Vlada Republike Srpske (RS) razmatrat će mogućnosti za poboljšanje materijalnog statusa za zaposlene u svim oblastima pa i u pravosuđu, rečeno je danas na sastanku entitetskog ministra pravde Antona Kasipović i predsjednika Sindikata pravosuđa Siniše Petrovića.
Na sastanku je bilo riječi o korekciji plaća, koja bi se mogla realizirati u 2020. godini.

Iznesen je stav prema kojem sindikalci smatraju da je neophodno korigovati plaće za 20 posto za nekvalifikovane (NK), kvalifikovane (KV), i visokokvalifikovane (VKV) radnike, za 15 posto za zaposlene sa srednjoj višom stručnom spremom (VŠS), kao i 10 posto za radnike sa visokom stručnom spremom (VSS).

Zajednički je ocijenjeno da treba tražiti da korekcija plaća, u procentu koji bude moguć, stupi na snagu početkom naredne godine, saopćeno je iz Ministarstva pravde RS.

Zajednički ocijenjeno da treba tražiti korekcije plaća

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Nekadašnji lider SDS-a <a href="https://avaz.ba/tag/72858/dragan-kalinic">Dragan Kalinić</a> rekao je da je PDP bila i ostala pohlepna stranka koja se vodi samo ličnim interesima.&nbsp; - Podsjećam zaboravne, posebno one iz SDS-a, da smo u vrijeme mog vođenja ove, nekada ozbiljne stranke <a href="https://avaz.ba/tag/646/mladen-ivanic">Mladena Ivanića</a> i PDP-ovce pogrdno nazivali "julovci", aludirajući na njihovu pohlepu za ličnim i samo ličnim interesom - rekao je Kalinić Srni. 

On je naveo da isto ponavlja i sa sadašnjim PDP-om, koji, bez obzira na to što su izborni gubitnici, pod svaku cijenu žele ostati u vlasti.&nbsp;
Iz PDP-a jučer je saopćeno da nekadašnji zvaničnici <a href="https://avaz.ba/tag/506/republika-srpska">Republike Srpske</a>, poput predsjednika Narodne skupštine Dragana Kalinića, bez ijednog argumenta pokušavaju blatiti bivšeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, ali i svoje nekadašnje stranačke kolege iz SDS-a.&nbsp;

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

U želji da podstakne natalitet, Gradska uprava Bijeljina, u dogovoru s vrtićem “Čika Jova Zmaj”, odlučila je da pomogne porodicama koje u vrtiću imaju troje djece tako što će boravak za treće dijete biti besplatan.Do sada se u ovakvim situacijama cijena smještaja za treće dijete umanjivala za 20 posto, a od sada će roditelji za prvo dijete boravak plaćati punu cijenu, za drugo dijete umanjenu za deset posto, dok će boravak trećeg i četvrtog djeteta biti besplatan, najavio je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.On je, u okviru Međunarodne dječije sedmice, u Gradskoj upravi ugostio višečlanu porodicu Arsenović, roditelje Sinišu i Danku i njihovo petero djece uzrasta od dvije do osam godina.

Do sada se u ovakvim situacijama cijena smještaja za treće dijete umanjivala za 20 posto

Prijem za višečlanu porodicu Arsenović

Besplatan vrtić za treće dijete

Broj novorođenčadi u zvorničkom porodilištu u posljednjih osam godina je stalno smanjivan, a prema podacima iz Bolnice Zvornik, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 16 porođaja više nego prošle godine. Posebno je povećan broj porođaja u posljednja dva mjeseca, odnosno u tome periodu rođeno je ukupno 100 beba, što je za 30 posto više u odnosu na 2018. godinu. Dr. Dušica Obućina, načelnica Ginekološko-akušerskog odjeljenja, kaže da su očekivanja da se nastavi pozitivan trend koji je započeo ove godine jer se ovdje obavljaju porodi iz svih mjesta u regiji.Ivan Popović, direktor „Bolnice Zvornik“, kaže da je u proteklom periodu mnogo uloženo u rekonstrukciju porodilišta.- Ovih dana se završava i adaptacija odjeljenja ginekologije - ističe Popović.

U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 16 porođaja više nego prošle godine

Povećan natalitet nakon osam godina

O ulaganjima u turizam u bratunačkoj općini s puno optimizma govori se svake godine, ali se samo ulaže u Rajsku plažu, dok ostale turističke destinacije zjape i zarastaju u korov. Takav je slučaj s motelom na lijevoj obali rijeke Drine kod Ljubovijskog mosta i hotelom „Fontana“ u centru grada.

