Iako je Republika Srbija zbog koronavirusa jučer najavila zatvaranje nekoliko manjih graničnih prijelaza, među kojima i onaj između Bajine Bašte i Skelana u srebreničkoj općini, to se nije desilo.
Potpredsjednik Skupštine općine (SO) Srebrenica Dragić Glišić obavijestio je građane da je ovaj granični prijelaz dozvoljen za prolaz pješaka i putničkih automobila.
- Zbog velike udaljenosti drugih graničnih prijelaza, nakon intervencije lokalne zajednice, Republika Srbija pokazala je razumijevanje i suspendirala odluku o zabrani kretanja preko mosta u Skelanima. To će omogućiti normalan život građana Skelana, najveće srebreničke mjesne zajednice, i velikom broju srednjoškolaca s ovog područja, koji se školuju u susjednoj državi - naglasio je Glišić. 
Da granični prijelaz Skelani nije zatvoren, za „Avaz“ je potvrdilo nekoliko građana koji su danas nesmetano prelazili iz Skelana u Bajinu Baštu.

Suspendirana odluka o zabrani kretanja preko mosta

Građani nesmetano prelazili iz Skelana u Bajinu Baštu

Preko Skelana dozvoljen ulazak u Srbiju

Primjenjujući mjere zaštite od koronavirusa, u Zvorniku su naložene mjere zabrane za rad ugostiteljskim objektima s više od 50 mjesta, kao i treninzi sportskih klubova za članove mlađe od 15 godina. Ovu informaciju potvrdio je gradonačelnik Zoran Stevanović.- Otkazane su i sve kinoprojekcije, počevši od danas pa naredne tri sedmice. Ovo je apel da svi ozbiljno shvate upozorenja nadležnih – istakao je Stevanović. U dvije srednje škole otkazani su humanitarni koncerti, akcija darivanja krvi, posjeta Sajmu automobila, a sve školske sportske sale su zatvorene.Iz zdravstvenih ustanova dobili smo potvrdu da nijedna osoba nije upućena na testiranje na koronavirus, a u saradnji sa Zavodom za zaštitu zdravlja RS, osiguran je određeni broj testova. U apotekama već dva dana nema maski, a kako su nam rekli u ovim ustanovama, sve zalihe su bukvalno planule za nekoliko dana.Primijetili smo i da je manje građana na ulicama.

U apotekama već dva dana nema maski

Zabranjen rad većim ugostiteljskim objektima zbog koronavirusa

U organizaciji Srednjoškolskog centra „Petar Kočić“ i GO Crvenog križa u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS, pri zvorničkoj bolnici, organizirana je dvodnevna akcija darivanja krvi u kojoj učestvuju učenici i profesori ove škole. Prvog dana ove humane akcije prijavilo se 86 maturanata. Valentina Stojanović je jedna od njih, a prvi put je darivala dragocjenu tečnost.

&nbsp;- Ovo je jedan human čin i mislim da svako od nas može dati krv. Niko od nas ne zna kada će se naći u životnoj opasnosti i kada će mu biti potrebna krv – rekla je Stojanović, koja je godinu bila u Americi, te je dodala da su u tamošnjim srednjim školama ovakve akcije organiziraju mnogo češće, a učenici imaju različite benefite.Tradicionalno u akciji, kao vid podrške učenicima i profesorima, učestvuje i direktorica škole Biljana Pisić.

- Ovo mi je 12. put da darujem krv s našim učenicima i profesorima. Ovo je inače sedmica u kojoj naši učenici imaju više humanih akcija jer u četvrtak organiziramo u dva termina, od 17 i od 19 sati, u zvorničkom Domu omladine tradicionalni humanitarni koncert. Novac od prodatih ulaznica je namijenjen Centru za podršku djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima – istakla je Pisić.Vladimir Dražić, šef Službe za transfuzijsku medicinu, istakao je da su nakon proljetnih akcija zalihe krvi na zavidnom nivou.

Učestvuju učenici i profesori Srednjoškolskog centra

Stojanović i Pisić: Žele pomoći drugima

Niko ne zna kad će se naći u životnoj opasnosti

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, povodom 8. marta, uručio je priznanje najzaslužnijim ženama Semberije koje su u protekloj godini postigle zapažene rezultate u različitim oblastima.Priznanje „Zaslužna žena Semberije“ pripalo je ove godine Šemsi Izić, Jelici Kokotović i Dubravki Živković-Ostojić. Posthumno je ovo priznanje dodijeljeno i Gordani Stupar.Izić je priznanje dodijeljeno za doprinos u projektiranju javnih i privatnih građevinskih objekata u gradu i za humanitarni rad. Kokotović je uručeno ovo priznanje za izuzetan doprinos u sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici i borbi protiv maloljetničke delinkvencije, a Živković-Ostojić za višedecenijski doprinos poboljšanju položaja gluhih i nagluhih osoba.Posthumno specijalno priznanje dodijeljeno je Gordani Stupar za dugogodišnji humanitarni rad i uspješno rukovođenje Udruženjem žena oboljelih od raka dojke „Gea“.

Posthumno je dodijeljeno i Gordani Stupar

Šemsa, Jelica i Dubravka „Zaslužne žene Semberije“

Jela Dojčinović iz Donjih Podgradaca kod Bosanske Gradiške, mjesta na legendarnoj Kozari, svoj 95. rođendan dočekala je radno, na nogama. Telefon joj je stalno zvonio, stizale su joj čestitke sa svih strana. Vitalna starica sa 15 godina je postala skojevka, a poslije ofanzive na Kozari postala je partizanska bolničarka. Kaže da je s jednakom pažnjom previjala i njegovala i zarobljenike i ranjene partizane. U bolnici na Kozari srela je i upoznala Jovanku i Tita. Impresije ne blijede ni danas, nijedan datum nije zaboravila uprkos poznim godinama.

- Jovanka je bila kršna, prelijepa. Bila je prava partizanka. Tito je bio stalno nasmijan. Govorio je da smo mi njegova djeca, ja sam tad imala 16 godina. Bilo je to uoči pravoslavnog Božića 1943. godine. Tito nam je naredio da ga proslavimo i da ispečemo prase. Komandir je rekao, pa otkud nam prase, a Tito je uzvratio, sreo sam ih idući do bolnice na desetine i divljih i domaćih, koja su lutala šumom - priča Dojčinović.Odmah poslije rata Jela je otišla u Sarajevo s namjerom da se školuje. Željela je postati babica. - Nas šest djevojaka smo stanovale kod jedne nane Fatime. Bila je divna žena, nježna prema nama. Nije se imalo šta jesti, ali Fatima je uvijek nalazila brašna i najčešće nam pravila pite zeljuše – ističe Dojčinović.

Ubrzo je dobila telegram da su joj se iz zarobljeništva iz Njemačke vratili živi i zdravi brat i sestra. Pozvana je da dođe na Kozaru, da ih vidi nakon gotovo pet godina.- To je bilo presudno za moj život. Nisu mi dali da se vraćam. A izdržala bih ja glad, kad sam rat iznijela na plećima. Ostala sam i počela se baviti poljoprivredom. Evo moja vrijedna djeca svud okolo posadiše plantaže voća, u dvorištu je mala fabrika sokova – ističe Dojčinović.

Priznaje da ima jednu želju, a to je da iščeznu svađe među ljudima, a da se više radi na otvaranju fabrika.- Ostat ćemo bez mladosti, oni odoše u Njemačku, a mi stari u zemlju. Šta onda vrijedi - poručila je Jela.

Nakon rata se počela školovati u Sarajevu za babicu, ali se morala vratiti kući

Dojčinović pokazuje sliku iz partizanskih dana

Na Kozari upoznala Tita i Jovanku, njegovala i zarobljenike i partizane

Još nisu poznati uzroci uginuća osam pasa i dva oboljela koje se desilo prije dva dana u improviziranom uzgajilištu u selu Srnava kod Vukosavlja.Toga dana policiji u Modriči je prijavljeno uginuće životinja. Obavljen je uviđaj u prisustvu veterinarskog inspektora i doktora veterine.- Izuzeta je hrana koju su jeli, a danas će se u Banjoj Luci obaviti obdukcija i tada će se utvrditi stvarni uzroci – rekla je portparol PU Doboj Dragana Kerkez.

Izuzeta je hrana koju su jeli

Vukosavlje: Nakon obdukcije znat će se uzroci

Uginulo osam pasa, dva oboljela

Prva berbernica u Prijedoru, otvorena prije osam mjeseci, bilježi sve veći broj mušterija. I to zadovoljnih. Uslugom šišanja i brijanja oduševljeni su i mlađi i stariji Prijedorčani, pa i oni najmlađi.Vlasnik berbernice Danijel Miljević kaže da je preko Omladinske banke i Fondacije „Mozaik“ saznao za konkurs, gdje mu je odobren projekt od 1.980 KM.- Aplicirao sam na konkursu, dobio novac i kupio frizersku stolicu. Završio sam frizersku školu u Prijedoru i krenuo sam odmah sa stažiranjem. Međutim, uvijek sam želio imati vlastiti salon i da ja radim sam. Ostvarila mi se želja – ističe Miljević.

