U Omarskoj će u avgustu biti otvoren Distributivni centar s hladnjačom za voće, što će prijedorskim voćarima umnogome smanjiti probleme koje trenutno imaju sa skladištenjem voća.Iz Poljoprivredne zadruge “Kooperativa” Prijedor poručuju da je hladnjača potrebna zbog zadržavanja kvaliteta plodova, postizanja više cijene i, na kraju, kontinuiranog snabdijevanja tržišta voćem, što bi voćarima svakako donijelo i veću finansijsku dobit.Gradnja hladnjače i uspostavljanje Distributivnog centra planirani su u dvije faze, a vrijednost ove investicije je skoro 270.000 KM. Kroz prvu fazu u budžetu Grada za prošlu godinu osigurano je 198.000 KM i ta faza je trenutno u završnici. Za ovu godinu u budžetu je osigurano 72.000 KM kako bi Distributivni centar bio završen i otvoren u avgustu.Grad Prijedor svake godine osigurava podsticaje za voćarsku proizvodnju u iznosu od 40.000 KM.Prijedorskim voćarima nedostaje i linija za hladno cijeđenje voća, a rješenje je na pomolu kroz projekt IFAD, koji se realizira u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srpske i traje pet godina.

Nedostaje i linija za hladno cijeđenje voća

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

U Srebrenici je poslije rata, zahvaljujući donatorskim i općinskim sredstvima, obnovljeno više od 15 stambenih zgrada, koje su dobile novi krov, a neke toplotnu ili običnu fasadu.

No, u ovom gradu je i 25 godina nakon rata mnogo neobnovljenih zgrada i privatnih kuća, a u posljednje vrijeme sve je manje donacija za njihovu sanaciju. Osim obnovljenih krovova i prostora oko zgrada, ove godine planirano je i postavljanje fasada na tri stambene zgrade u naselju Baratova.

I pored ulaganja u obnovu stambenog prostora u centru grada, još je dosta porušenih kuća, koje pored lijepo uređenih čekaju na donacije za obnovu. Malo je kuća u gradu koje su obnovljene donatorskim sredstvima. Na onim kućama koje su obnovljene donacijama, samo su urađeni krovovi, stolarija i po jedan sprat.

Ne čekajući donatorska sredstva, više od 100 kuća u gradu obnovljeno je i lijepo uređeno vlastitim sredstvima vlasnika kuća. Najviše kuća obnovila je dijaspora, koja svoje lijepo opremljene domove koristi samo za vrijeme odmora.Dosta je i penzionisanih dijasporaca koji su se vratili u svoj rodni grad i žive u lijepim kućama.

Ove godine planirano postavljanje fasada na tri stambene zgrade u naselju Baratova

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Derviš-hanumina medresa spada u red najljepših objekata u Bosanskoj Gradišci. Podignuta u 18. stoljeću, 1748. godine, a u potpunosti renovirana 2017. godine, nudi velike mogućnosti ovdašnjem stanovništvu. Proglašena je i nacionalnim spomenikom BiH. Osim sjedišta Medžlisa IZ, svoje mjesto u medresi će pronaći biblioteka, kuhinja, sala za sastanke i okupljanja, kancelarija „Merhameta“...

Nedavno je, obilazeći unutrašnjost ovog objekta, Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki, zatražio da se obogate sadržaji.- Ovdje bismo mogli otvoriti šalter-banke. Moramo osnažiti ostanak i pružati usluge vjernicima i ostalim&nbsp; građanima. Ukoliko tako ne budemo radili, oni će otići tamo gdje će ih ljudi razumjeti i pružiti im odgovarajuće uvjete. Na bosanskom prostoru mora biti više empatije, pogotovo tamo gdje ljudi žive od poljoprivrede i zanatstva - rekao je muftija Abdibegović.

