Sve džamije na području Bijeljine, Janje, Ugljevika i Lopara bile su pune vjernika koji su klanjali bajram–namaz i odslušali prigodne hutbe svojih imama. Centralna bajramska svečanost za područje Bijeljine i Janje upriličena je u Atik džamiji u Bijeljini. 
Glavni bijeljinski imam Samir ef. Camić u svojoj poruci vjernicima biranim riječima istakao je značaj istrajnosti u vjeri, njegovanje sloge i međusobnog poštovanja među ljudima.
- Kurban-bajram, za razliku od Ramazanskog bajrama, nosi dodatne poruke ljudima, imajući u vidu kurban kao žrtvu koju prinosimo u ime dragog Boga i od sebe odstranjujemo egoizam. Usmjeravajući se prema ljudima, u kontekstu podjele samog kurbana, kome se kurban sve dijeli, siromašnima, rodbini, prijateljima, komšijama, sve to dovoljno govori o tome koliko je vjera u Boga, ustvari, jedan koncept koji gradi ovaj svijet. Najviše treba insistirati na međusobnom odnosu s ljudima koji je danas, na jedan poseban način, zanemaren. Jer osnovna vrijednost je kako uspostaviti taj odnos čovjeka prema čovjeku, kako njegovati tu ljubav, kako prema Bogu, tako i prema ljudima. Na svima nama je da imamo više poštovanja jednih prema drugima, bez obzira na to kojem vjerskom opredjeljenju pripadamo. Svim muslimanima želim Bajram Šerif Mubarek Olsun, a našim komšijama želim svako dobro, u svakom pogledu - poručio je Samir ef. Camić. 

Uz međusobno čestitanje, vjernici koji su bajram-namaz klanjali u Atik džamiji u Bijeljini u svojim čestitkama najviše su insistirali na ličnom i porodičnom zdravlju, ljubavi, slozi i razumijevanju među ljudima.&nbsp;

Glavni bijeljinski imam Samir ef. Camić u svojoj poruci vjernicima biranim riječima istakao značaj istrajnosti u vjeri, njegovanje sloge i međusobnog poštovanja među ljudima

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Planinsko selo Miholjevine, udaljeno četrdesetak kilometara od Srebrenice, jedino je u ovoj općini koje nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, a za sve to, kako kažu rijetki posjetioci ovog sela, krivi su loš put, donatori i lokalna zajednica.Zarasle ruševine &nbsp;&nbsp; &nbsp;Mujo Hrustanović (64) pamti da je ovo selo prema popisu 1991. godine imalo oko trideset domaćinstava i 150 stanovnika. Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom, a malo ih je bilo zaposlenih u državnim firmama. Selo je bilo bogato, a djeca se školovala.Danas u selu nema nikoga, ruševine zarasle u nisko i visoko rastinje, tako da se ne zna gdje je bilo. Ljudi dolazili, čistili njive i spremali se za povratak, ali, kažu, nije zatajila njihova volja, nego donatorska podrška.Prije osam godina Mujo Hrustanović i Hamed Salihović (72) došli su u selo, očistili teren za izgradnju prvih kuća i uzalud čekali donatore.Čekali donatore&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Cijelo ljeto boravili smo u šatoru. Dolazili su predstavnici nekih međunarodnih donatora, obećali izgradnju nekoliko montažnih kuća i dovođenje niskonaponske elektromreže. Proveli ljeto i jesen u šatorima, zima se bližila, donatora nema, mi se vratili u svoja izbjeglička mjesta - kazuju nam.

Zahvaljujući dijaspori i ostalim mještanima Miholjevina, selo je ovog ljeta oživjelo. Sakupili su 30.000 maraka, izgradili spomen–obilježje, hair-česmu i kućicu za svakoga, a ostatak novca uložili za uređenje pet kilometara puta. 

Zasluge u ovim aktivnostima pripadaju amidžićima Sabitu i Mevludinu Smajlović i Mehmedaliji Salihoviću, koji žive i rade u Americi. Veliku ulogu u organizaciji aktivnosti imao je srebrenički imam Ahmed ef. Hrustanović, koji je rođen u Miholjevinama.

