Rekonstrukcijom gradske saobraćajnice, kojom su prošireni trotoari i sklonjena ranija parkirališta, u Srebrenici je, posebno radnim danom, veliki problem naći mjesta za parkiranje vozila.&nbsp;&nbsp; Ovaj problem uočilo je i općinsko rukovodstvo te je usvojenim budžetom za narednu godinu za gradnju parkinga sa 60 mjesta planirano 250.000 maraka.&nbsp;&nbsp; &nbsp; Mladen Grujičić, načelnik općine, kaže da je u toku izrada projektne dokumentacije za garaže, a lokacija je skupštinskom odlukom određena kod zgrade stare „Pivnice“, u samom centru grada. Nada se da će radovi na ovom projektu početi na proljeće, a najavljuje i nekoliko infrastrukturnih projekata koji će biti realizirani naredne godine, među kojima je i uređenje gradskog parka. - Za infrastrukturne projekte i pokretanje četiri manja pogona u industrijskoj zoni Potočari, kreditnim zaduženjem, donatorskim sredstvima i sredstvima lokalnog budžeta bit će obezbijeđena tri miliona maraka – naglasio je Grujičić, dodajući da će Srebrenica iduće godine biti veliko gradilište.

Za infrastrukturne projekte i otvaranje četiri manja pogona bit će osigurana tri miliona KM

Za 60 parking mjesta 250.000 maraka

Povratak u srebreničku općinu u posljednjih desetak godina kao da je krenuo obrnutim smjerom. Sve je više onih koji se ponovo sele iz Srebrenice. Nakon rata se, inače, vrlo malo građana bošnjačke i srpske nacionalnosti vratilo u svoja sela. U selima su samo stariji, koji sve više umiru, a kuće ostaju puste.

Jedno od pustih sela su Gonji Potočari, osam kilometara od grada. Prije rata je brojalo više od 200 domaćinstava i skoro 900 stanovnika, a danas ih je samo pet.Najstariji povratnik Ibro Planić (80) kaže da je selo prije rata bilo veliko i jako i imalo je veliki broj školovanih ljudi. Iz svakog domaćinstva najmanje je dvoje bilo zaposleno u razvijenoj srebreničkoj privredi.

Pored toga, ljudi su se bavili poljoprivredom, stočarstvom i dodatnim djelatnostima, koje su im donosile prihode i lijepo su svi živjeli.Danas je, kaže, selo pusto, bez komšija, svadbi, sijela, ispijanja kafe i dječije graje. U selu je samo pet stalnih povratnika. Ljeti povremeno dođu oni iz Federacije BiH i dijaspore, obrađuju manje površine, a početkom jeseni napuštaju selo.

Ibro i njegova supruga Naza (75) vratili su se 2004. godine. Uredili su svoju kuću i, dok ih nisu izdali snaga i zdravlje, obrađivali su imanje i uzgajali stoku. Danas žive od 420 maraka Ibrine rudarske&nbsp; penzije i pomoći dvojice sinova iz Amerike. U srebreničkom genocidu izgubili su sina Sabahudina (1969).

Povratak kao da je krenuo obrnutim smjerom, sve je više onih koji se ponovo sele iz Srebrenice

Selo bez komšija, svadbi, sijela, ispijanja kafe i dječije graje

Nakon otvorenja "Zimskog grada", u Kulturnom centru u Bosanskoj Gradišci ne staju s različitim novogodišnjim aktivnostima. Djeda Mraz, za koga u ovoj ustanovi tvrde da je najoriginalniji u regionu, ima pune ruke posla. U prisustvu direktora KC Željka Blagojevića, otvorio je i pročitao pristigla dječija pisma i počeo sa pisanjem i slanjem odgovora.- Zanimljivo je da naša djeca priželjkuju osmijeh, sreću, ljubav i slične želje. Nema onih materijalnih kao što su pokloni. Tako nam je jedna Mia iz Trenta u Italiji napisala da bi voljela da je posjeti njen djed, a mali Nikša je zaželio da obiđemo njegovu bolesnu braću Sergeja i Kristijana. Odgovorio sam im pismima i ispunit ćemo im želje -&nbsp; kategoričan je bosanskogradiški Djeda Mraz.U organizaciji Kulturnog centra, Djeda Mraz će obići učenike u Gornjim Podgradcima i Vrbaškoj te malu šampionku Teu Kovačević i još mnogo djece. Finalna svečanost, kad će se na otvorenoj sceni „Zimskog grada“ birati najljepše pismo Djeda Mrazu, bit će upriličena 27. decembra.- Naša misija je da vratimo djeci osmijeh, da im pokažemo da male stvari čine sreću - rekao je Blagojević.

Mališani žele osmijeh, sreću, ljubav

Djeda Mraz čitao dječija pisma

Milan Maksimović (77), rođen u selu Potpeć kod Srebrenika, sada stanovnik Bijeljine, od malih nogu naučio je svirati šargiju i violinu. Iako je pri kraju osme decenije, Milan svirkom potvrđuje da je još u dobroj formi.Sve izvorne pjesme, kaže, barem na ovim našim prostorima, posvećene su ženi i ženskoj ljepoti, zaljubljivanju, bračnim nesporazumima i preljubama, raznim narodnim dosjetkama, poskočicama i doskočicama, što je oduvijek govorilo o narodnoj vitalnosti, dovitljivosti i mudrosti. - Od malih nogu družim se sa šargijom i violinom. Dok sam u rodnom selu trčkarao za govedima i ovcama, učio sam da sviram, od onih starijih i iskusnijih. Obavezno uzmem šargiju i ujutro i navečer, pa zasviram. To mi dođe kao neka vrsta terapije. Moja baba sjedne prekoputa i sluša, nekad i ona zapjeva. Djeca i unuci nisu nešto bili zainteresirani za šargiju i violinu. Njih je zavela neka druga muzika&nbsp; - naglašava Maksimović.Ističe da je dobar dio svoje mladosti proveo svirajući po sijelima, prelima i svadbama.- Da mi je sada onih para koje sam zaradio na svadbama, slavama i sijelima, mogao bih stambenu zgradu kupiti u Bijeljini. Toliko smo para nekada znali zaraditi – dodaje Maksimović.

Dio mladosti proveo svirajući po sijelima i svadbama

Maksimović: Djeca i unuci nisu zainteresirani

Od svirke samo mogao zgradu kupiti

U Bijeljini trenutno, tako barem kažu dobri poznavaoci prilika u trgovini, ima 12 prodavnica u kojima se prodaje polovna garderoba. U jednoj od njih cijene su od jedne, dvije, pet, sedam, pa do 15 KM. Vlasnica kaže da je garderoba dobrog kvaliteta, proizvedena u zapadnoevropskim zemljama, te da i nije toliko važno ukoliko je neko prije vas koristio farmerke, džemper, košulju, jaknu ili neki drugi odjevni predmet ukoliko je on kvalitetan i može poslužiti još nekoliko godina.- Ima među kupcima i ljekara i pravnika, ima advokata i sudija. Ljudi traže ono što je kvalitetno i što je po ukusu kupca. Puno je garderobe koja nije ni korištena. Sve se to na Zapadu otkupljuje na kilograme, tako da se svašta kvalitetnog tu može pronaći - objašnjava nam jedna prodavačica.Naglašava da su u posljednjih nekoliko mjeseci tri prodavnice polovne garderobe zatvorene, ali su odmah nakon toga otvorene nove tri na novim lokacijama. I dok su na tzv. Crni petak svi kupovali garderobu po puno nižim cijenama u velikim tržnim centrima, hvaleći se kako su dobro prošli, u prodavnicama polovne garderobe kažu da je njima svaki dan „crni petak“ i da je kod njih sve sniženo na najmanji mogući iznos, u prosjeku na pet ili sedam, pa do 15 KM.

Trgovci kažu da je njima svaki dan „crni petak“

Polovnu odjeću kupuju ljekari, advokati, sudije

Iako je zima na pomolu, građevinski kranovi vidljivi su na svim stranama u Bosanskoj Grsdišci. Novi stambeno-poslovni objekti grade se u blizini savskog keja te u naseljima Sjenjak i Centar. U toku je gradnja 200 stanova, a još toliko će ih se početi graditi tokom decembra. Građevinci priznaju da stanove rasprodaju prije završetka gradnje.
- U trendu su manje zgrade sa 40 ili 50 stanova te urbane vile. Najtraženiji su stanovi površine od 60 kvadrata, jer takvi prostori odgovaraju mladim bračnim parovima - rekao je građevinac Boško Kasagić.
Stimulativne mjere Gradske uprave, povoljni uvjeti za osiguranje građevinskog zemljišta te ubrzane procedure pribavljanja dozvola bitno su utjecale na ekspanziju gradnje.
Stanovi su najjeftiniji u regionu, a cijena im se kreće od 1.000 do 1.200 KM za kvadratni metar.
Osim gradnje zgrada, u toku je i uređivanje centra grada. Grade se novi trg i vrtić, a uskoro će i novi kružni tok, parking te zelena zona.

U trendu su manje zgrade sa 40 ili 50 stanova te urbane vile

Velika potražnja za stanovima, kvadrat od 1.000 do 1.200 maraka

Najstariji mladoženja u Republici Srpskoj (RS) u prošloj godini imao je 85, a nevjesta 79 godina.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je istovremeno najmlađi <a href="https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/316078/u-banjoj-luci-vjencanje-u-rolls-royceu-u-kojem-je-sudbonosno-da-rekla-elizabet-tejlor">mladoženja</a> koji je lani zaključio brak, imao 18 godina, a mlada svega 16 godina.
Prosječna starost pripadnica nježnijeg spola prilikom zaključenja braka je 28,9, dok prvi brak žene, u prosjeku, zaključuju sa 27,3 godine.
Statističari su izračunali da je prosječna starost muškaraca prilikom zaključenja bračne zajednice 32,1 godina, a prvi brak mladoženje sklapaju, u prosjeku, sa 30,3 godine.
U tom bh. entitetu se, u prosjeku, na hiljadu stanovnika zaključuje pet novih brakova.
Broj sklopljenih brakova tokom prošle godine povećan je za 0,2 posto u odnosu na 2017.&nbsp;

Prosječna starost pripadnica nježnijeg spola prilikom zaključenja braka je 28,9, dok prvi brak žene, u prosjeku, zaključuju sa 27,3 godine

Prosječna starost pripadnica nježnijeg spola prilikom zaključenja braka je 28,9 godina

Nikad nije kasno: Najstariji mladoženja imao je 85, a nevjesta 79 godina

U dvije sale zvorničkih osnovnih škola, u Kozluku i Branjevu, grijanje je vrlo loše, što u hladnim danima otežava izvođenje nastave. Slavica Milić, direktorica Osnovne škole&nbsp;„Petar Kočić“ iz&nbsp;Kozluka, kaže da je problem što je sala stara te je nedovoljno zagrijana.– Naša fiskulturna sala sagrađena je još 1974. godine i od tada se nije ništa ulagalo. Ona se zagrijava kaloriferima koji su dotrajali. Za posljednje, nepune, tri godine koliko sam ovdje imali smo podršku Gradske uprave, putem koje smo aplicirali za projekt energetske efikasnosti kod UNDP-a, ali nismo dobili odgovor o tome jesmo li prošli. Pisali smo i resornom ministarstvu, koje nas je uvrstilo u drugi projekt, koji će obuhvatiti opremanja sala u BiH. Među predloženih 80 sala je i naša, a za finansiranje će biti odobreno njih 40, te se nadamo da ćemo biti dio tog projekta – kaže Milić.Predstavnici škola obratili su se nadležnima i očekuju njihovu pomoć.– Problem se samo može riješiti nabavkom, konkretno u osnovnoj školi u Kozluku, tri kalorifera. A za Branjevo ćemo vidjeti, ako ne bude moglo putem postojećeg kotla, onda ćemo sigurno ići na neko alternativno rješenje i tražiti vjerovatno kalorifer – naveo je Bojan Ivanović, zamjenik gradonačelnika Zvornika.Najavio je da će problem biti riješen do početka drugog polugodišta ove školske godine.

Problem će biti riješen do početka drugog polugodišta

Učenici cvokoću u fiskulturnim salama

Sadik Tabaković, svojevremeno jedan od najboljih bh. pjesnika, svaki dolazak u rodnu Bosansku Gradišku iz daleke Švedske doživljava veoma emotivno. Odmor provodi u šetnji ili vožnji biciklom pored Save, gdje, kako kaže, sreće omiljene ljude i kupi energiju gledajući u rijeku. Dionicu od Sušare do Ciglane dnevno prijeđe i po nekoliko puta.- Ta tri magična kilometra mi znače mnogo. Sretnem dobre ljude, moje prijatelje, i onda uz razgovor pustimo mašti na volju. Ovdje sam pisao svoje najljepše pjesme - priča Tabaković.Sadik je veoma bolno prihvatio odlazak u Švedsku. Rat je u njemu ostavio duboke tragove, koje tek pomalo zaliječi kada dođe u rodnu Bosansku Gradišku. Priznaje da je sa suprugom Fatimom na dalekom sjeveru preživljavao teške trenutke.- Prve dvije godine supruga Fatima i ja redovno smo u Švedskoj, kao na kraju svijeta, zemlji na hladnom sjeveru, išli na željezničku stanicu kao da ćemo baš toga jutra ili dana otputovati nekamo, negdje, zauvijek, bez povratka i žaljenja. Htjeli smo zapravo kući, među svoje i na svoje, bilo nam je preteško - priča Tabaković.Nekada je bio član Udruženja književnika BiH, objavljivao je i dobivao nagrade. Pokušao je da piše i u Švedskoj, ali priznaje da mu na hladnom sjeveru ne nadolazi inspiracija.- Bojim se da se u meni ugasila tanana, zlatna pjesnička nit – naglašava Tabaković.

Rijeka Sava i rodna Bosna jedino mogu probuditi pjesnički duh

Tabaković: Kupi energiju gledajući u rijeku

Presušila inspiracija u dalekoj Švedskoj

Hit u svijetu, već godinama, prave su bašte i mini parkovi koje pojedini entuzijasti i pobornici zaštite planete podižu na krovovima velikih zgrada.Takozvane urbane farme na krovovima kuća nisu nepoznanica ni u skandidavskim zemljama, gdje je puno manje sunčanih dana.Poznati belgijski trgovinski lanac “Delhaize”, odnosno supermarket u Briselu, prije nekoliko godina podigao je baštu za proizvodnju voća i povrća na krovu jedne zgrade koja koristi i solarnu energiju, uz pomoć instaliranih solarnih panela. Povrće i voće iz te “bašte” sat nakon branja pušta se u prodaju u supermarketu. Da i Semberci puno ne zaostaju za razvijenim svijetom u tom pogledu, potvrđuje ovaj primjer s jedne terase u užem centru Bijeljine. Već godinama na ovoj terasi mogu se vidjeti tuje i čempresi, a vlasnik terase tvrdi da je dobio saglasnost svih stanara i da je ispoštovao sve zakonske propise, te da njegova terasa nikoga ne ugrožava.

Ispoštovani svi zakonski propisi

Tuje i čempresi na stambenoj zgradi

Zbog&nbsp; blage zime i relativno povoljnih dnevnih temperature tokom jeseni I u prvim zimskim mjesecima, na gradilištima u Bijeljini još uvijek je živo.&nbsp; Građevinska sezona kao da se i ne prekida tokom godine. Trenutne cijene stanova u Bijeljini, zavisno od gradske zone i lokacije na kojoj se stambeni objekti grade, koštaju od 1.400 do 1.800 KM.

Mitar Gajić, vlasnik i direktor građevinskog preduzeća „Tehnika inženjering“ kaže da na cijenu stana utiče skupa renta za uređenje građevinskog zemljišta, ali i povećanje plaća najkvalitetnijim zidarima i tesarima.- Zbog nedostatka radne snage u ovoj branši i zbog potrebe da zadržimo najbolje radnike, morali smo im povećati plaće. Oni su se u jednom trenutku ponašali po sistemu: „Hoćeš – nećeš. Idemo dalje“ - kaže Gajić, ističući da stanove prodaje po cijeni od 1.650 do 1.700 KM.U preduzeću „Intergaj“, koje je do sada izgradilo oko 2.000 stanova na nekoliko lokacija u Bijeljini, kažu da cijena stanova iznosi od 1.400 do 1.600 KM po kvadratu.Inženjer Miroslav Petričević kaže da se najveći broj stanova proda tokom&nbsp; ugovaranja i izgradnje objekta.Najskuplji su u centru grada, gdje investitori traže od 1.700 do 1.800 KM po kvadratu za nove stanove.

- Stanove najčešće kupuju mladi bračni parovi, te građani sa privremenom adresom boravka u inozemstvu, ali i svi drugi kojima je krov nad glavom neophodan. Za mlade bračne parove je povoljno to što komercijalne banke za stambene kredite toj kategoriji kupaca nude kamate koje su oko tri, čak i ispod tri odsto - kaže Petričević.

Stanove najčešće kupuju mladi bračni parovi, te građani sa privremenom adresom boravka u inozemstvu

Najveći broj stanova proda se tokom izgradnje objekta

Zbog nedostatka kvalitetnih zanatlija zidarima i tesarima povećane plaće

- Sve do prije pet godina moj muž Dašan i ja nismo znali šta imamo. Kada smo se vratili, zasukali smo rukave, očistili njive, nabavili dvije krave i ovaca. Prodavali smo drva iz vlastite šume, pekmez, suhe šljive, janjad, kurbane i druge proizvode i od toga uredili kuću, kupili frezu i automobil i lijepo se živjelo - kazuje nam Tija Orić (63) iz Lehovića kod Srebrenice.

Ali, prije pet godina, u 61. godini, umro joj je muž Dašan, a ona se razboljela i nije sposobna, kaže, obavljati ni najlakše fizičke poslove. Mora redovno ići na ljekarske kontrole i svakodnevno konzumirati velike količine lijekova, jer je teški srčani bolesnik.Živi od 20 maraka suprugove penzije, koja je do njegove smrti iznosila 41 KM. Kako kaže, najveća joj je briga nabavka ogrjeva za zimu. - Jesenas mi nepoznati, dobri ljudi dotjeraše 12 metara isječenih drva. Istovariše i odoše, i nisu htjeli odati ko su - zahvaljuje im Tija.

Kaže da ima dvije kćeri, udate i žive u Federaciji BiH. Imaju svoje porodice, često dođu i pomognu koliko mogu. Zovu je da ide kod njih, ali Tija neće iz svojih Lehovića, gdje živi u lijepo uređenoj i besprijekorno čistoj kući.

Jesenas mi nepoznati, dobri ljudi dotjeraše 12 metara isječenih  drva. Istovariše i odoše, i nisu htjeli odati ko su, kaže Orić

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Vodostaj Save postepeno opada ostavljajući iza sebe ogromne gomile smeća. Najružnija slika je na prvom kesonu savskog mosta, koji je u funkciji Međunarodnog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška.Na desetine kubnih metara izvaljenog drveća, grana i raznog kabastog otpada formiralo je ogromnu deponiju. Iako&nbsp; je identičan problem bio i ranije, pa je uslijedilo višednevno čišćenje, otpad se ponovo nagomilao, predstavljajući potencijalnu opasnost za most i plovila.

Slika nije nimalo ljepša na desnoj obali, gdje je voda, također, nanijela veće količine izvaljenog drveća.Iz Civilne zaštite informiraju da je stanje pod kontrolom, te da će čišćenje uslijediti kada se steknu povoljni uvjeti. Neophodno je da vodostaj bude nizak i temperature zraka znatno više od trenutnih.

Ogromni trupci se nasukali uz most

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Narodna kuhinja u Bijeljini, koju već godinama u radu podržava Gradska organizacija Crvenog križa zajedno s Gradskom upravom, dobar je način pomoći bolesnim, starim i nemoćnim osobama koje nemaju primanja niti svoje bliže srodnike.Svakodnevno se dostavlja 250 obroka na šest punktova, dva u Janji i četiri u Bijeljini, kao i putem kućne dostave nepokretnim osobama.- Narodna kuhinja postoji od 2006. godine. U početku je oko 160 korisnika dobivalo besplatan topli obrok, ali se iz godine u godinu taj broj povećavao. U ovoj godini dobili smo oko 50 novih zahtjeva za besplatan obrok, ali nemamo mogućnosti za proširenje liste korisnika - kaže Perica Gligić, predsjednik Gradske organizacije Crvenog križa.Ističe da je svojevremeno pokrenut i humanitarni broj te da je organizirano više humanitarnih akcija na kojima su sponzori i ljudi dobre volje donirali određene količine povrća i drugih namirnica za potrebe korisnika javne kuhinje.Sredstva za narodnu kuhinju osigurava Skupština grada Bijeljina, a za 2019. godinu u budžetu Grada za ovu namjenu planirano je 98.000 KM, koliko je neophodno za pripremanje 79.000 obroka godišnje. Iz gradskog budžeta izdvaja se i 24.000 KM za Gradsku organizaciju Crvenog križa, jer njihovi volonteri razvoze hranu na punktove i dostavljaju tople obroke za pedesetak nepokretnih i bolesnih korisnika.Gradska uprava finansira i plaće radnika koji neposredno rade na organizaciji, pripremi i distribuciji hrane. Ukupno se za javnu kuhinju godišnje izdvaja oko 160.000 KM.

Svakodnevno se dostavlja 250 obroka na šest punktova

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Planinarski klub „Kozarački kamen“ otpočeo je gradnju novog doma u podnožju Kozaračkog kamena. Zahvaljujući nesebičnim donacijama građana, dom je već dobio krov i stolariju.S obzirom na to da je runolist zaštitni znak ovog PK, koji se nalazi i na njihovom amblemu, na sastanku Upravnog odbora kluba je odlučeno da budući dom bude i podsjećanje na sedam Kozarčana, koji su u proteklom ratu ubijeni na lokalitetu Kulašića, u neposrednoj blizini novog doma. Prijedlog UO bi trebala još potvrditi i Skupština kluba „Kozarački kamen“. Prema riječima predsjednika Kluba Mirsada Muratčehajića, 27. decembra će biti održana sjednica Skupštine na kojoj će se sigurno potvrditi odluka Upravnog odbora. Radovi na izgradnji doma će se nastaviti iduće godine, u skladu s finansijskim mogućnostima.

Podsjećanje na sedam ubijenih Kozarčana

Materijal nabavljen od donacija građana

U noći sa subote na nedjelju u centru <a href="https://avaz.ba/kantoni/republika-srpska/533833/vrhunac-saobracajne-nekulture">Modriče</a>, na Trgu dr. Milana Jelića, neodgovorni pojedinac srušio je stub ulične rasvjete.&nbsp;Budući da jedan broj lokala u Modriči radi ilegalno do jutarnjih sati, ovaj ružan čin dogodio se, prema svemu sudeći, u nedjeljnim jutarnjim satima.&nbsp;Stub ulične rasvjete i saobraćajni znak o pješačkom prijelazu nalazili su se pored magistralnog puta Odžak, Modriča, Gradačac, na svega 100 metara od zgrade Policijske stanice Modriča.&nbsp;Danas je u Modriči vidljivost smanjena zbog guste magle, pa je nakon „saobraćajne kulture“ u centru ovog grada sigurnost pješaka i učesnika u saobraćaju znatno smanjena.

Za 60 parking mjesta 250.000 maraka

Selo bez komšija, svadbi, sijela, ispijanja kafe i dječije graje

Djeda Mraz čitao dječija pisma

Od svirke samo mogao zgradu kupiti

Polovnu odjeću kupuju ljekari, advokati, sudije

Velika potražnja za stanovima, kvadrat od 1.000 do 1.200 maraka

Nikad nije kasno: Najstariji mladoženja imao je 85, a nevjesta 79 godina

Učenici cvokoću u fiskulturnim salama

Presušila inspiracija u dalekoj Švedskoj

Tuje i čempresi na stambenoj zgradi

Zbog nedostatka kvalitetnih zanatlija zidarima i tesarima povećane plaće

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Materijal nabavljen od donacija građana

Vrhunac saobraćajne nekulture

Republika Srpska

Za 60 parking mjesta 250.000 maraka

Selo bez komšija, svadbi, sijela, ispijanja kafe i dječije graje

Djeda Mraz čitao dječija pisma

Od svirke samo mogao zgradu kupiti

Polovnu odjeću kupuju ljekari, advokati, sudije

Velika potražnja za stanovima, kvadrat od 1.000 do 1.200 maraka

Nikad nije kasno: Najstariji mladoženja imao je 85, a nevjesta 79 godina

Učenici cvokoću u fiskulturnim salama

Presušila inspiracija u dalekoj Švedskoj

Tuje i čempresi na stambenoj zgradi

Zbog nedostatka kvalitetnih zanatlija zidarima i tesarima povećane plaće

Nakon smrti muža živi od 20 KM penzije

Sava se povlači, ostaje ogromno smeće

Sve više gladnih kuca na njihova vrata

Materijal nabavljen od donacija građana

Vrhunac saobraćajne nekulture