Naglašava da je i naziv salona „Berbernica“ privukao mnoge, jer ih to podsjeća na neka prošla vremena.- Danas su u trendu frizure koje bukvalno traju pet dana. Tako je i sa šišanjem brada. Imam puno mušterija kojima nije teško doći po tri puta ili više mjesečno da bi bradu i kosu uvijek imali savršeno urednu. Primjetno je da i muškarci u današnje vrijeme mnogo više pažnje obraćaju na svoj izgled – naglašava Miljević.

Premda mnogi mladi odlaze u inozemstvo potražiti zaposlenje i bolju zaradu, Danijel kaže da za sada nema namjeru ići bilo gdje.- Činjenica je da i u Prijedoru ima puno muških frizera, ali kad radite nešto s ljubavlju, odgovorno i posvećeno, uspjeh, sigurno, neće izostati. Zato se mladi ljudi trebaju boriti da pronađu sebe u nekom poslu koji vole – kaže Miljević.

Aplicirao na projekt Omladinske banke i dobio novac

Danas su u modi frizure koje traju pet dana

Nekad je zelena pijaca u Bosanskoj Gradišci vrvjela od prodavača i kupaca. Nije bilo dovoljno štandova pa se voće i povrće prodavalo i na prilaznim ulicama i iz automobila. Danas je slika potpuno drugačija. Komunalci su demontirali jedan red štandova, koji su prazni, uskoro će trebati ponoviti akciju.

Željko Pećanac, uzgajivač i prodavač voća iz lijevčanskog sela Laminci, kaže da nema ko ni raditi u njivi i u plasteniku, ni prodavati na pijaci.- Znamo izgubiti cijeli dan, vratiti polovinu onoga što smo naumili prodati i ostvariti čist gubitak. I brojni trgovački centri su nam žestoka konkurencija, a veliki broj onih koji stanuju u gradu imaju bašte ili voćnjake na selu - kaže Pećanac.

Mirsad Brkić kaže da je teška situacija i da svako kupuje samo ono neophodno.Menadžment „Gradske tržnice“ pokušao je minule zime da oživi promet manifestacijom „Zimska pijaca“. Rezultati su izostali. Prodavači se žale i na inspekciju koja ih, kažu, češće obilazi nego velike trgovačke centre.

- Uskoro ćemo i mi zatvarati, jer ne vrijedi, nema računice. Iako prodajemo brašno s vodenice, neprskano voće i povrće, dobru šljivovicu, domaća jaja i druge seoske proizvode, osjećamo pritiske sa svih strana. Troškovi su veliki, a kupaca nigdje - žali se Milovan Jokić iz Turjaka.Optimisti vjeruju da će se stanje već krajem marta popraviti, kada na pijacu dođu cvjećari i uzgajivači rasade povrća.

I brojni trgovački centri su nam žestoka konkurencija, kaže Pećanac

Komunalci su demontirali jedan red štandova

Kupci praznih džepova, štandova s robom sve manje

U Omarskoj će u avgustu biti otvoren Distributivni centar s hladnjačom za voće, što će prijedorskim voćarima umnogome smanjiti probleme koje trenutno imaju sa skladištenjem voća.Iz Poljoprivredne zadruge “Kooperativa” Prijedor poručuju da je hladnjača potrebna zbog zadržavanja kvaliteta plodova, postizanja više cijene i, na kraju, kontinuiranog snabdijevanja tržišta voćem, što bi voćarima svakako donijelo i veću finansijsku dobit.Gradnja hladnjače i uspostavljanje Distributivnog centra planirani su u dvije faze, a vrijednost ove investicije je skoro 270.000 KM. Kroz prvu fazu u budžetu Grada za prošlu godinu osigurano je 198.000 KM i ta faza je trenutno u završnici. Za ovu godinu u budžetu je osigurano 72.000 KM kako bi Distributivni centar bio završen i otvoren u avgustu.Grad Prijedor svake godine osigurava podsticaje za voćarsku proizvodnju u iznosu od 40.000 KM.Prijedorskim voćarima nedostaje i linija za hladno cijeđenje voća, a rješenje je na pomolu kroz projekt IFAD, koji se realizira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srpske i traje pet godina.

