Ako vremenske prilike budu povoljne, berba ranih sorti maline u srebreničkoj regiji, koja obuhvata općine Bratunac, Miliće i Srebrenicu, počinje za petnaestak dana.

I pored najave da će otkupna cijena maline za pola marke biti veća od prošlogodišnje, proizvođači, ni ove sezone ne mogu računati na dobru <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/576842/tri-penzije-ili-dvije-place-treba-izdvojiti-za-10-metara-drva">zaradu</a>, jer je rod na mnogim plantažama znatno slabiji od prošlogodišnjeg.&nbsp; Predsjednik Udruženja malinara srebreničke regije “Vilamet” Ljubiša Alempić kaže da zasadi nisu u dobrom stanju, naglašavajući da je na području ove regije ovih dana gotovo nemoguće vidjeti malinjak u punom rodu.

- Sezona nije obećavajuća. Rod će sigurno podbaciti u odnosu na posljednje dvije godine, s tim da očekujemo skok otkupne cijene. Za sada postoje naznake da će pojedini hladnjačari kilogram maline plaćati oko tri marke plus poticaj. I ako bude tako, zarada će zbog umanjenog roda, porasta troškova proizvodnje i prijevoza biti minimalna - smatra Alempić.

Kaže da je nedostatak radne snage u jeku berbe ozbiljan problem s kojim se suočavaju ovdašnji, ali i svi bh. malinari.&nbsp; - Mnoge porodice otišle su u inozemstvo i malo je ljudi na čiji angažman možemo računati tokom berbe. Berači koji su ostali i koji su spremni da rade zahtijevaju znatno veće dnevnice. Prosječna dnevnica prije dvije godine bila je 30, a sada berači traže i 50 maraka, plus hranu i prijevoz do plantaža - kaže Alempić.

Rod će sigurno podbaciti u odnosu na posljednje dvije godine s tim da  očekuju skok otkupne cijene

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Da bi se snabdjeli za zimu sa 10 metara ogrjevnog drveta penzioneri u <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/575761/ulice-prepune-setaca-i-turista">Bosanskoj Gradišci</a> moraju izdvojiti u prosjeku tri penzije, a radnici dvije čitave plaće. Metar bukovog, grabovog ili hrastovog drveta je oko 80 maraka, a sa rezanjem i cijepanjem dolazi se do cifre od 100 KM za metar.

Ratko Novković, uprkos činjenici da ima solidnu penziju kaže da je teško odvojiti 1.000 maraka za ogrjevno drvo.&nbsp; - Deset metara je minimum. Evo ljudi lože i u junu, ne loži se samo u julu i augustu. Klima se promijenila pa treba nabaviti i 15 metara drveta ili se dogrijavati strujom. A gdje je zimnica, gdje su lijekovi hrana i odjeća? Nečega se moramo odreći da bismo kupili veću količinu drveta. Kad je hladno ja idem u šetnju, zdravije je - kaže Novković.

Dejan Knežević i Predrag Jugović bave se uslužnim rezanjem drva. Dnevno srežu i po 50 metara drveta. Priznaju da u posljednje vrijeme sve više režu meko drvo.
- Ljudi sve manje kupuju bukovo, hrastovo ili grabovo drvo, skupo je. Sve češće režemo vrbu, topolu ili jošiku - rekao je Knežević.

Sve više potrošača opredjeljuje se za nabavku jeftinijih drva pa čak i onih izvađenih iz korita rijeke Save. Kad se prosuše mogu zagrijati jednu prostoriju, a cijena im je tri puta manja.&nbsp; - Spretniji ljudi koji imaju čamce mogu svaki put kad Sava nadolazi nabaviti po nekoliko metara, uglavnom vrbovine. Dosta ljudi pored Save se grije na taj način – istakao je Enes Fišeković, mještanin naselja pored samog keja.

Penzionerima je data mogućnost nabavke drveta na plaćanje u šest mjesečnih rata od lokalne šumarije. Ostali se snalaze na razne načine, čini se da je važnija količina od kvaliteta i kaloričnosti.

Metar bukovog grabovog ili hrastovog drveta je oko 80 maraka, a s rezanjem i cijepanjem dolazi se do cifre od 100 KM za metar

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Iako je i danas u Trebinju zabilježen jedan slučaj novooboljelog od koronavirusa, stanovnike, ali i turiste grada podno Leotara, izgleda da to mnogo ne brine.Ulice su pune šetača, pijaca pod platanima kupaca, a bašte kafića prepune gostiju. Iako je tradicionalna motorijada zvanično otkazana, i nije bilo organiziranog druženja niti svirke, bajkeri su ipak došli na svoju omiljenu destinaciju, da ako ništa drugo, da bar popiju kafu pod platanima.

