Gašenje požara na obroncima <a href="https://avaz.ba/tag/20145/romanija">Romanije</a>, koje je prekinuto sinoć, nastavit će se jutros, potvrđeno je iz Civilne zaštite općine <a href="https://avaz.ba/tag/2860/pale">Pale</a>.&nbsp; Rukovodilac Službe civilne zaštite Dragan Elek istaknuo je da se požar, prema jutrošnjim informacijama s terena, nije proširio. Rukovodioci šumskog gazdinstva jutros bi, dodaje, trebali izaći na najkritičnija mjesta.
Nakon izviđanja helikopterom Helikopterskog servisa Republike Srpske, odlučit će se hoće li u gašenju <a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">požara</a> i danas biti angažiran helikopter Oružanih snaga BiH. 
Gašenje požara na obroncima Romanije prekinuto je sinoć, a nepristupačan teren otežavao je posao vatrogascima.
U poslijepodnevnim satima u gašenje požara bio je uključen helikopter Oružanih snaga BiH, koji je u šest naleta ispustio velike količine vode nad žarištem požara.&nbsp;Iz Civilne zaštite potvrdili su da nema opasnosti po ljude i okolna naselja.
Požar na jugoistočnoj strani Romanije aktivan je već nekoliko dana.
- Ovo je jedan od najtežih požara koji smo do sada imali, zbog toga što je na vrlo nepristupačnom terenu, na najudaljenijoj tački od puta. Visoka crnogorična šuma puna je smole i suha tako da je jedan od najtežih požara do sada - istaknuo je Dragan Elek, rukovodilac Službe civilne zaštite Općine Pale.

Iz Civilne zaštite potvrdili su da nema opasnosti po ljude i okolna naselja

Gašenje požara je prekinuto sinoć, a nepristupačan teren je otežavao posao

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Još jedna dionica puteva u okolini Jeleča, ovaj put u dužini od oko 350 metara prema selu Podgaj, dobila je asfalt. Putevi se u ovom dijelu općine Foča grade uglavnom prilozima mještana, koji u skladu sa svojim mogućnostima, izdvajajući od 20 do 1.000 maraka, nastoje popraviti uvjete života u zavičaju.

- Tokom 2011. godine smo imali prvu akciju, jer se nije moglo prići ni s lancima na autu. Tad smo počeli izdvajati sredstva i to rade mještani koji su ovdje živjeli i žive pa smo za šest mjeseci prikupili 30.000 maraka, a podržao nas je i pokojni načelnik Zdravko Krsmanović. Uradili smo tada 720 metara. Danas to završavamo i sada smo prikupili više od 40.000 KM. Imali smo 90 domaćinstava prije rata, a danas imamo 40 useljenih objekata. Kuće su pune tokom ljeta, a zimuje oko 19 domaćina - kaže Elvir Ušto.

Jeleč i njegova okolina pretrpjeli su totalna razaranja u toku rata, a u napadu na ovo selo, u samo jednom danu, ubijeno je više od 85 stanovnika. - Svi znamo šta se desilo i neka se stidi svako svojih djela, a naša djela su ovo, naše ogledalo je ovaj put. Ja radim u Sarajevu, ali subota i nedjelja su moje, jer moje srce i moja duša su ovdje. Ja se ne mogu odreći svojih 89 dunuma iza svog dede rahmetli - ističe Ušto.Zajednička nevolja i akcija da se ona prevaziđe ponovo je ujedinila prijeratne komšije, pa u izgradnji puteva učestvuju ljudi svih nacionalnosti, koji su danas ili su nekada živjeli u Podgaju. - Dvadeset i četiri godine sam radila kao učiteljica po selima, Izbišno, Kozja Luka, Kratine, Kalinovik. Imala sam škole koje su potpuno bile jednonacionalne, muslimanske, ali nikada mi nije bilo ni u podsvijesti ko su ta djeca. Djeca su djeca, a za mene postoje samo čovjek ili nečovjek. Ni danas se nisam promijenila i meni su ovi ljudi i sada i komšije, i kumovi, i prijatelji, i najpreči su mi - kaže Brana Ivanović.

Nikada u Podgaju niko zavađen nije bio, sjeća se Meho Sarač. Kući je došao s prvim povratnicima prije 19 godina, kojima je u šatorskom naselju u spaljenom selu pripremao hranu. - Sve je više onih koji traže duševni mir, a i ja sam jedan od njih. Kad dođem ovdje, ja se preporodim. Ljeti sam više ovdje nego u Sarajevu, gdje imam kuću - priča Omer Šalaka.

