Da se uz malo mašte i dovitljivosti može reklamirati vlastiti biznis, potvrđuje i primjer iz naselja Novi Dvorovi kod Bijeljine. Dušan Stanić tako je znanje vezano za izradu i popravku rakijskih kazana reklamirao jedinstvenom reklamom na krovu porodične kuće.&nbsp; Stanić je na krov instalirao pravi, pravcati rakijski kazan za pečenje rakije koji ne može ostati neprimjećen, jer se nalazi na krovu trospratnice. Na sličan način, ovako kako se oglašava majstor Dule, često se oglašavaju i auto - limari i restauratori starih&nbsp; automobila i motocikla tako što ih podižu na visoke stubove ispred svojih servisa i radnji.

Dušan Stanić je na krov instalirao pravi rakijski kazan za pečenje rakije

Dobar zanatlija mora se izboriti među konkurencijom

Rakijski kazan na krovu

Ni oni najstariji Gradiščani ne pamte niži vodostaj Save potkraj oktobra. Mjerne letve pokazuju da je vodostaj u minusu 80 centimetara. Korito se smanjilo, a obala se svakodnevno povećava pa se neprestano pojavljuju novi otoci.Nizak vodostaj i toplo vrijeme za ovo doba godine pogoduju pticama. Tako je Sava prepuna labudova, divljih pataka, čaplji i gnjuraca, a pristigli su i kormorani, najveće štetočine po riblji fond.Uprkos obilnoj kiši koja je nedavno natopila zemljište, vodostaj se smanjuje i do tri centimetra dnevno.
Zadovoljni su i ribolovci, koji tvrde da je som još aktivan, te da dobro rade štuka, smuđ i bijela riba, kojom je Sava veoma bogata.

Neprestano se pojavljuju novi otoci

Mjerne letve pokazuju da je vodostaj u minusu 80 centimetara

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

<a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">Požar</a>&nbsp;na Romaniji nije ugašen, ali je pod kontrolom i na terenu je trenutno više od 50 ljudi, rekao je za Srnu Milan Novitović, direktor Republičke uprave civilne zaštite.&nbsp;Novitović je naveo da je izvršeno izviđanje požarišta prije naleta helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske, koji će i danas nastaviti gasiti požar. 
- Riječ je o veoma nepristupačnom terenu, vodu transportira Vatrogasna brigada Pale, a Šumsko gazdinstvo angažirano je u gašenju. U pitanju je velika površina, vatra tinja, a otežavajući faktori su dosta suhog materijala i dug period bez kiše - navodi Novitović.
Pilot u Helikopterskom servisu Republike Srpske Zorislav Ivanović rekao je da je požar lokaliziran, da je ostao jedan dio ispod stijena te da će napraviti nekoliko naleta i pokušati ugasiti vatru.
- Ne očekujemo da će biti daljnje eskalacije. Pratimo situaciju i spremni smo djelovati koliko god bude trebalo - istaknuo je Ivanović.
Požar koji je u srijedu, 23. oktobra,&nbsp; izbio na <a href="https://avaz.ba/tag/20145/romanija">Romaniji</a> iznad Majdana, na području općine <a href="https://avaz.ba/tag/2860/pale">Pale</a>, zahvatio je više od 10 hektara šume, a prijeti da stjenovitim dijelom prijeđe u općinu Sokolac.&nbsp;

U pitanju je velika površina, a otežavajući faktor je dug period bez kiše

Požar na Romaniji pod kontrolom

Radnici bijeljinskog preduzeća „Higra“ izvode završne radove na izgradnji prve faze sistema za navodnjavanje na prvih 511 hektara u Donjem Crnjelovu. Trenutno se gradi pumpna stanica u kanalu „Stara Dašnica“, a u međuvremenu su izgrađeni glavni transportni i distributivni cjevovodi s pratećim objektima, u dužini od 25,5 kilometara. Prema riječima Dragana Sarića, direktora „Higre“, za nešto manje od mjesec trebalo bi da budu završeni radovi koji su dodijeljeni ovom preduzeću.- U pitanju je širi projekt navodnjavanja oko 11.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Semberiji, vrijedan oko 3,8 miliona KM, od čega je Vlada RS osigurala 3,2 miliona KM, a Grad Bijeljina oko 600.000 maraka - ističe Sarić.

Izgrađeni glavni transportni i distributivni cjevovodi s pratećim objektima, u dužini od 25,5 kilometara.

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

Fitosanitarna inspekcija u Republici Srpskoj zabranila je uvoz 21 tone mandarina porijeklom iz Turske, jer je utvrđeno prisustvo pesticida iznad propisanog maksimalnog nivoa, saopćeno je iz entitetskog Inspektorata.
Prilikom pregleda pošiljke, nadležni inspektor izvršio je uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida.
- Na osnovu izvještaja o laboratorijskoj analizi Instituta za vode Bijeljina, u analiziranom uzorku mandarine utvrđeno je povećano prisustvo pesticida fenvalerata, iznad vrijednosti propisanih nadležnim pravilnikom – navedeno je iz Inspektorata.
Uvoznik je zatražio superanalizu, koja je izvršena u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd, a kojom je potvrđena prva analiza, na osnovu čega je doneseno rješenje kojim je zabranjen uvoz sporne pošiljke, naloženo vraćanje pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora.

Prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor izvršio je uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida

Na mandarinama utvrđeno prisustvo pesticida

U RS zabranjen uvoz 21 tone mandarina iz Turske

Gašenje požara na obroncima <a href="https://avaz.ba/tag/20145/romanija">Romanije</a>, koje je prekinuto sinoć, nastavit će se jutros, potvrđeno je iz Civilne zaštite općine <a href="https://avaz.ba/tag/2860/pale">Pale</a>.&nbsp; Rukovodilac Službe civilne zaštite Dragan Elek istaknuo je da se požar, prema jutrošnjim informacijama s terena, nije proširio. Rukovodioci šumskog gazdinstva jutros bi, dodaje, trebali izaći na najkritičnija mjesta.
Nakon izviđanja helikopterom Helikopterskog servisa Republike Srpske, odlučit će se hoće li u gašenju <a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">požara</a> i danas biti angažiran helikopter Oružanih snaga BiH. 
Gašenje požara na obroncima Romanije prekinuto je sinoć, a nepristupačan teren otežavao je posao vatrogascima.
U poslijepodnevnim satima u gašenje požara bio je uključen helikopter Oružanih snaga BiH, koji je u šest naleta ispustio velike količine vode nad žarištem požara.&nbsp;Iz Civilne zaštite potvrdili su da nema opasnosti po ljude i okolna naselja.
Požar na jugoistočnoj strani Romanije aktivan je već nekoliko dana.
- Ovo je jedan od najtežih požara koji smo do sada imali, zbog toga što je na vrlo nepristupačnom terenu, na najudaljenijoj tački od puta. Visoka crnogorična šuma puna je smole i suha tako da je jedan od najtežih požara do sada - istaknuo je Dragan Elek, rukovodilac Službe civilne zaštite Općine Pale.

Iz Civilne zaštite potvrdili su da nema opasnosti po ljude i okolna naselja

Gašenje požara je prekinuto sinoć, a nepristupačan teren je otežavao posao

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Još jedna dionica puteva u okolini Jeleča, ovaj put u dužini od oko 350 metara prema selu Podgaj, dobila je asfalt. Putevi se u ovom dijelu općine Foča grade uglavnom prilozima mještana, koji u skladu sa svojim mogućnostima, izdvajajući od 20 do 1.000 maraka, nastoje popraviti uvjete života u zavičaju.

- Tokom 2011. godine smo imali prvu akciju, jer se nije moglo prići ni s lancima na autu. Tad smo počeli izdvajati sredstva i to rade mještani koji su ovdje živjeli i žive pa smo za šest mjeseci prikupili 30.000 maraka, a podržao nas je i pokojni načelnik Zdravko Krsmanović. Uradili smo tada 720 metara. Danas to završavamo i sada smo prikupili više od 40.000 KM. Imali smo 90 domaćinstava prije rata, a danas imamo 40 useljenih objekata. Kuće su pune tokom ljeta, a zimuje oko 19 domaćina - kaže Elvir Ušto.

Jeleč i njegova okolina pretrpjeli su totalna razaranja u toku rata, a u napadu na ovo selo, u samo jednom danu, ubijeno je više od 85 stanovnika. - Svi znamo šta se desilo i neka se stidi svako svojih djela, a naša djela su ovo, naše ogledalo je ovaj put. Ja radim u Sarajevu, ali subota i nedjelja su moje, jer moje srce i moja duša su ovdje. Ja se ne mogu odreći svojih 89 dunuma iza svog dede rahmetli - ističe Ušto.Zajednička nevolja i akcija da se ona prevaziđe ponovo je ujedinila prijeratne komšije, pa u izgradnji puteva učestvuju ljudi svih nacionalnosti, koji su danas ili su nekada živjeli u Podgaju. - Dvadeset i četiri godine sam radila kao učiteljica po selima, Izbišno, Kozja Luka, Kratine, Kalinovik. Imala sam škole koje su potpuno bile jednonacionalne, muslimanske, ali nikada mi nije bilo ni u podsvijesti ko su ta djeca. Djeca su djeca, a za mene postoje samo čovjek ili nečovjek. Ni danas se nisam promijenila i meni su ovi ljudi i sada i komšije, i kumovi, i prijatelji, i najpreči su mi - kaže Brana Ivanović.

Nikada u Podgaju niko zavađen nije bio, sjeća se Meho Sarač. Kući je došao s prvim povratnicima prije 19 godina, kojima je u šatorskom naselju u spaljenom selu pripremao hranu. - Sve je više onih koji traže duševni mir, a i ja sam jedan od njih. Kad dođem ovdje, ja se preporodim. Ljeti sam više ovdje nego u Sarajevu, gdje imam kuću - priča Omer Šalaka.

Prema riječima predsjedavajućeg SO Foča Izeta Spahića, ove godine je za sanaciju puteva prema povratničkim selima izdvojeno oko 120.000 KM, a osim učešća mještana, ove projekte su podržali i Federalno ministarstvo za izbjeglice, kao i općine Novi Grad, Ilidža, Trnovo, Centar, Hadžići i Kakanj. - Obuhvaćen je 21 putni pravac, a u sedam mjesnih zajednica, u toku je izgradnja i 25 kuća po sistemu ključ u ruke. Radi se o projektu koji se finansira iz kredita države od Saudijskog fonda za razvoj - dodaje Spahić.

Za mene postoje samo čovjek ili nečovjek. Ni danas se nisam promijenila i meni su ovi ljudi i sada i komšije, i kumovi, i prijatelji, i najpreči su mi, kaže Brana Ivanović

Nastoje popraviti uvjete života u zavičaju

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Vlado Kukavica, penzioner iz bosanskogradiškog sela Gašnica, smještenog na obroncima Prosare, ubrao je ove sezone najveći vrganj. Kada ga je stavio na vagu, nedostajalo je samo 30 grama do kilograma. - Poznajem 64 vrste gljiva. Posebno volim vrganj s crnim repom, unutra je bijel kao sir – naglašava Kukavica.Jedne je godine apotekama prodao 200&nbsp; kilograma lisičarke.- Ja sam doktor za gljive. Znam koja je dobra za vid, sluh, brkove, dobar san - naglašava Kukavica.

Jedne je godine apotekama prodao 200  kilograma lisičarke

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske odobrilo je Nacionalnom parku (NP) „Drina“ u Srebrenici da proizvodi šumsko sjeme i rasad Pančićeve omorike.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Direktor NP „Drina“ Radomir Pavlović kaže da je već određena lokacija za proizvodnju ove endemske šumske biljke, koja se zbog promjene klime sačuvala na području donjeg i srednjeg toka rijeke Drine u istočnoj BiH. Dodaje da će Bijele vode, napušteno prijeratno čuveno lovište, biti lokacija za proizvodnju sjemena i rasada Pančićeve omorike.&nbsp; - Zahtjevi ove biljke vrlo su skromni. U prirodi uspijeva na strmoj vapnenoj podlozi na nadmorskoj visini od 400 do 1.700 metara. Podnosi umjerenu zasjenu i otporna je na štete od snijega, kao i na štetne plinove i prašinu. Raste do 50 metara, a životni vijek joj je 150 do 200 godina - ističe Pavlović.&nbsp; &nbsp;

Pančićeva omorika endemska je vrsta u Srbiji i BiH. Raširena je po parkovima širom Evrope i Sjeverne Amerike i koristi se kao božićno drvo. Na planini Tari 1887. godine otkrio ju je hrvatski botaničar Josip Pančić.

Odobrenje dalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Lokalitet Bijelih voda, napušteno lovište

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

<a href="https://avaz.ba/tag/394/policija">Policija</a> je u blizini <a href="https://avaz.ba/tag/4189/narodna-skupstina-rs">Narodne skupštine Republike Srpske</a> pronašla kesu u kojoj se nalaze ručne bombe.
Kako "Srpskainfo" saznaje, da se radi o tri <a href="https://avaz.ba/tag/28776/bombe">bombe</a>.
U toku je uviđaj. Deminerski tim Civilne zaštite RS uklonio je bombe koje su odvezene na uništavanja na Manjaču.Narodna skupština RS danas nastavlja rad, a <a href="https://avaz.ba/tag/3450/sjednica">sjednica</a> bi trebala početi u 10 sati.

Policija pronašla kesu u kojoj se nalaze ručne bombe

Zgrada Narodne skupštine Republike Srpske

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Liskovac, jedna od najvećih mjesnih zajednica s bošnjačkim stanovništvom na području grada Bosanske Gradiške, dobio je novi asfaltni put. Riječ je o saobraćajnici dugoj 1.370 metara, kojom je Liskovac povezan sa magistralnim putem Bosanska Gradiška – Banja Luka.Vrijednost investicije je 180.000 KM. Polovinu sredstava je osiguralo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a po 25 posto mještani i lokalna vlast.- Ovo je samo jedan u nizu projekata koje provodimo na području grada Bosanske Gradiške. Nakon Dubrava, evo nas i u Liskovcu. Spremni smo da podržimo i nove projekte - rekao je resorni ministar Edin Ramić.Gradonačelnik Zoran Adžić pozvao je Ramića da pomogne i u projektima u ostalim naseljima gdje su Bošnjaci u većini.- Obradovac, Lipovača, Tekija, pa i sam grad, također, vape za novim projektima. Podržavamo sve zajedničke akcije - rekao je Adžić.Senad Bratić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, naglasio je da će se zalagati za ovakve projekte, ali i za otvaranje novih radnih mjesta.

Samo jedan u nizu projekata koji se realiziraju

Povezani s centrom grada

<a href="https://avaz.ba/tag/3450/sjednica">Sjednica</a> <a href="https://avaz.ba/tag/32709/narodna-skupstina-republike-srpske">Narodne skupštine Republike Srpske</a>&nbsp;bit će nastavljena sutra raspravom o Nacrtu zakona o zaštiti mentalnog zdravlja.&nbsp; Na dnevnom redu su nacrti zakona o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, dječijoj zaštiti, kao i dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima.
Trećeg dana zasjedanja poslanici bi, između ostalog, trebali razmatrati i konsolidirani izvještaj o izvršenju entitetskog budžeta za prvo polugodište.&nbsp;&nbsp;Planirano je i da se sutra glasa o apsolviranim tačkama zasjedanja.
Tokom današnjeg rada razmotrene su izmjene i dopune zakona o nusproizvodima životinjskog porijekla, investicionim fondovima te posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i o socijalnoj zaštiti.&nbsp;Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je cilj izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti da licima s invaliditetom koja se nalaze u najtežem socioekonomskom položaju bude osigurano pravo na ličnu invalidninu kao novčanu pomoć.
Današnja rasprava je, kao i mnogo puta do sada tokom zasjedanja entitetskog parlamenta, odstupala od tačaka dnevnog reda, uz međusobne optužbe parlamentaraca vladajućih stranaka i opozicije da je prekršen poslovnik, izrečene uvrede ili se u raspravi zadire u privatni život.
U entitetskom parlamentu je prvog dana rada okončana rasprava o Prijedlogu rebalansa budžeta RS za 2019. godinu po hitnom postupku.&nbsp;

Cilj su izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Mjesec prije predviđenog roka završena je gradnja sistema za odvođenje oborinske kanalizacije u Agroindustrijskoj zoni. Projekt vrijedan 1,2 miliona KM sa 60 posto su finansirali UNDP, odnosno Globalni fond za okoliš (GEF), i sa 40 posto Grad Bosanska Gradiška.Prema riječima gradonačelnika Zorana Adžića, područje od 147 hektara koje pokriva Agroindustrijska zona u Novoj Topoli neće više biti suočeno s rizikom od poplava zbog jakih atmosferskih oborina.Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazala je da je ovo samo dio megaprojekta vrijednog pet miliona dolara koji provodi GEF.- Direktno će biti zaštićeno više od 300.000 stanovnika u slivu Vrbasa te 2.500 privrednih subjekata. Od rizika poplave bit će zaštićeno 12 posto površine Bosne i Hercegovine. Okončali smo ukupno 21 projekt u slivu rijeke Vrbas, za koje je UNDP izdvojio više od tri miliona KM. Izrađene su i mape opasnosti i rizika od poplava. Sliv Vrbasa sada je najuređeniji u BiH i u rangu je evropskih rijeka – rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Bit će zaštićeno 12 posto površine BiH, rekla je Nedera

Smanjen rizik od poplava

<a href="https://avaz.ba/tag/33554/bezivotno-tijelo">Beživotno tijelo</a> <a href="https://avaz.ba/tag/77167/bore-rodic">Bore Rodića</a>, čiji je nestanak prijavljen policiji u Prijedoru 4. oktobra, pronađeno je sinoć na njivi u mjestu Miljakovići.&nbsp;Slučaj je prijavljen Policijskoj upravi <a href="https://avaz.ba/tag/775/prijedor">Prijedor</a> oko 19:15 sati.&nbsp;Uviđaj su obavili okružni javni tužilac u Prijedoru i policijski službenici Policijske uprave Prijedor, a u prisustvu doktora Doma zdravlja u tom gradu.
&nbsp;Obdukcija će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske u Banjoj Luci.&nbsp;

Obdukcija će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu u Banjoj Luci

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Tridesetosmogodišnji Z. V. iz <a href="https://avaz.ba/tag/514/banja-luka">Banje Luke</a>&nbsp;uhapšen je danas zbog <a href="https://avaz.ba/tag/3019/pokusaj-ubistva">pokušaja ubistva</a> 33-godišnjeg muškarca iz tog grada.&nbsp; Nezvanično, slobode je lišen Zlatko Vidović, jer je u stanu u Banjoj Luci nožem nanio povrede tridesettrogodišnjaku.
Povrijeđeni je prevezen u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, gdje mu je ukazana pomoć.&nbsp;Hapšenje su, nakon prijave, obavili pripadnici Policijske uprave Banja Luka.&nbsp;Uviđaj je obavljen u prisustvu dežurnog okružnog tužioca u Banjoj Luci.&nbsp;Sve daljnje mjere i radnje prema osobi lišenoj slobode poduzimat će se po nalogu dežurnog tužioca, naveli su iz policije.&nbsp;

Hapšenje izvršili službenici Policijske uprave Banja Luka

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Restaurirana stara parna lokomotiva, popularni Ćiro, sa pratećim vagonom, nalazi se već nekoliko godina na platou ispred zgrade Doma kulture u Ugljeviku. Općina Ugljevik izdvojila je značajna sredstva da bi se sanirala stara lokomotiva i prateći vagon, što je podrazumijevalo pjeskarenje i rekonstrukciju nedostajućih dijelova kako bi se lokomotiva dovela u prvobitno stanje.Čuveni Ćiro godinama je saobraćao na relaciji Mezgraja – Ugljevik – Bijeljina prevozeći putnike i ugalj. Posljednja vožnja obavljena je 26. maja 1979. godine, kad je pruga ukinuta kao nerentabilna.Parna lokomotiva dostupna je posjetiocima kao kulturno dobro od posebnog značaja za podmajevički kraj. Od pet lokomotiva “osamdeset trojki”, u voznom stanju je još lokomotiva 83-173 koja saobraća na “Šarganskoj osmici” na Mokroj Gori, dok ova ugljevička lokomotiva, s fabričkim brojem 83-175 danas služi kao turistička atrakcija u Ugljeviku.I dva vagona koja je prije više od 80 godina vukla ugljevička lokomotiva, trenutno se koriste na “Šarganskoj osmici”.

Rakijski kazan na krovu

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

Požar na Romaniji pod kontrolom

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

U RS zabranjen uvoz 21 tone mandarina iz Turske

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Povezani s centrom grada

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Smanjen rizik od poplava

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Lokomotiva turistička atrakcija

Republika Srpska

Rakijski kazan na krovu

Šta se dešava: Ni najstariji se ne sjećaju kad je Sava bila plića

Požar na Romaniji pod kontrolom

Prva faza gradnje sistema za navodnjavanje

U RS zabranjen uvoz 21 tone mandarina iz Turske

Nastavlja se gašenje požara na Romaniji

Izgradnja puteva ujedinila komšije Bošnjake i Srbe

Kukavica ubrao vrganj od 970 grama

Rasadnik Pančićeve omorike na lovištu Bijele vode

Uoči početka sjednice Narodne skupštine RS: U blizini zgrade pronađene bombe

Povezani s centrom grada

Sutra nastavak sjednice NSRS, na dnevnom redu Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja

Smanjen rizik od poplava

Pronađeno beživotno tijelo Bore Rodića iz Prijedora

Uhapšen Zlatko Vidović zbog pokušaja ubistva u Banjoj Luci

Lokomotiva turistička atrakcija