Za potpuno useljenje u zgradu nekadašnje medrese čeka se nabavka namještaja i opreme. Senad Rekić, sekretar Medžlisa IZ Bosanska Gradiška, kaže da će se svi koji budu bili angažirani u medresi imati idealne uvjete za rad, ali i vjernici i drugi korisnici usluga.- Konačno ćemo biti na jednom mjestu. Važno je i to da smo u centru grada, blizu svih institucija. Bit će nam lakše organizirati i humanitarne akcije i druge aktivnosti - rekao je Rekić.Vjerovalo se da je medresu izgradila Derviš-hanuma Smailagić. Nakon što su pronađene fotografije jednog od dva tariha koji su ranije postojali na medresi, njegov prijevod potpuno je promijenio raniju sliku objekta koji je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

Tokom 1748. godine medresu u Bosanskoj Gradišci podigla je Aiša-hanuma Džinić, koja je ostavila iza sebe tarih na toj medresi, dok je drugi govorio o tome da je Derviš-hanuma Smailagić obnovila medresu u 19. stoljeću.Medresa je nakon obnove u koju je uloženo oko 600.000 KM zadržala stari izgled, odnosno ima dvije prostorije koje su bile dershane, te šest prostorija koje su ranije korištene za spavanje učenika, a sada će biti kancelarije. Obnovu je finansirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, a otvorena je krajem aprila 2017. godine u okviru sedme manifestacije "Dani vakufa Islamske zajednice u BiH".

U vlasništvu Islamske zajednice bila je do 1973. godine, kada je oduzeta i od 1974. godine se koristila kao mjesni ured, za potrebe mjesne zajednice, a nakon toga pripala je Domu zdravlja, apotekama i bolnici. Poslije je služila i kao stambeni prostor i u njoj su bile četiri stambene jedinice.Na inicijativu Medžlisa 2008. godine vraćena je u vlasništvo i posjed IZ.

Na bosanskom prostoru mora biti više empatije, rekao je muftija Abdibegović

Za potpuno useljenje čeka se nabavka namještaja i opreme

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Zimska mjerenja zraka u Zvorniku, u vrijeme kada su bilježena najveća zagađenja u glavnim gradovima regije, dobrasu . Naime, zrak u gradu na Drini je nezagađen.Kako su nam rekli u Gradskoj upravi, mjerenja su izvršena na njihovu inicijativu, a za te namjene je angažirana Javna naučno-istraživačka ustanova „Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske“ iz Banje Luke.- Mjerenje je obavljeno na dvije lokacije u gradu, kod Sokolskog doma i kod objekta Vatrogasnog doma te na&nbsp; jednoj u industrijskoj zoni u Karakaju po principu 24-satnog automatskog uzorkovanja. Utvrđeno je da je srednja dnevna vrijednost koncentracije parametara ispod granične vrijednosti zraka za zaštitu zdravlja ljudi, odnosno sumpordioksida, dok su azotdioksid, ugljenmonoksid i RM10 i ispod tolerantnih vrijednosti – saopćili su iz Gradske uprave. Srednja dnevna vrijednost koncentracije ozona također&nbsp;je na dobrom nivou.

Na dobrom nivou i vrijednost koncentracije ozona

Građani dišu čist zrak

Iako je grad sa oko 15.500 penzionera, Bijeljina još nema društveni starački dom za njihov smještaj. Đuro Stanojlović, predsjednik Gradskog udruženja penzionera, kaže da se ovih dana o toj inicijativi razgovaralo s gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem, ali da još nisu definirani izvori iz kojih bi se mogla osigurati sredstva za izgradnju društvenog staračkog doma.

U Bijeljini postoje četiri privatna doma za smještaj starih osoba, ali je njihov ukupni kapacitet ograničen na svega oko 200 do 250 mjesta. Cijene smještaja iznose od 600 do 1.100 KM, zavisno od uvjeta i zdravstvene njege. S prosječnom penzijom od 375 KM većina ne može ni pomisliti o smještaju u starački dom, jedino ako im djeca ili bliži srodnici ne priteknu u pomoć.Vlasnica Staračkog doma “Lenkom” Lenka Časar kaže da korisnicima nude kompletnu zdravstvenu njegu. Imaju 35 mjesta, a dom je otvoren 2005. godine kao prvi privatni u Bijeljini. Korisnik s najdužim stažom je Radojka Rašević, a u ovom domu provela je 11 godina. Cijena smještaja iznosi od 800 do 1.000 KM za nepokretne korisnike, te u tu cijenu ulaze i pelene koje dom osigurava za korisnike.

U Staračkom domu “Slađur” u Trnjacima cijena smještaja je 600 KM mjesečno, a u domu “Sveti Nikola” od 700 do 1.000 KM. Direktor Milan Gavrić ističe i to da su korisnici osobe koje imaju inozemne penzije ili njihova djeca rade u drugim državama.- Cijene zavise od toga da li je korisnik smješten u jednokrevetnoj, dvokrevetnoj ili trokrevetnoj sobi. Neki traže apartmane, LCD televizor, frižider - kaže Gavrić.

Majevičanin Mitar Lujić, koji je svojevremeno radio u Švicarskoj, prije 15 godina u rodnom selu Brusnica na Majevici otvorio je Starački dom „Brusnički raj“, kapaciteta oko 75 mjesta. Boravak za pokretne osobe košta od 500 do 550 KM, za bolesne i nepokretne od 600 do 650 KM. Dom trenutno zapošljava sedam radnika - kaže Lujić.

Korisnici uglavnom imaju inozemne penzije

U četiri privatna doma ima do 250 mjesta

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Prodavači na zvorničkoj pijaci dobili su inspekcijske naloge za registraciju preduzetničke djelatnosti, jer ubuduće neće moći da prodaju različite proizvode na ovoj pijaci. Već su podnijeli zahtjeve za registraciju, ali se bune zbog činjenice da neće biti konkurentni te da nemaju uvjete za obavljanje predviđenih djelatnosti.

U gradskoj inspekciji kažu da su postupili prema nalogu Republičke uprave za inspekcijsku kontrolu i obišli svih 13 Zvorničana koji imaju zakupljene tezge kod Komunalnog preduzeća.- Predočeni su im uvjeti za registraciju i, prema podacima koji su nam dostavljeni, svi su završili ovaj proces za sedam dana. Cilj ovih mjera je da se zna porijeklo robe i da se utvrdi njena ispravnost – kaže Fahir Ferhatbegović, načelnik Odjeljenja za inspekcijski nadzor u Gradskoj upravi u Zvorniku.

Prodavači imaju niz zamjerki na nove propise. Ističu da nemaju uvjete da bi se registrirali kao samostalne trgovinske radnje te da treba da imaju uređen prostor, a sada to nije slučaj. Naglašavaju da će ih obaveze koje će plaćati kao trgovinske radnje, sigurno natjerati većinu da zatvori svoje tezge, jer neće moći ostvariti dovoljno prometa da opstanu.

Iz Komunalnog preduzeća obećavaju uređenje površine zelene pijace kojom oni gazduju kako bi prodavačima osugurali uvjete za rad.- Planirali smo da natkrijemo prostor zelene pijace i za to imamo dvije varijante. Pored toga, planirali smo i da raspored tezgi promijenimo kako bismo odvojili poljoprivredne proizvođače od onih koji prodaju ostalu robu – rekao nam je Jovan Tomić, direktor “Vodovoda i komunalija” iz Zvornika.

Moraju registrirati preduzetničku djelatnost

Negoduju prodavači na pijaci

Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ iz Srebrenice jučer je uoči obilježavanja Dana državnosti BiH za 35 novorođenih beba uručilo po 100 maraka.Kako nam je kazao Sadmir Nukić, predsjednik „Merhameta“, pravo na ovu pomoć imali su roditelji beba, koji su u srebreničkom genocidu izgubili svoje najbliže srodnike i nezaposleni mladi bračni parovi.Ističe da su sredstva prikupili donatori i dobri ljudi, koji pomažu rad „Merhameta“. Kada budu osigurali sredstva, sličnu pomoć dobit će i oni mladi bračni parovi koji nisu obuhvaćeni ovom akcijom.

Sredstva prikupili donatori

Za 35 beba po 100 maraka

Prema statistici, oko četiri miliona ljudi u cijelom svijetu rođeno je 29. februara. U narodu ih zovu "prijestupnima" ili "vječno mladima" zbog činjenice da svake četvrte godine imaju svoj „pravi“ rođendan.Jedna od njih, koja je dočekala „punoljetstvo“, jeste i Simana Prelević, penzionisana profesorica hemije iz Trebinja, koja, iako uveliko baka, danas slavi 18. rođendan. - Danas sam nekako posebno radosna jer sam postala punoljetna i proslavljam svoj 18. rođendan. Koliko mi je tačno godina, ostavljam čitaocima da izračunaju. Dobro nosim svoje godine, a rođendane sam uvijek slavila samo 29. februara. Uvijek je bila polemika, 28. februara još nisam napunila godinu, a 1. marta već sam prešla u sljedeću – naglašava Prelević, dodajući da, iako je baka troje unučadi, od jutros joj neprestano stižu čestitke za punoljetstvo.