U selu izgrađeni samo spomen-obilježje, hair-česma i kućica za svakoga

Grupa mještana ispred kućice za svakoga

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Da se klasična muzika može svirati i na pijaci, dokaz su Trebinje i svjetski muzičari, učesnici „Music and More Summerfesta“, koji se od danas do 14. avgusta održava u gradu podno Leotara. 
Kako su nam rekli muzičari, nekima od njih ovo je drugi put da su u Trebinju, što je dokaz da im se prošle godine dopalo, jer su ponovo došli, i to iz svih krajeva svijeta od Amerike do Kine. 
Naravno, tu je i subotnji neobavezni đir Dučićevom ulicom, ali i preko mostova pored rijeke, fotografiranje na nekim od atraktivnih lokacija i, na kraju, kafa na korzu pod platanima, gdje se danas tražilo mjesto više. Grad je vrvio od turista, ali i od lokalnog stanovništva te stanovnika susjednih gradova Herceg-Novog i Trebinja, jer su svi nastojali da što bolje pazare na čuvenoj trebinjskoj pijaci.

Grad je vrvio od turista, ali i od lokalnog stanovništva, te stanovnika susjednih gradova Herceg-Novog i Trebinja, jer su svi nastojali da što bolje pazare na čuvenoj trebinjskoj pijaci

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Ovih dana u naselje Kotorsko kod Doboja stigli su raseljeni mještani iz 24 zemlje svijeta, od Slovenije, Njemačke, Holandije, Hrvatske, Amerike, Australije. Došli su na godišnje odmore, stigli u posjetu rodbini i na 10. jubilarni “Baška pohod”, manifestaciju kojom se ponose. &nbsp;Pripremljen programNa čelu organizacije su Salih Mešić i Sanela Fehrić, a u programu su učestvovali i članovi KUD-a “Mladost”, žene iz Udruženja “Slavuj” i mnogi drugi.- Cilj nam je da nam na manifestaciju “Baška pohod” stignu naši ljudi rasuti diljem svijeta, da se vide, druže, da se bolje povežu, da ne zaborave svoj zavičaj. Dočekujemo ih sa šest asfaltiranih ulica, sa završenom ljetnom pozornicom koja liči na veliku kulu - kaže Mešić. Vrijedne žene &nbsp;Ispred bine “Kula” okupilo se nekoliko stotina Kotorana. Bekrići su iz Amerike stigli na rođenje unuke. Malo dalje, vrijedne žene iz Udruženja “Slavuj” su za jubilarni 10. “Baška pohod” pripremile 10 različitih pita. Svaka za jednu godinu pohoda. Kenan Bečić, koji malo živi u Americi, malo u Kotorskom, na majici je ispisao sva prezimena svoga naselja. Da se ne zaborave.- Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše. Bolji su ljudi, šira je duša. Ja ću se uskoro vratiti u svoje Kotorsko za sva vremena – ističe Bečić. Šta kaže legenda“Baška pohod” je održan kroz Bečića i Krdžića Mahalu, Vranjak, Kaleme, Huskiće, Meraje. Prema predanju, istim onim mahalama kojima se kretala vojska Omer-paše Latasa 1850. Navodi se da je tada došla brojna turska vojska u Kotorsko jedne subote. Prepali se Kotorani ko će ishraniti toliku vojsku, pa smišljali kako da prevare Latasa. Pita njih Omer-paša kojim danom se kod njih klanja džuma-namaz. Mudri Kotorani rekli utorkom. On im odgovori: “Od sada, baška Turci, baška Kotorani”, te naredio vojsci pokret. I tako nastade poštapalica “Baška Turci, baška Kotorani”, pa i Udruženje “Baška pohod”.

Došli su na godišnje odmore, stigli u posjetu rodbini i na 10. jubilarni “Baška pohod”, manifestaciju kojom se ponose