Prema riječima predsjedavajućeg SO Foča Izeta Spahića, ove godine je za sanaciju puteva prema povratničkim selima izdvojeno oko 120.000 KM, a osim učešća mještana, ove projekte su podržali i Federalno ministarstvo za izbjeglice, kao i općine Novi Grad, Ilidža, Trnovo, Centar, Hadžići i Kakanj. - Obuhvaćen je 21 putni pravac, a u sedam mjesnih zajednica, u toku je izgradnja i 25 kuća po sistemu ključ u ruke. Radi se o projektu koji se finansira iz kredita države od Saudijskog fonda za razvoj - dodaje Spahić.

Za mene postoje samo čovjek ili nečovjek. Ni danas se nisam promijenila i meni su ovi ljudi i sada i komšije, i kumovi, i prijatelji, i najpreči su mi, kaže Brana Ivanović

Nastoje popraviti uvjete života u zavičaju

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Vlado Kukavica, penzioner iz bosanskogradiškog sela Gašnica, smještenog na obroncima Prosare, ubrao je ove sezone najveći vrganj. Kada ga je stavio na vagu, nedostajalo je samo 30 grama do kilograma. - Poznajem 64 vrste gljiva. Posebno volim vrganj s crnim repom, unutra je bijel kao sir – naglašava Kukavica.Jedne je godine apotekama prodao 200&nbsp; kilograma lisičarke.- Ja sam doktor za gljive. Znam koja je dobra za vid, sluh, brkove, dobar san - naglašava Kukavica.

Jedne je godine apotekama prodao 200  kilograma lisičarke

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske odobrilo je Nacionalnom parku (NP) „Drina“ u Srebrenici da proizvodi šumsko sjeme i rasad Pančićeve omorike.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Direktor NP „Drina“ Radomir Pavlović kaže da je već određena lokacija za proizvodnju ove endemske šumske biljke, koja se zbog promjene klime sačuvala na području donjeg i srednjeg toka rijeke Drine u istočnoj BiH. Dodaje da će Bijele vode, napušteno prijeratno čuveno lovište, biti lokacija za proizvodnju sjemena i rasada Pančićeve omorike.&nbsp; - Zahtjevi ove biljke vrlo su skromni. U prirodi uspijeva na strmoj vapnenoj podlozi na nadmorskoj visini od 400 do 1.700 metara. Podnosi umjerenu zasjenu i otporna je na štete od snijega, kao i na štetne plinove i prašinu. Raste do 50 metara, a životni vijek joj je 150 do 200 godina - ističe Pavlović.&nbsp; &nbsp;

Pančićeva omorika endemska je vrsta u Srbiji i BiH. Raširena je po parkovima širom Evrope i Sjeverne Amerike i koristi se kao božićno drvo. Na planini Tari 1887. godine otkrio ju je hrvatski botaničar Josip Pančić.

Odobrenje dalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Lokalitet Bijelih voda, napušteno lovište

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

<a href="https://avaz.ba/tag/394/policija">Policija</a> je u blizini <a href="https://avaz.ba/tag/4189/narodna-skupstina-rs">Narodne skupštine Republike Srpske</a> pronašla kesu u kojoj se nalaze ručne bombe.
Kako "Srpskainfo" saznaje, da se radi o tri <a href="https://avaz.ba/tag/28776/bombe">bombe</a>.
U toku je uviđaj. Deminerski tim Civilne zaštite RS uklonio je bombe koje su odvezene na uništavanja na Manjaču.Narodna skupština RS danas nastavlja rad, a <a href="https://avaz.ba/tag/3450/sjednica">sjednica</a> bi trebala početi u 10 sati.

