Kulturno-umjetničko društvo mladih „Bosiljak“ iz Dervente uputilo je inicijativu Općini da se tradicionalni vašar i „Koledavci“, kao najstariji, a danas živi događaji, upišu na reprezentativnu listu UNESCO-ove nematerijalne baštine.Rukovodilac KUD-a Stana Nagradić ističe da su uspjeli i da postave nove koreografije "Urankom Đurđele Đurđilo" i "Sitno veze krajiška djevojka".- Već imamo niz poziva za gostovanje u nekoliko država - kaže Nagradić.Ona dodaje da tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje", koji je protekle godine u oktobru održan 23. godinu zaredom.

Tradicionalno organiziraju Interfolk fest "Bosiljkovanje"

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

U Srebrenici je prošle godine s radom počelo 15 poduzetničkih radnji. Istovremeno je 20 malih preduzeća i zanatlija odjavljeno, čime je nastavljena višegodišnja tendencija smanjenja broja malih poduzetničkih preduzeća.Prema podacima Odjeljenja za privredu i razvoj Općine, aktivno je 88 malih poslovnih subjekata, što je za pet manje u odnosu na 2018. godinu.

Vlasnici malih poduzetničkih radnji kažu da se u ovoj općini državnim nametima i malim brojem stanovnika gase stari zanati te su mnogi građani zbog najsitnijih zanatskih usluga prinuđeni ići u Bratunac.

Ahmet Ustić, brico, kaže da zahvaljujući vlastitom lokalu, koji je uredio vlastitim sredstvima, nekako opstaje. I pored niske cijene šišanja od 4 i brijanja 5 maraka, kaže da bude dana da nema nijednu mušteriju. Drži ga što zna da se narod mora šišati i što čuva više od pola stoljeća porodičnu frizersku tradiciju Ustića.

Radmila i Haris Alić imaju slastičarnicu „Slatki zalogaj“ u centru grada. Kažu da razmišljaju odjaviti radnju i potražiti neki drugi posao.- Općina godišnje izdvaja 30.000 maraka posticaja za mala preduzeća. To nije dovoljno, a mnogi zbog obimne dokumentacije, koju treba aplicirati, budu odbijeni, a ta sredstva u malim iznosima podijele se na one koji ispunjavaju uvjete konkursa. Pored svih problema poslovanja, najveći je nedostatak stanovnika - jada se Radmila.

Kako nam je rekao Nedeljko Bajraktarević, mušterije radije na pijaci kupuju polovnu obuću nego što bi izdvojili tri marke za popravku oštećene, koju bacaju. - Nekada sam, posebno u proljeće i ljeto imao pune ruke posla, a sada je sve stalo. Ne mogu da zaradim za kiriju, a o kupovini repromaterijala nisam ni razmišljao. Stoga sam prije dvije godine odjavio jedinu obućarsku radnju u gradu - kazuje Bajraktarević.

Općina svake godine izdvoji 30.000 KM za podsticaj malih preduzeća, ali to nije dovoljno, kažu zanatlije

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Košarkaški klub „Fenix Basket“, među prvima u Bijeljini, organizirao je besplatne treninge za djecu s poteškoćama u razvoju. Na prvi trening došlo je petnaestak dječaka i djevojčica, a predviđeno je da besplatni treninzi traju tokom cijele godine.Branimir Đokić, predsjednik KK „Fenix Basket“, kazao je kako ideja o organiziranju besplatnih treninga za djecu s poteškoćama u razvoju odavno postoji, ali da je postojao problem s osiguranjem prostora. - Konačno smo dobili adekvatan prostor za treniranje. Petkom će biti rezerviran termin za organiziranje treninga s djecom s poteškoćama u razvoju. Naši treneri će u narednih 12 godina biti u prilici da rade s djecom koja imaju poteškoće u razvoju. Pozivamo i ostale klubove i udruženja da se uključe u ovu akciju, ali i društveno odgovorne pojedince i kompanije, da malo pogledaju ovu djecu i da ih obraduju nekom sportskom opremom - rekao je Đokić.

Predviđeno je da traju tokom cijele godine

Na prvi trening došlo petnaestak dječaka i djevojčica

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju iz gradskog budžeta za akademsku 2019./2020. godinu potpisali su ugovore s načelnikom Službe gradonačelnika Bosanske Gradiške Goranom Subotićem.Uvjete konkursa ove godine ispunila su 153 studenta, a iz gradskog&nbsp; budžeta za stipendiranje i druge vidove pomoći studentima predviđeno je 240.000 KM.Isplaćuje se ukupno deset stipendija, u mjesečnom iznosu od 120 KM. Dodjeljuju se samo za studente na javnim univerzitetima, a prednost su imala deficitarna zanimanja poput studija mehatronike, matematike, fizike i još nekih profila.

