još uvijek su u garažama. Jer, kako kaže direktor ovog preduzeća, Pantelija Mitrović, zbog ograničenja broja putnika u autubusima na 50 odsto, malo je ko od autoprijevoznika ponovo pokrenuo svoje autobuse.- Čekamo na odluku da se od prvog juna ponovo uspostave autobuske linije prema Srbiji, odnosno iščekujemo potpunu liberalizaciju prijevoza, jer u ovakvim uvjetima ne možemo funkcionirati. Sa 80 zaposlenih i 32 autobusa, koliko imamo na raspolaganju, ne radimo puna dva mjeseca. Najveći naš problem je u tome što ne radimo i što ne ostvarujemo redovan prihod. Vlada RS je obećala da će uplatiti doprinose za mart i doprinose i minimalne plaće radnicima za april. Za maj su obećali da će uplatiti doprinose, dok plaće ostaju naša obaveza – kaže Mitrović.

Naglašava da je najgore što registrirani autobusi trenutno leže u garažama. Do septembra neće biti ni đačkog prijevoza. - Mi ćemo sve autobuske linije na području BiH i prema Srbiji pokrenuti kada se osiguraju normalni uvjeti za to, a to je, prema svemu sudeći, prvi jun. Što se tiče međunarodnih linija, vjerovatno ćemo ih ponovo uspostaviti nakon 15. juna - kaže Mitrović.Prema njegovim riječima, u ovom preduzeću od 11. maja samo je ponovo pokrenut rad autoškole. Sve ostalo je još uvijek na čekanju.

Čekamo potpunu liberalizaciju prijevoza, kaže Mitrović

Autobusi još uvijek ne saobraćaju

Kupci rasada paprike, paradajza i ostalog povrća neprijatno su se ovih dana iznenadili na lokalnim zelenim pijacama u Bosanskoj Gradišci, Novoj Topoli, Srpcu i drugim mjestima. Naviknuti na višegodišnji cjenovnik da za jednu KM dobiju deset, pa čak i više strukova rasade paprike, ovoga proljeća dočekale su ih duplo veće cijene. Sada za jednu marku mogu kupiti samo pet komada rasada.- Nije meni problem platiti ni toliko, ali da znam da su povrtlari pošteni i da su kupovali deklarisana sjemena i poštovali načela agrotehnike.Svake godine za rasad sam izdvajao stotinjak maraka, ove godine će biti duplo više - kaže Saša Lazić iz Kozinaca.Najviše je povrtlara iz Mašića, Vilusa, Romanovaca i Karajzovaca, koji prodaju rasad povrća i cvijeća. Na pitanje zašto su povisili cijene za duplo, kada je nafta uveliko pojeftinila, a zima bila blaga, a samim tim i troškovi u plasteničkoj proizvodni značajno manje, dobili smo zanimljiv odgovor.

- Koronavirus je utjecao da povrće sadi i onaj ko nikada nije ušao u njivu. Da imamo duplu proizvodnju, bilo bi malo.Pa neka i nama jednom naiđe dobra karta. Niko nas ne razumije kada nas potuče led, kad vjetar raskrije plastenike ili suša ugrozi proizvodnju.Ovo je klasičan odnos ponude i potražnje - rekla je Minka Purković, proizvođač povrća i rasada iz Dubrava.Enormno je poskupjelo i voće i povrće. Tako je kilogram najjeftinije jabuke dvije marke. Tako je jabuka u Bosanskoj Gradišci, koja je najveći proizvođač ovoga voća u regionu, skuplja od banane, koja se doprema iz hiljade kilometara udaljenih destinacija.