Policija pronašla kesu u kojoj se nalaze ručne bombe

Zgrada Narodne skupštine Republike Srpske

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Liskovac, jedna od najvećih mjesnih zajednica s bošnjačkim stanovništvom na području grada Bosanske Gradiške, dobio je novi asfaltni put. Riječ je o saobraćajnici dugoj 1.370 metara, kojom je Liskovac povezan sa magistralnim putem Bosanska Gradiška – Banja Luka.Vrijednost investicije je 180.000 KM. Polovinu sredstava je osiguralo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a po 25 posto mještani i lokalna vlast.- Ovo je samo jedan u nizu projekata koje provodimo na području grada Bosanske Gradiške. Nakon Dubrava, evo nas i u Liskovcu. Spremni smo da podržimo i nove projekte - rekao je resorni ministar Edin Ramić.Gradonačelnik Zoran Adžić pozvao je Ramića da pomogne i u projektima u ostalim naseljima gdje su Bošnjaci u većini.- Obradovac, Lipovača, Tekija, pa i sam grad, također, vape za novim projektima. Podržavamo sve zajedničke akcije - rekao je Adžić.Senad Bratić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, naglasio je da će se zalagati za ovakve projekte, ali i za otvaranje novih radnih mjesta.

Samo jedan u nizu projekata koji se realiziraju

Povezani s centrom grada

<a href="https://avaz.ba/tag/3450/sjednica">Sjednica</a> <a href="https://avaz.ba/tag/32709/narodna-skupstina-republike-srpske">Narodne skupštine Republike Srpske</a>&nbsp;bit će nastavljena sutra raspravom o Nacrtu zakona o zaštiti mentalnog zdravlja.&nbsp; Na dnevnom redu su nacrti zakona o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, dječijoj zaštiti, kao i dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.
Trećeg dana zasjedanja poslanici bi, između ostalog, trebali razmatrati i konsolidirani izvještaj o izvršenju entitetskog budžeta za prvo polugodište.&nbsp;&nbsp;Planirano je i da se sutra glasa o apsolviranim tačkama zasjedanja.
Tokom današnjeg rada razmotrene su izmjene i dopune zakona o nusproizvodima životinjskog porijekla, investicionim fondovima te posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i o socijalnoj zaštiti.&nbsp;Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je cilj izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti da licima s invaliditetom koja se nalaze u najtežem socioekonomskom položaju bude osigurano pravo na ličnu invalidninu kao novčanu pomoć.
Današnja rasprava je, kao i mnogo puta do sada tokom zasjedanja entitetskog parlamenta, odstupala od tačaka dnevnog reda, uz međusobne optužbe parlamentaraca vladajućih stranaka i opozicije da je prekršen poslovnik, izrečene uvrede ili se u raspravi zadire u privatni život.
U entitetskom parlamentu je prvog dana rada okončana rasprava o Prijedlogu rebalansa budžeta RS za 2019. godinu po hitnom postupku.&nbsp;

Cilj su izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Mjesec prije predviđenog roka završena je gradnja sistema za odvođenje oborinske kanalizacije u Agroindustrijskoj zoni. Projekt vrijedan 1,2 miliona KM sa 60 posto su finansirali UNDP, odnosno Globalni fond za okoliš (GEF), i sa 40 posto Grad Bosanska Gradiška.Prema riječima gradonačelnika Zorana Adžića, područje od 147 hektara koje pokriva Agroindustrijska zona u Novoj Topoli neće više biti suočeno s rizikom od poplava zbog jakih atmosferskih oborina.Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazala je da je ovo samo dio megaprojekta vrijednog pet miliona dolara koji provodi GEF.- Direktno će biti zaštićeno više od 300.000 stanovnika u slivu Vrbasa te 2.500 privrednih subjekata. Od rizika poplave bit će zaštićeno 12 posto površine Bosne i Hercegovine. Okončali smo ukupno 21 projekt u slivu rijeke Vrbas, za koje je UNDP izdvojio više od tri miliona KM. Izrađene su i mape opasnosti i rizika od poplava. Sliv Vrbasa sada je najuređeniji u BiH i u rangu je evropskih rijeka – rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Bit će zaštićeno 12 posto površine BiH, rekla je Nedera

Smanjen rizik od poplava

<a href="https://avaz.ba/tag/33554/bezivotno-tijelo">Beživotno tijelo</a> <a href="https://avaz.ba/tag/77167/bore-rodic">Bore Rodića</a>, čiji je nestanak prijavljen policiji u Prijedoru 4. oktobra, pronađeno je sinoć na njivi u mjestu Miljakovići.&nbsp;Slučaj je prijavljen Policijskoj upravi <a href="https://avaz.ba/tag/775/prijedor">Prijedor</a> oko 19:15 sati.&nbsp;Uviđaj su obavili okružni javni tužilac u Prijedoru i policijski službenici Policijske uprave Prijedor, a u prisustvu doktora Doma zdravlja u tom gradu.
&nbsp;Obdukcija će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske u Banjoj Luci.&nbsp;