Mjesečno će dobivati po 120 maraka

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Džudista „Leotara“ Igor Đurica najbolji je sportista Trebinja u 2019. godini, dok je priznanje za najbolji sportski kolektiv pripalo Košarkaškom klubu „Leotar“.&nbsp;Drugo mjesto među najboljim sportistima pripalo je atletičaru Marku Šukoviću, a treće su podijelili atletičarka Emilija Kušić i košarkaš Dejan Šakotić.

Drugoplasirani sportski kolektiv je Džudo klub „Leotar“, dok je treće mjesto pripalo Rukometnom klubu „Leotar“ i Ženskom košarkaškom klubu „Leotar 03“. Najbolji sportski radnik je Dražen Šegrt. Posebna priznanja uručena su za postignute rezultate u plivanju Milošu Ćeraniću, za rezultate u sportu Ženskom odbojkaškom klubu „Leotar“, te za nesebične akcije u ekološkom očuvanju grada Biciklističkom klubu „Leotar“.Nagrada „Zlatno pero“ otišla je u ruke Ratomira Mijanovića, najbolji sportski sudija je Dragan Kralj, nagrada „Prijatelj sporta“ dodijeljena je Blažu Šupljeglavu, dok je „Ambasador sporta“ košarkaška reprezentativka Srbije Nikolina Milić.

Zlatne plakete za životno djelo dodijeljene su Rajku Raduloviću, Dragu Gaćinoviću, Radomiru Miliću i Lazaru Ratkoviću. Posthumne plakete istaknutim sportskim radnicima uručene su za Milana Bubala i Pavla Smrzlića.Za najperspektivnije sportiste proglašeni su Katarina Vulić, Vidak Maljević, Tanja Ratković, Katarina Filipović, Milan Ždralić, Rade Tešanović, Stefanija Pajić, Igor Zelenović, Goran Kraljević, Radovan Turnić, Nedeljko Sparavalo, Sara Ratković, Vuk Danojlić, Ivana Daković, Julijan Vukanović, Filip Milinić i Nemanja Đerković.

Drugo mjesto pripalo Marku Šukoviću, dok su treće podijelili Emilija Kušić i Dejan Šakotić

Na svečanosti proglašeni najuspješniji

Titula džudisti Igoru Đurici

Izvodeći predstavu „Ukrađena ličnos'“, poznati beogradski glumac Milan Lane Gutović priredio je nezaboravnu večer u Bosanskoj Gradišci.Predstava "Ukrađena ličnos'" je prikaz moralne slike praktične i prilagodljive osobe, kojoj su za postizanje ličnog cilja uvjeti bilo koje vrste neobično laki. - Sa spretnošću i duhom „seoske bitange“ glavni lik se potura po Evropskoj uniji, kao kandidat za predsjednika. Nijedan postavljen uvjet njemu nije nimalo težak za ispunjenje. Izdaja je za njega potpuno prihvatljiva, a tu izdaju naziva saradnjom - rekao je Gutović, kojem je publika neprestano za vrijeme predstave aplaudirala uz glasne ovacije i smijeh.Riječ je o predstavi nastaloj po tekstu Milenka Vučetića, koji je u izvornom obliku nosio naziv „Barabe“, na osnovu kojeg je i „rođen“ dobro poznati lik Srećko Šojić.Bit će prikazana i u Prijedoru, nakon čega uspješnu turneju nastavlja širom regiona, ali i u inozemstvu.

Uskoro nastup i u Prijedoru

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

U Derventi je otvorena novosagrađena stambena zgrada za 30 porodica, raseljenih porodica i povratnika, koja je sagrađena u okviru Regionalnog stambenog programa u BiH (RSP). Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović rekao je da je vrijednost projekta 1,2 miliona KM od donatorskih sredstava i znatno učešće lokalne zajednice. Prema njegovim riječima, u BiH još ima 96.000 raseljenih osoba, a oko 8.500 izbjeglica iz BiH nalazi se u zemljama okruženja, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori. Načelnik općine Milorad Simić zahvalio je svim učesnicima u realizaciji projekta te istakao da su stanovi sagrađeni po posljednjim standardima. Jedan od dobitnika ključeva je Radoslav Benđo, koji nakon 16 godina u alternativnom smještaju dobiva stan u kojem će biti s majkom, suprugom i dvoje djece.

U realizaciju projekta uloženo 1,2 miliona KM

Nakon višegodišnjeg čekanja dobili svoj dom

30 porodica dobilo ključeve stanova

Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju “Neven” registrirano je 1988. godine. Oformljen je i Dnevni centar, jer su korisnici po završetku školovanja ili nakon nastave prepušteni sami sebi.

Vesna Berić, predsjednica Udruženja, kaže da oni koji su završili školovanje, primaju samo 80 KM za tuđu pomoć i njegu. Dnevni centar funkcionira na principu donacija, dotacija i zahvaljujući projektima. - Prva pomoć i saradnja, koja i danas traje, bila je od pokrajine Trento i Kristine Bertoti. Ona nam je kupila prvi šporet i mašine na kojima i danas radimo. U Dnevnom centru imamo 37 korisnika od 18 do 66 godina. Svi imaju različita stanja i dijagnoze, a Udruženje, inače, okuplja 348 korisnika – kaže Berić.

Osim što se radi o osobama umanjenih intelektualnih sposobnosti, nerijetko imaju i velike zdravstvene probleme, ponekad i više njih. U Udruženju nastoje na sve načine da im pomognu, a korisnici borave u Dnevnom boravku od pola osam do 15.30 sati. Tokom dana dobiju jedan veoma bogat obrok, što je mnogima od njih i jedini, jer većina potječe iz veoma siromašnih ili nesređenih porodica.Ovo udruženje uvršteno je prošle godine u gradski budžet, ističe Berić, ali taj iznos ni izbliza nije dovoljan za sve njihove potrebe.

Direktor “Austroneta” Enes Kahrimanović ponudio je prije nekoliko dana Udruženju “Neven” saradnju, odnosno pakovanje metalnih kopči, a za odrađeni posao bit će plaćeni.- Bili smo zatečeni tom velikodušnom ponudom, a korisnici su to jedva dočekali. Zdušno rade, a sredstva ćemo iskoristiti za odlazak u banje ili na more – ističe Berić.

U kuhinji su naučili kuhati, u krojačnici krojiti, izrađuju razne ukrase, nakit, jastuke i torbe i na pojedinim manifestacijama imaju svoj štand na kojem mogu prodati svoje rukotvorine. Kad se nešto proda, onda se nagrađuju izletima.Mnogo je članova, više od 50, s cerebralnom paralizom pa su za njih nabavljeni kreveti, antidekubitalni dušeci, kolica.

U Dnevnom centru boravi 37 korisnika starosti od 18 do 66 godina

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Bosansku Kostajnicu lani su posjetila 24 turista, koja su ostvarila 54 noćenja, rekla je direktorica Turističke organizacije Branka Kukrika.- Lani smo imali 12 domaćih i 12 inozemnih turista. Od ukupnog broja noćenja, evidentirana su 23 noćenja domaćih i 31 inozemnih turista -&nbsp; precizirala je Kukrika.Dodala je da je godinu ranije zabilježen 41 dolazak turista, pri čemu je ostvareno 56 noćenja.Prema njenim riječima, na području općine registrirana su dva ugostiteljska objekta koja pružaju usluge smještaja, ali samo jedan turističkoj organizaciji dostavlja podatke o broju noćenja pa ovi podaci nisu u potpunosti precizni.Kukrika je istaknula da se općina može pohvaliti trodnevnom manifestacijom "Kestenijada", koja svake godine okuplja sve više posjetilaca.- Općina ima turistički potencijal s obzirom na to da je smještena na obali rijeke Une i da je okružena šumovitim predjelima pa posjetioci mogu uživati u prirodnim ljepotama i baviti se sportskim lovom i ribolovom – ističe Kukrika.

Registrirana dva ugostiteljska objekta koja pružaju usluge smještaja

Grad se nalazi na obali rijeke Une i ima šta ponuditi gostima

Samo 24 turista posjetila općinu

Velibor Đurić, fudbaler “Radnika”, izabran je za najboljeg sportistu Bijeljine za proteklu godinu. Na tradicionalnom, 43. izboru, prema odluci stručnog žirija, drugo mjesto pripalo je Luki Vukoviću iz Karate kluba „Panteri“, a treće Saši Nediću, članu Karate kluba UNSU.

Za najboljeg trenera proglašen je Aleksandar Beštić, sportskog radnika Bogdan Rankić, pedagoga fizičke kulture Velemir Gojković, za najbolje ekipe Ženski rukometni klub „Radnik“ i Fudbalski klub „Radnik“, a za sportskog novinara Dragan Tešić.Najperspektivniji mladi sportisti su: Ema Kovač (atletika), Lana Benović (atletika), Milica Mia Vujić (karate), Danijela Mitrović (košarka), Bojana Ostojić (odbojka), Uroš Radan (karate), Nikola Drljić (odbojka) i Luka Vejnović (rukomet).Najbolji sportista s invaliditetom je Predrag Šarenac iz Košarkaškog kluba u kolicima „Bijeljina“. Posthumno su za zasluge u razvoju bijeljinskog sporta priznanja dodijeljena doktoru Mladenu Popoviću i Izetu Alijagiću.

Gradonačelnik Mićo Mićić je istakao da su sportisti najbolji ambasadori grada te da se više od 10.000 građana bavi sportom. Tako Bijeljina s punim pravom zaslužuje titulu Evropskog grada sporta za 2020. godinu, koju je nedavno dobila.

Drugi je Luka Vuković, a treći Saša Nedić

Titula pripala Veliboru Đuriću

Penzioner Dragan Jović iz semberskog sela Pučile više od 30 godina bavi se pčelarstvom. Na njegovom imanju uzimljeno je 88 pčelinjih društava koja se pripremaju za ovogodišnju proljetnu pašu. - Moramo pratiti prognoze i vremenske prilike i tako usklađivati ishranu pčela. U prošloj godini sam svjesno ostavio više meda u košnicama, jer sam znao da će godina biti izuzetno teška -&nbsp; kaže&nbsp; Jović.Naglašava da uhodavanje i savladavanje osnovnih pravila, kada je pčelarstvo u pitanju, može potrajati i osam godina. Svaka godina za pčelare predstavlja rizik, jer klimatske promjene i vremenski uvjeti umnogome utječu na pčelinja društva i na proizvodnju meda.-&nbsp; Za mene je u pčelarstvu najbolja bila 2018. godina, što se meda tiče. Bila je dobra i 2017., ali su tokom zime pčele nastradale. Imao sam i godine koje zovem „borbom za opstanak“. U Bijeljini trenutno imamo tri pčelarska udruženja – naglašava Jović, ističući da pčelari samo zajedničkim radom i nastupom mogu sačuvati svoje pčelinjake.Osim meda, proizvodi vosak, polen i propolis. Kvalitetan med, kaže, mora se kristalizirati i oni koji malo bolje poznaju ovu oblast, to dobro znaju.

Svaka godina za pčelare predstavlja rizik

Pravi med se mora kristalizirati

U Srpcu je osnovano Udruženje žena, čija je predsjednica Vesna Smiljanić iz Kaoca, kreatorka lutaka. Cilj novoformiranog udruženja je promocija kreativnosti, ali i jačanje položaja žena u društvu.

- Za sada se učlanilo 35 žena. Želimo da javno predstavimo naše rukotvorine. Planiramo da organiziramo humanitarne i prodajne izložbe radova iz porodičnih radionica žena, koje vezu, pletu, heklaju, uzgajaju ljekovito bilje, izrađuju ukrasne predmete - kaže Smiljanić.Prema njenim riječima, postignut je dogovor s Turističkom organizacijom, koja će im osigurati nastup na sajmovima.

Turistička organizacija će im osigurati nastup na sajmovima

Planiraju organizirati humanitarne izložbe

Formirano Udruženje žena: Predsjednica Vesna Smiljanić

Prva predstava novoformiranog Gradskog pozorišta Semberija, „Komedija ometena u razvoju“, po tekstu Milivoja Mlađenovića i u režiji Dušana Tuzlančića, oduševila je ljubitelje pozorišne umjetnosti u prepunoj sali Centra za kulturu Semberija u Bijeljini.Na pozornici su se smjenjival humor i satira, uz bravure mladih glumaca, a zanimljiv je potez reditelja da dva lika smjesti u pozadinu, iza gledalaca, što je stvorilo posebnu atmosferu prilikom izvođenja ove predstave.U predstavi igraju mladi glumci Ivan Petrović, Vanja Krtolina, Nenad Blagojević, Mirna Jovanović, Mihailo Maksimović, Marija Novaković i Dušan RankovićPredrag Jović, zamjenik gradonačelnika, kaže da se nijedan grad ne može smatrati ozbiljnim ako nema svoje pozorište. - S obzirom na to da su za premijeru sve karte rasprodate, i to je dovoljno za zaključak da je bilo opravdano ponovo osnovati pozorište u Bijeljini - rekao je Jović.Prema njegovim riječima, za pozorište je grad ove godine u budžetu planirao 130.000 KM. Direktor Gradskog pozorišta, glumac Ivan Petrović kaže da je prva predstava pripremana četiri mjeseca i da je urađena na visokom profesionalnom nivou.

Izvedena predstava „Komedija ometena u razvoju“

Na pozornici su se smjenjivali humor i satira

Premijera izazvala oduševljenje

Azem Tursić iz Modriče pčelarstvom se bavi više od 20 godina. Danas ima oko 70 društava u dva pčelinjaka. Kaže da je prošla godina bila više nego loša za pčelarstvo.- Bila je godina za zaborav, ne došla više ikada – ističe Tursić.Naglašava da uz pčelarstvo ostvaruje dodatne prihode.- Učestvujem i na sajamskim manifestacijama zbog razmjene iskustava. Što se tiče plasmana, ja svoj med prodam na kućnom pragu - rekao je Tursić.Član je Udruženja pčelara „Bagrem“, koje ima 85 članova.

Učestvuje na sajamskim manifestacijama

Prošle godine nikad manje meda

Zavičajni muzej iz Bosanske Gradiške počeo je s obilježavanjem 50 godina postojanja. U čast značajnog jubileja predstavljene su mnoge novine, izložbe i projekti, te muzejske radionice za školsku i predškolsku djecu.- Želimo da kroz radionice djeca bolje upoznaju našu kulturnu i prirodnu baštinu. Da kroz igru i zabavu, zagonetke i bojanke, kolaže i crtanje, saznaju sve ono što ih zanima o našem gradu i okolini - rekao je Bojan Vujinović, direktor Zavičajnog muzeja.Nakon osnovnih, radionice će biti održane i za učenike srednjih škola, te za djecu iz predškolskih ustanova i trajat će sve dok bude interesa. Ova godina će biti obilježena i zanimljivim izložbama na razne teme, od kojih su posebno ističu osvrti na znamenite Gradiščane.

Bit će organizirane i izložbe

Zavičajni muzej: Planiran raznovrstan program

U čast jubileja radionice za školarce

Tihomir Dejanović, direktor Protivgradne preventive RS, koja od grada štiti područje veće od milion hektara, od Une do Drine i Trebinja na jugu, ima veoma zanimljiv, ali i unosan hobi. Riječ je o uzgoju kunića, kojim se bavi dvije decenije. Prvih godina Dejanović je uzgajao belgijskog orijaša, potom i velikog srebrenog kunića, a u posljednje vrijeme preorijentirao se na francuski hibrid hajkom. - Hajkom kunići su hibridi za proizvodnju mesa. Ove zime sam ih prodao više od stotinu - kaže Dejanović.Kunići žive u boksovima s mrežastom žicom i praktično su u vanjskim uvjetima. Tihomir je meteorolog i napominje da je ova zima bila ekstremno topla i odgovarala je kunićima.Kaže da, kada se ne brine o kumulonimbusima, posveti se kunićima. Oni su hobi, ali unosan. Njihovo meso je vrhunskog kvaliteta, a boravak u kunićarniku rastereti ga svakodnevnog stresa. Krenuo je i u proizvodnju kvalitetnih domaćih sorti voća i priznaje da mu i voćarstvo postaje još jedna velika ljubav.

Boravak u kunićarniku rastereti ga svakodnevnog stresa

Dejanović je ove zime prodao više od 100 kunića

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Titula džudisti Igoru Đurici

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

30 porodica dobilo ključeve stanova

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Samo 24 turista posjetila općinu

Titula pripala Veliboru Đuriću

Pravi med se mora kristalizirati

Formirano Udruženje žena: Predsjednica Vesna Smiljanić

Premijera izazvala oduševljenje

Prošle godine nikad manje meda

U čast jubileja radionice za školarce

Direktor uzgaja hajkom kuniće

Republika Srpska

Traže upisivanje vašara i „Koledavca“ na listu UNESCO-a

Veliki državni nameti i sve manji broj stanovnika gase stare zanate

Besplatni treninzi za djecu s poteškoćama u razvoju

Uvjete za stipendiju ispunilo 153 studenata

Titula džudisti Igoru Đurici

Predstava "Ukrađena ličnos'“ do suza nasmijala gledaoce

30 porodica dobilo ključeve stanova

Društvo ne smije okretati glavu od onih koji trebaju tuđu pomoć

Samo 24 turista posjetila općinu

Titula pripala Veliboru Đuriću

Pravi med se mora kristalizirati

Formirano Udruženje žena: Predsjednica Vesna Smiljanić

Premijera izazvala oduševljenje

Prošle godine nikad manje meda

U čast jubileja radionice za školarce

Direktor uzgaja hajkom kuniće