U gradskoj zoni u Zvorniku trenutno se grade četiri stambeno-poslovna objekta, a cijene stanova po kvadratu, zavisno od veličine, kreću se od 1.450 KM do čak 1.800 KM, iako je prije samo dvije godine kvadrat najskupljeg i, prema mišljenju građevinara, najkvalitetnijeg stana koštao 1.250 KM. S druge strane, porast cijena stanova u novogradnji prati i rast cijena starih stanova, koji se prodaju po cijeni od 900 do 1.200 KM po kvadratu.

Iz Odjeljenja za urbanizam Gradske uprave Zvornik kažu da se trenutno gradi skoro 12.000 kvadrata, a naredne godine gradit će se još više.- Trenutno se prave četiri stambeno-poslovna objekta, a naredne godine bit će izdate građevinske dozvole za još četiri objekta, ali su oni dosta veći te će biti napravljeno više stanova nego ove godine – kaže Boško Kojić, načelnik ovog odjeljenja.Porast cijena uzrokovan je nizom razloga, a jedan od njih je i dobra prodaja.

- Stanove kupuju gastarbajteri, ljudi iz okolnih sela ili susjednih općina koji hoće nekretninu u većem gradu, jer je to centar regije. Tu su i oni koji žele da ulože novac u nešto sigurno, jer se stanovi, zbog velike potražnje, lako izdaju – kaže Dušan Stefanović iz jedne firme koja trenutno gradi jednu zgradu.

Naglašava da je, zbog odlaska radne snage u inozemstvo, povećana plaća građevinskim radnicima, što se, također, odrazilo na cijene stanova.U agencijama koje se bave prodajom nekretnina, kažu da su najskuplji garsonijere i jednosobni stanovi.Na nekoliko lokacija u gradu gdje su porušene stare kuće, a gradnja još nije počela ili se prostor planira za druge namjene, trenutno je parking. To je Zvorničanima dobro došlo, jer je parkiranje njihov najveći problem.&nbsp; S obzirom na to da su lokacije skupe, kupuju se porodične kuće i tu grade stambeni objekti.

Stanove kupuju gastarbajteri, ljudi iz okolnih sela ili susjednih općina koji hoće nekretninu u većem gradu

Trenutno se prave četiri stambeno-poslovna objekta

Kvadrat prije dvije godine koštao je 1.250, a sada i do 1.800 maraka

Policijska uprava <a href="https://avaz.ba/tag/2454/foca">Foča</a> nije odobrila posjetu članova&nbsp;Udruženja “1. slavna - 111. viteška brigade Armije RBiH”, koji su danas u Foči trebali obići <a href="https://avaz.ba/tag/7292/aladza-dzamija">Aladža džamiju</a> i odati počast žrtvama ratnih zločina počinjenih na području ove općine. Iz policije je saopćeno da zahtjev Udruženja, “nakon provedenih svih neophodnih provjera”, nije odobren.
Ovom odlukom Policijska uprava Foča ispunila je zahtjeve lokalne Boračke organizacije RS i Udruženja ratnih vojnih invalida, koji su tražili da se okupljanje veterana ARBiH zabrani.
- Mišljenja smo da takav skup, u kojem je najavljeno učešće 60 veterana, nije primjeren za održavanje u Foči, pogotovo što je zakazan za 9. novembar, dan poslije slave BORS-a i svih boraca, ratnih vojnih invalida i članova porodica poginulih – naveli su iz Udruženja RVI Foča.
&nbsp;Iz Udruženja “1. slavna - 111. viteška brigade Armije RBiH” saopćili su da je polovina njihovih članova porijeklom iz istočne Bosne, ali im je zabranjeno doći u svoj grad iako tokom posjete ne bi nosili nikakva obilježja.
- Zabranjeno im je posjećivati mjesta u kojima prevladava nebošnjačko stanovništvo, zabranjeno im je odati počast svojim sugrađanima te im je zabranjeno obići džamiju u tim mjestima. Članovi Udruženja željeli su obići džamiju i baciti cvijeće s mosta. Zadržali bi se 30 minuta, ali to im je zabranjeno. Veliko hvala na dobrodošlici, ljubaznosti i zagovaranju mira – poručili su iz ovog udruženja.

