Obnova operacione sale i nadogradnja odjela pedijatrije i ortopedije u Općoj bolnici u Bosanskoj Gradišci počinje posljednjeg februarskog dana i trajat će naredna tri mjeseca. Riječ je o prvoj fazi rekonstrukcije ovog objekta izgrađenog prije pola stoljeća.Direktor bolnice Rajko Dodik rekao je da je 430.000 KM osiguralo resorno ministarstvo. - U toku radova bit će otežan rad u operacionim salama. Operacije će se obavljati samo u jednoj sali i u dvije smjene. Određen broj pacijenata bit će upućivan na operacije u Banju Luku - dodao je Dodik. Prema njegovim riječima, nakon rekonstrukcije operacionih sala i dogradnje odjela pedijatrije i ortopedije, od po 500 kvadratnih metara, planirana je druga faza koja podrazumijeva zamjenu stolarije.U trećoj fazi predviđeno je zanavljanje medicinske opreme i aparata prema najnovijim svjetskim standardima. Zanimljivo je da Opća bolnica trenutno nema nijedno sanitetsko vozilo za prijevoz pacijenata te iz pozajmljuje od Doma zdravlja.

Planirane rekonstrukcija operacionih sala i dogradnja odjela pedijatrije i ortopedije

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Galerija Centra za kulturu “Semberija” obilježava 35 godina postojanja. U protekle tri i po decenije zaljubljenici u likovnu umjetnost imali su priliku da vide djela nekih od najvećih umjetnika iz bivše Jugoslavije, čiji se radovi nerijetko izlažu i u poznatim svjetskim kulturnim centrima.Sve do 2012. godine galerija je nosila ime akademskog slikara Milenka Atanackovića i važila je za mjesto okupljanja vrhunskih autora. U fundusu galerije sačuvano je više od 240 vrijednih likovnih djela, među kojima su i slike i grafike Ismeta Mujezinovića, Edina Numankadića, Mustafe Skopljaka, Dževada Hoze, Milivoja Unkovića, Ratka Lalića i brojnih drugih.Kustos galerije Milijanko Miholjčić podsjeća da je galerija, od svog osnivanja 1985. godine, držala do visokih kriterija kada je riječ o izboru autora čija su djela izlagana u galerijskom prostoru.Prije 11 godina pokrenuto je i održavanje likovnog, sada već Umjetničkog salona, u kome se svake godine predstavljaju slikari, arhitekti, dizajneri, vajari i drugi umjetnici.

Mjesto okupljanja vrhunskih autora

Miholjčić: Sačuvano više od 240 vrijednih likovnih djela

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Dok je sedam godina boravio u izbjeglištvu u Tuzli, Ramo Ademović (87) stalno je sanjao povratak u svoje rodne Pusmuliće, dvadesetak kilometara od Srebrenice. Kaže da ga je bilo stid ići u “Merhamet” po mjesečni “fasluk”, jer nije naučio uzimati ono što nije zaradio.

Kada se 2002. sa sada rahmetli suprugom vratio u svoje Pusmuliće, gdje je prije rata važio za uglednog domaćina, radosti nije bilo kraja. Supruga i on zasukali su rukave, očistili veliko plodno imanje, pašnjake i voćnjake, a Ramo je u prizemlju obnovljene kuće smjestio malu stolarsku radionicu, jer kako kaže, “da nema pčela i radionice, u pustom selu ne bi imao s kim pričati”.

- Za mene je rad dvije godine u državnoj firmi bilo gubljenje vremena. Posvetio sam se kovačkom, stolarskom i zidarskom zanimanju. Posla i novca napretek. Zidao sam kuće, pravio stolariju, u kovačnici popravljao poljoprivredni alat – sjeća se starih dobrih vremena.Davne 1963. godine postao je strastveni lovac. Ali, kad je uvidio da je to&nbsp; za njega gubljenje vremena, odustao je od tog hobija

Danas mu je, kaže, stolarska radionica sve u životu. Zahvaljujući dobrom zdravlju u poznim godinama, danas proizvodi med, drvene poljoprivredne alatke, grablje, kosišta za kosu, vile, košnice, ramove i sanduke za pčele. Sve to prodaje i od toga danas, kako kaže, lijepo živi, jer nema drugih primanja. Grablje koštaju 15, a kosišta 20 maraka.

Kaže da ga je tokom izbjeglištva bilo stid ići u “Merhamet” po mjesečni “fasluk”, jer nije naučio uzimati ono što nije zaradio

Ademović u stolarskoj radionici, koja mu je, kaže, sve u životu

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Gradska uprava u Zvorniku izdvojit će ove godine između 700.000 i 800.000 KM za rekonstrukciju ulica i izgradnju novih parking mjesta.Prema riječima Bojana Ivanovića, zamjenika gradonačelnika, radi se o nastavku projekata rekonstrukcije ulica koji traju već nekoliko godina.– Počeli smo s Ribarskom ulicom, a sljedeći projekti su dovršetak rekonstrukcije ulice na Grobnicama, uređivanje platoa na raskrsnici ulica Sime Perića i Braće Obradovića i parking prostora između bolnice i Doma zdravlja. Ujedno, radit ćemo i rekonstrukciju ulice iznad stadiona FK Drina – naveo je Ivanović.U Ribarskoj ulici u prvoj fazi bit će izmještena trasa ulice u skladu s Regulacionim planom, izrađen potporni zid i donji stroj puta. Druga faza obuhvatit će završne radove na habajućem sloju.

Nastavak projekta koji traje nekoliko godina

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

U Derventi je održana manifestacija „Mala olimpijada“, na kojoj su se mališani iz ove te općina Teslić, Doboj, Bosanski Šamac i Prnjavor, raspoređeni u sedam ekipa, družili i takmičili u sportskim disciplinama. Organizator je vrtić „Trol“, u saradnji sa Školom sporta „Arena“.– Iako smo ove godine zbog virusa i vodenih ospica u manjem broju nego prošle godine, zbog čega nam iz okruženja nisu došla djeca iz tri općine, održali smo takmičenja i dobro se zabavili i družili. Ono čime se mi možemo pohvaliti jeste činjenica da smo obuhvatili naše najmlađe članove, odnosno djecu od četiri do šest godina kako bismo razvili njihov takmičarski duh i pokazali im kako to izgleda učiti kroz igru - rekla je direktorica „Trola“ Gordana Simić.Najvještiji su bili mališani iz Prnjavora, drugo su zauzeli „Trolovi predškolci“, a treće takmičari iz Bosanskog Šamca.

Učestvovala djeca od četiri do šest godina

Najmlađi se takmičili i družili

Radni vijek proveo je u direktorskim foteljama nekadašnjih „Plantaža“ i „Autoprevoza“ iz Bosanske Gradiške. Voćarstvo i rasni konji ušli su mu u krv, pa ovim ljubavima posvećuje dovoljno pažnje i u devetoj deceniji. Jovo Lepir iz Brestovčine kod Bosanske Gradiške priprema se za orezivanje 30.000 stabala kruške u tri zasada. Sav urod Jovo plasira u preradu, manju količinu ostavlja za sebe. Doskora se porodica Lepir bavila i kalemarstvom. Njegove sadnice su tražene na sve strane.- Danas su to plantaže od Prijedora do Tuzle, Sarajeva i Bijeljine. Dosta sadnica sam izvezao i u Hrvatsku. Ponosan sam na tu činjenicu. Evo ovih mojih 30 hiljada stabala kruške sam proizveo od sjemena, preko kalema do sadnice. Čini mi se da sam svakoj kruški nadjenuo ime danas bi je znao po imenu - kaže sjetno Jovo.

Kada ne radi u voćnjaku, posvećuje se svojim rasnim konjima i fijakerima. Ima tri fijakera, jedan je napravljen polovinom prošlog stoljeća u Austriji, Jovo ga je nabavio u Vojvodini.Raduje se proljeću, jer će po okončanju radova u voćnjaku upregnuti lipicance u fijaker i zajedno s prijateljima krenuti put rodnih Bajinaca, planine Motajice i drugih mjesta.

Priprema se za orezivanje 30.000 stabala kruške

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Kulturno-umjetničko društvo mladih „Bosiljak“ iz Dervente uputilo je inicijativu Općini da se tradicionalni vašar i „Koledavci“, kao najstariji, a danas živi događaji, upišu na reprezentativnu listu UNESCO-ove nematerijalne baštine.Rukovodilac KUD-a Stana Nagradić ističe da su uspjeli i da postave nove koreografije "Urankom Đurđele Đurđilo" i "Sitno veze krajiška djevojka".- Već imamo niz poziva za gostovanje u nekoliko država - kaže Nagradić.Ona dodaje da tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje", koji je protekle godine u oktobru održan 23. godinu zaredom.

Tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje"

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

U Srebrenici je prošle godine s radom počelo 15 poduzetničkih radnji. Istovremeno je 20 malih preduzeća i zanatlija odjavljeno, čime je nastavljena višegodišnja tendencija smanjenja broja malih poduzetničkih preduzeća.Prema podacima Odjeljenja za privredu i razvoj Općine, aktivno je 88 malih poslovnih subjekata, što je za pet manje u odnosu na 2018. godinu.

Vlasnici malih poduzetničkih radnji kažu da se u ovoj općini državnim nametima i malim brojem stanovnika gase stari zanati te su mnogi građani zbog najsitnijih zanatskih usluga prinuđeni ići u Bratunac.

Ahmet Ustić, brico, kaže da zahvaljujući vlastitom lokalu, koji je uredio vlastitim sredstvima, nekako opstaje. I pored niske cijene šišanja od 4 i brijanja 5 maraka, kaže da bude dana da nema nijednu mušteriju. Drži ga što zna da se narod mora šišati i što čuva više od pola stoljeća porodičnu frizersku tradiciju Ustića.

Radmila i Haris Alić imaju slastičarnicu „Slatki zalogaj“ u centru grada. Kažu da razmišljaju odjaviti radnju i potražiti neki drugi posao.- Općina godišnje izdvaja 30.000 maraka posticaja za mala preduzeća. To nije dovoljno, a mnogi zbog obimne dokumentacije, koju treba aplicirati, budu odbijeni, a ta sredstva u malim iznosima podijele se na one koji ispunjavaju uvjete konkursa. Pored svih problema poslovanja, najveći je nedostatak stanovnika - jada se Radmila.

Kako nam je rekao Nedeljko Bajraktarević, mušterije radije na pijaci kupuju polovnu obuću nego što bi izdvojili tri marke za popravku oštećene, koju bacaju. - Nekada sam, posebno u proljeće i ljeto imao pune ruke posla, a sada je sve stalo. Ne mogu da zaradim za kiriju, a o kupovini repromaterijala nisam ni razmišljao. Stoga sam prije dvije godine odjavio jedinu obućarsku radnju u gradu - kazuje Bajraktarević.

Općina svake godine izdvoji 30.000 KM za podsticaj malih preduzeća, ali to nije dovoljno, kažu zanatlije

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Košarkaški klub „Fenix Basket“, među prvima u Bijeljini, organizirao je besplatne treninge za djecu s poteškoćama u razvoju. Na prvi trening došlo je petnaestak dječaka i djevojčica, a predviđeno je da besplatni treninzi traju tokom cijele godine.Branimir Đokić, predsjednik KK „Fenix Basket“, kazao je kako ideja o organiziranju besplatnih treninga za djecu s poteškoćama u razvoju odavno postoji, ali da je postojao problem s osiguranjem prostora. - Konačno smo dobili adekvatan prostor za treniranje. Petkom će biti rezerviran termin za organiziranje treninga s djecom s poteškoćama u razvoju. Naši treneri će u narednih 12 godina biti u prilici da rade s djecom koja imaju poteškoće u razvoju. Pozivamo i ostale klubove i udruženja da se uključe u ovu akciju, ali i društveno odgovorne pojedince i kompanije, da malo pogledaju ovu djecu i da ih obraduju nekom sportskom opremom - rekao je Đokić.

Predviđeno je da traju tokom cijele godine

Na prvi trening došlo petnaestak dječaka i djevojčica

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju iz gradskog budžeta za akademsku 2019./2020. godinu potpisali su ugovore s načelnikom Službe gradonačelnika Bosanske Gradiške Goranom Subotićem.Uvjete konkursa ove godine ispunila su 153 studenta, a iz gradskog&nbsp; budžeta za stipendiranje i druge vidove pomoći studentima predviđeno je 240.000 KM.Isplaćuje se ukupno deset stipendija, u mjesečnom iznosu od 120 KM. Dodjeljuju se samo za studente na javnim univerzitetima, a prednost su imala deficitarna zanimanja poput studija mehatronike, matematike, fizike i još nekih profila.

Mjesečno će dobivati po 120 maraka

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Džudista „Leotara“ Igor Đurica najbolji je sportista Trebinja u 2019. godini, dok je priznanje za najbolji sportski kolektiv pripalo Košarkaškom klubu „Leotar“.&nbsp;Drugo mjesto među najboljim sportistima pripalo je atletičaru Marku Šukoviću, a treće su podijelili atletičarka Emilija Kušić i košarkaš Dejan Šakotić.

Drugoplasirani sportski kolektiv je Džudo klub „Leotar“, dok je treće mjesto pripalo Rukometnom klubu „Leotar“ i Ženskom košarkaškom klubu „Leotar 03“. Najbolji sportski radnik je Dražen Šegrt. Posebna priznanja uručena su za postignute rezultate u plivanju Milošu Ćeraniću, za rezultate u sportu Ženskom odbojkaškom klubu „Leotar“, te za nesebične akcije u ekološkom očuvanju grada Biciklističkom klubu „Leotar“.Nagrada „Zlatno pero“ otišla je u ruke Ratomira Mijanovića, najbolji sportski sudija je Dragan Kralj, nagrada „Prijatelj sporta“ dodijeljena je Blažu Šupljeglavu, dok je „Ambasador sporta“ košarkaška reprezentativka Srbije Nikolina Milić.

Zlatne plakete za životno djelo dodijeljene su Rajku Raduloviću, Dragu Gaćinoviću, Radomiru Miliću i Lazaru Ratkoviću. Posthumne plakete istaknutim sportskim radnicima uručene su za Milana Bubala i Pavla Smrzlića.Za najperspektivnije sportiste proglašeni su Katarina Vulić, Vidak Maljević, Tanja Ratković, Katarina Filipović, Milan Ždralić, Rade Tešanović, Stefanija Pajić, Igor Zelenović, Goran Kraljević, Radovan Turnić, Nedeljko Sparavalo, Sara Ratković, Vuk Danojlić, Ivana Daković, Julijan Vukanović, Filip Milinić i Nemanja Đerković.

Drugo mjesto pripalo Marku Šukoviću, dok su treće podijelili Emilija Kušić i Dejan Šakotić

Na svečanosti proglašeni najuspješniji

Titula džudisti Igoru Đurici

Izvodeći predstavu „Ukrađena ličnos'“, poznati beogradski glumac Milan Lane Gutović priredio je nezaboravnu večer u Bosanskoj Gradišci.Predstava "Ukrađena ličnos'" je prikaz moralne slike praktične i prilagodljive osobe, kojoj su za postizanje ličnog cilja uvjeti bilo koje vrste neobično laki. - Sa spretnošću i duhom „seoske bitange“ glavni lik se potura po Evropskoj uniji, kao kandidat za predsjednika. Nijedan postavljen uvjet njemu nije nimalo težak za ispunjenje. Izdaja je za njega potpuno prihvatljiva, a tu izdaju naziva saradnjom - rekao je Gutović, kojem je publika neprestano za vrijeme predstave aplaudirala uz glasne ovacije i smijeh.Riječ je o predstavi nastaloj po tekstu Milenka Vučetića, koji je u izvornom obliku nosio naziv „Barabe“, na osnovu kojeg je i „rođen“ dobro poznati lik Srećko Šojić.Bit će prikazana i u Prijedoru, nakon čega uspješnu turneju nastavlja širom regiona, ali i u inozemstvu.

Uskoro nastup i u Prijedoru

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

U Derventi je otvorena novosagrađena stambena zgrada za 30 porodica, raseljenih porodica i povratnika, koja je sagrađena u okviru Regionalnog stambenog programa u BiH (RSP). Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović rekao je da je vrijednost projekta 1,2 miliona KM od donatorskih sredstava i znatno učešće lokalne zajednice. Prema njegovim riječima, u BiH još ima 96.000 raseljenih osoba, a oko 8.500 izbjeglica iz BiH nalazi se u zemljama okruženja, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori. Načelnik općine Milorad Simić zahvalio je svim učesnicima u realizaciji projekta te istakao da su stanovi sagrađeni po posljednjim standardima. Jedan od dobitnika ključeva je Radoslav Benđo, koji nakon 16 godina u alternativnom smještaju dobiva stan u kojem će biti s majkom, suprugom i dvoje djece.

U realizaciju projekta uloženo 1,2 miliona KM

Nakon višegodišnjeg čekanja dobili svoj dom

30 porodica dobilo ključeve stanova

Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju “Neven” registrirano je 1988. godine. Oformljen je i Dnevni centar, jer su korisnici po završetku školovanja ili nakon nastave prepušteni sami sebi.

Vesna Berić, predsjednica Udruženja, kaže da oni koji su završili školovanje, primaju samo 80 KM za tuđu pomoć i njegu. Dnevni centar funkcionira na principu donacija, dotacija i zahvaljujući projektima. - Prva pomoć i saradnja, koja i danas traje, bila je od pokrajine Trento i Kristine Bertoti. Ona nam je kupila prvi šporet i mašine na kojima i danas radimo. U Dnevnom centru imamo 37 korisnika od 18 do 66 godina. Svi imaju različita stanja i dijagnoze, a Udruženje, inače, okuplja 348 korisnika – kaže Berić.

Osim što se radi o osobama umanjenih intelektualnih sposobnosti, nerijetko imaju i velike zdravstvene probleme, ponekad i više njih. U Udruženju nastoje na sve načine da im pomognu, a korisnici borave u Dnevnom boravku od pola osam do 15.30 sati. Tokom dana dobiju jedan veoma bogat obrok, što je mnogima od njih i jedini, jer većina potječe iz veoma siromašnih ili nesređenih porodica.Ovo udruženje uvršteno je prošle godine u gradski budžet, ističe Berić, ali taj iznos ni izbliza nije dovoljan za sve njihove potrebe.

Direktor “Austroneta” Enes Kahrimanović ponudio je prije nekoliko dana Udruženju “Neven” saradnju, odnosno pakovanje metalnih kopči, a za odrađeni posao bit će plaćeni.- Bili smo zatečeni tom velikodušnom ponudom, a korisnici su to jedva dočekali. Zdušno rade, a sredstva ćemo iskoristiti za odlazak u banje ili na more – ističe Berić.

U kuhinji su naučili kuhati, u krojačnici krojiti, izrađuju razne ukrase, nakit, jastuke i torbe i na pojedinim manifestacijama imaju svoj štand na kojem mogu prodati svoje rukotvorine. Kad se nešto proda, onda se nagrađuju izletima.Mnogo je članova, više od 50, s cerebralnom paralizom pa su za njih nabavljeni kreveti, antidekubitalni dušeci, kolica.

U Dnevnom centru boravi 37 korisnika starosti od 18 do 66 godina

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Bosansku Kostajnicu lani su posjetila 24 turista, koja su ostvarila 54 noćenja, rekla je direktorica Turističke organizacije Branka Kukrika.- Lani smo imali 12 domaćih i 12 inozemnih turista. Od ukupnog broja noćenja, evidentirana su 23 noćenja domaćih i 31 inozemnih turista -&nbsp; precizirala je Kukrika.Dodala je da je godinu ranije zabilježen 41 dolazak turista, pri čemu je ostvareno 56 noćenja.Prema njenim riječima, na području općine registrirana su dva ugostiteljska objekta koja pružaju usluge smještaja, ali samo jedan turističkoj organizaciji dostavlja podatke o broju noćenja pa ovi podaci nisu u potpunosti precizni.Kukrika je istaknula da se općina može pohvaliti trodnevnom manifestacijom "Kestenijada", koja svake godine okuplja sve više posjetilaca.- Općina ima turistički potencijal s obzirom na to da je smještena na obali rijeke Une i da je okružena šumovitim predjelima pa posjetioci mogu uživati u prirodnim ljepotama i baviti se sportskim lovom i ribolovom – ističe Kukrika.

Registrirana dva ugostiteljska objekta koja pružaju usluge smještaja

Grad se nalazi na obali rijeke Une i ima šta ponuditi gostima

Samo 24 turista posjetila općinu

Velibor Đurić, fudbaler “Radnika”, izabran je za najboljeg sportistu Bijeljine za proteklu godinu. Na tradicionalnom, 43. izboru, prema odluci stručnog žirija, drugo mjesto pripalo je Luki Vukoviću iz Karate kluba „Panteri“, a treće Saši Nediću, članu Karate kluba UNSU.

Za najboljeg trenera proglašen je Aleksandar Beštić, sportskog radnika Bogdan Rankić, pedagoga fizičke kulture Velemir Gojković, za najbolje ekipe Ženski rukometni klub „Radnik“ i Fudbalski klub „Radnik“, a za sportskog novinara Dragan Tešić.Najperspektivniji mladi sportisti su: Ema Kovač (atletika), Lana Benović (atletika), Milica Mia Vujić (karate), Danijela Mitrović (košarka), Bojana Ostojić (odbojka), Uroš Radan (karate), Nikola Drljić (odbojka) i Luka Vejnović (rukomet).Najbolji sportista s invaliditetom je Predrag Šarenac iz Košarkaškog kluba u kolicima „Bijeljina“. Posthumno su za zasluge u razvoju bijeljinskog sporta priznanja dodijeljena doktoru Mladenu Popoviću i Izetu Alijagiću.

Gradonačelnik Mićo Mićić je istakao da su sportisti najbolji ambasadori grada te da se više od 10.000 građana bavi sportom. Tako Bijeljina s punim pravom zaslužuje titulu Evropskog grada sporta za 2020. godinu, koju je nedavno dobila.

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

Najmlađi se takmičili i družili

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Titula džudisti Igoru Đurici

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

30 porodica dobilo ključeve stanova

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Samo 24 turista posjetila općinu

Titula pripala Veliboru Đuriću

Republika Srpska

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

Najmlađi se takmičili i družili

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Titula džudisti Igoru Đurici

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

30 porodica dobilo ključeve stanova

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Samo 24 turista posjetila općinu

Titula pripala Veliboru Đuriću