Koronavirus je utjecao da povrće sadi i onaj ko nikada nije ušao u njivu

Duplo skuplji rasad, ali saditi se mora

Preduzeće „Euro petrol oil“ iz Zvornika donijelo je odluku da svim učenicima vrati novac za neiskorišteni dio prijevoza u martu, od datuma kada je nastupio prekid nastave zbog koronavirusa. Ovaj gest je, zaista, za svaku pohvalu, a iz preduzeća ističu da je prvobitno bilo planirano da se novac vrati u septembru, ali je odlučeno da se ne čeka do tog perioda, već da to bude u maju.- Svi učenici koji su imali mjesečne kupone za mart dobit će povrat novca – rekao je Darko Ikonić, rukovodilac putničkog saobraćaja u „Euro petrol oilu“. Iz preduzeća su istakli da je za povrat novac potrebno ponijeti iskaznicu sa validnim kuponom za mjesec mart te ličnu kartu, đačku knjižicu ili drugi dokument gdje ima jedinstveni matični broj, a novac mogu preuzeti učenici lično ili jedan od njihovih roditelja. Inače, nakon ublažavanja mjera, osim lokalnih linija, ovo preduzeće je ponovo pokrenulo tri linije za Bijeljinu.

Novac mogu preuzeti lično ili jedan od njihovih roditelja

Povrat novca učenicima za mjesečne karte

Oba karantina na području Bosanske Gradiške jutros su ispražnjena. Aleksandar Đekić, rukovodilac&nbsp; karantina pri graničnom prijelazu Bosanska Gradiška, kaže da su još u jutarnjim satima svi građani BiH zatečeni u tom karantinu dobili neophodna dokumenta i da su se zaputili u svoja mjesta boravka.- Od 21. marta do danas kroz ovaj karantin prošlo je više od sedam hiljada bh. građana koji su u našu zemlju ušli preko graničnih prelaza sa Hrvatskom od Bosanskog Novog do Bosanske Gradiške - rekao je Đekić.Raspušten je i lokalni karantin u Vrbaškoj, koji je bio pod nadzorom gradske Civilne zaštite.U Bosanskoj Gradišci do sada je koronavirus otkriven kod 51 osobe. Najviše problema zadaje činjenica da je u Općoj bolnici&nbsp; ovim virusom zaraženo šest medicinskih sestara i jedna doktorica.U kućnoj izolaciji trenutno se nalazi stotinu osoba, a iz izolacije je izašlo 836 osoba.Od koronavirusa umrle su četiri osobe iz Bosanske Gradiške, a ljekari tvrde da su kod svih konstatovano nekoliko&nbsp; udruženih hroničnih oboljenja.Iako u Bosanskoj Gradišci broj zaraženih građana koronavirusom raste gotovo svakodnevno, stručnjaci smatraju da nema mjesta panici. Analizom je utvrđeno da virus slabi, uprkos novozaraženim osobama.

U kućnoj izolaciji trenutno stotinu osoba

Đekić: Kroz karantin prošlo više od 7.000 građana

Broj zaraženih u porastu, mjere popuštaju

Da je suživot na prostorima istočne Hercegovine moguć mnogo je dokaza, kao ovaj koji se desio ovog ramazana u Gacku kada su dvorište džamije Mehmed age Zvizdića zajedno čistili glavni imama MIZ Gacko Sadet efendija Bilalić i gatački paroh Velimir Kovač sa dvojicom studenata teologije iz Foče, kao i onaj od prošlog ramazana kada su Esmi, povratnici u jedno bilećko selo, kabur iskopali zajedno komšija Srbin i njen muž. &nbsp;

Prema riječima Sadeta efendije Bilalića, svoju prvrženost Bogu pokazujemo kroz činjenje dobrih djela, naročito u ovom svetom mjesecu ramazana.

- Ovaj događaj koji se desio jučer u Gacku izazvao je veliku pažnju javnosti. S opravdanjem, jer je posljednih mjesec i po ljudima je preko glave ove izolacije, pandemije i raznih afera koje potresaju naše društvo. Ljudi su željni pročitati lijepu, pozitivnu vijest. Saradnja oca Kovača i mene traje godinama. On je redovan gost sa svojom suprugom Milicom na ramazanskim iftarima koje organiziram svake godine u Gacku. Držimo do toga i vjerujemo da je to ustvari pravi ibadet i da je cilj svih ibadeta&nbsp; i pobožnosti opća plemenitost koja se ispoljava u radu za druge. Islam posvećuje posebnu pažnju međuljudskim odnosima, među komšijama - istakao je ef. Bilalić.Naglasio je da ljudski i komšijski gest paroha Velimira i studenata&nbsp; Marka Loze i Vlade Radovića daje poruku opredjeljenja da se traže putevi mira i obnavlja višestoljetni suživot na ovim prostorima. Sadet ef Bilalić kaže da posebno mora istaći dugogodišnju obostranu izgradnju odnosa i pomirenja u Hercegovini između muftije mostarskog Salema ef. Dedovića i vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija, koja se nastavila dolaskom vladike Dimitrija.