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Turbe šejha Mustafe Gaibije, smješteno u tekijskom haremu, jedno je od sedam nacionalnih spomenika u Bosanskoj Gradišci. Turbe je preneseno 1954. godine iz Stare Gradiške, gdje je šejh Mustafa Gaibija poginuo 1683. godine. Prema kazivanju historičara Husrefa Hadžialagića, kada je izbio austrijsko-turski rat 1683. godine, šejh je prorekao velikom veziru Kara Mustafi-paši neuspjeh pod Bečom, što se i dogodilo. Potrebno odobrenje Kada se turska vojska poslije neuspjeha povlačila preko Save, Gaibiju je ubio jedan vojnik jer je odbio da se s njima povuče preko Save iz Hrvatske u Bosnu. Senad Rekić, sekretar Medžlisa islamske zajednice u Bosanskoj Gradišci, i efendija Feriz Makić kažu da je turbe u veoma lošem stanju, te da zahtijeva što skoriju potpunu rekonstrukciju.- Potrebno nam je odobrenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kako bismo pristupili temeljitoj rekonstrukciji turbeta. Krov je porozan i propušta vodu, otpada i unutrašnji malter, a vlaga prijeti da uništi unutrašnjost i vrijedne predmete - rekao je Rekić.U haremu Tekija, koji je gotovo ispunjen do posljednjeg mjesta, nalazi se i veliki broj stogodišnjih nišana, koje je također neophodno očistiti. Rekonstrukcija turbeta podstakla bi i uređenje harema.Bogata historija- Mi smo svakodnevno u haremu, uređujemo i čistimo nišane. Evo ovaj smo izvukli iz zemlje, bio je potonuo, a govori o životu&nbsp; jednog člana čuvene porodice Ismailbegović. Tu su i haremi starih bosanskogradiških imama i hafiza te drugih znamenitih ličnosti - rekao je ef. Makić.Harem Tekija jedan je od najvećih i najstarijih harema u sjevernom dijelu BiH, koji svjedoči o bogatoj i dugoj historiji Bosanske Gradiške.Ispisani ajeti Gaibijin mezar&nbsp;prekriven je zelenom čohom s ispisanim ajetima iz Kur'ana. Podignuta su dva nišana, a onaj veći iznad glave ima isklesanu čalmu sa sabljom. Postoji nekoliko čiraka. Jedan zapis spominje „veliko kandilo“ koje je gorjelo petkom i za vrijeme&nbsp; ramazana. Tu je i rukom ispisano nekoliko rečenica o velikom iscjelitelju, proroku i učenom čovjeku šejhu Mustafi Gaibiji.

Krov je porozan i propušta vodu, otpada i unutrašnji malter, a vlaga prijeti da uništi unutrašnjost i vrijedne predmete, rekao je Rekić

Neophodna potpuna rekonstrukcija, ali i uređenje harema s nišanima

Nedostatak radne snage najveći je problem proizvođača malina na području bratunačke i srebreničke općine. Prinuđeni su berače tražiti putem javnog oglasa, ali i društvenih mreža. Malinari beračima nude 70 do 80 feninga po kilogramu ubranih malina ili fiksnu dnevnicu od 40 maraka. Osim toga, nude hranu i besplatan prijevoz do plantaža. I pored ovakve solidne ponude, malinari kažu da je berače veoma teško naći.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao. Radi se od jutra do mraka, dobar berač za dan najviše može ubrati 100 kilograma, a prosječan duplo manje. Ivan Stojanović, poznati bratunački malinar i predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ za općine Bratunac, Srebrenicu i Miliće, kaže da ove godine, kao nikada ranije, berači izbjegavaju ulaziti u plantaže.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Malina je kultura čija berba ne može čekati. Ona se bere svaki dan, a zbog nedostatka berača, dosta će ovih plodova istruhnuti na granama. Osim tog problema, tu je i još nepoznata cijena otkupa. Neki otkupljivači su najavili da će ovogodišnja cijena malina biti 2,5 maraka po kilogramu. Svi će zaraditi osim nas proizvođača ovog jagodičastog voća - kaže nam Stojanović.&nbsp; Dodaje da nije problem uskladiti ove proizvode, jer na području ove regije ima dosta hladnjača. Problem je, naglašava, niska cijena i čekanje naplate za predate proizvode. Ističe da ovogodišnji kvalitetan rod zahtijeva višu cijenu.