Obdukcija će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu u Banjoj Luci

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Tridesetosmogodišnji Z. V. iz <a href="https://avaz.ba/tag/514/banja-luka">Banje Luke</a>&nbsp;uhapšen je danas zbog <a href="https://avaz.ba/tag/3019/pokusaj-ubistva">pokušaja ubistva</a> 33-godišnjeg muškarca iz tog grada.&nbsp; Nezvanično, slobode je lišen Zlatko Vidović, jer je u stanu u Banjoj Luci nožem nanio povrede tridesettrogodišnjaku.
Povrijeđeni je prevezen u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, gdje mu je ukazana pomoć.&nbsp;Hapšenje su, nakon prijave, obavili pripadnici Policijske uprave Banja Luka.&nbsp;Uviđaj je obavljen u prisustvu dežurnog okružnog tužioca u Banjoj Luci.&nbsp;Sve daljnje mjere i radnje prema osobi lišenoj slobode poduzimat će se po nalogu dežurnog tužioca, naveli su iz policije.&nbsp;

Hapšenje izvršili službenici Policijske uprave Banja Luka

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Restaurirana stara parna lokomotiva, popularni Ćiro, sa pratećim vagonom, nalazi se već nekoliko godina na platou ispred zgrade Doma kulture u Ugljeviku. Općina Ugljevik izdvojila je značajna sredstva da bi se sanirala stara lokomotiva i prateći vagon, što je podrazumijevalo pjeskarenje i rekonstrukciju nedostajućih dijelova kako bi se lokomotiva dovela u prvobitno stanje.Čuveni Ćiro godinama je saobraćao na relaciji Mezgraja – Ugljevik – Bijeljina prevozeći putnike i ugalj. Posljednja vožnja obavljena je 26. maja 1979. godine, kad je pruga ukinuta kao nerentabilna.Parna lokomotiva dostupna je posjetiocima kao kulturno dobro od posebnog značaja za podmajevički kraj. Od pet lokomotiva “osamdeset trojki”, u voznom stanju je još lokomotiva 83-173 koja saobraća na “Šarganskoj osmici” na Mokroj Gori, dok ova ugljevička lokomotiva, s fabričkim brojem 83-175 danas služi kao turistička atrakcija u Ugljeviku.I dva vagona koja je prije više od 80 godina vukla ugljevička lokomotiva, trenutno se koriste na “Šarganskoj osmici”.

Posljednja vožnja obavljena je 26. maja 1979. godine

Lokomotiva turistička atrakcija

Vlada Republike Srpske (RS) razmatrat će mogućnosti za poboljšanje materijalnog statusa za zaposlene u svim oblastima pa i u pravosuđu, rečeno je danas na sastanku entitetskog ministra pravde Antona Kasipović i predsjednika Sindikata pravosuđa Siniše Petrovića.
Na sastanku je bilo riječi o korekciji plaća, koja bi se mogla realizirati u 2020. godini.

Iznesen je stav prema kojem sindikalci smatraju da je neophodno korigovati plaće za 20 posto za nekvalifikovane (NK), kvalifikovane (KV), i visokokvalifikovane (VKV) radnike, za 15 posto za zaposlene sa srednjoj višom stručnom spremom (VŠS), kao i 10 posto za radnike sa visokom stručnom spremom (VSS).

Zajednički je ocijenjeno da treba tražiti da korekcija plaća, u procentu koji bude moguć, stupi na snagu početkom naredne godine, saopćeno je iz Ministarstva pravde RS.

Zajednički ocijenjeno da treba tražiti korekcije plaća

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Nekadašnji lider SDS-a <a href="https://avaz.ba/tag/72858/dragan-kalinic">Dragan Kalinić</a> rekao je da je PDP bila i ostala pohlepna stranka koja se vodi samo ličnim interesima.&nbsp; - Podsjećam zaboravne, posebno one iz SDS-a, da smo u vrijeme mog vođenja ove, nekada ozbiljne stranke <a href="https://avaz.ba/tag/646/mladen-ivanic">Mladena Ivanića</a> i PDP-ovce pogrdno nazivali "julovci", aludirajući na njihovu pohlepu za ličnim i samo ličnim interesom - rekao je Kalinić Srni. 