Otkazana tradicionalna motorijada

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti Centra srednjih škola iz Trebinja prodefilirali su danas ulicama grada od Trga slobode, gdje su položili cvijeće na Spomenik oslobodiocima u Prvom svjetskom ratu, do škole, čime su zvanično završili srednjoškolsko obrazovanje. Svečanu povorku predvodili su đaci generacije u četverogodišnjem i trogodišnjem školovanju Lazar Ilić i Aćim Šarenac.Kako kaže Ilić, maturom je završen samo jedan period u životu, a titular đaka generacije je podstrek za dalje. - To je samo jedna laskava titula koja ne donosi previše beneficija, ali prija kad vas neko pohvali i kaže da ste na pravom putu. Ona vas na taj način gura naprijed prema novim uspjesima - istakao je Ilić, koji planira upisati Medicinski fakultet.

Svečanu povorku predvodili učenici generacije

Maturanti slave kraj školovanja

Kada je kao petogodišnjak s majkom i sestrom protjeran iz Srebrenice, Irvin Mujičić (32) ni sanjao nije da će jednog dana, nakon školovanja, napustiti dobar posao pri Ujedinjenim narodima i vratiti se u rodni grad.&nbsp;

Vlastitim sredstvima obnovio je roditeljsku kuću u gradu i smjestio 12 ležajeva za turiste. Brzo je odlučio da se bavi seoskim turizmom. Osnovao je Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“ i zasukao rukave. Kaže da je obišao sva srebrenička sela, upoznao ljude i njihove običaje. Nije poznavao nijedno selo te je imao problema prilikom obilaska. Bilo je lutanja i ulaska u minska polja.

- Registrirao sam sva za turiste privlačna sela i kuće, gdje će oni biti smješteni i posao je krenuo. Samo u prošloj godini ovdašnja sela posjetilo je 4.000 turista iz Italije, Austrije, Španije, Francuske i drugih evropskih zemalja - kazuje Mujičić. Velika zainteresiranost za seoski turizam, Mujičiću su dali ideju za gradnjom etno-sela. U Lipovcu, dvadesetak kilometara od Srebrenice, pored rijeke Jadar, kupio je sedam dunuma zemlje. Na polovini te parcele trenutno pravi pet kućica po stilu „osačanskih neimara“.

- Na betonskom coklu bit će postavljeni zidovi od borovih oblica, a objekti će biti pokriveni plavom pločom, koju je nabavio iz obližnjeg majdana. Pored kućica bit će izgrađen i mlin na rijeci Jadar – ističe Mujičić.Prema njegovim riječima, turisti ne traže komfor i udobnost, niti biraju hranu.- Vole jesti za sinijom i svi iz jedne ćase srkati čorbu i grah te iz tepsije jesti pitu. Kada je u pitanju prenoćište, ni tu nisu probirljivi. Njih interesiraju naši običaji, hrana i druženja. Posebno ih zanimaju pećine, gdje su se srebrenički Bošnjaci mjesecima skrivali u julu 1995. godine, i tamo najduže borave. Rado pomažu povratnicima u poljoprivrednim i drugim poslovima i od njih kupuju proizvode i rukotvorine – naglašava Mujičić.

- Uz potrebne sadržaje, etno-selo će imati i ergelu, jer pored tri konja namjerava povećati broj jahačkih grla. Do tada će turisti imati na raspolaganju konje Emina Bektića iz Jasenove – riječi su Mujičića.