Nudi im se i hrana i prijevoz do plantaža

Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Nezapamćeno olujno nevrijeme koje je zahvatilo veći dio općine Srbac nanijelo je veliku štetu stotinama domaćinstava. Među njima je i porodica Bore Petkovića koja već pet dana sa dvije cerade štiti pokućstvo od daljnjeg propadanja.&nbsp; Šezdesetogodišnji Boro ostao je bez posla prije sedam godina, a
&nbsp;njegova supruga Rada je kao tekstilna radnica prije sedam godina otišla u penziju, koja sada iznosi 304 marke.&nbsp;- Bilo je strašno. Oluja je bukvalno odnijela cijeli krov s građom u tuđu njivu. Od komšija smo dobili dvije cerade da privremeno prekrijemo kuću od 70 kvadrata. Ne možemo nabaviti građu i crijep pa nam je jedina nada Općina ili neki dobrotvor - kaže Boro.
Petković ističe kako je u svoj nevolji sreća što se kod njih nije zatekao petogodišnji unuk Uroš i dvogodišnja unuka Nikolija, koje čuva dok je kćerka na poslu. Boro i Rada kažu da će sve ostalo sami očistiti i sanirati samo da im neko pomogne da dobiju krovnu konstrukciju za kuću jer to nemaju čime kupiti niti se kreditno zadužiti.
Bora ističe kako je posjetio načelnika općine Srbac Mlađana Dragosavljevića te mu ukazao na problem i zatražio da se nađe u prioritetu kod pružanja pomoći za sanaciju stambenih objekata. Načelnik je odmah poslao predstavnika općinske uprave da snimi stanje, što je obradovalo ovu porodicu.

Ne možemo nabaviti građu i crijep pa nam je jedina nada Općina ili neki dobrotvor, kaže Boro

Bračni par Petković ispred oštećene kuće

Porodica Petković ostala bez krova

Međunarodni forum solidarnosti (MFS) “Emmaus” BiH, uz podršku „Sharjah Charity Internationala“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u Potočarima kod Srebrenice medicinskom osoblju i građanima predali su na upotrebu novu ambulantu.&nbsp; Podrška starijima
Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora za razvoj i saradnju MFS, kaže da je u izgradnju ambulante uloženo 150.000 maraka. Ambulantu će koristiti svi građani srebreničke općine. Cilj ove zdravstvene ustanove je podrška starijem stanovništvu, posebno onima koji žive u udaljenim selima. Kaže da će, osim usluga opće medicine, pacijenti imati redovne stomatološke i ginekološke usluge.
Fondacija “La Terra Nostra”iz Holandije za opremanje ambulante osigurala je 30.000 maraka, a načelnik općine Mladen Grujičić kaže da će se založiti da ambulanta u što kraćem roku dobije potrebnu dozvolu za rad.

U protekle
&nbsp;tri godine MFS je u BiH izgradio više od 30 infrastrukturnih projekata, a ovo je prva ambulanta.&nbsp;

Nakon svečanog otvaranja ambulante, direktor MFS Hamzalija Okanović, načelnik Srebrenice i predstavnik Fondacije „Proplan“ iz Holandije, koja je partner u projektu, položili su kamen temeljac za izgradnju staračkog doma pored ambulante u Potočarima.
Evropski standardi
- Riječ je o jednom skupom i modernom projektu, za koji će biti potrebno više miliona maraka i vremena jer naši partneri insistiraju na objektu koji će se graditi po najsavremenijim evropskim standardima - naglasio je Škrebo.Dom za stare bit će smješten na šest dunuma površine, gdje će pored pratećih sadržaja biti i dio za osobe s invaliditetom, apartmani, osam kuća za po četiri korisnika, kreativni centar i mnogo toga. Početak izgradnje počet će odmah nakon prikupljenih sredstava.