Penzionisana profesorica od danas „punoljetna“

Baka, a danas slavi 18. rođendan

Obnova operacione sale i nadogradnja odjela pedijatrije i ortopedije u Općoj bolnici u Bosanskoj Gradišci počinje posljednjeg februarskog dana i trajat će naredna tri mjeseca. Riječ je o prvoj fazi rekonstrukcije ovog objekta izgrađenog prije pola stoljeća.Direktor bolnice Rajko Dodik rekao je da je 430.000 KM osiguralo resorno ministarstvo. - U toku radova bit će otežan rad u operacionim salama. Operacije će se obavljati samo u jednoj sali i u dvije smjene. Određen broj pacijenata bit će upućivan na operacije u Banju Luku - dodao je Dodik. Prema njegovim riječima, nakon rekonstrukcije operacionih sala i dogradnje odjela pedijatrije i ortopedije, od po 500 kvadratnih metara, planirana je druga faza koja podrazumijeva zamjenu stolarije.U trećoj fazi predviđeno je zanavljanje medicinske opreme i aparata prema najnovijim svjetskim standardima. Zanimljivo je da Opća bolnica trenutno nema nijedno sanitetsko vozilo za prijevoz pacijenata te iz pozajmljuje od Doma zdravlja.

Planirane rekonstrukcija operacionih sala i dogradnja odjela pedijatrije i ortopedije

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Galerija Centra za kulturu “Semberija” obilježava 35 godina postojanja. U protekle tri i po decenije zaljubljenici u likovnu umjetnost imali su priliku da vide djela nekih od najvećih umjetnika iz bivše Jugoslavije, čiji se radovi nerijetko izlažu i u poznatim svjetskim kulturnim centrima.Sve do 2012. godine galerija je nosila ime akademskog slikara Milenka Atanackovića i važila je za mjesto okupljanja vrhunskih autora. U fundusu galerije sačuvano je više od 240 vrijednih likovnih djela, među kojima su i slike i grafike Ismeta Mujezinovića, Edina Numankadića, Mustafe Skopljaka, Dževada Hoze, Milivoja Unkovića, Ratka Lalića i brojnih drugih.Kustos galerije Milijanko Miholjčić podsjeća da je galerija, od svog osnivanja 1985. godine, držala do visokih kriterija kada je riječ o izboru autora čija su djela izlagana u galerijskom prostoru.Prije 11 godina pokrenuto je i održavanje likovnog, sada već Umjetničkog salona, u kome se svake godine predstavljaju slikari, arhitekti, dizajneri, vajari i drugi umjetnici.

Mjesto okupljanja vrhunskih autora

Miholjčić: Sačuvano više od 240 vrijednih likovnih djela

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Dok je sedam godina boravio u izbjeglištvu u Tuzli, Ramo Ademović (87) stalno je sanjao povratak u svoje rodne Pusmuliće, dvadesetak kilometara od Srebrenice. Kaže da ga je bilo stid ići u “Merhamet” po mjesečni “fasluk”, jer nije naučio uzimati ono što nije zaradio.

Kada se 2002. sa sada rahmetli suprugom vratio u svoje Pusmuliće, gdje je prije rata važio za uglednog domaćina, radosti nije bilo kraja. Supruga i on zasukali su rukave, očistili veliko plodno imanje, pašnjake i voćnjake, a Ramo je u prizemlju obnovljene kuće smjestio malu stolarsku radionicu, jer kako kaže, “da nema pčela i radionice, u pustom selu ne bi imao s kim pričati”.

- Za mene je rad dvije godine u državnoj firmi bilo gubljenje vremena. Posvetio sam se kovačkom, stolarskom i zidarskom zanimanju. Posla i novca napretek. Zidao sam kuće, pravio stolariju, u kovačnici popravljao poljoprivredni alat – sjeća se starih dobrih vremena.Davne 1963. godine postao je strastveni lovac. Ali, kad je uvidio da je to&nbsp; za njega gubljenje vremena, odustao je od tog hobija

Danas mu je, kaže, stolarska radionica sve u životu. Zahvaljujući dobrom zdravlju u poznim godinama, danas proizvodi med, drvene poljoprivredne alatke, grablje, kosišta za kosu, vile, košnice, ramove i sanduke za pčele. Sve to prodaje i od toga danas, kako kaže, lijepo živi, jer nema drugih primanja. Grablje koštaju 15, a kosišta 20 maraka.

Kaže da ga je tokom izbjeglištva bilo stid ići u “Merhamet” po mjesečni “fasluk”, jer nije naučio uzimati ono što nije zaradio

Ademović u stolarskoj radionici, koja mu je, kaže, sve u životu

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Gradska uprava u Zvorniku izdvojit će ove godine između 700.000 i 800.000 KM za rekonstrukciju ulica i izgradnju novih parking mjesta.Prema riječima Bojana Ivanovića, zamjenika gradonačelnika, radi se o nastavku projekata rekonstrukcije ulica koji traju već nekoliko godina.– Počeli smo s Ribarskom ulicom, a sljedeći projekti su dovršetak rekonstrukcije ulice na Grobnicama, uređivanje platoa na raskrsnici ulica Sime Perića i Braće Obradovića i parking prostora između bolnice i Doma zdravlja. Ujedno, radit ćemo i rekonstrukciju ulice iznad stadiona FK Drina – naveo je Ivanović.U Ribarskoj ulici u prvoj fazi bit će izmještena trasa ulice u skladu s Regulacionim planom, izrađen potporni zid i donji stroj puta. Druga faza obuhvatit će završne radove na habajućem sloju.

Nastavak projekta koji traje nekoliko godina

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

U Derventi je održana manifestacija „Mala olimpijada“, na kojoj su se mališani iz ove te općina Teslić, Doboj, Bosanski Šamac i Prnjavor, raspoređeni u sedam ekipa, družili i takmičili u sportskim disciplinama. Organizator je vrtić „Trol“, u saradnji sa Školom sporta „Arena“.– Iako smo ove godine zbog virusa i vodenih ospica u manjem broju nego prošle godine, zbog čega nam iz okruženja nisu došla djeca iz tri općine, održali smo takmičenja i dobro se zabavili i družili. Ono čime se mi možemo pohvaliti jeste činjenica da smo obuhvatili naše najmlađe članove, odnosno djecu od četiri do šest godina kako bismo razvili njihov takmičarski duh i pokazali im kako to izgleda učiti kroz igru - rekla je direktorica „Trola“ Gordana Simić.Najvještiji su bili mališani iz Prnjavora, drugo su zauzeli „Trolovi predškolci“, a treće takmičari iz Bosanskog Šamca.

Učestvovala djeca od četiri do šest godina

Najmlađi se takmičili i družili

Radni vijek proveo je u direktorskim foteljama nekadašnjih „Plantaža“ i „Autoprevoza“ iz Bosanske Gradiške. Voćarstvo i rasni konji ušli su mu u krv, pa ovim ljubavima posvećuje dovoljno pažnje i u devetoj deceniji. Jovo Lepir iz Brestovčine kod Bosanske Gradiške priprema se za orezivanje 30.000 stabala kruške u tri zasada. Sav urod Jovo plasira u preradu, manju količinu ostavlja za sebe. Doskora se porodica Lepir bavila i kalemarstvom. Njegove sadnice su tražene na sve strane.- Danas su to plantaže od Prijedora do Tuzle, Sarajeva i Bijeljine. Dosta sadnica sam izvezao i u Hrvatsku. Ponosan sam na tu činjenicu. Evo ovih mojih 30 hiljada stabala kruške sam proizveo od sjemena, preko kalema do sadnice. Čini mi se da sam svakoj kruški nadjenuo ime danas bi je znao po imenu - kaže sjetno Jovo.