Osnovao Udruženje prijatelja prirode „Oaza mira“

Mujičić: Objekti će biti pokriveni plavom pločom

Zasukao rukave i gradi etno-selo

U Banjsko–rekreativnom centru „Dvorovi“ kod Bijeljine danas su otvoreni bazeni, čime je ozvaničen početak ovogodišnje sezone kupanja. Iako je prvi dan za kupače besplatan, nije bilo puno onih koji su osvježenje potražili na bazenima i pod tuševima s toplom termomineralnom vodom.Milorad Zekić, direktor Banje „Dvorovi“, kaže da na površini od dva hektara, koliko zauzima ovaj sportsko–rekreativni kompleks, postoje četiri bazena, ukupne površine oko 2.500 kvadratnih metara.- Za bazene koristimo termomineralnu hlorisanu vodu. Sigurnost kupača je zagarantovana, jer ćemo koristiti puno više spasilaca na bazenima i više radnika koji će upozoravati kupače na poštovanje fizičke distance. Zdravlje kupača nam je najvažnije - ističe Zekić.U toku je i renoviranje i opremanje zatvorenog bazena u okviru banjskog kompleksa. Što se tiče cijena karata, one su nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu, pet KM za odrasle, tri za djecu, dok posjetioci u popodnevnim satima plaćaju četiri marke. Bazeni će raditi svakim danom od 10 do 19 sati.

Više radnika će upozoravati na poštovanje fizičke distance

Danas nije bilo puno onih koji su potražili osvježenje

Počela sezona kupanja, prvi dan besplatno

U okviru programa „Podrška poslodavcima i samostalnim preduzetnicima na području grada Trebinja“, u Gradskoj upravi potpisano je 15 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava privrednicima za direktno otvaranje novih radnih mjesta u privrednim društvima i kod samostalnih preduzetnika s područja grada. Program je namijenjen privrednim društvima koja zapošljavaju do 20 osoba, a sredstva u vrijednosti od 75.000 KM osigurao je Grad Trebinje, dok će poslodavcima biti doznačeno do 6.000 KM po zaposlenom radniku.Prema riječima Mirka Ćurića, gradonačelnika, potpisivanje ugovora s poslodavcima je kasnilo zbog pandemije koronavirusa, ali će svi programi koji se odnose na nova zapošljavanja biti ispoštovani u narednom periodu.- Mi ćemo do kraja godine pokrenuti i nove programe, kroz koje će više naših sugrađana dobiti posao. Ograničili smo iznos sredstava za srednju, višu i visoku stručnu spremu. Takođe, obavezali smo poslodavce da minimalnu plaću za srednju stručnu spremu moraju isplatiti u iznosu od 600 KM, za višu 700 i visoku 800 maraka - istakao je Ćurić.

Grad osigurao 75.000 maraka

Dodjela nepovratnih sredstava

Bijeljinski prerađivači voća i povrće ove godine nisu uspjeli otkupiti planirane količine jagoda za proizvodnju marmelada, džemova i voćnih sokova. Branislav Tomić, tehnolog u „Spektar drinku“, kaže da je ovo preduzeće planiralo otkupiti 25 do 30 tona jagoda od domaćih proizvođača, ali su do sada otkupili svega oko pet tona.- Ostatak neophodne sirovine moramo uvesti iz Grčke. Ranije smo jagode otkupljivali po cijeni od 1,20 do 1,50 KM za kilogram. Ove godine nudili smo i po dvije KM za kilogram, ali nismo uspjeli osigurati sirovinu za preradu. Evidentno je da Semberiji nedostaju zasadi jagode, kojih je nekada bilo puno više. Proizvođači su se orijentisali na druge kulture. U podmajevičkom kraju, Čeliću i Koraju, ima jagoda, ali su proizvođači orijentisani na plasteničku proizvodnju i na prodaju na pijaci - kaže Tomić.

Ističe da industrijskih jagoda nema dovoljno ni na području Srbije.&nbsp; - Konzumne jagode iz Čelića plasirane su, uglavnom, na banjalučko tržište. Mi se u narednom periodu, sredinom juna, pripremamo za preradu kupusa. Do kraja juna počet ćemo otkupljivati i prerađivati višnje, a nakon toga uslijedit će otkup šljiva. U ovim istočnim krajevima ima šljiva, dok je na zapadnokrajiškom području ovo voće oštetio mraz, tako da će i šljive biti nešto skuplje. Puno se proizvodi konzumna jagoda, dok se na industrijsku preradu malo ko želi orijentisati – naglašava Tomić.

Do sada otkupljeno samo pet tona

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Na Starom mostu, koji spaja Zvornik i Mali Zvornik, počelo je skidanje skela nakon završetka radova na farbanju ove građevine, što je samo dio radova na kompletnoj rekonstrukciji koji su vrijedni 1.680.000 KM.&nbsp; Miroslav Lazarević, direktor zvorničke „Enikon-gradnje“, koja izvodi radove na mostu, kaže da sada planiraju postaviti „kocke“ kako bi bio vraćen autentičan izgled.- Nakon pjeskarenja i farbanja u nekoliko slojeva skida se skela i prelazi na radove na tzv. gazećem sloju. U narednih četrdesetak dana očekuje nas postavljanje kocke, a površina je negdje oko 1.400 kvadrata. Na taj način će biti očuvan autentičan izgled ove građevine – rekao je Lazarević i dodao da će nakon toga uslijediti radovi na postavljanju javne i dekoratvine rasvjete, nakon čega će rekonstrukciji biti završena u potpunosti.Za radove na rekonstrukciji mosta Vlada Srbije je kroz donaciju izdvojila 600.000 eura.