Za gradnju ambulante uloženo 150.000, a za opremu 30.000 KM

Ambulantu će koristiti svi građani srebreničke općine

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

U vremenu kada većina zdravstvenih ustanova u BiH posluje s gubicima, velikim dugovanjima, problemima s nabavkom opreme i medikamenata, lošim plaćama i neizmirenim obavezama prema uposlenicima, Dom zdravlja u Bratuncu posljednjih godina nema tih problema.Mladi ljekari &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Direktor ove zdravstvene ustanove, dr. Aleksandar Vasić ističe da, zahvaljujući dobrom poslovanju, više pažnje posvećuju unapređenju zdravstvene zaštite za 15.000 građana Bratunca, ali i usavršavanja kadrova i ulaganja u modernizaciju medicinske opreme.- Od 58 uposlenika, vrlo mali broj je nemedicinsko osoblje. Izdvajamo sredstva za usavršavanje naših mladih ljekara i tehničkog osoblja. Trenutno je na specijalizaciji jedna mlada doktorica pedijatar, koja se usavršava na ultrazvuku kuka i stomaka kod novorođenčadi. Osim specijaliste za kardiologiju, tu su stručnjaci za neurologiju i dječiju pulmologiju - istakao je Vasić.Novi aparati Kaže da su za nabavku modernog laboratorija uložili znatna&nbsp; sredstva, čiji kapacitet je oko 50 laboratorijskih testova gustine krvi i testova na alergiju, zbog čega su pacijenti ranije putovali u Zvornik. Nabavljen je i aparat za biohemijsku analizu krvne slike i druga oprema neophodna za dijagnostiku. Novi Dom zdravlja u Bratuncu zvanično je izgrađen krajem 2017. godine. Obuhvata površinu od 1.900 kvadratnih metara korisnog prostora, a koštao je 2,1 milion maraka. Problem nedostatka sanitetskih vozila Uz dobre uvjete za rad i primjerno poslovanje u ovoj ustanovi ističu problem nedostatka sanitetskih vozila. To je posebno izraženo kod prijevoza pacijenata na hemodijalizu, tako i transport bolesnika u druge zdravstvene institucije.

Medicinske usluge pružaju za 15.000 pacijenata

U gradnju zdravstvene ustanove uloženo više od dva miliona KM

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Područje Bosanskog Broda danas iza 17 sati pogodilo je nevrijeme, paraćeno jakom kišom i olujnim vjetrom, i po nalogu načelnika općine Bosanski Brod Ilije Jovičića, odmah su angažirane ekipe Civilne zaštite, Javnog komunalnog preduzeća ''Komvod'' i Teritorijane vatrogasne jedinice, koje otklanjaju posljedice štete.&nbsp; - Olujni vjetar, pričinio je štetu širom općine, oštećen je veći broj krovova na stambenim i poslovnim objektima, polomljen je veći broj stabala na gradskom i seoskom području, a šteta se bilježi i na usjevima. Na sreću grada nije bilo, objavljeno je na službenoj stranici lokalne zajednice. 
Olujno nevrijeme nije zaobišlo ni elektro mrežu. 
Nekoliko dalekovoda na seoskom području je ostalo bez napona, kao i niskonaponska mreža, a ekipe RJ ''Elektodistribucija'' Bosanski Brod saniraju kvarove. 
U JKP ''Komvod'' ističu da su angažirali ekipe koje na gradskom i seoskom području uklanjaju stabla sa saobraćajnica. 
Sve dežurne ekipe su na terenu, evidentiraju pričinjenu štetu i pomažu stanovništvu u otklanjanju posljedica nevremena.

Sve dežurne ekipe na terenu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujno nevrijeme i vjetar koji su uslijedili nakon obilne kiše, koja se u nedjelju popodne, nakon pravih tropskih vrućina, sručila na područje Semberije, izazvao je manju materijalnu štetu na području Bijeljine.Vjetar je lomio stabla i grane koje su padale na sve strane. Srećom, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena šteta na fasadama pojedinih objekata.
U Semberiji je ispaljeno dvadesetak protivgradnih raketa kako bi se razbili gradonosni oblaci. Prema informacijama iz Protivgradne zaštite RS na području Bijeljine bilo je samo sugradice, ali ne i grada, jer bi štete bile kudikamo veće.&nbsp;Olujni vjetar najviše je oštetio kukuruz na njivama.

Izazvao manju materijalnu štetu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Olujno nevrijeme zahvatilo je danas oko 17 sati Bosansku Gradišku, Novu Topolu i veći dio Lijevče polja, te susjedne općine Srbac i Bosansku Dubicu.&nbsp;&nbsp; Jak vjetar, kiša i sitniji grad dan su za nekoliko minuta pretvorili u noć.
Nevrijeme je nastupilo nakon veoma toplog i sparnog dana, kada je temperatura bila 35 stepeni Celzijusa. Oluja je ponovo, kao i prije deset dana lomila drveće i raskrivala krovove na kućama. 
Protivgradna preventiva djelovala je sa 41 raketom i prizemnim generatorima i na taj način spriječila veće štete od grada.
Zbog nevremena, obilne kiše i oluje otkazane su muzičke manifestacije u okviru ‘Gradiškog ljeta’.