On je naveo da isto ponavlja i sa sadašnjim PDP-om, koji, bez obzira na to što su izborni gubitnici, pod svaku cijenu žele ostati u vlasti.&nbsp;
Iz PDP-a jučer je saopćeno da nekadašnji zvaničnici <a href="https://avaz.ba/tag/506/republika-srpska">Republike Srpske</a>, poput predsjednika Narodne skupštine Dragana Kalinića, bez ijednog argumenta pokušavaju blatiti bivšeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, ali i svoje nekadašnje stranačke kolege iz SDS-a.&nbsp;

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

U želji da podstakne natalitet, Gradska uprava Bijeljina, u dogovoru s vrtićem “Čika Jova Zmaj”, odlučila je da pomogne porodicama koje u vrtiću imaju troje djece tako što će boravak za treće dijete biti besplatan.Do sada se u ovakvim situacijama cijena smještaja za treće dijete umanjivala za 20 posto, a od sada će roditelji za prvo dijete boravak plaćati punu cijenu, za drugo dijete umanjenu za deset posto, dok će boravak trećeg i četvrtog djeteta biti besplatan, najavio je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.On je, u okviru Međunarodne dječije sedmice, u Gradskoj upravi ugostio višečlanu porodicu Arsenović, roditelje Sinišu i Danku i njihovo petero djece uzrasta od dvije do osam godina.

Do sada se u ovakvim situacijama cijena smještaja za treće dijete umanjivala za 20 posto

Prijem za višečlanu porodicu Arsenović

Besplatan vrtić za treće dijete

Broj novorođenčadi u zvorničkom porodilištu u posljednjih osam godina je stalno smanjivan, a prema podacima iz Bolnice Zvornik, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 16 porođaja više nego prošle godine. Posebno je povećan broj porođaja u posljednja dva mjeseca, odnosno u tome periodu rođeno je ukupno 100 beba, što je za 30 posto više u odnosu na 2018. godinu. Dr. Dušica Obućina, načelnica Ginekološko-akušerskog odjeljenja, kaže da su očekivanja da se nastavi pozitivan trend koji je započeo ove godine jer se ovdje obavljaju porodi iz svih mjesta u regiji.Ivan Popović, direktor „Bolnice Zvornik“, kaže da je u proteklom periodu mnogo uloženo u rekonstrukciju porodilišta.- Ovih dana se završava i adaptacija odjeljenja ginekologije - ističe Popović.

U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 16 porođaja više nego prošle godine

Povećan natalitet nakon osam godina

O ulaganjima u turizam u bratunačkoj općini s puno optimizma govori se svake godine, ali se samo ulaže u Rajsku plažu, dok ostale turističke destinacije zjape i zarastaju u korov. Takav je slučaj s motelom na lijevoj obali rijeke Drine kod Ljubovijskog mosta i hotelom „Fontana“ u centru grada.

Mnoge generacije pamte poznati motel na Drini kod mosta, gdje su postojali i gradska plaža, restorani, kafić na otvorenom, sportski tereni i drugi zabavno-rekreacioni sadržaji. Danas je ovaj nekada lijepo uređeni turističko-ugostiteljski kutak zarastao u korov i niko mu ne prilazi. Nezvanično saznajemo da je zemljište i napušteni motel kupio Bratunčanin koji živi i radi u Francuskoj, s namjerom da obnovi i proširi ovaj prostor. Međutim, pojavio se imovinski spor koji je godinama na sudu.

Iako bratunačka općina ima idealne uvjete i pogodne prirodne ljepote za razvoj turizma, ova općina nema smještajnih kapaciteta, tako da se turisti ovdje kratko zadržavaju, a putnik namjernik nema gdje prenoćiti.Općina Bratunac za rad Turističke organizacije godišnje izdvaja&nbsp; 80.000 maraka. Stalno je zaposlen jedan radnik i nekoliko sezonskih uposlenika.

Turistička organizacija nema internet-prezentaciju, brošuru ili neki drugi promotivni materijal. Istina, izdvaja značajna sredstva u nekoliko aktivnosti radi promocije turizma koje godinama ne daju značajne rezultate.

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Povezani s centrom grada

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Smanjen rizik od poplava

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Lokomotiva turistička atrakcija

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

Besplatan vrtić za treće dijete

Povećan natalitet nakon osam godina

Grad bez hotela, motela, restorana

Republika Srpska

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Povezani s centrom grada

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Smanjen rizik od poplava

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Lokomotiva turistička atrakcija

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

Besplatan vrtić za treće dijete

Povećan natalitet nakon osam godina

Grad bez hotela, motela, restorana