Iz Udruženja “1. slavna - 111. viteška brigada Armije RBiH” saopćili da su željeli doći bez ikakvih obilježja te baciti cvijeće s mosta

Veteranima Armije RBiH zabranjeno odavanje počasti žrtvama zločina

Srebrenica je, nakon što je Transportno preduzeće “Drinatrans” iz Zvornika krajem prošle godine zbog bankarskog duga moralo zatvoriti Autobusku stanicu u centru i napustiti parking u Potočarima, postala jedini bh. grad bez mjesta dolaska i odlaska autobusa.

Ukinute su i sve linije tog preduzeća, koje je preuzelo privatno preduzeće “Euro Petrol Oil” iz Srebrenice. Zgrada Autobuske stanice, kao i prostor u Potočarima, trenutno su na prodaju.Načelnik Mladen Grujičić smatra da ova općina nema potrebu za autobuskim stanicama i da se može zadovoljiti stajalištima bilo gdje.&nbsp; Kako kaže, ako ne pronađu partnera da kupi zgradu Autobuske stanice, to će učiniti Općina te će taj objekt pretvoriti u svadbeni salon, jer takav prostor nedostaje Srebrenici.

Građani kažu da im Autobuska stanica nedostaje, jer ne znaju odakle autobusi polaze i gdje dolaze. Putnici se primaju na nekoliko lokacija.

Simo Milinković (82), čija je kuća pored same Autobuske stanice, kaže da mu nedostaju metež, galama i najave dolaska i odlaska autobusa, kao i ćaskanje sa putnicima, što je godinama upražnjavao, ali se i čudi kako jedan grad može biti bez autobuske stanice.

- Autobuske stanice u gradovima služe za ispraćaj, doček, radost i žalost. Srebrenici je ta potreba i ugođaj ukinuta i svima nam nedostaje - naglasio je Suljo Jelkić.Ranije je ukinuta linija prema Istočnom Sarajevu, a nezvanično, predstoji ukidanje i jedine autobuske linije prema Banjoj Luci&nbsp; te će ostati samo linije prema Zvorniku, Bijeljini i Brčkom, kao i nekoliko sezonskih linija za prijevoz đaka. Preostali stanovnici Srebrenice, koji imaju potrebu za autobuskim prijevozom, trpe posljedice ekonomske neisplativosti i ukidanja linija zbog malog broja putnika.

Načelnik općine smatra da stajališta mogu biti bilo gdje

Prodaju se zgrada Autobuske stanice i prostor u Potočarima

Umjesto putnika, u čekaonici svatovi

Nakon vađenja krompira potkraj ljeta uslijedile se padavine, a potom i duži vremenski period s visokim temperaturama. To je prouzrokovalo bujanje vegetacije, a nesvakidašnji primjer zabilježen je u selu Bok Jankovac na parceli Milke Peulić.Ova vrijedna domaćica drugi put u ovoj godini s iste parcele je izvadila krompir.- Prilikom kupljenja krompira potkraj ljeta ostavili smo na njivi onaj sitni. Računali smo da će istruhnuti te da ćemo njivu pripremiti za sjetvu. Ovih dana počela sam sadnju luka i sjetvu graška i primijetila mladi krompir u zemlji. Nisam mogla povjerovati da je krompir iznikao i dao solidan rod. Izvadila sam mladog krompira za više obroka i bit će ga sve do mrazeva - rekla je Peulić.Zanimljivo je da topla jesen tokom oktobra i novembra s temperaturama i do 30 stepeni omogućavaju produženu vegetaciju paprikama, mahunama i drugom povrću.

Topla jesen omogućava produženu vegetaciju povrću

Mladi krompir rodio u novembru

Povodom petog novembra, Svjetskog dana romskog jezika, u Bijeljini je organizirana “Večer romske kulture, tradicije i jezika”. Tom prilikom predstavljeni su najvažniji elementi tradicije Roma, historije romskog jezika, bogatstvo muzičkog naslijeđa.Predsjednik Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” Dragan Joković je istakao da romska zajednica u Bijeljini još uspijeva sačuvati svoju tradiciju i kulturu.- Romi u Bijeljini još govore svoj jezik u krugu porodice, prenose ga s koljena na koljeno. Međutim, nije im omogućeno da svoj jezik koriste u školi ili da bar dio nastave slušaju na romskom jeziku, iako je to predviđeno Akcionim planovima o obrazovnim potrebama Roma u BiH - kaže Joković.

Organizirana “Večer romske kulture, tradicije i jezika”

Učesnice predstavile muzičko naslijeđe

Sačuvali tradiciju i kulturu

Nakon što su ljetos vlastitim sredstvima i radom trasirali i nasuli puteve kroz cijelo selo i obnovljene džamije, povratnici Tokoljaka, tridesetak kilometara od Srebrenice, organizirali su još jednu u nizu akcija uređenja seoskog mezarja i kresanja rastinja pored puta Kragljivoda - Tokoljaci u dužini od šest kilometara.Organizator, profesor Mehmedalija Smajić kaže da je ovo druga ovogodišnja akcija na čišćenju seoskog mezarja. Zahvaljujući, kaže, malom broju povratnika i onima koji žive u Federaciji BiH i dijaspori, prikupljena su sredstva za ogradu mezarja i nekoliko putnih pravaca kroz selo.- Prije nekoliko godina očišćeno je i ograđeno šehidsko mezarje na lokalitetu Šehiti, iznad samog sela do kojeg smo uredili i pristupni put, koji redovno održavamo - kazao nam je Zaim Mustafić.A kada se akcija završi, slijede odmor i druženje uz bogatu trpezu.

Do sela uredili pristupni put

Očistili seosko mezarje

U Trebinju su se danas smjenjivali sunce i kiša, a za protekla 24 sata palo je više od 30 litara kiše po kvadratnom metru, dok su udari vjetra u toku noći dostizali i 77 kilometara na sat.Vrijedni radnici Komunalnog preduzeća koristili su svaki trenutak bez kiše da očiste ulice i šahtove od lišća koje je popadalo tokom noći, ali i tokom dana.

U protekla 24 sata palo je više od 30 litara kiše po kvadratnom metru

Malo kiše, malo sunca

Preživjeli logoraši i članovi porodica nestalih i poginulih s područja Bosanske krajine u organizaciji Saveza udruženja logoraša USK „Dr. Irfan Ljubijankić“ i Saveza udruženja logoraša u Bosni i Hercegovini, obilježili su 24. godišnjicu zatvaranja logora Kamenica kod Drvara. Ovo je jedan od najvećih logora smrti, kroz koji je od 1992. do 1995. godine prošlo više stotina Bošnjaka i Hrvata. Zbog činjenice da ih je 50 ubijeno u logoru, na desetine odvedeno u nepoznato te zbog svega kroz šta su prošli zatočenici, logor Kamenica nazvan je Aušvicem.
U to vrijeme 18-godišnjak, Samir Mulalić kao da ne vjeruje 24 godine kasnije kroz šta je prošao, da je ostao živ. 
-	Svaki dan su nas tukli i istjeravali. To je zimski period, snijeg, tuča, maltretiranje. Hranu nismo dobivali po 56 sati. Dođe lepinjica, na devet ljudi je išlo. Devet ljudi je, koliko je u mom sjećanju, tu podleglo. Hazima Toromanovića ubili su vani i unijeli su ga kod nas ovdje. Bio je tri-četiri dana mrtav kod nas i još više nam time strah zadavali – priča Mulalić, preživjeli logoraš. 
Sa Samirom je u istoj prostoriji svoje logoraške dane proveo i Nurfet Mehić. Drhtavim, skoro plačnim glasom, Nurfet kaže da je ovdje prvi put, jer ranije nije imao snage suočiti se s uspomenom na strahote koje je preživio na ovom prostoru. 
- Nakon dolaska volontera Crvenog križa uveli su nam u 24 sata jedan obrok. Dijelili su nam porciju neke čorbe, a prije toga su nam dijelili hljeb na devet ljudi. Svare ga u kutiji pa nam ubace samo tu i tako - kaže još jedan preživjeli logoraš Mehić. 
Bivši logor Kamenica obišla je ovom prilikom i Izeta Nuhanović iz Bosanske Krupe, čiji su brojni članovi porodice, također, bili logoraši, među kojima neki više nisu među živima. 
- I brata su mi odveli. On je bio u logoru Manjača. Oca mi je isto odvelo 1992. On je, također, ubijen u Sanskom Mostu. Tek 2000. sam ga pronašla. Dva strica. To sam sve izgubila. Stričevića sam isto izgubila dosta. Da se ne ponovi, da se nikad ne zaboravi – rekla je Izeta. 
S predstavnicima Saveza udruženja logoraša USK „Dr. Irfan Ljubijankić“ i Udruženja logoraša Općine Sanski Most, koji su se učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća prisjetili svih žrtava ovoga, ali i ostalih logora u BiH, te šehida odbrambeno-oslobodilačkog rata, poruku s ovog skupa i ove godine uputio je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza udruženja logoraša u BIH. 
-	Mi moramo slati jasnu poruku, a to je da se uistinu u BiH desio težak zločin, da se u BIH desio genocid. Uistinu djeca i građani BiH moraju da znaju istinu, ali isto tako, mi moramo iskreno pristupiti memorijalizaciji kulture sjećanja, i ona je nešto što mora biti sastavni dio našeg života - kaže Jasmin Mešković, predsjednik Saveza udruženja logorša u Bosni i Hercegovini. 
Ponovo je zatraženo da se i ovaj, jedan od 657 logora u Bosni i Hercegovini, barem obilježi, te da se procesuiraju svi odgovorni s obzirom na činjenicu da su tek dvojica gospodara logora odgovarala za svoja zlodjela.

Hazima Toromanovića ubili su vani i unijeli su ga kod nas ovdje. Bio je tri-četiri dana mrtav kod nas i još više nam time strah zadavali,  priča Mulalić

Zatočenim Bošnjacima i Hrvatima uskraćivali hranu, tukli ih, mučili i ubijali

Povremena kiša i nevrijeme nisu poštedjeli ni krajnji jug naše zemlje.&nbsp;Uprkos tome, prve novembarske subote u Trebinju je zabilježeno 15 stepeni, što su iskoristili mnogi&nbsp;Trebinjci, ali i turisti, kojih je još nemali broj u ovom gradu, iskoristili su za šetnju, a oni hrabriji i za kafu na otvorenom.&nbsp;&nbsp;

Prvi novembarski vikend u Trebinju

Iako je Skupština općine Srebrenica donijela odluku da lokacija Ljeljen do, dvadesetak kilometara od grada, bude mjesto za zbrinjavanje pasa lutalica, Udruženje građana za zaštitu životinja „Silvester Dog“, koje dijelom finansira Općina, osim same proizvodne halu, vrijedne milion maraka, postavilo je azil za pse.

Sredstvima Vlade Republike Srbije u iznosu od milion maraka Općina Srebrenica kupila je dvije velike hale, gdje tri firme trebaju pokrenuti proizvodnju i zaposliti oko 300 radnika. Jedna firma otvorila je&nbsp; pogon drvne industrije u kojem trenutno radi petero uposlenika, dok se druge dvije pripremaju za početak proizvodnje.

Postavljanjem azila za pse pored ovog pogona, u centru industrijske zone Potočari, izazvalo je nezadovoljstvo kod mještana, koji se pripremaju da zvanično zatraže uklanjanje azila iz njihove sredine.

Vladan Milovanović, šef Ureda općinskog načelnika, za „Avaz“ tvrdi da pored proizvodnih hala u Potočarima nema nikakvog azila i da su to dezinformacije. Međutim, snimci i naša uvjeravanja govore suprotno.Ni predsjednik Mjesne zajednice Ibrahim Avdić ne zna da postoji azil u njegovom mjestu te kaže, ako se u to uvjeri, da će podnijeti zahtjev za njegovo uklanjanje.

U Općini tvrde da nema azila, a ni predsjednik Mjesne zajednice s tim nije upoznat

Fotografije s lica mjesta govore drugačije: Azil pored pogona u Potočarima

Umjesto radnih mjesta azil za pse

Devetogodišnji virtuoz na harmonici Đorđe Perić, učenik bijeljinske Osnovne muzičke škole “Kornelije Stanković”, zahvaljujući brojnim pobjedama na međunarodnim takmičenjima, ostvario je direktan plasman na 69. Svjetski kup harmonike, koji se ove godine održava u Portugalu. Svjetski kup se održava od 3. do 10. novembra u organizaciji Svjetske asocijacije akordeonista, gdje će Đorđe Perić nastupiti kao predstavnik naše države.Sa četiri godine počeo je svirati klavir, kad je imao i prvi javni nastup. Sa pet godina počeo je da svira harmoniku i već se u tom uzrastu pojavljuje na mnogim međunarodnim takmičenjima i festivalima. Do sada je osvojio 44 nagrade, od čega su 42 laureatska zvanja.Pobjeđivao je i bio laureat na takmičenjima u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i BiH. Na posljednjem festivalu, održanom u Italiji, u kategoriji instrumentalni žanr (klavir, violina, gitara, harmonika) uzrasne kategorije do 12 godina, gdje su nastupili takmičari iz 17 zemalja, Perić je, kao jedini predstavnik BiH, bio apsolutni pobjednik i osvojio zlatnu medalju.

Do sada je osvojio 44  nagrade, od čega su 42 laureatska zvanja

Devetogodišnjak predstavlja BiH na Svjetskom kupu harmonike

Da se uz malo mašte i dovitljivosti može reklamirati vlastiti biznis, potvrđuje i primjer iz naselja Novi Dvorovi kod Bijeljine. Dušan Stanić tako je znanje vezano za izradu i popravku rakijskih kazana reklamirao jedinstvenom reklamom na krovu porodične kuće.&nbsp; Stanić je na krov instalirao pravi, pravcati rakijski kazan za pečenje rakije koji ne može ostati neprimjećen, jer se nalazi na krovu trospratnice. Na sličan način, ovako kako se oglašava majstor Dule, često se oglašavaju i auto - limari i restauratori starih&nbsp; automobila i motocikla tako što ih podižu na visoke stubove ispred svojih servisa i radnji.

Dušan Stanić je na krov instalirao pravi rakijski kazan za pečenje rakije

Dobar zanatlija mora se izboriti među konkurencijom

Rakijski kazan na krovu

Ni oni najstariji Gradiščani ne pamte niži vodostaj Save potkraj oktobra. Mjerne letve pokazuju da je vodostaj u minusu 80 centimetara. Korito se smanjilo, a obala se svakodnevno povećava pa se neprestano pojavljuju novi otoci.Nizak vodostaj i toplo vrijeme za ovo doba godine pogoduju pticama. Tako je Sava prepuna labudova, divljih pataka, čaplji i gnjuraca, a pristigli su i kormorani, najveće štetočine po riblji fond.Uprkos obilnoj kiši koja je nedavno natopila zemljište, vodostaj se smanjuje i do tri centimetra dnevno.
Zadovoljni su i ribolovci, koji tvrde da je som još aktivan, te da dobro rade štuka, smuđ i bijela riba, kojom je Sava veoma bogata.

Neprestano se pojavljuju novi otoci

Mjerne letve pokazuju da je vodostaj u minusu 80 centimetara

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

<a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">Požar</a>&nbsp;na Romaniji nije ugašen, ali je pod kontrolom i na terenu je trenutno više od 50 ljudi, rekao je za Srnu Milan Novitović, direktor Republičke uprave civilne zaštite.&nbsp;Novitović je naveo da je izvršeno izviđanje požarišta prije naleta helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske, koji će i danas nastaviti gasiti požar. 
- Riječ je o veoma nepristupačnom terenu, vodu transportira Vatrogasna brigada Pale, a Šumsko gazdinstvo angažirano je u gašenju. U pitanju je velika površina, vatra tinja, a otežavajući faktori su dosta suhog materijala i dug period bez kiše - navodi Novitović.
Pilot u Helikopterskom servisu Republike Srpske Zorislav Ivanović rekao je da je požar lokaliziran, da je ostao jedan dio ispod stijena te da će napraviti nekoliko naleta i pokušati ugasiti vatru.
- Ne očekujemo da će biti daljnje eskalacije. Pratimo situaciju i spremni smo djelovati koliko god bude trebalo - istaknuo je Ivanović.
Požar koji je u srijedu, 23. oktobra,&nbsp; izbio na <a href="https://avaz.ba/tag/20145/romanija">Romaniji</a> iznad Majdana, na području općine <a href="https://avaz.ba/tag/2860/pale">Pale</a>, zahvatio je više od 10 hektara šume, a prijeti da stjenovitim dijelom prijeđe u općinu Sokolac.&nbsp;