Za radove Vlada Srbije izdvojila 600.00 eura

Okončano farbanje, slijedi postavljanje „kocke“

Vraćanje autentičnog izgleda

Od početka ovogodišnje aktivne protivgradne sezone u gradonosne oblake ispaljeno je 312 raketa. Strijelci „Protivgradne preventive RS“ bili su na visini zadatka, pa su izbjegnute štete od eventualnog grada. Radari su neprestano uključeni, meteorolozi budno prate razvoj vremena u region a strijelci na terenu imaju pune ruke posla.

- Od početka sezone, 15. aprila, imali smo osam dana sa dejstvima i četiri dana radarskog osmatranja. U gradonosne oblake smo ispalili 312 raketa i do sada nije bilo znatnije štete na terenu. Dejstvovali smo sa automatskim lanserima klasičnim stanicama sa strijelcima i uz to prizemnim generatorima - rekao je mr Tihomir Dejanović, direktor Protivgradne preventive RS. U posljednjoj akciji ispaljeno je 29 raketa na području Prijedora, Bosanske Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Bijeljine.

U&nbsp; sistemu protivgradne preventive nalazi se 30 lokalnih zajednica, a od ove sezone su i općine Bosanski Novi, Krupa na Uni i Bosanska Kostajnica.- Na branjenom području od 1,1 miliona hektara raspoređeno je 200 klasičnih lansera, 35 prizemnih generatora i 58 automatskih lansera.Za ovu sezonu nabavljeno je 2.565 protivgradnih raketa što je dovoljno – ističe Dejanović.

Za ovu sezonu nabavljeno je 2.565 protivgradnih raketa

Dejanović: Radari su neprestano uključeni

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Mala, ali uigrana ekipa Turističke organizacije (TO) Bosanska Gradiška, odlučno je krenula u realizaciju nekoliko projekata koji bi trebali snažnije pokrenuti turizam u gradu. Miloš Vujinić, direktor TO, kaže da je u toku izrada turističke signalizacije koja će se odvijati u nekoliko faza.

- Završena je sva dokumentacija. Radit ćemo u fazama, uz podršku Ministarstva trgovine i turizma, vlastitim sredstvima i projektima prekogranične saradnje. Nadamo se da ćemo veoma brzo turističkom signalizacijom pokriti cjelokupno gradsko područje - rekao je Vujinić.Afirmacija domaće proizvodnje shvaćena je u turističkoj ponudi kao imperativ. Jedan od projekata je „Kuća Lijevča i Potkozarja“, koja će nuditi najkvalitetnije domaće proizvode, provjerene s aspekta zdravstvene ispravnosti.

- Oslonit ćemo se na dva udruženja zdrave hrane i na „Gradsku tržnicu“. Želimo da turistima i potrošačima uopšte ponudimo izobilje organske i zdrave hrane - rekao je Vujinić.U TO su uvjereni da Bosanska Gradiška ima šta ponuditi. Historija i tradicija ovoga kraja još od prahistorije su veoma zanimljive. Arheologija je značajan aspekt, Zavičajni muzej je, također, turistički adut, a tu su i brojna arheološka nalazišta.

- Adut nam je i agroturizam, koji je u ekspanziji u Lijevče polju i Potkozarju. Posebno je zanimljiv pješački ili planinarski turizam. Potkozarje i Kozara su vrlo bogati šumama i stazama - kazao je Vujinić.&nbsp; I rijeka Sava je veliki adut, ali neiskorišten. U planu je i kapitalni projekt izgradnje gradskog kupališta. Bosanskoj Gradišci u turističkom smislu nedostaje hotel s najmanje četiri zvjezdice.I promocija grada&nbsp;se mora dići na viši nivo, smatraju u TO.

Jedan od projekata je „Kuća Lijevča i Potkozarja“

Zaposlenici Turističke organizacije uigrana ekipa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Na imanju Čedomira Radovanovića (35), magistra informatike, zaposlenog u bijeljinskom Domu zdravlja, berba jagoda privodi se kraju. Uskoro će početi i berba trešanja. Kaže da se i on i ostali proizvođači jagoda u Semberiji već treću godinu suočavaju s hladnim i kišovitim majem.- Štete ima u jagodnjaku, zbog truleži, ali ima i dobrog roda. Ove godine ćemo imati i prvi rod trešanja. Štetu su izazvali martovski mrazevi. Jagode imamo na površini od pet dunuma, trešnje, italijanske i češke sorte, uzgajamo na hektar površine – ističe Radovanović.

Naglašava da je radna snaga značajna stavka u jagodnjaku, tako da kilogram branja košta od 50 do 60 feninga. Berači jagoda kod Radovanovića zarade solidne dnevnice od 40 do 45 KM. - Jagode prodajemo po cijeni od tri KM za kilogram i ta cijena se ne mijenja od početka do kraja berbe. U optimalnim uvjetima s pola hektara može se ubrati oko 10 tona jagoda – riječi su Radovanovića.Planira da proširi jagodnjak sa 20.000 na 30.000 sadnica, tako da bi već u narednoj godini mogao imati rod od 15 tona.Naglašava da se na njivi, u vrijeme sezone branja voća, radi od jutra do mraka. Slatki plodovi mukotrpnog rada na kraju, ipak, njemu i njegovoj porodici donose rezultat i pristojnu zaradu.

Štetu su izazvali martovski mrazevi

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

U vrijeme pandemije koronavirusa proizvodi za dezinfekciju ruku su najtraženiji proizvod pa su u ljubinjskom „Ljbilju“ odlučili da i oni naprave antiseptik, koristeći prirodne supstance. Prema riječima Slobodanke Dangubić, predstavnika „Ljbilja“ Ljubinje, mogućnosti ljekovitog bilja su neiscrpne pa su svoju proizvodnju proširili i prilagodili novonastaloj situaciji.

- Nije trebalo puno vremena da proizvedemo sredstva za dezinfekciju, jer je odranije bilo poznato i dokazano da eterična ulja imaju dezinfekciona svojstva, a hidrolati njegujuća - istakla je Dangubić i dodala da mogućnosti i ideja ima puno pa se ovdje, osim plantaža, rasadnika i destilacije ljekovitog bilja, proizvodi više od 250 gotovih proizvoda. Naglašava da su svoju proizvodnju certificirali, od proizvodnje sadnog materijala, plantaža, vlastitih i kooperantskih, pa do sakupljača ljekovitog bilja.

U „Ljbilju“ proširuju proizvodnju

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Jak mraz koji je krajem marta pogodio regiju Birča prepolovio je prinos jagoda uzgajivačima na prostoru Zvornika. Proizvođači jagoda, zbog komplicirane procedure, nisu registrirani te su sada prepušteni sami sebi, a neki su smanjili površine pod ovom kulturom i zbog neorganiziranog sigurnog otkupa. Mirza Hajdarević iz zvorničkog naselja Đulići jagode uzgaja više od decenije, a ove godine je, kako kaže, zbog mraza u nevrijeme ostao bez polovine planiranog prinosa. Hajdarević jagode uzgaja na oko tri dunuma površine.

- Ove godine smo očekivali prihod od oko četiri tone jagoda iz našeg jagodnjaka, nažalost, ako uspijemo ubrati i tonu i po, možemo biti sretni jer je mraz bio u najgorem mogućem trenutku – kazuje Hajdarević i dodaje da je jak mraz bio u momentu kada je prva „tura“ jagoda bila u punom cvatu te je to jedan od razloga zašto jagode ove sezone kasne, ali i razlog njihove visoke cijene.

Uzgojem jagoda ranije se bavio i Ilijaz Miralemović, koji je obrađivao oko dva dunuma.- Bila je to industrijska jagoda koju smo prve godine isporučivali mljekari u Gradačcu za pravljenje voćnog jogurta, tako smo otplatili uloženi repromaterijal i sadnice koje smo od njih dobili, a kada se sezona završila, tada smo nešto i zaradili. Sljedeće godine „Zott“ se povukao iz Gradačca, a otkup je stao. Iako je situacija bila nezavidna, svu ubranu jagodu uspjeli smo plasirati svojim prijateljima i poznanicima, a ponešto i manjim trgovcima. Nakon tri uspješne sezone, broj zainteresiranih berača smanjen je zbog odlaska u Njemačku pa smo jagodnjak smanjili na parcelu za vlastite potrebe, ali je mraz oštetio i te površine – ističe Miralemović.

U Gradskoj upravi u Zvorniku kaže da oni daju podsticaje za nove zasade jagodičastog voća i da proizvođači ne moraju biti registrirani da bi ostvarili pomoć.&nbsp;- Po dunumu novog zasada dajemo 500 KM – rekao nam je Darko Stefanović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u GU Zvornik.

Zbog mraza ostao bez polovine planiranog prinosa

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Radnici zvorničkog Komunalnog preduzeća privode kraju radove na uređenju podloge i ograde na gradskom parkiću u centru, čime će projekt njegove kompletne rekonstrukcije biti završen. Dvadesetak metara dalje, također su u završnoj fazi radovi na uređenju platoa ispred Muzičke i Osnovne škole, koji će ujedno biti i otvoreni amfiteatar, a za ovaj projekt novac su zajedno izdvojili Gradska uprava i Ambasada Bugarske u BiH.

- Uređenje parka je finansirano iz projekta u kome smo učestvovali, ali smo mi izdvojili dodatna sredstva za postavljanje ograde i behaton kocki u jednom dijelu parkića, a ostalo je još da se urade manje zelene površine. Time će naši sugrađani konačno imati još jedan lijep kutak gdje će sa svojim mališanima moći provoditi vrijeme – rekao je Bojan Ivanović, zamjenik gradonačelnika Zvornika. Naglašava da su pri kraju radovi i na platou ispred Muzičke i Osnovne škole.- Tu je ostalo da se uradi krovna konstrukcija, koja će uskoro stići, te elektroradovi. Zahvaljujemo još jednom Ambasadi Bugarske u BiH, koja nam je u realizaciji ovog projekta pomogla sa 50.000 KM – istakao je Ivanović. Gradsko jezgro će završetkom ovih radova dobiti mnogo ljepši izgled.

Ambasada Bugarske izdvojila 50.000 KM

Uređenje parka i novog platoa

Zahvaljujući podršci Gradske uprave Bosanska Gradiška i Razvojne agencije RAGA, Komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ kupilo je opremu i sredstva za rad u vrijednosti od 100.000 KM. Gradonačelnik Zoran Adžić rekao je da je iz gradske kase u protekle tri i po godine u ovo preduzeće uloženo blizu milion maraka. Razvojna agencija RAGA aplicirala je kod Fonda za zaštitu životne sredine za projekt nabavke opreme u visini od 100.000 KM. Projekt je upravo i realiziran.- Fond je odobrio grant od 70.000 maraka, Gradska uprava je uplatila 17.000 KM, a „Gradska čistoća“ preostalih 13.000 maraka. Tim sredstvima kupljen je kamion autopodizač za teže i veće kontejnere, deset kontejnera zapremine pet kubika, 16 plastičnih kontejnera od 1,1 kubni metar za gradsko područje i jedan rostfrajni kontejner za klaonički otpad - rekao je Adžić.Željko Bilbija, direktor KP „Gradska čistoća“, rekao je da je nabavkom novog kamiona autopodizača riješen veliki problem, jer su ti poslovi do sada rađeni vozilom starim 35 godina.

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti slave kraj školovanja

Zasukao rukave i gradi etno-selo

Počela sezona kupanja, prvi dan besplatno

Dodjela nepovratnih sredstava

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Vraćanje autentičnog izgleda

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Uređenje parka i novog platoa

Novi kontejneri i kamion za odvoz smeća

Republika Srpska

Nevolje malinara srebreničke regije: Zabrinjava slab rod i nedostatak berača

Tri penzije ili dvije plaće treba izdvojiti za 10 metara drva

Ulice prepune šetača i turista

Maturanti slave kraj školovanja

Zasukao rukave i gradi etno-selo

Počela sezona kupanja, prvi dan besplatno

Dodjela nepovratnih sredstava

Ostali bez domaće jagode, počeli uvoziti iz Grčke

Vraćanje autentičnog izgleda

Od 15. aprila ispaljeno 312 raketa

Raznovrsnom ponudom privući što više gostiju

Pri kraju berba jagoda, dnevnice do 45 KM

Proizveli antiseptik za dezinfekciju

Uzgajivači prepušteni sami sebi

Uređenje parka i novog platoa

Novi kontejneri i kamion za odvoz smeća