Nedostaje i linija za hladno cijeđenje voća

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

U Srebrenici je poslije rata, zahvaljujući donatorskim i općinskim sredstvima, obnovljeno više od 15 stambenih zgrada, koje su dobile novi krov, a neke toplotnu ili običnu fasadu.

No, u ovom gradu je i 25 godina nakon rata mnogo neobnovljenih zgrada i privatnih kuća, a u posljednje vrijeme sve je manje donacija za njihovu sanaciju. Osim obnovljenih krovova i prostora oko zgrada, ove godine planirano je i postavljanje fasada na tri stambene zgrade u naselju Baratova.

I pored ulaganja u obnovu stambenog prostora u centru grada, još je dosta porušenih kuća, koje pored lijepo uređenih čekaju na donacije za obnovu. Malo je kuća u gradu koje su obnovljene donatorskim sredstvima. Na onim kućama koje su obnovljene donacijama, samo su urađeni krovovi, stolarija i po jedan sprat.

Ne čekajući donatorska sredstva, više od 100 kuća u gradu obnovljeno je i lijepo uređeno vlastitim sredstvima vlasnika kuća. Najviše kuća obnovila je dijaspora, koja svoje lijepo opremljene domove koristi samo za vrijeme odmora.Dosta je i penzionisanih dijasporaca koji su se vratili u svoj rodni grad i žive u lijepim kućama.

Ove godine planirano postavljanje fasada na tri stambene zgrade u naselju Baratova

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Derviš-hanumina medresa spada u red najljepših objekata u Bosanskoj Gradišci. Podignuta u 18. stoljeću, 1748. godine, a u potpunosti renovirana 2017. godine, nudi velike mogućnosti ovdašnjem stanovništvu. Proglašena je i nacionalnim spomenikom BiH. Osim sjedišta Medžlisa IZ, svoje mjesto u medresi će pronaći biblioteka, kuhinja, sala za sastanke i okupljanja, kancelarija „Merhameta“...

Nedavno je, obilazeći unutrašnjost ovog objekta, Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki, zatražio da se obogate sadržaji.- Ovdje bismo mogli otvoriti šalter-banke. Moramo osnažiti ostanak i pružati usluge vjernicima i ostalim&nbsp; građanima. Ukoliko tako ne budemo radili, oni će otići tamo gdje će ih ljudi razumjeti i pružiti im odgovarajuće uvjete. Na bosanskom prostoru mora biti više empatije, pogotovo tamo gdje ljudi žive od poljoprivrede i zanatstva - rekao je muftija Abdibegović.

Za potpuno useljenje u zgradu nekadašnje medrese čeka se nabavka namještaja i opreme. Senad Rekić, sekretar Medžlisa IZ Bosanska Gradiška, kaže da će se svi koji budu bili angažirani u medresi imati idealne uvjete za rad, ali i vjernici i drugi korisnici usluga.- Konačno ćemo biti na jednom mjestu. Važno je i to da smo u centru grada, blizu svih institucija. Bit će nam lakše organizirati i humanitarne akcije i druge aktivnosti - rekao je Rekić.Vjerovalo se da je medresu izgradila Derviš-hanuma Smailagić. Nakon što su pronađene fotografije jednog od dva tariha koji su ranije postojali na medresi, njegov prijevod potpuno je promijenio raniju sliku objekta koji je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

Tokom 1748. godine medresu u Bosanskoj Gradišci podigla je Aiša-hanuma Džinić, koja je ostavila iza sebe tarih na toj medresi, dok je drugi govorio o tome da je Derviš-hanuma Smailagić obnovila medresu u 19. stoljeću.Medresa je nakon obnove u koju je uloženo oko 600.000 KM zadržala stari izgled, odnosno ima dvije prostorije koje su bile dershane, te šest prostorija koje su ranije korištene za spavanje učenika, a sada će biti kancelarije. Obnovu je finansirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, a otvorena je krajem aprila 2017. godine u okviru sedme manifestacije "Dani vakufa Islamske zajednice u BiH".

U vlasništvu Islamske zajednice bila je do 1973. godine, kada je oduzeta i od 1974. godine se koristila kao mjesni ured, za potrebe mjesne zajednice, a nakon toga pripala je Domu zdravlja, apotekama i bolnici. Poslije je služila i kao stambeni prostor i u njoj su bile četiri stambene jedinice.Na inicijativu Medžlisa 2008. godine vraćena je u vlasništvo i posjed IZ.