U pitanju je velika površina, a otežavajući faktor je dug period bez kiše

Požar na Romaniji pod kontrolom

Radnici bijeljinskog preduzeća „Higra“ izvode završne radove na izgradnji prve faze sistema za navodnjavanje na prvih 511 hektara u Donjem Crnjelovu. Trenutno se gradi pumpna stanica u kanalu „Stara Dašnica“, a u međuvremenu su izgrađeni glavni transportni i distributivni cjevovodi s pratećim objektima, u dužini od 25,5 kilometara. Prema riječima Dragana Sarića, direktora „Higre“, za nešto manje od mjesec trebalo bi da budu završeni radovi koji su dodijeljeni ovom preduzeću.- U pitanju je širi projekt navodnjavanja oko 11.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Semberiji, vrijedan oko 3,8 miliona KM, od čega je Vlada RS osigurala 3,2 miliona KM, a Grad Bijeljina oko 600.000 maraka - ističe Sarić.

Izgrađeni glavni transportni i distributivni cjevovodi s pratećim objektima, u dužini od 25,5 kilometara.

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

Fitosanitarna inspekcija u Republici Srpskoj zabranila je uvoz 21 tone mandarina porijeklom iz Turske, jer je utvrđeno prisustvo pesticida iznad propisanog maksimalnog nivoa, saopćeno je iz entitetskog Inspektorata.
Prilikom pregleda pošiljke, nadležni inspektor izvršio je uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida.
- Na osnovu izvještaja o laboratorijskoj analizi Instituta za vode Bijeljina, u analiziranom uzorku mandarine utvrđeno je povećano prisustvo pesticida fenvalerata, iznad vrijednosti propisanih nadležnim pravilnikom – navedeno je iz Inspektorata.
Uvoznik je zatražio superanalizu, koja je izvršena u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd, a kojom je potvrđena prva analiza, na osnovu čega je doneseno rješenje kojim je zabranjen uvoz sporne pošiljke, naloženo vraćanje pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora.

Prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor izvršio je uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida

Na mandarinama utvrđeno prisustvo pesticida

Kvadrat prije dvije godine koštao je 1.250, a sada i do 1.800 maraka

Veteranima Armije RBiH zabranjeno odavanje počasti žrtvama zločina

Umjesto putnika, u čekaonici svatovi

Mladi krompir rodio u novembru

Sačuvali tradiciju i kulturu

Očistili seosko mezarje

Malo kiše, malo sunca

Zatočenim Bošnjacima i Hrvatima uskraćivali hranu, tukli ih, mučili i ubijali

Prvi novembarski vikend u Trebinju

Umjesto radnih mjesta azil za pse

Devetogodišnjak predstavlja BiH na Svjetskom kupu harmonike

Rakijski kazan na krovu

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

Požar na Romaniji pod kontrolom

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

U RS zabranjen uvoz 21 tone mandarina iz Turske

Republika Srpska

Kvadrat prije dvije godine koštao je 1.250, a sada i do 1.800 maraka

Veteranima Armije RBiH zabranjeno odavanje počasti žrtvama zločina

Umjesto putnika, u čekaonici svatovi

Mladi krompir rodio u novembru

Sačuvali tradiciju i kulturu

Očistili seosko mezarje

Malo kiše, malo sunca

Zatočenim Bošnjacima i Hrvatima uskraćivali hranu, tukli ih, mučili i ubijali

Prvi novembarski vikend u Trebinju

Umjesto radnih mjesta azil za pse

Devetogodišnjak predstavlja BiH na Svjetskom kupu harmonike

Rakijski kazan na krovu

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

Požar na Romaniji pod kontrolom

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

U RS zabranjen uvoz 21 tone mandarina iz Turske