Mnoge generacije pamte poznati motel na Drini kod mosta, gdje su postojali i gradska plaža, restorani, kafić na otvorenom, sportski tereni i drugi zabavno-rekreacioni sadržaji. Danas je ovaj nekada lijepo uređeni turističko-ugostiteljski kutak zarastao u korov i niko mu ne prilazi. Nezvanično saznajemo da je zemljište i napušteni motel kupio Bratunčanin koji živi i radi u Francuskoj, s namjerom da obnovi i proširi ovaj prostor. Međutim, pojavio se imovinski spor koji je godinama na sudu.

Iako bratunačka općina ima idealne uvjete i pogodne prirodne ljepote za razvoj turizma, ova općina nema smještajnih kapaciteta, tako da se turisti ovdje kratko zadržavaju, a putnik namjernik nema gdje prenoćiti.Općina Bratunac za rad Turističke organizacije godišnje izdvaja&nbsp; 80.000 maraka. Stalno je zaposlen jedan radnik i nekoliko sezonskih uposlenika.

Turistička organizacija nema internet-prezentaciju, brošuru ili neki drugi promotivni materijal. Istina, izdvaja značajna sredstva u nekoliko aktivnosti radi promocije turizma koje godinama ne daju značajne rezultate.

Dok se samo ulaže u Rajsku plažu, ostale turističke destinacije zarastaju u korov

Grad bez hotela, motela, restorana

Starica Vidosava Miloradov koja živi u selu Karanovac kod Petrova pored Gračanice obilježila je 100. rođendan.

Zdravlje je dobro služi, kod ljekara je bila prije dvije decenije, a od lijekova pije samo tablete protiv visokog pritiska. Rođena je u vojvođanskom selu Sečani, ali je živjela u mnogo gradova jer je njen suprug Milan, koji je preminuo prije 39 godina, bio željezničar.Pretpostavlja se da je Vida, kako je zovu, najstariji stanovnik ovog kraja. - Nije bio lagan život supruzi željezničara. Malo, malo, pa se po naredbi vlasti moralo seliti iz grada u selo, iz sela u grad. Ono malo što imaš stvari, namještaja i pokućstva, utovari u vagon, pa hajde na drugi “kraj svijeta”. Ali, eto dočekalo se i stotinu godina. Zdravlje me služi, operisala sam oči, pa mi ni naočale ne trebaju. Ne idem ljekaru, a kći Jelena kod mene dođe iz Gračanice, pa ovdje provedemo proljeće, ljeto i jesen, a zimi idemo kod nje u stan u Gračanici, jer tamo ima grijanje - kaže Vidosava.

Napominje kako ima još dalje rodbine koja je obilazi i zahvalna je svima. Njena kći Jelena Nujić penziju je zaradila u Gračanici, kao službenica. Poznata je po tome što je za svakoga imala lijepu riječ i ljudski odnos. Sada se brine o majci.- Iako je nanizala stotinu ljeta, majka nije zahtjevna. Ne traži ništa posebno, a što je najvažnije zdravlje je dobro služi – dodala je Nujić

Vidosavu su ovih dana obišli i načelnik Petrova Ozren Petković te predsjednica Organizacije Crvenog krsta općine Petrovo Vera Cvijanović. Uručili su joj skromne poklone i poželjeli još puno godina zdravog života.

Nije bio lagan život supruzi željezničara, kaže Miloradov

Vidosava s kćerkom Jelenom u stanu u selu Karanovac

Proslavila 100. rođendan, a ljekaru nije išla 20 godina

Javna preduzeća kojima upravlja <a href="https://avaz.ba/tag/16726/vlada-republike-srpske">Vlada Republike Srpske</a> (RS) u prethodnih su pet godina u budžet tog bh. entiteta uplatila putem dividendi oko 106,5 miliona KM, što je, prema ocjeni opozicije, malo i govori o njihovom lošem radu.&nbsp;Zastupnica Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić upozorila je da preduzeća prazne budžet, a da mu ne doprinose.&nbsp;- Ona su i dalje samo potrošači sredstava poreskih obveznika u RS – rekla je Trivić.&nbsp;Smatra da to pokazuje da nema ništa od onoga što je premijer RS Radovan Višković istakao u svom ekspozeu, da će javna preduzeća doprinositi punjenju budžeta.Izdvojila je kao rijedak pozitivan primjer <a href="https://avaz.ba/tag/76549/penzijski-rezervni-fond">Penzijski rezervni fond</a>, koji godišnje uplati od četiri do šest miliona KM, što je za njih jako velika suma.&nbsp;- To znači da se dobrim upravljanjem može doprinositi ekonomskom razvoju RS, ali to ne radi ni jedno veliko javno preduzeće, poput "Elektroprivrede", "Šuma", "Puteva", "Autoputeva", "Voda", koji raspolažu ogromnim prirodnim bogatstvom RS, ali ne ostvaruju dobit. To je katastrofalno stanje, koje traje godina i ne vidim u ovoj vladi spremnost da to mijenja – rekla je Trivić.&nbsp;

I dalje su samo potrošači sredstava

Trivić: Katastrofalno stanje koje traje godinama

Jelena Trivić: Javna preduzeća RS prazne budžet

Kad je u srebreničkom genocidu u julu 1995. godine, zajedno sa 18 članova svoje porodice i komšijama, morao napustiti rodno selo, Ibro Huseinović (72) iz Bučinovića u Mjesnoj zajednici Sućeska kod Srebrenice nije ni razmišljao da će, pored brojne familije, ostatak života provesti sam u rodnom selu.Kaže da je prije rata živio u zajednici sa svojom i porodicom brata Osmana. U dvije kuće bilo ih je 18 i svi su obrađivali više od stotinu dunuma svoje zemlje i, kako kaže, ni u čemu nisu oskudijevali.- Od najmlađeg do najstarijeg člana domaćinstva, svako je imao svoja zaduženje. Dvije žene su bile zadužene za spremanje hrane i održavanje kuća, ostali su čuvali stoku, obrađivali zemlju i radili druge poslove. Sav prihod išao je na jednu gomili, kojom smo, poslije očeve smrti, racionalno raspolagali ja i brat Osman i nikome ništa nije falilo - sjeća se Huseinović.S bolom i tugom, kaže, rat je učinio svoje, dio porodice umro je prirodnom smrću, a većina ih je poginula tokom rata. Danas živi s kćerkom Mejremom (26), koja, zbog očeve samoće, neće da ide za svojom srećom.Žali što zbog godina i narušenog zdravlja zbog ranjavanja ne može da obrađuje plodno imanje.

Žali što zbog godina i narušenog zdravlja ne može da obrađuje imanje

Godinama živio u 18-članoj porodici, a danas samuje

Branislav Đurić (47) i njegova supruga Gospava, koji žive u semberskom selu Batkoviću, imaju petero djece uzrasta od tri godine, koliko ima najmlađa Mila, sina Gorana, koji ima osam godina, Jovanu (11) i blizanke Milkicu i Milicu, koje imaju 13 godina

Četvero djece pohađa osnovnu školu. Đurići žive od poljoprivrede. Obrađuju skoro tri hektara zemljišta, a Gospava uzgaja i povrće u plastenicima, jer je Branislav narušenog zdravlja i ne smije se previše izlagati suncu.- Nastojim da radove na njivi obavim u ranim jutarnjim i popodnevnim satima. Uzgajamo kupus na njivi, krastavac i papriku u plastenicima. Za višečlanu porodicu, kao što je moja, treba mnogo sredstava za hranu, garderobu, obuću, udžbenike, školske torbe – ističe Branislav. Ovih dana pokrenuta je akcija radi osiguravanju sredstava za dogradnju kuće porodice Đurić. Pomoć je obećala i Gradska uprava, jer za djecu treba osigurati više stambenog prostora. Namjera je da se dogradi još jedan sprat na Đurićevoj porodičnoj kući.

- Zahvalan sam svima onima koji nam žele pomoći. Od 2005. godine živimo u ovoj kući, koju je izgradio moj otac. Živimo od poljoprivrede i od moje invalidnine, koja iznosi 350 KM -&nbsp; kaže Branislav.

Ovih dana pokrenuta je akcija radi osiguravanja sredstava za dogradnju kuće

Đurići na okupu: Gradska uprava obećala pomoć

Djecu školuju od poljoprivrede

Nizak standard građana glavni je uzrok što je zelena pijaca u Bosanskoj Gradišci ovih dana prebogata robom, a siromašna kupcima. Tek pokoji građanin kupi manje količine voća ili povrća, a ispod očekivanja ide i prodaja kupusa za zimnicu.