Na bosanskom prostoru mora biti više empatije, rekao je muftija Abdibegović

Za potpuno useljenje čeka se nabavka namještaja i opreme

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Zimska mjerenja zraka u Zvorniku, u vrijeme kada su bilježena najveća zagađenja u glavnim gradovima regije, dobrasu . Naime, zrak u gradu na Drini je nezagađen.Kako su nam rekli u Gradskoj upravi, mjerenja su izvršena na njihovu inicijativu, a za te namjene je angažirana Javna naučno-istraživačka ustanova „Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske“ iz Banje Luke.- Mjerenje je obavljeno na dvije lokacije u gradu, kod Sokolskog doma i kod objekta Vatrogasnog doma te na&nbsp; jednoj u industrijskoj zoni u Karakaju po principu 24-satnog automatskog uzorkovanja. Utvrđeno je da je srednja dnevna vrijednost koncentracije parametara ispod granične vrijednosti zraka za zaštitu zdravlja ljudi, odnosno sumpordioksida, dok su azotdioksid, ugljenmonoksid i RM10 i ispod tolerantnih vrijednosti – saopćili su iz Gradske uprave. Srednja dnevna vrijednost koncentracije ozona također&nbsp;je na dobrom nivou.

Na dobrom nivou i vrijednost koncentracije ozona

Građani dišu čist zrak

Iako je grad sa oko 15.500 penzionera, Bijeljina još nema društveni starački dom za njihov smještaj. Đuro Stanojlović, predsjednik Gradskog udruženja penzionera, kaže da se ovih dana o toj inicijativi razgovaralo s gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem, ali da još nisu definirani izvori iz kojih bi se mogla osigurati sredstva za izgradnju društvenog staračkog doma.

U Bijeljini postoje četiri privatna doma za smještaj starih osoba, ali je njihov ukupni kapacitet ograničen na svega oko 200 do 250 mjesta. Cijene smještaja iznose od 600 do 1.100 KM, zavisno od uvjeta i zdravstvene njege. S prosječnom penzijom od 375 KM većina ne može ni pomisliti o smještaju u starački dom, jedino ako im djeca ili bliži srodnici ne priteknu u pomoć.Vlasnica Staračkog doma “Lenkom” Lenka Časar kaže da korisnicima nude kompletnu zdravstvenu njegu. Imaju 35 mjesta, a dom je otvoren 2005. godine kao prvi privatni u Bijeljini. Korisnik s najdužim stažom je Radojka Rašević, a u ovom domu provela je 11 godina. Cijena smještaja iznosi od 800 do 1.000 KM za nepokretne korisnike, te u tu cijenu ulaze i pelene koje dom osigurava za korisnike.

U Staračkom domu “Slađur” u Trnjacima cijena smještaja je 600 KM mjesečno, a u domu “Sveti Nikola” od 700 do 1.000 KM. Direktor Milan Gavrić ističe i to da su korisnici osobe koje imaju inozemne penzije ili njihova djeca rade u drugim državama.- Cijene zavise od toga da li je korisnik smješten u jednokrevetnoj, dvokrevetnoj ili trokrevetnoj sobi. Neki traže apartmane, LCD televizor, frižider - kaže Gavrić.

Majevičanin Mitar Lujić, koji je svojevremeno radio u Švicarskoj, prije 15 godina u rodnom selu Brusnica na Majevici otvorio je Starački dom „Brusnički raj“, kapaciteta oko 75 mjesta. Boravak za pokretne osobe košta od 500 do 550 KM, za bolesne i nepokretne od 600 do 650 KM. Dom trenutno zapošljava sedam radnika - kaže Lujić.

Korisnici uglavnom imaju inozemne penzije

U četiri privatna doma ima do 250 mjesta

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Prodavači na zvorničkoj pijaci dobili su inspekcijske naloge za registraciju preduzetničke djelatnosti, jer ubuduće neće moći da prodaju različite proizvode na ovoj pijaci. Već su podnijeli zahtjeve za registraciju, ali se bune zbog činjenice da neće biti konkurentni te da nemaju uvjete za obavljanje predviđenih djelatnosti.

U gradskoj inspekciji kažu da su postupili prema nalogu Republičke uprave za inspekcijsku kontrolu i obišli svih 13 Zvorničana koji imaju zakupljene tezge kod Komunalnog preduzeća.- Predočeni su im uvjeti za registraciju i, prema podacima koji su nam dostavljeni, svi su završili ovaj proces za sedam dana. Cilj ovih mjera je da se zna porijeklo robe i da se utvrdi njena ispravnost – kaže Fahir Ferhatbegović, načelnik Odjeljenja za inspekcijski nadzor u Gradskoj upravi u Zvorniku.

Prodavači imaju niz zamjerki na nove propise. Ističu da nemaju uvjete da bi se registrirali kao samostalne trgovinske radnje te da treba da imaju uređen prostor, a sada to nije slučaj. Naglašavaju da će ih obaveze koje će plaćati kao trgovinske radnje, sigurno natjerati većinu da zatvori svoje tezge, jer neće moći ostvariti dovoljno prometa da opstanu.

Iz Komunalnog preduzeća obećavaju uređenje površine zelene pijace kojom oni gazduju kako bi prodavačima osugurali uvjete za rad.- Planirali smo da natkrijemo prostor zelene pijace i za to imamo dvije varijante. Pored toga, planirali smo i da raspored tezgi promijenimo kako bismo odvojili poljoprivredne proizvođače od onih koji prodaju ostalu robu – rekao nam je Jovan Tomić, direktor “Vodovoda i komunalija” iz Zvornika.

Moraju registrirati preduzetničku djelatnost

Negoduju prodavači na pijaci

Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ iz Srebrenice jučer je uoči obilježavanja Dana državnosti BiH za 35 novorođenih beba uručilo po 100 maraka.Kako nam je kazao Sadmir Nukić, predsjednik „Merhameta“, pravo na ovu pomoć imali su roditelji beba, koji su u srebreničkom genocidu izgubili svoje najbliže srodnike i nezaposleni mladi bračni parovi.Ističe da su sredstva prikupili donatori i dobri ljudi, koji pomažu rad „Merhameta“. Kada budu osigurali sredstva, sličnu pomoć dobit će i oni mladi bračni parovi koji nisu obuhvaćeni ovom akcijom.

Sredstva prikupili donatori

Za 35 beba po 100 maraka

Prema statistici, oko četiri miliona ljudi u cijelom svijetu rođeno je 29. februara. U narodu ih zovu "prijestupnima" ili "vječno mladima" zbog činjenice da svake četvrte godine imaju svoj „pravi“ rođendan.Jedna od njih, koja je dočekala „punoljetstvo“, jeste i Simana Prelević, penzionisana profesorica hemije iz Trebinja, koja, iako uveliko baka, danas slavi 18. rođendan. - Danas sam nekako posebno radosna jer sam postala punoljetna i proslavljam svoj 18. rođendan. Koliko mi je tačno godina, ostavljam čitaocima da izračunaju. Dobro nosim svoje godine, a rođendane sam uvijek slavila samo 29. februara. Uvijek je bila polemika, 28. februara još nisam napunila godinu, a 1. marta već sam prešla u sljedeću – naglašava Prelević, dodajući da, iako je baka troje unučadi, od jutros joj neprestano stižu čestitke za punoljetstvo.

Preko Skelana dozvoljen ulazak u Srbiju

Zabranjen rad većim ugostiteljskim objektima zbog koronavirusa

Niko ne zna kad će se naći u životnoj opasnosti

Šemsa, Jelica i Dubravka „Zaslužne žene Semberije“

Na Kozari upoznala Tita i Jovanku, njegovala i zarobljenike i partizane

Uginulo osam pasa, dva oboljela

Danas su u modi frizure koje traju pet dana

Kupci praznih džepova, štandova s robom sve manje

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Građani dišu čist zrak

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Negoduju prodavači na pijaci

Za 35 beba po 100 maraka

Baka, a danas slavi 18. rođendan

Republika Srpska

Preko Skelana dozvoljen ulazak u Srbiju

Zabranjen rad većim ugostiteljskim objektima zbog koronavirusa

Niko ne zna kad će se naći u životnoj opasnosti

Šemsa, Jelica i Dubravka „Zaslužne žene Semberije“

Na Kozari upoznala Tita i Jovanku, njegovala i zarobljenike i partizane

Uginulo osam pasa, dva oboljela

Danas su u modi frizure koje traju pet dana

Kupci praznih džepova, štandova s robom sve manje

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Građani dišu čist zrak

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Negoduju prodavači na pijaci

Za 35 beba po 100 maraka

Baka, a danas slavi 18. rođendan