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Centralni banjalučki trg osvanuo je jutros zatrpan smećem nakon sinoćnjeg koncerta regionalne folk zvijezde Lepe Brene i finala nagradne igre koju je organizirala Banjalukčka pivara.&nbsp; Trgom Krajine danas je teško proći zbog hiljada konzervi piva, kutija od sladoleda, flaša sokova, raznih drugih kutija i svega ostalog što je učinilo najuži centar Banje Luke neprikladnim.
O današnjem izgledu drugog po veličini grada BiH svjedoče fotografije.

O današnjem izgledu drugog po veličini grada BiH svjedoče fotografije

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Među 120 povratnika u planinska sela Luke i Krušev Dol 60 kilometara od Srebrenice, koja tokom zime često budu i po dva mjeseca zametena snijegom i velikim smetovima, radosti nigdje kraja.&nbsp; Veliki značaj	
Zahvaljujući Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i Općini Srebrenica, radnici “Zvornikputeva” počeli su asfaltiranje po jednog kilometra od ova dva sela do glavne saobraćajnice prema Podravanju i Srebrenici.
Predsjednik Mjesne zajednice Luka, kojoj pripada i Krušev Do Hamo Zulanović, kaže da se na ovom projektu radilo više od tri godine i da je od historijskog značaja za ova dva sela.

Kako kaže, pored navedena dva kilometra, u Luci će se asfaltirati još 500 metara, a 46.000 KM prikupili su mještani i dijaspora. U Kruševom Dolu osigurano je 49.000 maraka za asfaltiranje još 450 metara.
Prva faza
- Ovo je prva faza projekta ova dva sela. Naredne godine će biti nastavljeno asfaltiranje prema Podravanju, a sredstva, kako su nam čvrsto obećali, osigurat će entitetske vlade i naša Općina - nada se Zulanović.
&nbsp;Uređena džamijska avlija
Asfaltiranje u Luci počelo je od mjesne džamije i prolazi kroz centar sela. Koristeći prisustvo mehanizacije i radne snage, Lučanin hadži Benjamin Duraković, koji radi i živi u Ilijašu, izdvojio je 7.000 KM za uređenje džamijske avlije i parkinga.

Po kilometar asfaltnog puta finansiraju Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i Općina

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Ognjen Vukić i Srećko Mišković, članovi Radiokluba “Kozara” iz Prijedora, izumili su ultrazvučni senzor za stalno mjerenje vodostaja rijeke Sane. Postavljen je u jednoj cijevi na sredini gradskog mosta, na izlazu iz grada, i povezan na mrežu Operativnog centra.

- Civilnoj zaštiti i vatrogascima omogućeno je stalno praćenje vodostaja. To isto mogu pratiti i građani putem naše internet-stranice, što je izuzetno važno zbog pravovremene informacije – kaže Vukić te dodaje da je senzor prilično precizan, a odstupanja su tek centimetar gore ili dole.

Svi se podaci loguju u bazu podataka, koju je poslije, u skladu sa potrebama, moguće i posebno analizirati. Izum za koji je hardverski dio uradio Srećko, a softverski Ognjen, nametnuo se kao potreba, jer je mjerna letva kod gradskog mosta često bila neprecizna.

Svi se podaci loguju u bazu podataka, koju je poslije, u skladu sa potrebama, moguće i posebno analizirati

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću je počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja, koji se održava u hotelu "Kardial".Organizator je PMZ u BiH, uz podršku vlade Švicarske, a predvodi je Asocijacija XY.&nbsp;Radionici, između ostalih, prisustvuju brojni novinari te psiholozi, kao i predstavnici ministarstava zdravlja, a među njima i Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravlja.&nbsp;

Cilj radionice jeste da se mentalno oboljeli uvedu u društvo, da budu dio tog društva bez stigme i odbijanja te da nema diskriminacije prema njima. Također, dodali su tokom radionice da je veoma važna zaštita tih osoba prilikom medijskog izvještavanja te da se sakrije identitet tih ljudi.&nbsp;

Organizator je PMZ u BiH, uz podršku vlade Švicarske, a predvodi je Asocijacija XY

Dvodnevna radionica se održava u hotelu "Kardial"

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Neophodna potpuna rekonstrukcija, ali i uređenje harema s nišanima

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Porodica Petković ostala bez krova

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja

Republika Srpska

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Neophodna potpuna rekonstrukcija, ali i uređenje harema s nišanima

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Porodica Petković ostala bez krova

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja