U Muzeju „Kozare“ otvorena je historijsko-dokumentarna izložba pod nazivom „Otomansko carstvo u BiH i Prijedoru“, a autori su Marija Radaković i Nataša Tošanović, kustosice ovog muzeja.

Na izložbi je putem 18 panoa i više eksponata prikazano višestoljetno otomansko razdoblje u BiH i Prijedoru, odnosno otomansko osvajanje Bosne koje je počelo 1463. godine i trajanje otomanske uprave sve do 1878. godine, do austrougarske okupacije Bosanskog pašaluka.

Tošanović je istakla da je na izloženim panoima opisano državno i društveno uređenje, osnivanje Bosanskog pašaluka 1580. godine sa sjedištem u Banjoj Luci, brojni zakoni koji su tada primjenjivani, od kojih je najsuroviji bio danak u krvi.- Na izložbi posjetioci mogu vidjeti oružje, predmete, odjeću, makete kuća tipičnih za taj vremenski period, novac i posuđe – istakla je Radaković.

Direktor Muzeja „Kozare“ Zoran Radonjić kazao je da će posjetioci moći vidjeti u narednom periodu i izložbu „Dobrota, ljepota, istina“ o tuzlanskom đačkom procesu 1915. godine i braći Mladenu i Sretenu Stojanoviću, autora kustosa Vedrane Adamović.Bit će postavljene i gostujuće arheološke izložbe, a u avgustu će biti održano Treće međunarodno bijenale radova na papiru.

Posjetioci mogu vidjeti oružje, predmete, odjeću, makete kuća tipičnih za taj period, novac i posuđe

Brojni eksponati zainteresirali posjetioce

Prikazano višestoljetno razdoblje

Kada se prije 12 godina vratio Bahrudin Jelkić (65), očekivao je da će njegova kuća u srebreničkoj ulici Reufa Selmanagića Crnog biti brzo obnovljena, kao što mu je i obećana. Kaže da živi u kući, koju je sam osposobio za nužni smještaj, a krov i lamperija su oštećeni i podupire ih raznim predmetima kako se ne bi obrušili.

Dvanaest godina, ističe, obilazi državne i lokalne institucije, dostavljajući im gomilu papira i dokaza da je prije rata imao kuću skoro u samom centru Srebrenice.- Nema institucije i donatora gdje nisam predao zahtjev, a svako prikupljanje papirologije koštalo me više od 120 maraka. Umjesto odgovora na moje zahtjeve, stizala su mi samo lažna obećanja i komisije, koje su mjerile kuću i pravile neke obračune - naglasio je Jelkić.

Čekajući na obnovu kuće, Jelkić radi sve poslove. Čisti i održava srebreničke avlije, mazarja, kopa kabure kada neko umre, sakuplja drva za prodaju i od toga živi.Zna da na području srebreničke općine ima na hiljade obnovljenih kuća, koje su obrasle u korov i da iz njihovih dimnjaka dim nikada nije izašao, a bilo je i tih slučajeva da majstori nakon obnove kuće nisu imali kome predati ključeve.

Tvrdi da su mnogi vlasnici obnovljenih kuća u Federaciji BiH i inozemstvu te da je to loša politika povratka i obnove i da su kuće obnovljene onima koji su imali novac i „veze“. Kaže da je uvijek bio na nekim spiskovima za obnovu, ali od toga ništa. Trenutno je na spisku donacije Kraljevine Saudijske Arabije, na koju čeka tri i po godine. U općinskoj administraciji kažu da je Jelkić nekoliko puta podnosio zahtjeve, ali nema donacija.

Nema institucije i donatora gdje nisam predao zahtjev, a svako prikupljanje papirologije koštalo me više od 120 maraka, ističe Jelkić

Težak život Bahrudina Jelkića: Preživljava održavajući mezarja!

Psi lutalice napravili su pravi pokolj ovaca u potkozarskom selu Grbavci kod Bosanske Gradiške. Ni ograđen pašnjak nije spasio ovce Željka Blagojevića, vlasnika farme i dječijeg sela. Čopor pasa lutalica usmrtio je desetak ovaca.Ovo nije jedini slučaj u Grbavcima, a poklane ovce, koze i jarići broje se desetinama. Blagojević kaže da su psi lutalice nemilosrdni i neriješiv su problem za farmere.

- Prije nekoliko dana psi su preskočili prostor koji sam ogradio, usmrtili su deset ovaca i jednog ovna, u posljednjih nekoliko mjeseci, usmrtili su jarca i troje janjadi, dok&nbsp; jednu kozu intenzivno liječimo da preživi - priča Blagojević.Grbavčani su se organizirali, pa noću obilaze obore sa stokom. Obratili su se i komunalcima. Radnici „Gradske čistoće“ postavili su kaveze, ali rezultata još nema.

- Najteže je uhvatiti pse lutalice, posebno u rubnim dijelovima grada. Odgovara im zimsko vrijeme kada su dani kratki, a vidljivost smanjena. U toku je nabavka zračne puške za uspavljivanje pasa - kaže direktor „Gradske čistoće“ Željko Bilbija.Mještani Grbavaca koji se bave ovčarstvom strahuju i od šakala.

Grbavčani se boje i za djecu, koja neosvijetljenim putevima idu pješice do škole. U pomoć su, osim komunalaca, pozvali i lovce kako bi se stanje u ovom selu na obroncima Kozare normaliziralo. Štete do sada su ogromne i mjere se hiljadama KM.

Nerješiv problem za farmere

Psi lutalice počinili pokolj na imanju Željka Blagojevića: Čopor usmrtio desetak ovaca

Četrnaesta privredno-turistička manifestacija “Dani zime na Kozari” bit će održana 1. i 2. februara. Cilj je promoviranje turističkih potencijala planine Kozare, a obuhvata sportska i gastronomska takmičenja, uz&nbsp; zabavni program, poručuju iz Turističke organizacije Prijedora.Direktorica Amira Ganić kazala je da sportska takmičenja obuhvataju ekipna takmičenja gradova i općina u zabavnim igrama. Gastronomka takmičenja obuhvataju pripremanje kotlića i čorbi učenika ugostiteljskih škola, izviđačkih odreda i planinarskih društava te pripremanje lovačkog kotlića.

Prema tradiciji, prvog dana manifestacije bit će održan planinarski marš u organizaciji Kluba ekstremnih sportova "Albatros", kao i takmičenje u skijanju za učenike u organizaciji Planinarsko-skijaškog društva „Ljubijski rudar“, a u ovisnosti o vremenskim prilikama. Organizatori se nadaju da će, ako ne bude snijega, biti niže temperature kako bi se mogao praviti vještački snijeg.Centralna manifestacija će se održati 2. februara. Za sve zainteresirane bit će organiziran prijevoz. Ulaz u Nacionalni park će se 1. februara naplaćivati po promotivnoj cijeni od jedne KM.

Za sve zainteresirane bit će organiziran prijevoz

Manifestacija prošle godine izazvala veliko interesiranje

„Dani zime na Kozari“ 1. i 2. februara

Stanovnici Višegrada već su se navikli da trgovinske radnje u ovom gradu ne rade nedjeljom.&nbsp;Tako je u novembru prošle godine odlučila Skupština Općine, koja je, prema riječima načelnika Mladena Đurevića, ispoštovala zahtjeve velikog broja radnika u ovom sektoru, koji nisu imali slobodan dan u sedmici. - Mislimo da je to jedna dobra odluka, koja je omogućila svim radnicima, koji su do sada radili nedjeljom, da se malo posvete porodicama. Mogu vam reći da je donošenje takve odluke izazvalo veliko zadovoljstvo kod radnika, ali i njihovih porodica i građana. Čuo sam da će se, na prijedlog Saveza općina i gradova RS, pokrenuti inicijativa da se ovakva odluka donese na nivou RS – kazao je za „Avaz“ Đurević.

Za kontrolu poštivanja odluke zaduženi su inspekcijski organi. Ova odluka se ne odnosi na ugostiteljske objekte, benzinske pumpe i druge, a izuzetak su i dva trgovinska objekta, koja su registrirana kao dragstori, za što moraju ispunjavati posebni uvjeti.Ovakvu odluku ranije je donijela i Općina Mrkonjić-grad, a nakon Višegrada rad nedjeljom zabranila je i Općina Čajniče, gdje će raditi samo „dežurni maloprodajni objekt“, prema rasporedu koji sačinjava Općinsko odjeljenje za privredu, finansije i društvene djelatnosti.&nbsp;

Izuzetak su dva objekta, koja su registrirana kao dragstori

Radnici zadovoljni, trgovine ne rade nedjeljom

Međunarodni forum solidarnosti (MFS) “Emmaus” BiH godinama realizira projekt “Jedan obrok dnevno”. Obuhvaćene su osobe treće životne dobi, bolesne i iznemogle i socijalno ugroženi koji ne mogu sebi osigurati obrok.Ovim projektom obuhvaćeno je više od 400 osoba koje svakog dana na vrata doma dobiju topli obrok u nekoliko općina oba bh. entiteta. Među njima su i Bratunac i Srebrenica. - Svi imamo dobra i loša iskustva u svojim životima, ali teška imovna i zdravstvena situacija ovih ljudi zaista je nešto što im stvara ogroman teret. Biti blizu njih i barem na trenutak im skrenuti loše misli, izmamiti osmijeh na lica i nahraniti u jednu je ruku privilegija. Koliko ljubavi, topline poštovanja i solidarnosti, koliko zahvalnosti i uzajamnog poštovanja dobivamo svakodnevno prilikom podjele obroka&nbsp; - poručuju iz „Emmausa“.&nbsp; Da bi ovi ljudi bili sretni te i dalje dobivali po jedan obrok, „Emmaus“ poziva sve građane da se&nbsp; uključe u akciju prikupljanja pomoći, pozivom na broj 17011 za jedan njihov obrok. Cijena poziva je 2 KM uz PDV.

Hrana se dijeli svaki dan u nekoliko općina oba bh. entiteta

Korisnici u Srebrenici i Bratuncu su zahvalni

Za gladne i bolesne 400 obroka dnevno

Zvorničko preduzeće "Vodovod i komunalije" započelo je u prošloj godini proširivanje svojih usluga na skoro cijelu teritoriju ove lokalne zajednice tako da trenutno samo nekoliko mjesnih zajednica nema postavljene kontejnere za odvoz smeća. Na ovaj način spriječit će se nastanak divljih deponija, a povećava se i broj korisnika, što je od velikog značaja, jer komunalna preduzeća sa područja regije Birač deponiranje tog otpada plaćaju JP "Regionalna deponija" po toni.

Prema podacima iz komunalnog preduzeća, korisnici mjesečno izdvajaju 8 KM po domaćinstvu za ovu uslugu, a ona odgovara cijeni koju plaćaju Zvorničani u gradu za stan od skoro 70 kvadrata. Jovan Tomić, direktor preduzeća "Vodovod i komunalije", kaže da trenutno nemaju odvoz smeća iz tri mjesne zajednice, kao i iz onih rubnih dijelova, gdje kamion teško može da dođe, te najavlju razgovore u Gradskoj upravi o rješavanju ovog problema.&nbsp; U komunalnom preduzeću u Zvorniku ističu da su tužili korisnike koji ne plaćaju odvoz smeća i druge komunalne usluge. Na sudu potražuju skoro 70.000 KM za dugovanja.

Proširuju usluge na područje cijelog grada

Građani duguju 70.000 maraka

Od 168 studenata, koji od Općine Bratunac u jednoj školskoj godini primaju stipendije u iznosu po 100 maraka mjesečno, njih 104 studira na univerzitetima u Srbiji. Na Novosadskom univerzitetu ih je 42, Beogradskom 35, u Istočnom Sarajevu 21, a po jedan student upisan je na Tuzlanski univerzitet, te na Univerzitet u Crnoj Gori. Samo 63 studenata obrazuje se na bh. fakultetima. Najviše ih je na eletrotehničkim fakultetima, njih 29, deset manje je na medicinskim, dok ih na građevinskim ima 15 i pedagoškim fakultetima 13. Ostali najčešće upisuju strane jezike, tehničke fakultete, političke nauke, hotelijerske i pomorske škole.Načelnik općine Nedeljko Mlađenović kaže da je ova općina od 2004. godine počela stipendirati studente. Kako je rastao broj studenata tako su povećavali fond za stipendiranje.- U protekle dvije godine za stipendiranje studenata izdvojeno je po 120.000 KM, a ovogodišnjim budžetu na raspolaganju je još 12.000 maraka. Nije problem osigurati sredstva za sve studente. Problem je u tome što se oni po završetku studija rijetko vraćaju u Bratunac - naglašava Mlađenović.&nbsp;

Najviše ih je na Univerzitetu u Novom Sadu

Nakon završetka studija rijetko se vraćaju

Dobiju stipendiju od Općine, a studiraju u Srbiji

Bijeljina se svrstava među nekoliko najzagađenijih gradova u BiH. Nalazi se ravnopravno uz Sarajevo, Zenicu, Tuzlu i Banju Luku, koji prednjače po nezdravom zraku. Mjerenja štetnih čestica u zraku potvrđuju da je posebno kritičan period u Bijeljini od novembra do kraja januara, kada se na grad spušta gusta magla i kada nema strujanja zraka.Zagađenost zraka dodatno se pogoršava usljed postojanja velikog broja kotlovnica i ložišta u objektima za kolektivno stanovanje, ali i u privatnim kućama, u kojima se koristi ugljevički ugalj, poznat po velikoj koncentraciji sumpora.&nbsp;Godinama se već najavljuje da će i Bijeljina konačno dobiti plin kao energent, ali će i ova grijna sezona proći bez korištenja plina.U Gradskoj upravi već su poduzeli neke korake, planirajući u budžetu dodatna sredstva za rekonstrukciju gradske toplane i omogućavanje grijanja kotlova na plin, ali sve dok se i zvanično ne završi izgradnja magistralnog plinovoda od Šepka do Bijeljine, Semberci ne mogu računati na masovnije korištenje ovog energenta. Mnogi se već sada pitaju hoće li uopće biti u situaciji koristiti plin za zagrijavanje u svojim stanovima i kućama, pitajući se hoće li cijena biti pristupačna za sve tanje kućne budžete.

Posebno kritičan period od novembra do kraja januara

Velika zagađenost zraka

Načelnik općine Srebrenica Mladen Grujičić najavio je na proljeće sanaciju krovova i fasada stambenih zgrada u Rudarskoj ulici i naselju Baratova, kao drugih oštećenih objekata. Naglašava da će u ove, kao i druge infrastrukturne projekte ove godine biti investirano tri miliona maraka.&nbsp;&nbsp; Dio planiranih sredstava bit će izdvojen za pokretanje rada Banje Guber. U ovaj projekt uključena je i Vlada Republike Srpske, koja je formirala stručni tim, koji radi na iznalaženju načina rada ove u svijetu poznate ljekovite banje.&nbsp;&nbsp; - Vlada RS vratila je koncesiju na ljekovite vode Crnog Gubera, koja će biti ustupljena JU Specijalna bolnica, koju ćemo uskoro registrirati i to je prvi korak pokretanja rada Banje Guber - naglašava Grujičić.Dodaje da će ove godine u šest registriranih firmi posao dobiti oko 120 radnika. Za proizvodne pogone nekih od ovih preduzeća Općina je izdvojila blizu 500.000 maraka. U obnovljenim pogonima konfekcije i drvne industrije već radi više od 50 ljudi.

Planirana ulaganja od tri miliona maraka

Sanacija krovova i fasada stambenih zgrada

Bijeljina, grad s oko 100.000 stanovnika, još nema organiziran javni gradski prijevoz. Na području grada registrirano je trenutno pet autoprijevoznika sa 17 redovnih autobuskih linija koje pokrivaju oko 90 posto seoskog područja.

Ipak, nijedan autoprijevoznik, pa ni onaj najveći, kao što je „Semberijatransport“, nije do sada, zbog nerentabilnosti, organizirao redovne linije na gradskom području. Zbog toga najviše trpe penzioneri, srednjoškolci i studenti, jer se obrazovne ustanove uglavnom nalaze na periferiji grada.Pantelija Mitrović, vlasnik i direktor „Semberijatransporta“, kaže da autoprijevoznici ne mogu organizirati redovne autobuske linije na području grada bez subvencije iz budžeta.- Javni prijevoz smo organizirali za potrebe učenika koji žive na seoskom području. Bez konkretne finansijske podrške Gradske uprave ne možemo otvarati autobuske linije na području grada, jer je to za nas nerentabilno i neodrživo - tvrdi Mitrović.

Na području Bijeljine trenutno je registrirano 97 taksi prijevoznika, a još 24 taksi vozila svakodnevno saobraćaju u okviru jednog privrednog društva. S druge strane, grad se suočava sa saobraćajnim kolapsom i ekološkim posljedicama zbog blizu 50.000 registriranih privatnih automobila čiji ispušni plinovi u ovim zimskim mjesecima značajno narušavaju kvalitet zraka.

Najviše trpe penzioneri, srednjoškolci i studenti

Ne postoji organiziran javni prijevoz

Damjan Đuričić prvi je Dervenćanin rođen ove godine, a deveto dijete Gordane i Vladimira. - Naša beba je rođena u dobojskoj bolnici. Porod je protekao dobro i bez ikakvih problema - kaže Gordana.Načelnik općine Milorad Simić posjetio je porodicu Đuričić i čestitao na prinovi.- Svaka beba, da li prva ili deveta kao ova, radost je i ljepota. Običaj je da posjetimo porodicu prve bebe rođene u novoj godini i darivamo prigodnim poklonima. Onaj ko ima puno djece je široka duša i to su veliki ljudi. Moglo bi se reći da je ovo pomalo i hrabro u današnje vrijeme i sve moje čestitke upućujem ovoj porodici - rekao je Simić.Načelnik i lokalna vlast uključili su se u akciju adaptacije porodične kuće Đuričića u Velikoj Sočanici uz podršku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednice RS Željke Cvijanović i premijera Radovana Viškovića. Radovi na kući napreduju dobro te se nadaju da će se do kraja mjeseca i useliti. Svih devetero mališana u porodici Đuričić dobili su novogodišnje paketiće i igračke. Damjanu će za uspomenu ostati dukat, a dobio je i deku, igračke, kolica i slatke poklone.

Onaj ko ima puno djece je široka duša i to su veliki ljudi, kaže Simić

Svi mališani dobili poklone, a Damjan i dukat

Damjan prva beba rođena u ovoj godini, a deveta u porodici

Iako su prošle godine prvi put Zvorničani uživali u čarima klizališta za božićne i novogodišnje praznike, ove godine zbog troškova neće biti u prilici. Darko Stefanović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u Gradskoj upravi u Zvorniku, kaže da su izdvajanja za klizalište velika.- Nažalost, ove godine neće biti klizališta jer košta previše. Ne samo električna energija za osiguranje ledene površine nego i plaćanje unajmljivanja prostora. I ostali troškovi su veliki tako da smo odustali. Razmišljamo da iduće godine ponudimo prostor oko njega zanteresiranim izlagačima i tako organiziramo neku vrstu zimskog bazara gdje bi se djeca mogla zabaviti, a odrasli ponešto kupiti ili razgledati – rekao je Stefanović.Zahvaljujući izdvajanju Gradske uprave i sponzora, prošle godine su dva mjeseca na betonskom igralištu kod Sokolskog doma ovaj ugođaj imali i Zvorničani, ali i građani susjednih općina.

Veliki su troškovi, tako da smo odustali, kaže Stefanović

Prošle godine mogli uživati dva mjeseca

Ove godine bez klizališta

Dušanu Stevanoviću iz Tutnjevca, u općini Ugljevik komšije i ljudi dobre volje iz susjednih mjesnih zajednica sagradili su novu kuću. Sve donedavno živio je u staroj i trošnoj kući, bez vode i struje. Oronula stara građevina, bez uvjeta za život, prijetila je da se uruši svakog trenutka.U pomoć su prve pritekle njegove komšije. Akciju je pokrenuo Dalibor Jovanović i ubrzo su ga podržali mještani Tutnjevca. Prema riječima Jovanovića, akciju je podržala i Općina te ljudi dobre volje iz susjednih sela. Od dobrovoljnih priloga je prikupljeno 8.000 KM, a 10.000 maraka&nbsp; izdvojeno je iz općinskog budžeta. Načelnik općine Vasilije Perić posjetio je Dušana Stevanovića u njegovom novom domu i izrazio zahvalnost svima koji su učestvovali u rješavanju njegovog stambenog problema.- Naša namjera jeste da se stambeno zbrinu stanovnici naše općine koji su socijalno ugroženi i koji se susreću s problemom neadekvatnog i životnog prostora. U saradnji s Centrom za socijalni rad, izradili smo program stambenog zbrinjavanja, prema kojem se iz budžeta izdvajaju sredstva - kaže Perić. Stevanović ističe da je najsretniji čovjek na svijetu i da ljepši poklon od ovog nije mogao dobiti.

Živio u staroj i trošnoj kući, bez vode i struje

Dobri ljudi izgradili kuću Stevanoviću

Nacionalni park “Kozara” imao je oko 122.000 posjetilaca u 2019. godini, a rekord je zabilježen godinu prije, kada je ovu krajišku ljepoticu posjetilo oko 130.000 gostiju.Direktor NP “Kozara” Dragan Romčević kaže da je završeno asfaltiranje regionalnog puta Mrakovica - Podgradci, što će znatno olakšati dolazak posjetiocima iz Bosanske Gradiške,&nbsp; Bosanske Dubice i Banje Luke. U najavi je i postavljanje javnog toaleta, a za sada se raspolaže jednim stacionarnim i dva pokretna.

Direktor NP “Kozara” Dragan Romčević kaže da je završeno asfaltiranje regionalnog puta Mrakovica - Podgradci, što će znatno olakšati dolazak posjetiocima iz Bosanske Gradiške,&nbsp; Bosanske Dubice i Banje Luke. U najavi je i postavljanje javnog toaleta, a za sada se raspolaže jednim stacionarnim i dva pokretna.

- Ove godine završit ćemo zaobilaznicu koja će rasteretiti saobraćaj u blizini skijališta, jer će omogućiti kružni saobraćaj od staza ka putu koji vodi do Titove vile. Ova investicija vrijedna je 200.000 KM, a 80.000 maraka osigurao je Grad Prijedor – rekao je Romčević.Ulaznica za odrasle u NP “Kozara” je dvije KM, a jednu KM za djecu. Godišnja ulaznica košta 30 KM, polugodišnja 20, dok cijena godišnje karte za putničko vozilo iznosi 100 KM i samim tim putnici u automobilu ne plaćaju ulaznice u park.

U NP “Kozara” otkriveno je oko 117 vrsta gljiva, a istraživanja flore pokazala su da u njemu postoji skoro 900 različitih biljnih vrsta. Fauna nije dovoljno istražena, mada stručnjaci tvrde da na prostoru nacionalnog parka postoji čak 500 vrsta gljiva.

Ove godine završit ćemo zaobilaznicu koja će rasteretiti saobraćaj u blizini skijališta, kaže Romčević

Posjetioci na Kozaru dolaze tokom cijele godine

Krajišku ljepoticu lani posjetilo 130.000 gostiju

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić posjetio je danas porodicu Marić, Ljiljanu i Željka, koji su u novogodišnjoj noći, minut poslije ponoći, dobili kćerku Niku. U ime Gradske uprave uručio je novčani poklon za novorođenu djevojčicu u iznosu od 1.000 KM.

- Mi smo u prošloj godini imali 1.044 rođene bebe. Još imamo, nažalost, negativnu stopu prirasta stanovništva. Znam da su materijalne prilike loše, da nema dovoljno posla i da se mladi teško odlučuju na brak i rađanje. Mi na nivou grada preduzimamo konkretne korake, bilo da je riječ o finansiranju vještačke oplodnje ili drugim vidovima pomoći - kaže Mićić.Porodica Marić ima i kćerku Lenu, koja će u februaru napuniti četiri godine.

Prikazano višestoljetno razdoblje

Težak život Bahrudina Jelkića: Preživljava održavajući mezarja!

Psi lutalice počinili pokolj na imanju Željka Blagojevića: Čopor usmrtio desetak ovaca

„Dani zime na Kozari“ 1. i 2. februara

Radnici zadovoljni, trgovine ne rade nedjeljom

Za gladne i bolesne 400 obroka dnevno

Građani duguju 70.000 maraka

Dobiju stipendiju od Općine, a studiraju u Srbiji

Velika zagađenost zraka

Sanacija krovova i fasada stambenih zgrada

Ne postoji organiziran javni prijevoz

Damjan prva beba rođena u ovoj godini, a deveta u porodici

Ove godine bez klizališta

Dobri ljudi izgradili kuću Stevanoviću

Krajišku ljepoticu lani posjetilo 130.000 gostiju

Darivana prvorođena beba u ovoj godini

Republika Srpska

Prikazano višestoljetno razdoblje

Težak život Bahrudina Jelkića: Preživljava održavajući mezarja!

Psi lutalice počinili pokolj na imanju Željka Blagojevića: Čopor usmrtio desetak ovaca

„Dani zime na Kozari“ 1. i 2. februara

Radnici zadovoljni, trgovine ne rade nedjeljom

Za gladne i bolesne 400 obroka dnevno

Građani duguju 70.000 maraka

Dobiju stipendiju od Općine, a studiraju u Srbiji

Velika zagađenost zraka

Sanacija krovova i fasada stambenih zgrada

Ne postoji organiziran javni prijevoz

Damjan prva beba rođena u ovoj godini, a deveta u porodici

Ove godine bez klizališta

Dobri ljudi izgradili kuću Stevanoviću

Krajišku ljepoticu lani posjetilo 130.000 gostiju

Darivana prvorođena beba u ovoj godini