- Gacko je često u fokusu medija kada se dese međunacionalni incidenti kod gatačkih džamija. Prva osuda svakog incidenta dođe od strane SPC i oca Velimira.&nbsp;U vrijeme pandemije shvatili smo pravo značenje komšije. Nekome je komšija valjao više no rođeno dijete ili brat. Moramo više pažnje poklanjati jedni drugima, razgovarati jedni s drugima. Drvo se naslanja na drvo, a komšija na komšiju, kaže naš narod - ističe ef.Bilalić. Paroh Velimir Kovač kaže da&nbsp; pomoć koju su pružili imamu u uređenju dvorišta, nije nikakva vijest nego samo komšijska pomoć, ali se zahvaljue na želji da se za to ipak sazna.

Svoju privrženost Bogu pokazujemo kroz činjenje dobrih djela

Paroh pomogao imamu u uređenju džamijske avlije

Ilijaz Agić (63) iz Koraja već sedam godina u Maleševcima kod Ugljevika, uz magistralni put Bijeljina - Tuzla, kod stare seoske škole, prodaje jagode.- Jagode uzgajam od 2005. godine na površini od dva dunuma. Uzgajam i bostan na četiri dunuma. Imam malo vještačko jezero uz svoje imanje, tako da te parcele i navodnjavam. Od januara sam u penziji, tako da proizvodnjom povrća popravljam kućni budžet. Radni vijek sam proveo u sarajevskim „Bosna putevima“, zagrebačkom „Zenitu“ i korajskom pogonu „Interpleta“. Ovo što sada radim, to je čisto preživljavanje. Trenutno je cijena jagode od pet do pet i po KM za kilogram - kaže Agić. Naglašava da je sa bostanom puno lakše, jer može duže izdržati nakon branja, što sa jagodom nije slučaj.- Što se tiče korone, mi se krećemo, jer do njive moraš doći - kaže Agić.Mirko Jović iz Tobuta, inače radnik ugljevičkog „Rudinga“, kaže da godinama kupuje Agićeve jagode, jer su slatke i kvalitetne.- Kod ljudi ima straha od korone. Izbjegavaju asfalt i kretanje, susrete s drugim ljudima. Na ovom području nema oboljelih od koronavirusa i to je dobro. Nadamo se da će se život vrlo brzo vratiti u normalne tokove – ističe Jović.

Što se tiče korone, mi se krećemo, jer do njive moraš doći, kaže Agić

Agić i Jović: Jagode slatke i kvalitetne

Ilijaz Agić prodaje jagode za pet KM

S današnjim danom imamo jednu osobu, medicinsku sestru, koja je pozitivna na virus korona i ona se nalazi u karantinu u Domu učenika. Ona se dobro osjeća i nema znakova oboljenja, izjavio je doktor Mikailo Lazić, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u bijeljinskoj bolnici, nakon današnje sjednice Gradskog štaba za vanredne situacije.- U bolnici je do sada testirano 450 osoba i čekamo rezultate 56 nalaza. Jutros je uzeto 27 uzoraka od uposlenika bolnice i pacijenata. Od četvrtog maja, otvorene su specijalističke i subspecijalističke ambulante u bolnici, naravno, sa smanjenim kapacitetom, negdje oko 50 posto, što je i preporuka Kriznog štaba RS. Pristup bolnici sada je liberaliziran. Zakazivanje pregleda u specijalističkim ambulantama obavlja se preko porodične medicine – ističe dr. Lazić.Prema njegovi riječima, pregledi se zakazuju na svakih pola sata, kako bi i na taj način izbjegli gužve u bolnici. - Što se tiče opremanja PCR laboratorije za detekciju virusa korona u bijeljinskoj bolnici, ti poslovi su u završnoj fazi. Očekujemo da će laboratorija početi rad sredinom maja – naglašava dr. Lazić.

Pregledi se zakazuju na svakih pola sata kako bi se izbjegle gužve

Otvorene specijalističke ambulante u bolnici

Trebinjska Gradska pijaca, na osnovu odluke gradskog Štaba za vanredne situacije, počela je s radom, ali samo za prodaju domaćih proizvoda. Radno vrijeme pijace je od 8 do 14 sati.Osigurana je propisana fizička distanca među tezgama, a i kupci i prodavači obavezni su da nose maske i rukavice. Rad pijace i provođenje mjera zaštite od koronavirusa kontrolira Komunalna policija.Nadležni ističu da je zabrana rada jednog od simbola grada u pandemiji koronavirusa bila neophodna, jer pijaca na otvorenom nije samo gradska tržnica, već i mjesto okupljanja.I kupci i prodavači nisu krili zadovoljstvo zbog ponovnog rada gradske pijace, jer kako rekoše, i oni su oživjeli s njom.

Radno vrijeme od osam do 14 sati

Na tezgama samo domaći proizvodi

Bijeljinski ugostitelji, čije su radnje već 40 dana zatvorene i u najvećem broju ne rade, izuzev onih koji su mogli organizirati kućnu dostavu hrane, željno iščekuju trenutak kada će ponovo biti u prilici da počnu raditi. Neki od njih su ovih dana organizirali „kafu za ponijeti“, koja se servira u plastičnim čašama i često ispija ispred kafića i restorana. Uz pridržavanje svih važećim mjera, nošenje zaštitnih maski i rukavica, nezaobilaznu fizičku distancu, nekadašnji stalni gosti kafića i ugostiteljskih objekata okupljaju se pred ulazima, gdje uživaju u ispijanju svojih prvih jutarnjih ili prijepodnevnih kafa. Prilika je to da, onako s distance, razmijene i svoja iskustva iz kućne izolacije te da podijele zabrinutost za organiziranje poslova i osiguranje egzistencije nakon što prođe pandemija koronavirusa.

Prilika da razmijene iskustva iz kućne izolacije

Druženje na distanci uz „kafu za ponijeti“

Zamjenik direktora UKC-a RS <a href="https://avaz.ba/tag/16032/nenad-stevandic">Nenad Stevandić</a> pojasnio je za "Avaz" zbog čega se iseljavaju pacijenti iz UKC-a&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/11681/banjaluka">Banja Luka</a>. - Čim primijetimo da postoji inficiran pacijent, koji je došao bez simptoma ili je na taj način došlo do zaraze ljekara ili sestre, ili je, možda, neko od kolega bio bez simptoma pa se pokazalo da ima simptome, mi ih testiramo. I one koji su pozitivni, na liječenje idu svi njihovi kontakti. Idu na sedam dana poštede, dok se ponovo ne testiraju. Pacijenti koji su negativni, idu na kućno liječenje, a oni koji su pozitivni, idu u bolnicu. Mi reorganiziramo prostor, napravimo dezinfekciju, steriliziramo, napravimo nove uvjete. To smo već imali nekoliko puta kada je bilo pozitivnih u Kliničkom centru Banja Luka – rekao je Stevandić.U Banjoj Luci se trenutno liječi više od 140 oboljelih pacijenata, od kojih je 50 u teškom stanju. - Za očekivati je da ne možemo prestati s radom, moramo da se reorganiziramo ukoliko se nešto desi. Mi smo i sinoć testirali sve hitne pacijente, operacione sale su radile normalno. Klinički centar Banja Luka ima 2.800 zaposlenih i radi dan i noć. Ne prekidamo rad i brzo se reorganiziramo, po pravilima struke. Red je da svi govore ono što znaju. Ogroman broj ljudi smo spasili i najveći broj je izliječenih koji su prošli kroz Klinički centar Banja Luka.

To smo već imali nakoliko puta, kada je bilo pozitivnih u Kliničkom centru Banja Luka, rekao je Stevandić

Zamjenik direktora UKC-a RS Nenad Stevandić

Nenad Stevandić: Ne smijemo prestati raditi, moramo reorganizirati prostor

Građevinski radovi radi proširivanja objekta Opće bolnice u Bosanskoj Gradišci uveliko su u toku. Radi se na obnovi operacione sale i nadogradnji po 500 kvadratnih metara odjela pedijatrije i ortopedije. Direktor bolnice, dr. Rajko Dodik rekao je da je resorno ministarstvo za rekonstrukciju i proširenje bolnice izdvojilo 430.000 KM te da će radovi potrajati do kraja maja.- Nakon rekonstrukcije operacionih sala i dogradnje odjela pedijatrije i ortopedije od po 500 kvadratnih metara, planirana je zamjena stolarije na kompletnoj bolnici. To je drugi projekt i odobren je od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, jer se radi o čistoj energetskoj efikasnosti - rekao je dr. Dodik.

Razmišlja se i o trećoj fazi, a riječ je o rekonstrukciji unutrašnjosti svih odjela i nabavci nove medicinske opreme i aparata. Treća faza je, također, neminovna, jer je bolnica izgrađena početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i ovo je prva rekonstrukcija.Opća bolnica je, praktično, regionalna ustanova, jer pruža sekundarnu zdravstvenu zaštitu građanima ovoga grada te susjednih općina, Srpca i djelimično Laktaša i Bosanske Dubice.

Resorno ministarstvo izdvojilo 430.000 KM za radove

Po 500 kvadrata za Pedijatriju i Ortopediju

U sklopu internatskog smještaja za djecu Međunarodni forum solidarnsoti (MFS) „Emmaus“&nbsp; iz Potočara kod Srebrenice počeo je gradnju još jednog objekta, koji će biti Centar za edukaciju.Edukativni centar gradi se po evropskim standardima, a imat će kafeteriju, igraonicu, dvije učionice, koliko i radionica te igralište sa nekoliko terena. Sredstva za kompletnu izgradnju ovog objekta osigurala je Fondacija „San Zeno“ iz Italije, a radove izvodi preduzeće „Invest gradnja“ iz Gradačca, koje se ugovorom obavezalo da će poslove završiti do kraja ove godine.

U „Emmausovom“ internatskom smještaju u Potočarima zbrinuto je 90 učenika osnovnih i srednjih srebreničkih škola iz udaljenih seoskih naselja, koji iz svojih mjesta ne mogu putovati na nastavu. Oni tu borave od ponedjeljka do petka, a vikende provode u svojim porodicama.

Pomoć Centru za djecu s poteškoćama u razvoju

U budućnosti urednije snabdijevanje vodom

Zbog manjka mušterija odjavljuju rad

Srebrenicom se širi miris Melisinih lepina

Autobusi još uvijek ne saobraćaju

Duplo skuplji rasad, ali saditi se mora

Povrat novca učenicima za mjesečne karte

Broj zaraženih u porastu, mjere popuštaju

Paroh pomogao imamu u uređenju džamijske avlije

Ilijaz Agić prodaje jagode za pet KM

Otvorene specijalističke ambulante u bolnici

Na tezgama samo domaći proizvodi

Druženje na distanci uz „kafu za ponijeti“

Nenad Stevandić: Ne smijemo prestati raditi, moramo reorganizirati prostor

Po 500 kvadrata za Pedijatriju i Ortopediju

Gradi se Centar za edukaciju

Republika Srpska

Pomoć Centru za djecu s poteškoćama u razvoju

U budućnosti urednije snabdijevanje vodom

Zbog manjka mušterija odjavljuju rad

Srebrenicom se širi miris Melisinih lepina

Autobusi još uvijek ne saobraćaju

Duplo skuplji rasad, ali saditi se mora

Povrat novca učenicima za mjesečne karte

Broj zaraženih u porastu, mjere popuštaju

Paroh pomogao imamu u uređenju džamijske avlije

Ilijaz Agić prodaje jagode za pet KM

Otvorene specijalističke ambulante u bolnici

Na tezgama samo domaći proizvodi

Druženje na distanci uz „kafu za ponijeti“

Nenad Stevandić: Ne smijemo prestati raditi, moramo reorganizirati prostor

Po 500 kvadrata za Pedijatriju i Ortopediju

Gradi se Centar za edukaciju