Kada ne radi u voćnjaku, posvećuje se svojim rasnim konjima i fijakerima. Ima tri fijakera, jedan je napravljen polovinom prošlog stoljeća u Austriji, Jovo ga je nabavio u Vojvodini.Raduje se proljeću, jer će po okončanju radova u voćnjaku upregnuti lipicance u fijaker i zajedno s prijateljima krenuti put rodnih Bajinaca, planine Motajice i drugih mjesta.

Priprema se za orezivanje 30.000 stabala kruške

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Kulturno-umjetničko društvo mladih „Bosiljak“ iz Dervente uputilo je inicijativu Općini da se tradicionalni vašar i „Koledavci“, kao najstariji, a danas živi događaji, upišu na reprezentativnu listu UNESCO-ove nematerijalne baštine.Rukovodilac KUD-a Stana Nagradić ističe da su uspjeli i da postave nove koreografije "Urankom Đurđele Đurđilo" i "Sitno veze krajiška djevojka".- Već imamo niz poziva za gostovanje u nekoliko država - kaže Nagradić.Ona dodaje da tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje", koji je protekle godine u oktobru održan 23. godinu zaredom.

Tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje"

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

U Srebrenici je prošle godine s radom počelo 15 poduzetničkih radnji. Istovremeno je 20 malih preduzeća i zanatlija odjavljeno, čime je nastavljena višegodišnja tendencija smanjenja broja malih poduzetničkih preduzeća.Prema podacima Odjeljenja za privredu i razvoj Općine, aktivno je 88 malih poslovnih subjekata, što je za pet manje u odnosu na 2018. godinu.

Vlasnici malih poduzetničkih radnji kažu da se u ovoj općini državnim nametima i malim brojem stanovnika gase stari zanati te su mnogi građani zbog najsitnijih zanatskih usluga prinuđeni ići u Bratunac.

Ahmet Ustić, brico, kaže da zahvaljujući vlastitom lokalu, koji je uredio vlastitim sredstvima, nekako opstaje. I pored niske cijene šišanja od 4 i brijanja 5 maraka, kaže da bude dana da nema nijednu mušteriju. Drži ga što zna da se narod mora šišati i što čuva više od pola stoljeća porodičnu frizersku tradiciju Ustića.

Radmila i Haris Alić imaju slastičarnicu „Slatki zalogaj“ u centru grada. Kažu da razmišljaju odjaviti radnju i potražiti neki drugi posao.- Općina godišnje izdvaja 30.000 maraka posticaja za mala preduzeća. To nije dovoljno, a mnogi zbog obimne dokumentacije, koju treba aplicirati, budu odbijeni, a ta sredstva u malim iznosima podijele se na one koji ispunjavaju uvjete konkursa. Pored svih problema poslovanja, najveći je nedostatak stanovnika - jada se Radmila.

Kako nam je rekao Nedeljko Bajraktarević, mušterije radije na pijaci kupuju polovnu obuću nego što bi izdvojili tri marke za popravku oštećene, koju bacaju. - Nekada sam, posebno u proljeće i ljeto imao pune ruke posla, a sada je sve stalo. Ne mogu da zaradim za kiriju, a o kupovini repromaterijala nisam ni razmišljao. Stoga sam prije dvije godine odjavio jedinu obućarsku radnju u gradu - kazuje Bajraktarević.

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Građani dišu čist zrak

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Negoduju prodavači na pijaci

Za 35 beba po 100 maraka

Baka, a danas slavi 18. rođendan

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

Najmlađi se takmičili i družili

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Republika Srpska

Dobivaju Distributivni centar s hladnjačom

Ruševine bodu oči, donacija sve manje

Završena obnova, vrata uskoro otvara Derviš-hanumina medresa

Građani dišu čist zrak

U privatnim domovima cijene i do 1.100 KM

Negoduju prodavači na pijaci

Za 35 beba po 100 maraka

Baka, a danas slavi 18. rođendan

Nemaju sanitetskih vozila pa posuđuju od Doma zdravlja

Čuvar i promoter umjetničkih vrijednosti

Da nije pčela, ne bih imao s kim pričati

Za rekonstrukciju ulica i nove parkinge 800.000 KM

Najmlađi se takmičili i družili

I u devetoj deceniji ne odustaje od rada

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate