Nedostaci su utvrđeni na 79, odnosno 26,6 posto <a href="https://avaz.ba/tag/15546/autobusi">autobusa</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/506/republika-srpska">Republici Srpskoj</a>, tokom vanredne kontrole tehničke ispravnosti 297 autobusa, saopćeno je iz <a href="https://avaz.ba/tag/74665/ministarstvo-saobracaja-i-veza">Ministarstva saobraćaja i veza RS</a>.
Najveći broj neispravnosti se odnosio na kočioni sistem – 71 vozilo, uređaje za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju (31), sistem za upravljanje (10), elemente vješala, osovine i točkove (16).
Na dva autobusa je nedostajala oprema.
Svi autobusi na kojima su uočeni nedostaci upućeni su da ih otklone, te da nakon toga ponove tehnički pregled.
Kako su saopćili iz Ministarstva saobraćaja i veza RS, akcija kontrole tehničke ispravnosti, koja je provedena u periodu od 19. do 31. avgusta, imala je&nbsp;za cilj povećati sigurnost đaka u saobraćaju i realizira se pred početak školske godine.

Najveći broj se odnosio na kočioni sistem

Autobusi s nedostacima trebaju biti otklonjeni

U Republici Srpskoj neispravno 26,6 posto autobusa

Milan Zečević, stolar iz Sijekovca kod Bosanskog Broda, nakon 400 sati neumornog rada, izradio je drvenu verziju tenka M-84. Zečević se, inače, bavi drvopreradom, a skoro sve slobodno vrijeme posvećuje obradi drveta i inovatorstvu. - Uživam dok stvaram, radionica je moje mjesto odmora i kreativnosti. Rad mi pričinjava zadovoljstvo, a oblikovanje drveta je posebna strast, koju oduvijek volim – ističe Zečević. Bilo je pristojnih ponuda da proda svoje djelo, ali se nije dvoumio. Drveni tenk izložen je u blizini porodične kuće, gdje je i radionica ove porodice. - Nije stvar u novcu nego u zadovoljstvu dok radim. Tenk je bio izazov, mnoštvo je tu dijelova koje treba sastaviti da što vjernije, istina u manjim dimenzijama, preslikaju izgled pravog tenka – naglašava Zečević. Ponosan na svoje djelo, naglašava da tenk još nije dobio konačan izgled. Kako kaže, najteže je bilonapraviti gusjenice i zaobljenu kupolu. &nbsp;

Voli obrađivati drvo, bavi se inovatorstvom

Milan Zečević napravio drveni tenk

Dok mnogi mladi odlaze ili razmišljaju da napuste Bosnu i Hercegovinu, Ibrahim Avdić (28), diplomirani inžinjer tehnologije iz Pečišta kod Srebrenice, odlučio se za uzgoj 100 bikova na imanju rahmetli oca Šabana. Pored toga, prihvatio se i dužnosti predsjednika Mjesne zajednice Potočari, kojoj pripada njegovo selo.

Kako kaže, u rukovodstvo Mjesne zajednice ušao je da bi riješio nagomilane infrastrukturne i druge probleme ove prijeratne najbogatije mjesne zajednice na području srebreničke općine.&nbsp;&nbsp; &nbsp; - Nedostatak trotoara, autobuskog stajališta, malo asfaltnih puteva u selima i brza vožnja najveći su problem ove mjesne zajednice. Pored toga, u Potočarima nedostaje trgovinskih radnji, restorana i drugih sadržaja tamo gdje je smještena industrijska zona - požalio nam se Avdić.

Kaže da začepljeni propust u centru Potočara, dužine od skoro 200 metar, niko neće da riješi. - Općina ističe da to nije njihova nadležnost, kao i “Zvornikputevi” pa smo se pismeno obratili JP “Putevi” RS i još nema nikakvg odgovora – kaže Avdić.

<h2>Uređeno igralište, ukinut turnir</h2>

Avdić kaže da se mogu pohvaliti uređenim sportskim igralištem pored škole, na kojem, nažalost, nema organiziranih takmičenja. Zbog ličnog interesa pojedinaca, ukinut je tradicionalni Memorijalni turnir “Adnan Karović”, koji će se, pod pokroviteljstvom Savjeta MZ Potočari, nastaviti u maju iduće godine.

Kako kaže, u rukovodstvo Mjesne zajednice ušao je da bi riješio nagomilane infrastrukturne i druge probleme

Potočari su prije rata bili najbogatija mjesna zajednica

Inžinjer uzgaja bikove i glavni je u selu

<a href="https://avaz.ba/tag/16726/vlada-republike-srpske">Vlada Republike Srpske</a> (RS) poduzet će neophodne mjere da bi prosječna plaća u tom bh. entitetu do kraja godine bila 1.000 KM, kao i da se nastavi trend njihovog povećanja, posebno najniže, rekao je danas Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.
Trenutno je prosječna plaća u tom bh. entitetu 911 KM, a, kako je naveo, prvi put je dostigla nivo koji je i u Federaciji BiH.
Na konferenciji o temi "Veće plaće i bolji uslovi rada za ostanak radnika u RS" Milunović je rekao da je predviđeno usvajanje pet zakona s ciljem da se stvori privredni ambijent koji će omogućiti ostanak radne snage.
I u entitetskom Savezu sindikata ukazuju da se plaće moraju povećati, jer istraživanja pokazuju da je 86 posto anketiranih radnika na prvom mjestu kao razlog odlaska navelo iznos zarade.
- Dvije trećine radnika u RS ne može dobaciti do prosječne plaće. Ako radnik zaradi 450 KM i ne može osigurati egzistenciju samo sebi, onda je situacija dramatična - rekla je Mišić te pozvala Vladu RS da održi tematsku sjednicu o sistemu plaća.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić je ukazao da se plaća mora zaraditi te da mora biti u realnim okvirima, kao i da se mora povećati produktivnost i smanjiti porezi i doprinosi.
Istakao je da nije samo mjesečna zarada razlog odlaska radnika iz RS te da su za zaustavljanje tog trenda ključni pravna država, borba protiv kriminala i korupcije, kao i porezna politika.
Predsjednik Privredne komore RS smatra da je ovaj problem mnogo kompleksniji, jer nije prisutan samo u RS već ima šire razmjere.
Naveo je da plaće, kako statistika, pokazuje po sektorima, nisu odraz realnog stanja, jer ima poslodavaca koji plaćaju radnike iznosima u kovertama.
Konferencijom "Veće plaće i bolji ulovi rada za ostanak radnika u RS" Savez sindikata je obilježio 27 godina postojanja.

Ako radnik zaradi 450 KM i ne može osigurati egzistenciju samo sebi, onda je situacija dramatična

U RS dvije trećine radnika ne mogu zaraditi ni prosječnu plaću

Decenijama unazad, gotovo 80 godina, na imanju Đoke Jovića (65) iz Donje Trnove kod Ugljevika uspijevaju smokve. Kaže da je on samo nastavljač porodične tradicije.Uglavnom je uzgajao smokvu „crnicu“, koja se u primorju smatra&nbsp; divljom smokvom, ali je ona izvanrednog ukusa i posebno je omiljena kod domaćica za pripremu slatkog od smokava. Kasnije je zasadio i „petrovaču“.Smokve, inače, sazrijevaju u nekoliko vremenskih intervala, i opstaju do prvih mrazeva. Donja Trnova, to je i naučno dokazano, ima specifičnu mikroklimu. - U vrijeme studiranja, negdje sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, došla je ekipa iz novosadskog lista „Dobro jutro“. Čuli su za smokve „pod Majevicom“ i začudili se kada su ih vidjeli na mom imanju. Nakon objavljenog teksta u tom listu dobio sam oko 500 pisama iz raznih krajeva bivše Jugoslavije. Ljudi su molili da im pošaljem sadnice smokve. Sada gotovo svaka kuća u našem selu ima po jednu ili dvije smokve u dvorištu – ističe Jović.Voćku izuzetno cijeni, jer je ona postala sastavni dio njegovog kućnog budžeta.

Donja Trnova ima specifičnu mikroklimu

Jović: Dobro uspijevaju i „srnica“ i „petrovača“

Sočne smokve ispod Majevice

Rajska plaža u Krasanpolju kod Bratunca, na lijevoj obali rijeke Drine, osim kupanja, posjetiocima nudi niz sadržaja za odmor i rekreaciju. Tu su tereni za tenis i male sportove, tobogane,&nbsp; pješčana "brda" za djecu, hlad visokih topola, skakaonice za kupače, roštiljnica, mogućnost iznajmljivanja kamp prikolica. Najveći izazov za mlade je "Adrenalin park".

Visoke temperature posljednjih dana izmamile su veliki broj kupača, najviše mladih, ali i ostalih građana srebreničke, bratunačke općine i regiona, koji uživaju u sadržajima ovog prelijepog izletišta i osvježe se u bistrim valovima plahovite Drine.&nbsp; „Rajska plaža“ je uređena i sigurna za kupanje, jer su ovdje stalno prisutni instruktori plivanja i spasioci za razliku od mnogih „divljih“ plaža pored ove rijeke. Kada je u pitanju splavarenje i ribarenje, rijeka Drina nema alternativu.

S ciljem stvaranja što boljih uvjeta za posjetioce, kojih ovdje tokom dana bude po 2.000, i privlačenje što većeg broja turista, koji će češće dolaziti i duže boraviti, na ovom lijepom izletištu povećavaju se turistički sadržaji.&nbsp;

Turistička organizacija iz Bratunca i ovdašnja ribarska, rafting i druga udruženja svakog ljeta ovdje organiziraju razna okupljanja i takmičenja.&nbsp; Najmasovnija je „Drinska regata“ od Bajine Bašte do Bratunca, koja se održava svake godine posljednjeg vikenda u julu. Tu su i razna takmičenja u pecanju i spremanju ribljih specijaliteta na žaru i kotliću, ali i druženja i sklapanja novih poznanstava.

Posjetiocima se nudi niz zanimljivih sadržaja za odmor i rekreaciju

Mnogi osvježenje potražili u bistrim valovima plahovite Drine

„Rajska plaža“ privlačna i za kupače iz susjednih općina

U Trebinjskom gradskom parku večeras je otvoren 12. Sajma meda i vina čime su zvanično počele preobraženske svečanosti, povodom Svetog preobraženja Gospodnjeg, krsne slave grada i Sabornog hrama.&nbsp; Veselin Dutin, direktora trebinjskog Agrarnog fonda, je pojasnio da se na Sajmu predstavilo se 25 izlagača, BiH i Crne Gore i 12 vinarija, članica Udruženja "Vinos".
Otvarajući Sajam gradonačelnk Trebinja Mirko Ćurić je istakao da je proizvode sa ovih prostora, koji su veoma kvalitetni, potrebno kvalitetno izreklamirati. 
- Moramo se držati jedni drugih i proizvode koji su veoma kvalitetni izreklamirati kako treba, da objasnimo ljudima kakvo je ovo područje i pod kojim uslovima su oni proizvedeni. Imamo prepoznatljiva pića i izuzetno kvalitetnu hranu, a Sajam je poruka da treba da podržimo ljude koji su uložili u svoj biznis i pokušavaju da uspiju. Gradska uprava će i ubuduće to raditi, jer smo svjesni da samo zajedno možemo biti još napredniji“, naveo je gradonačelik Ćurić.
Pčelari kažu da je ova godina bila loša, ali da se cijena meda neće mijenjati, jer je prošla godina bila medonosno izuzetna.
Na štandu Udruženja “Vinos” posjetioci su osim vina mogli da probaju I tradicionalni hercegovački pršut, ali i priganice, sir i ribu.

U Trebinju otvoren Sajam meda i vina

Nakon paklenih vrućina i temperature preko 40 stepeni, koliko je proteklih dana mjereno u hladu u Trebinju, današnjih 30 je ipak osvježenje.&nbsp;Mnogi su ovo malo zahlađenje iskoristili za šetnju, kafu, ali i posjetu gradskoj pijaci i kupovinu suvenira, obilazak starog grada Kastela, selfije pored Trebišnjice ili romantičnu vožnju lađom. 
U gradu trenutno boravi i velik broj turista što na proputovanju prema moru u susjednu Hrvatsku ili Crna GoruG, što i onih koji su Trebinje izabrali kao grad za svoj odmor ili bar za vikend boravak. 
A kako je danas bilo u Trebinju pogledajte više u foto galeriji
.

Mnogi su ovo malo zahleđenje iskoristili za šetnju, kafu, ali i posjetu gradskoj pijaci i kupovinu suvenira, obilazak starog grada Kastela, selfije pored Trebišnjice ili romantičnu vožnju lađom

Današnjih 30 stepeni je ipak osvježenje

Nakon paklenih vrućina: Pogledajte šta je naš fotoreporter zabilježio u Trebinju

Nakon što su Općina Srebrenica i UNDP izdvojili sredstva za uređenje šetališta od grada do izvora ljekovite vode Crni Guber, radnici JKP „Polet“ završili su radove na raskresavanju rastinja, koje je padalo na put, očistili kanale, regulirali korito rijeke Guber i uredili park, ova destinacija postala je privlačna za mještane, ali i posjetioce ovdašnjih ljekovitih izvora.Montažni objekt Na lijepo uređenom šetalištu postavljen je montažni objekt, koji je Općina ustupila Mladenu Lazarevići, gdje je otvorio restoran. Zahvaljujući tome, danas se nakon tri decenije na šetalištu ljekovitih voda Gubera širi miris kafe i pečenja i sve podsjeća na stara dobra vremena.&nbsp; - Zadovoljan sam posjetom gostiju, koji nakon obilaska izvora Crnog Gubera svrate, ručaju popiju piće i na ovom lokalitetu čistog zraka, mirisa ljekovite vode i borove šume ostanu po nekoliko sati, a neki provedu i cijeli dan. Zbog takve posjete, planiram proširiti restoranski objekt i zaposliti nekoliko radnika - kaže Lazarević.Čekaju odobrenje Prva naučna istraživanja mineralnih izvora na području srebreničke općine izvršena su 1886. godine. Ta su bečki istraživači zabilježili postojanje 48 mineralnih izvora. Krajem 19. stoljeća austrougarska firma „Henrik Mattoni“ izvršila je kaptažu i počela s eksploatacijom i flaširanjem vode kao lijeka za anemiju, koja se izvozila u Ameriku, Australiju, Japan i druge zemlje svijeta.Od 2,1 milion maraka kreditnog zaduženja Općina Srebrenica će za pokretanje rada Banje „Guber“ izdvojiti 800.000 KM. Dok se od Vlade Republike Srpske čeka odobrenje za koncesiju vode, u toku je izrada projekta eksploatacije i konzumiranja ljekovitih voda. Planira se dovođenje vode s izvorišta do Doma zdravlja, gdje postoji savremeni laboratorij i obučen medicinski kadar za liječenje anemije Guberovim vodama.

Od 2,1 milion maraka kreditnog zaduženja Općina Srebrenica će za pokretanje rada banje „Guber“ izdvojiti 800.000 KM

Destinacija postala privlačna za mještane i posjetioce

Na šetalištu ljekovitih voda širi se miris kafe i pečenja

U <a href="https://avaz.ba/tag/1845/trebinje">Trebinju</a> je danas zabilježeno rekordnih 37 stepeni. Mada je na displeju u centru grada temperatura u 14 sati iznosila 39 stepeni. Ulice su uglavnom puste, a i oni malobrojni prolaznici žure da se što prije sklone sa sunca.&nbsp;&nbsp; U gradu postoje tri bazena koja su u ovim ljetnim mjesecima veoma posjećena. Najbliži je bazen u Bregovima, gdje je ulaz besplatan, dok se ulaz na olimpijski bazen i akva park u ''Gradu Sunca'' naplaćuje. 
Ninoslav Ilić kaže da su Hercegovci uglavnom navikli na vrela ljeta. 
- Vrućinu podnosim jako dobro zato što sam rođeni Hercegovac&nbsp;i nekako nam je to u krvi. Mada, kad je baš ovako pakleno vruće kao danas, ipak tražim duboku hladovinu i neki hladni napitak - kaže Ilić.Jovan Vidaković kaže da se od vrućine brani tako što je malo pod klimom u stanu, malo u hladovini u gradu ili pored renoviranog bazena u Bregovima, gdje svi Trebinjci, ali i turisti mogu potražiti utočište od ovih vrućina. 
U Hitnoj pomoći smo saznali da su jučer imali više od 50 intervencija, a uobičajeno je za nedjelju oko 30 intervencija.&nbsp;Uglavnom su to pacijenti sa simptomima proljeva, povraćanja i vrtoglavice.

Ninoslav Ilić kaže da su Hercegovci uglavnom navikli na vrela ljeta

Kako Hercegovci podnose vrućine: Debela hladovina i hladno piće

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da banjalučki Bošnjaci i na ovogodišnji Kurban-bajram pokazuju da se iz tog grada mogu poslati riječi nade i radosti.
- To je ono što sam primijetio jutros na licima svih vjernika – naglasio je Abdibegović nakon bajram-namaza u banjalučkoj džamiji Ferhadiji te izrazio nadu da će bajramski dani pokazati da se može živjeti u miru i suživotu.&nbsp;Kurban-bajram čovjeka vodi, kazao je, ka smiraju, a dalje od materijalizma.
- Vjerujem da na svaki blagdan, a mi to doživljavamo na poseban način kada je u pitanju Kurban-bajram, pokazujemo jednu potrebu čovjekovog smiraja, unutar ovog materijalizma i konzumerizma, da čovjek može da kaže gdje se nalazi, gdje želi, šta voli da čuje i da vidi – naglasio je muftija&nbsp;banjalučki.Ljubav prema vjeri, domovini, čovjeku, bit će, kaže, pokazana kroz različite sadržaje, u svim porodicama i kućama, a kroz čin kurbana pružit će ruku darovanja.
Izrazio je zadovoljstvo jer je džamija Ferhadija bila puna vjernika i na ovaj Kurban-bajram.
- Drago mi je da smo se okupili s Bošnjacima koji žive u ovom šeheru i koji su došli iz dijaspore – istakao je muftija banjalučki.
Čestitke povodom Kurban-bajrama uputili su i čelnici RS.

Kurban-bajram čovjeka vodi, kazao je, ka smiraju, a dalje od materijalizma

Ef. Abdibegović: Iz Banje Luke se mogu poslati riječi nade i radosti

Ef. Abdibegović: Bajramski dani pokazat će da se može živjeti u miru i suživotu

Sve džamije na području Bijeljine, Janje, Ugljevika i Lopara bile su pune vjernika koji su klanjali bajram–namaz i odslušali prigodne hutbe svojih imama. Centralna bajramska svečanost za područje Bijeljine i Janje upriličena je u Atik džamiji u Bijeljini. 
Glavni bijeljinski imam Samir ef. Camić u svojoj poruci vjernicima biranim riječima istakao je značaj istrajnosti u vjeri, njegovanje sloge i međusobnog poštovanja među ljudima.
- Kurban-bajram, za razliku od Ramazanskog bajrama, nosi dodatne poruke ljudima, imajući u vidu kurban kao žrtvu koju prinosimo u ime dragog Boga i od sebe odstranjujemo egoizam. Usmjeravajući se prema ljudima, u kontekstu podjele samog kurbana, kome se kurban sve dijeli, siromašnima, rodbini, prijateljima, komšijama, sve to dovoljno govori o tome koliko je vjera u Boga, ustvari, jedan koncept koji gradi ovaj svijet. Najviše treba insistirati na međusobnom odnosu s ljudima koji je danas, na jedan poseban način, zanemaren. Jer osnovna vrijednost je kako uspostaviti taj odnos čovjeka prema čovjeku, kako njegovati tu ljubav, kako prema Bogu, tako i prema ljudima. Na svima nama je da imamo više poštovanja jednih prema drugima, bez obzira na to kojem vjerskom opredjeljenju pripadamo. Svim muslimanima želim Bajram Šerif Mubarek Olsun, a našim komšijama želim svako dobro, u svakom pogledu - poručio je Samir ef. Camić. 

Uz međusobno čestitanje, vjernici koji su bajram-namaz klanjali u Atik džamiji u Bijeljini u svojim čestitkama najviše su insistirali na ličnom i porodičnom zdravlju, ljubavi, slozi i razumijevanju među ljudima.&nbsp;

Glavni bijeljinski imam Samir ef. Camić u svojoj poruci vjernicima biranim riječima istakao značaj istrajnosti u vjeri, njegovanje sloge i međusobnog poštovanja među ljudima

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Planinsko selo Miholjevine, udaljeno četrdesetak kilometara od Srebrenice, jedino je u ovoj općini koje nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, a za sve to, kako kažu rijetki posjetioci ovog sela, krivi su loš put, donatori i lokalna zajednica.Zarasle ruševine &nbsp;&nbsp; &nbsp;Mujo Hrustanović (64) pamti da je ovo selo prema popisu 1991. godine imalo oko trideset domaćinstava i 150 stanovnika. Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom, a malo ih je bilo zaposlenih u državnim firmama. Selo je bilo bogato, a djeca se školovala.Danas u selu nema nikoga, ruševine zarasle u nisko i visoko rastinje, tako da se ne zna gdje je bilo. Ljudi dolazili, čistili njive i spremali se za povratak, ali, kažu, nije zatajila njihova volja, nego donatorska podrška.Prije osam godina Mujo Hrustanović i Hamed Salihović (72) došli su u selo, očistili teren za izgradnju prvih kuća i uzalud čekali donatore.Čekali donatore&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Cijelo ljeto boravili smo u šatoru. Dolazili su predstavnici nekih međunarodnih donatora, obećali izgradnju nekoliko montažnih kuća i dovođenje niskonaponske elektromreže. Proveli ljeto i jesen u šatorima, zima se bližila, donatora nema, mi se vratili u svoja izbjeglička mjesta - kazuju nam.

Zahvaljujući dijaspori i ostalim mještanima Miholjevina, selo je ovog ljeta oživjelo. Sakupili su 30.000 maraka, izgradili spomen–obilježje, hair-česmu i kućicu za svakoga, a ostatak novca uložili za uređenje pet kilometara puta. 

Zasluge u ovim aktivnostima pripadaju amidžićima Sabitu i Mevludinu Smajlović i Mehmedaliji Salihoviću, koji žive i rade u Americi. Veliku ulogu u organizaciji aktivnosti imao je srebrenički imam Ahmed ef. Hrustanović, koji je rođen u Miholjevinama.

U selu izgrađeni samo spomen-obilježje, hair-česma i kućica za svakoga

Grupa mještana ispred kućice za svakoga

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Da se klasična muzika može svirati i na pijaci, dokaz su Trebinje i svjetski muzičari, učesnici „Music and More Summerfesta“, koji se od danas do 14. avgusta održava u gradu podno Leotara. 
Kako su nam rekli muzičari, nekima od njih ovo je drugi put da su u Trebinju, što je dokaz da im se prošle godine dopalo, jer su ponovo došli, i to iz svih krajeva svijeta od Amerike do Kine. 
Naravno, tu je i subotnji neobavezni đir Dučićevom ulicom, ali i preko mostova pored rijeke, fotografiranje na nekim od atraktivnih lokacija i, na kraju, kafa na korzu pod platanima, gdje se danas tražilo mjesto više. Grad je vrvio od turista, ali i od lokalnog stanovništva te stanovnika susjednih gradova Herceg-Novog i Trebinja, jer su svi nastojali da što bolje pazare na čuvenoj trebinjskoj pijaci.

Grad je vrvio od turista, ali i od lokalnog stanovništva, te stanovnika susjednih gradova Herceg-Novog i Trebinja, jer su svi nastojali da što bolje pazare na čuvenoj trebinjskoj pijaci

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Ovih dana u naselje Kotorsko kod Doboja stigli su raseljeni mještani iz 24 zemlje svijeta, od Slovenije, Njemačke, Holandije, Hrvatske, Amerike, Australije. Došli su na godišnje odmore, stigli u posjetu rodbini i na 10. jubilarni “Baška pohod”, manifestaciju kojom se ponose. &nbsp;Pripremljen programNa čelu organizacije su Salih Mešić i Sanela Fehrić, a u programu su učestvovali i članovi KUD-a “Mladost”, žene iz Udruženja “Slavuj” i mnogi drugi.- Cilj nam je da nam na manifestaciju “Baška pohod” stignu naši ljudi rasuti diljem svijeta, da se vide, druže, da se bolje povežu, da ne zaborave svoj zavičaj. Dočekujemo ih sa šest asfaltiranih ulica, sa završenom ljetnom pozornicom koja liči na veliku kulu - kaže Mešić. Vrijedne žene &nbsp;Ispred bine “Kula” okupilo se nekoliko stotina Kotorana. Bekrići su iz Amerike stigli na rođenje unuke. Malo dalje, vrijedne žene iz Udruženja “Slavuj” su za jubilarni 10. “Baška pohod” pripremile 10 različitih pita. Svaka za jednu godinu pohoda. Kenan Bečić, koji malo živi u Americi, malo u Kotorskom, na majici je ispisao sva prezimena svoga naselja. Da se ne zaborave.- Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše. Bolji su ljudi, šira je duša. Ja ću se uskoro vratiti u svoje Kotorsko za sva vremena – ističe Bečić. Šta kaže legenda“Baška pohod” je održan kroz Bečića i Krdžića Mahalu, Vranjak, Kaleme, Huskiće, Meraje. Prema predanju, istim onim mahalama kojima se kretala vojska Omer-paše Latasa 1850. Navodi se da je tada došla brojna turska vojska u Kotorsko jedne subote. Prepali se Kotorani ko će ishraniti toliku vojsku, pa smišljali kako da prevare Latasa. Pita njih Omer-paša kojim danom se kod njih klanja džuma-namaz. Mudri Kotorani rekli utorkom. On im odgovori: “Od sada, baška Turci, baška Kotorani”, te naredio vojsci pokret. I tako nastade poštapalica “Baška Turci, baška Kotorani”, pa i Udruženje “Baška pohod”.

Došli su na godišnje odmore, stigli u posjetu rodbini i na 10. jubilarni “Baška pohod”, manifestaciju kojom se ponose

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Turbe šejha Mustafe Gaibije, smješteno u tekijskom haremu, jedno je od sedam nacionalnih spomenika u Bosanskoj Gradišci. Turbe je preneseno 1954. godine iz Stare Gradiške, gdje je šejh Mustafa Gaibija poginuo 1683. godine. Prema kazivanju historičara Husrefa Hadžialagića, kada je izbio austrijsko-turski rat 1683. godine, šejh je prorekao velikom veziru Kara Mustafi-paši neuspjeh pod Bečom, što se i dogodilo. Potrebno odobrenje Kada se turska vojska poslije neuspjeha povlačila preko Save, Gaibiju je ubio jedan vojnik jer je odbio da se s njima povuče preko Save iz Hrvatske u Bosnu. Senad Rekić, sekretar Medžlisa islamske zajednice u Bosanskoj Gradišci, i efendija Feriz Makić kažu da je turbe u veoma lošem stanju, te da zahtijeva što skoriju potpunu rekonstrukciju.- Potrebno nam je odobrenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kako bismo pristupili temeljitoj rekonstrukciji turbeta. Krov je porozan i propušta vodu, otpada i unutrašnji malter, a vlaga prijeti da uništi unutrašnjost i vrijedne predmete - rekao je Rekić.U haremu Tekija, koji je gotovo ispunjen do posljednjeg mjesta, nalazi se i veliki broj stogodišnjih nišana, koje je također neophodno očistiti. Rekonstrukcija turbeta podstakla bi i uređenje harema.Bogata historija- Mi smo svakodnevno u haremu, uređujemo i čistimo nišane. Evo ovaj smo izvukli iz zemlje, bio je potonuo, a govori o životu&nbsp; jednog člana čuvene porodice Ismailbegović. Tu su i haremi starih bosanskogradiških imama i hafiza te drugih znamenitih ličnosti - rekao je ef. Makić.Harem Tekija jedan je od najvećih i najstarijih harema u sjevernom dijelu BiH, koji svjedoči o bogatoj i dugoj historiji Bosanske Gradiške.Ispisani ajeti Gaibijin mezar&nbsp;prekriven je zelenom čohom s ispisanim ajetima iz Kur'ana. Podignuta su dva nišana, a onaj veći iznad glave ima isklesanu čalmu sa sabljom. Postoji nekoliko čiraka. Jedan zapis spominje „veliko kandilo“ koje je gorjelo petkom i za vrijeme&nbsp; ramazana. Tu je i rukom ispisano nekoliko rečenica o velikom iscjelitelju, proroku i učenom čovjeku šejhu Mustafi Gaibiji.

U Republici Srpskoj neispravno 26,6 posto autobusa

Milan Zečević napravio drveni tenk

Inžinjer uzgaja bikove i glavni je u selu

U RS dvije trećine radnika ne mogu zaraditi ni prosječnu plaću

Sočne smokve ispod Majevice

„Rajska plaža“ privlačna i za kupače iz susjednih općina

U Trebinju otvoren Sajam meda i vina

Nakon paklenih vrućina: Pogledajte šta je naš fotoreporter zabilježio u Trebinju

Na šetalištu ljekovitih voda širi se miris kafe i pečenja

Kako Hercegovci podnose vrućine: Debela hladovina i hladno piće

Ef. Abdibegović: Bajramski dani pokazat će da se može živjeti u miru i suživotu

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Neophodna potpuna rekonstrukcija, ali i uređenje harema s nišanima

Republika Srpska

U Republici Srpskoj neispravno 26,6 posto autobusa

Milan Zečević napravio drveni tenk

Inžinjer uzgaja bikove i glavni je u selu

U RS dvije trećine radnika ne mogu zaraditi ni prosječnu plaću

Sočne smokve ispod Majevice

„Rajska plaža“ privlačna i za kupače iz susjednih općina

U Trebinju otvoren Sajam meda i vina

Nakon paklenih vrućina: Pogledajte šta je naš fotoreporter zabilježio u Trebinju

Na šetalištu ljekovitih voda širi se miris kafe i pečenja

Kako Hercegovci podnose vrućine: Debela hladovina i hladno piće

Ef. Abdibegović: Bajramski dani pokazat će da se može živjeti u miru i suživotu

Klanjan bajram-namaz u Atik džamiji

Nema povratnika, obnovljenih kuća, struje, loši putevi...

Klasična muzika na trebinjskoj pijaci

Možeš ići gdje hoćeš, ali u BiH sve je drugačije i ljepše miriše

Neophodna potpuna rekonstrukcija, ali i uređenje harema s nišanima