- Cijene su prošlogodišnje. Vreća kupusa „varaždinca“ je osam maraka, a bijelog šest. Za dva sata, otkad sam ovdje, nisam prodao ni deset vreća. Niske su plaće i penzije - kaže Novak Kurtović, dugogodišnji povrtlar iz Petrovog Sela.Minka i Emir Purković na dva štanda prodaju povrće koje sami uzgoje u plastenicima i na otvorenom. To im je jedino zanimanje uz pomoć kojeg osiguravaju egzistenciju.- Imamo svoje redovne mušterije, ali smo očekivali veću potražnju. Jesen je, vrijeme je za pravljenje zimnice - kazala je Minka Purković.Potrošači kažu da povrće u Bosanskoj Gradišci nije mnogo skupo i da je povoljnije u odnosu na gradove u okruženju. Ipak, limitirajući faktori su niska primanja, plaće i penzije.- Kad dobijem penziju, prvo odvojim novac za račune i lijekove, potom za hranu. Snabdijevam se na pijaci, zadovoljan sam bogatom ponudom. Pošteno govoreći, bilo bi realno povećati primanja, onda cijene voća i povrća ne bi bile visoke – rekao nam je Mirsad Brkić.

Prodavači na tržnici žale se i na veliki broj nelegalnih štandova pored saobraćajnica i na većim raskrsnicama. Kažu da nije realno da oni plaćaju pijačne dažbine i troškove transporta, a da im mušterije odvlače prodavači nacrno. Na potezu je komunalna policija.

Tek pokoji građanin kupi manje količine voća ili povrća

Trgovci plaču za kupcima

<a href="https://avaz.ba/tag/76425/uvredljivi-grafiti">Uvredljivi grafiti</a> „Smrt balija“ i „Nož, žica, Srebrenica“ već su danima ispisani na zidu sportskog poligona u centru <a href="https://avaz.ba/tag/852/zvornik">Zvornika</a>.&nbsp;Uprkos činjenici što se radi o opasnim porukama koje izazivaju vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju, nadležni organi nisu obaviješteni, ali nisu ništa ni preduzeli da u redovnim aktivnostima uklone takve poruke. 
- Policijska uprava Zvornik nije obaviještena o takvim grafitima. Njihovo uklanjanje je u nadležnosti Komunalne policije grada Zvornika – rekao je za „Avaz“ Miljan Bobar, portparol <a href="https://avaz.ba/tag/20355/pu-zvornik">PU Zvornik</a>.

Kontaktirali smo i Komunalnu policiju grada Zvornika. Službenik koji se javio na telefon, rekao je kako nije upoznat je li bilo prijava građana, a uputio nas je na šefa službe Gorana Pisića, koga nismo uspjeli dobiti na broj u njegovoj kancelariji. Nezvanično saznajemo kako su građani koji su primijetili sramne grafite i poruke na sportskom poligonu u Zvorniku, uputili prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), jer građani, pogotovo povratnici bošnjačke nacionalnosti, imaju sve manje povjerenja u rad službenika policije u entitetu, gdje se na skoor svakom koraku negira genocid i gdje se svakodnevno gaze osnovna ljudska prava i vrši diskriminacija nad neistomišljenicima.&nbsp;&nbsp;

Nadležni organi nisu obaviješteni o ovim natpisima

Uvredljivi grafiti na igralištu u Zvorniku

Sramotne grafite u centru Zvornika „Smrt balija“ i „Nož, žica, Srebrenica“ danima niko ne uklanja

Punih 20 godina Alija Ćedić traži da se obnovi njegova kuća u selu Zamršten iznad Tjentišta. Sagradio ju je 1984., bez nje ostao osam godina kasnije, a pravo na obnovu doma garantiraju mu i ustav i zakoni. Od skromnih primanja sagradio je kolibu, u kojoj živi sa suprugom, ali zimu u njoj ne može provesti. U međuvremenu, na spiskovima za obnovu kuća, ide prema začelju.- Svaki put za 10-15 mjesta idem unazad na tim spiskovima. Bio sam jednom 18., pa 24., 28.,&nbsp;a sad sam na 39. mjestu – čudi se Alija Ćedić.

Alijin komšija Salem Bajrović ne razumije kako komisijama za dodjelu donacija ne dosadi dolaziti u udaljeno selo kako bi povratnicima saopćile da neće dobiti donaciju. - Ne vidim šta je problem!? Imaš ličnu kartu, bio si prije rata tu, imao si kuću... ima sredstava – napravit ćemo je, nema sredstava – odustani. Ne razumijem po kojim kriterijima neko može biti jedne godine 18., a druge 39. – kaže Bajrović. Za očajavanje nema vremena, jer ova godina nagradila je strpljenje i trud povratnika, koji imaju malo vremena do snijega da oberu voće. Gori vatra u pušnicama kako bi se osušile šljive i jabuke.

- Želja za nekim mirom i da si svoj na svome drži nas ovdje. Mi smo se svi snašli u Sarajevu, ali ja se tamo uvijek osjećam kao podstanar, a ovdje mi je lijepo. Sjećam se Zamrštena kada su u njemu bila stada ovaca i krave, svi domaćini u svojim kućama, kada su ove šume koje sada vidiš bile livade i voćnjaci. Maćehinskim odnosom onih koje smo mi birali imamo ružnu i tužnu situaciju da imamo pet-šest kuća napravljenih, 20 srušenih i deset aplikacija koje se vuku po spiskovima. Nekoliko ljudi je i umrlo ne dočekavši da obnove svoje – ističe Bajrović.

Dok vješto barata dugačkim motkama i prelazi s jednog na drugo stablo kako bi stresao ukusne plodove, Ramo Ćedić ne izgleda kao čovjek u 66. godini. Kaže da mu ni samom nije jasno kako život brzo prođe. U Zamršten se vratio među prvima. Penziju je zaradio prije rata, a „kod ovih ne bi nikad“. U selu u podnožju Treskavca često se sretne i s medvjedom.- Gdje god makneš, srećeš ga, ako malo dublje uđeš u šumu. K'o kad je sve zaraslo. Krmadi, medvjedi, nema životinje kakve nema. On svojim poslom, ja svojim. Prepadne on mene, prepadnem ja njega - priča Ramo.

Mi smo se svi snašli u Sarajevu, ali ja se tamo uvijek osjećam kao podstanar, a ovdje mi je lijepo, kaže Alija Bajrović

Gori vatra u pušnicama kako bi se osušile šljive i jabuke

Nekoliko ljudi umrlo ne dočekavši da im se obnove njihovi domovi

Predstavnici Medžlisa IZ Višegrad dopremili su kravu Esadu i Ajkuni Bistrivodi, mladom bračnom paru koji u selu Kaoštice odgaja i školuje petero djece. Borba za egzistenciju traje 20 godina, jer Esad je s rahmetli ocem u septembru 1999. došao na zaraslo zgarište kuće u Kaošticama. Tada je još bio učenik. Kraj ostataka kuće podigli su šator i krenuli od nule. Porodica Bistrivoda djelimično je obnovila kuću, sagradila prateće objekte, bavi se poljoprivredom i uzgaja stoku, a Esad radi sve što će njegovoj djeci omogućiti koliko-toliko normalan život.– Onome ko ne dolazi ovamo nemoguće je objasniti kako je izgledala ta borba. Godinama si otcijepljen, daleko od svega, nigdje firmi i fabrika. Sad radim već nekoliko godina kod direktora firme koji se vratio iz Amerike. Dok njega nije bilo, bilo je teško. Drva sijeci, vadi kamen, bori se – kaže Esad.Radni dan kod Bistrivoda počinje i prije svitanja, od prijevoza djece u školu, do kasnih noćnih sati, kada se završavaju poslovi u domaćinstvu.- Živimo od onoga što muž privatno zaradi, dječijeg doplatka od oko 100 maraka i onoga što sijemo. Teško je, ali moramo se boriti. Arnela (16), Arnel (15) i Jasmina (12) idu u školu u Višegradu, mlađi su Jasmin (3) i jednogodišnja Anela. Sad nam je najpotrebnije da vodu dovedemo i pokrijemo kuću, jer nismo imali uvjete da kupimo lim pa nam već godinu dana prokišnjava – objašnjava Ajkuna Bistrivoda.&nbsp;

- Ured za društvenu brigu Rijaseta IZ sve češće preuzima obaveze institucija vlasti, od kojih su mnoge i formirane da bi se brinule o povratnicima. Islamska zajednica čini sve što je u njenoj moći da povratnicima u manji bh. entitet pomognemo onoliko koliko smo mi kadri, da njihovo bitisanje na ovim prostorima bude što lakše u ovim teškim vremenima – kaže predsjednik MIZ Višegrad Bilal Memišević.

Sad nam je najpotrebnije da vodu dovedemo i pokrijemo kuću, kaže Ajkuna

Bistrivode iz Kaoštica dobile kravu

U&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/514/banja-luka">Banjoj Luci</a>&nbsp;su tokom policijske <a href="https://avaz.ba/tag/36193/racija">racije</a>&nbsp;proteklog vikenda&nbsp;napadnuti gosti jednog kafića, među kojima je bio i aktivista i novinar Stefan Blagić.&nbsp;Napad se desio kad je u kafić "Galerija" ušlo pedesetak policajaca. Kako navode svjedoci, došlo je do brutalnosti policije. Svjedoci ovog slučaja zgroženi su načinom na koji se policija odnosila prema ljudima koji su se zatekli u kafiću.&nbsp;- U noći sa 28. na 29. septembar u kafiću "Galerija" dogodila se racija, odnosno upad pripadnika <a href="https://avaz.ba/tag/9007/mup-rs">MUP-a RS</a>,&nbsp;trinaest policijskih i inspektorskih vozila. U kafiću je u&nbsp;tom trenutku&nbsp;bilo tridesetak gostiju, a policajaca skoro pedeset. Nalazim se u tom trenutku za drugim stolom, jer nisam stigao da se vratim za svoj. Gase muziku, izdaju naređenja konobarima da naplate šta imaju, a gostima da stanu gdje jesu, stave obje ruke na sto i ne progovaraju ni riječi - rekao je Petar Perduv, koji je te večeri, također bio u kafiću "Galerija".&nbsp;Dodao je da je do eskalacije nasilja došlo odmah, bez ikakvog osnova i potrebe.- Prvo verbalno nasilje je bilo nad djevojkama koje su se blago nasmijale, gdje im prilazi nekoliko pripadnika MUP-a i urlanjem ih upozorava da će , ako se još jednom nasmiju, biti sprovedene u stanicu. Zatim, u mojoj blizini, momak je ugasio cigaretu i zbog toga su ga uhvatili kao najvećeg kriminalca i veoma grubo odvukli. Jedan čovjek koji je bio u blizini njega, mirnim tonom zamolio ih je u tom trenutku da puste tog momka i rekao im da će sve biti uredu te da se ne moraju baš tako ponašati. Pripadnik MUP-a zatim uzvikuje: "Daj i njega!" Tako je i bilo, odveli su i njega kao teškog prijestupnika, bacajući ga preko mene. Čovjek pada na sto i lomi sve što se nalazi na njemu. Podižu ga, izbacuju i odvode, kao u akcionim filmovima - rekao je Perduv.

Dodaje da su policajci brutalno napali i jednu djevojku, koja je sjedila za stolom gdje je bio i on. Djevojka se uplašeno i kiselo nasmiješila. To je vidio jedan pripadnik MUP-a, uhvatio je za ruku i strgao sa sećije na kojoj je sjedila. Djevojka je prethodno pala u razbijeno staklo, nakon čega su je podigli i brutalno izbacili.&nbsp;- Poznato je da su racije stresne i da u većini slučajeva to izgleda tako. Međutim, niko ne postavlja pitanje da li je to normalno. Da li je normalno da curi koja je izašla na piće nanesu povrede i stvore traumu za cijeli život - govori Perduv.Rekao je da&nbsp;se tokom pretresa tresao kao prut, ne toliko zbog straha, koliko zbog bijesa.&nbsp;
Predsjednik Udruženja građana "Restart Srpska" i novinar portala Moja Hercegovina Stefan Blagić navodi, također, da je napadnut. On je rekao da ga je tokom iste noći u ugostiteljskom objektu "Galerija" u Banjoj Luci jedan policijski službenik udario otvorenom šakom u predjelu potiljka, bez ikakvog povoda. Protiv tog službenika je Blagić podnio i krivičnu prijavu Unutrašnjoj kontroli MUP-a RS u Banjoj Luci.&nbsp;On je rekao da je slučaj prijavio i Instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine.&nbsp;

Među napadnutima bile i ženske osobe

Tokom racije u Banjoj Luci gosti kafića napadnuti

Policija Republike Srpske u nekoliko kontrola u ugostiteljskim objektima pronašla je tokom vikenda određenu količinu marihuane, ekstazija, pištolje, hladno i plinsko oružje te uređaj za izazivanje elektrošokova.&nbsp; Zbog počinjenog krivičnog djela nedozvoljena trgovina, uhapšena je jedna osoba, kod koje je pronađeno i oduzeto skoro 250 kilograma rezanog duhana.
&nbsp;Pojačane mjere u oblasti kriminaliteta i javnog reda i mira, s akcentom na ugostiteljske objekte i lokacije s izraženom sigurnosnom problematikom, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova <a href="https://avaz.ba/tag/506/republika-srpska">Republike Srpske</a>, uz angažman Jedinice žandarmerije, proveli su u periodu od 26. do 29. septembra.
&nbsp;- Jedna osoba je uhapšena po osnovu raspisane potrage, a privremeno je oduzeto jedno vozilo, koje je korišteno prilikom izvršenja krivičnog djela krijumčarenje ljudi – saopćio je <a href="https://avaz.ba/tag/9007/mup-rs" style="">MUP RS</a>.&nbsp;

Uhapšena jedna osoba

Policija RS: Pojačane mjere u oblasti kriminaliteta i javnog reda i mira

Policija RS u racijama oduzela marihuanu, pištolje i elektrošoker

Delegat Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS <a href="https://avaz.ba/tag/21369/mihnet-okic">Mihnet Okić</a> rekao je da su Bošnjaci bili spremni na formiranje <a href="https://avaz.ba/tag/70322/zandarmerija">Žandarmerije</a>, s obzirom na to da je ono već ranije najavljeno i da je današnje postrojavanje nastavak plašenja povratnika u <a href="https://avaz.ba/tag/506/republika-srpska">RS</a>. 
&nbsp;- To je stari manir vlasti u RS da zaplaše povratnike. Ali neće postići svoj cilj. Formirali su Žandarmeriju iz nemoći da formiraju rezervni sastav policije RS. Mislim da to nije ništa novo kad su u pitanju vlasti RS - kazao je Okić.&nbsp;

Bošnjaci bili spremni na formiranje Žandarmerije

Okić: Žandarmerija je formirana u nemoći da se formira rezervni sastav policije RS

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

Besplatan vrtić za treće dijete

Povećan natalitet nakon osam godina

Grad bez hotela, motela, restorana

Proslavila 100. rođendan, a ljekaru nije išla 20 godina

Jelena Trivić: Javna preduzeća RS prazne budžet

Godinama živio u 18-članoj porodici, a danas samuje

Djecu školuju od poljoprivrede

Trgovci plaču za kupcima

Sramotne grafite u centru Zvornika „Smrt balija“ i „Nož, žica, Srebrenica“ danima niko ne uklanja

Nekoliko ljudi umrlo ne dočekavši da im se obnove njihovi domovi

Bistrivode iz Kaoštica dobile kravu

Tokom racije u Banjoj Luci gosti kafića napadnuti

Policija RS u racijama oduzela marihuanu, pištolje i elektrošoker

Mihnet Okić: Današnje postrojavanje je nastavak plašenja povratnika

Republika Srpska

Sindikat pravosuđa RS traži povećanje plaća od 10 do 20 posto

Dragan Kalinić: PDP je pohlepna politička partija

Besplatan vrtić za treće dijete

Povećan natalitet nakon osam godina

Grad bez hotela, motela, restorana

Proslavila 100. rođendan, a ljekaru nije išla 20 godina

Jelena Trivić: Javna preduzeća RS prazne budžet

Godinama živio u 18-članoj porodici, a danas samuje

Djecu školuju od poljoprivrede

Trgovci plaču za kupcima

Sramotne grafite u centru Zvornika „Smrt balija“ i „Nož, žica, Srebrenica“ danima niko ne uklanja

Nekoliko ljudi umrlo ne dočekavši da im se obnove njihovi domovi

Bistrivode iz Kaoštica dobile kravu

Tokom racije u Banjoj Luci gosti kafića napadnuti

Policija RS u racijama oduzela marihuanu, pištolje i elektrošoker

Mihnet Okić: Današnje postrojavanje je nastavak plašenja povratnika