Nedostatak radne snage najveći je problem proizvođača malina na području bratunačke i srebreničke općine. Prinuđeni su berače tražiti putem javnog oglasa, ali i društvenih mreža. Malinari beračima nude 70 do 80 feninga po kilogramu ubranih malina ili fiksnu dnevnicu od 40 maraka. Osim toga, nude hranu i besplatan prijevoz do plantaža. I pored ovakve solidne ponude, malinari kažu da je berače veoma teško naći.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao. Radi se od jutra do mraka, dobar berač za dan najviše može ubrati 100 kilograma, a prosječan duplo manje. Ivan Stojanović, poznati bratunački malinar i predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ za općine Bratunac, Srebrenicu i Miliće, kaže da ove godine, kao nikada ranije, berači izbjegavaju ulaziti u plantaže.&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Malina je kultura čija berba ne može čekati. Ona se bere svaki dan, a zbog nedostatka berača, dosta će ovih plodova istruhnuti na granama. Osim tog problema, tu je i još nepoznata cijena otkupa. Neki otkupljivači su najavili da će ovogodišnja cijena malina biti 2,5 maraka po kilogramu. Svi će zaraditi osim nas proizvođača ovog jagodičastog voća - kaže nam Stojanović.&nbsp; Dodaje da nije problem uskladiti ove proizvode, jer na području ove regije ima dosta hladnjača. Problem je, naglašava, niska cijena i čekanje naplate za predate proizvode. Ističe da ovogodišnji kvalitetan rod zahtijeva višu cijenu.

Nudi im se i hrana i prijevoz do plantaža

Berači kažu da je to izuzetno težak i malo plaćen posao

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Nezapamćeno olujno nevrijeme koje je zahvatilo veći dio općine Srbac nanijelo je veliku štetu stotinama domaćinstava. Među njima je i porodica Bore Petkovića koja već pet dana sa dvije cerade štiti pokućstvo od daljnjeg propadanja.&nbsp; Šezdesetogodišnji Boro ostao je bez posla prije sedam godina, a
&nbsp;njegova supruga Rada je kao tekstilna radnica prije sedam godina otišla u penziju, koja sada iznosi 304 marke.&nbsp;- Bilo je strašno. Oluja je bukvalno odnijela cijeli krov s građom u tuđu njivu. Od komšija smo dobili dvije cerade da privremeno prekrijemo kuću od 70 kvadrata. Ne možemo nabaviti građu i crijep pa nam je jedina nada Općina ili neki dobrotvor - kaže Boro.
Petković ističe kako je u svoj nevolji sreća što se kod njih nije zatekao petogodišnji unuk Uroš i dvogodišnja unuka Nikolija, koje čuva dok je kćerka na poslu. Boro i Rada kažu da će sve ostalo sami očistiti i sanirati samo da im neko pomogne da dobiju krovnu konstrukciju za kuću jer to nemaju čime kupiti niti se kreditno zadužiti.
Bora ističe kako je posjetio načelnika općine Srbac Mlađana Dragosavljevića te mu ukazao na problem i zatražio da se nađe u prioritetu kod pružanja pomoći za sanaciju stambenih objekata. Načelnik je odmah poslao predstavnika općinske uprave da snimi stanje, što je obradovalo ovu porodicu.

Ne možemo nabaviti građu i crijep pa nam je jedina nada Općina ili neki dobrotvor, kaže Boro

Bračni par Petković ispred oštećene kuće

Porodica Petković ostala bez krova

Međunarodni forum solidarnosti (MFS) “Emmaus” BiH, uz podršku „Sharjah Charity Internationala“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u Potočarima kod Srebrenice medicinskom osoblju i građanima predali su na upotrebu novu ambulantu.&nbsp; Podrška starijima
Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora za razvoj i saradnju MFS, kaže da je u izgradnju ambulante uloženo 150.000 maraka. Ambulantu će koristiti svi građani srebreničke općine. Cilj ove zdravstvene ustanove je podrška starijem stanovništvu, posebno onima koji žive u udaljenim selima. Kaže da će, osim usluga opće medicine, pacijenti imati redovne stomatološke i ginekološke usluge.
Fondacija “La Terra Nostra”iz Holandije za opremanje ambulante osigurala je 30.000 maraka, a načelnik općine Mladen Grujičić kaže da će se založiti da ambulanta u što kraćem roku dobije potrebnu dozvolu za rad.

U protekle
&nbsp;tri godine MFS je u BiH izgradio više od 30 infrastrukturnih projekata, a ovo je prva ambulanta.&nbsp;

Nakon svečanog otvaranja ambulante, direktor MFS Hamzalija Okanović, načelnik Srebrenice i predstavnik Fondacije „Proplan“ iz Holandije, koja je partner u projektu, položili su kamen temeljac za izgradnju staračkog doma pored ambulante u Potočarima.
Evropski standardi
- Riječ je o jednom skupom i modernom projektu, za koji će biti potrebno više miliona maraka i vremena jer naši partneri insistiraju na objektu koji će se graditi po najsavremenijim evropskim standardima - naglasio je Škrebo.Dom za stare bit će smješten na šest dunuma površine, gdje će pored pratećih sadržaja biti i dio za osobe s invaliditetom, apartmani, osam kuća za po četiri korisnika, kreativni centar i mnogo toga. Početak izgradnje počet će odmah nakon prikupljenih sredstava.

Za gradnju ambulante uloženo 150.000, a za opremu 30.000 KM

Ambulantu će koristiti svi građani srebreničke općine

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

U vremenu kada većina zdravstvenih ustanova u BiH posluje s gubicima, velikim dugovanjima, problemima s nabavkom opreme i medikamenata, lošim plaćama i neizmirenim obavezama prema uposlenicima, Dom zdravlja u Bratuncu posljednjih godina nema tih problema.Mladi ljekari &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Direktor ove zdravstvene ustanove, dr. Aleksandar Vasić ističe da, zahvaljujući dobrom poslovanju, više pažnje posvećuju unapređenju zdravstvene zaštite za 15.000 građana Bratunca, ali i usavršavanja kadrova i ulaganja u modernizaciju medicinske opreme.- Od 58 uposlenika, vrlo mali broj je nemedicinsko osoblje. Izdvajamo sredstva za usavršavanje naših mladih ljekara i tehničkog osoblja. Trenutno je na specijalizaciji jedna mlada doktorica pedijatar, koja se usavršava na ultrazvuku kuka i stomaka kod novorođenčadi. Osim specijaliste za kardiologiju, tu su stručnjaci za neurologiju i dječiju pulmologiju - istakao je Vasić.Novi aparati Kaže da su za nabavku modernog laboratorija uložili znatna&nbsp; sredstva, čiji kapacitet je oko 50 laboratorijskih testova gustine krvi i testova na alergiju, zbog čega su pacijenti ranije putovali u Zvornik. Nabavljen je i aparat za biohemijsku analizu krvne slike i druga oprema neophodna za dijagnostiku. Novi Dom zdravlja u Bratuncu zvanično je izgrađen krajem 2017. godine. Obuhvata površinu od 1.900 kvadratnih metara korisnog prostora, a koštao je 2,1 milion maraka. Problem nedostatka sanitetskih vozila Uz dobre uvjete za rad i primjerno poslovanje u ovoj ustanovi ističu problem nedostatka sanitetskih vozila. To je posebno izraženo kod prijevoza pacijenata na hemodijalizu, tako i transport bolesnika u druge zdravstvene institucije.

Medicinske usluge pružaju za 15.000 pacijenata

U gradnju zdravstvene ustanove uloženo više od dva miliona KM

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Područje Bosanskog Broda danas iza 17 sati pogodilo je nevrijeme, paraćeno jakom kišom i olujnim vjetrom, i po nalogu načelnika općine Bosanski Brod Ilije Jovičića, odmah su angažirane ekipe Civilne zaštite, Javnog komunalnog preduzeća ''Komvod'' i Teritorijane vatrogasne jedinice, koje otklanjaju posljedice štete.&nbsp; - Olujni vjetar, pričinio je štetu širom općine, oštećen je veći broj krovova na stambenim i poslovnim objektima, polomljen je veći broj stabala na gradskom i seoskom području, a šteta se bilježi i na usjevima. Na sreću grada nije bilo, objavljeno je na službenoj stranici lokalne zajednice. 
Olujno nevrijeme nije zaobišlo ni elektro mrežu. 
Nekoliko dalekovoda na seoskom području je ostalo bez napona, kao i niskonaponska mreža, a ekipe RJ ''Elektodistribucija'' Bosanski Brod saniraju kvarove. 
U JKP ''Komvod'' ističu da su angažirali ekipe koje na gradskom i seoskom području uklanjaju stabla sa saobraćajnica. 
Sve dežurne ekipe su na terenu, evidentiraju pričinjenu štetu i pomažu stanovništvu u otklanjanju posljedica nevremena.

Sve dežurne ekipe na terenu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujno nevrijeme i vjetar koji su uslijedili nakon obilne kiše, koja se u nedjelju popodne, nakon pravih tropskih vrućina, sručila na područje Semberije, izazvao je manju materijalnu štetu na području Bijeljine.Vjetar je lomio stabla i grane koje su padale na sve strane. Srećom, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena šteta na fasadama pojedinih objekata.
U Semberiji je ispaljeno dvadesetak protivgradnih raketa kako bi se razbili gradonosni oblaci. Prema informacijama iz Protivgradne zaštite RS na području Bijeljine bilo je samo sugradice, ali ne i grada, jer bi štete bile kudikamo veće.&nbsp;Olujni vjetar najviše je oštetio kukuruz na njivama.

Izazvao manju materijalnu štetu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Olujno nevrijeme zahvatilo je danas oko 17 sati Bosansku Gradišku, Novu Topolu i veći dio Lijevče polja, te susjedne općine Srbac i Bosansku Dubicu.&nbsp;&nbsp; Jak vjetar, kiša i sitniji grad dan su za nekoliko minuta pretvorili u noć.
Nevrijeme je nastupilo nakon veoma toplog i sparnog dana, kada je temperatura bila 35 stepeni Celzijusa. Oluja je ponovo, kao i prije deset dana lomila drveće i raskrivala krovove na kućama. 
Protivgradna preventiva djelovala je sa 41 raketom i prizemnim generatorima i na taj način spriječila veće štete od grada.
Zbog nevremena, obilne kiše i oluje otkazane su muzičke manifestacije u okviru ‘Gradiškog ljeta’.

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Centralni banjalučki trg osvanuo je jutros zatrpan smećem nakon sinoćnjeg koncerta regionalne folk zvijezde Lepe Brene i finala nagradne igre koju je organizirala Banjalukčka pivara.&nbsp; Trgom Krajine danas je teško proći zbog hiljada konzervi piva, kutija od sladoleda, flaša sokova, raznih drugih kutija i svega ostalog što je učinilo najuži centar Banje Luke neprikladnim.
O današnjem izgledu drugog po veličini grada BiH svjedoče fotografije.

O današnjem izgledu drugog po veličini grada BiH svjedoče fotografije

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Među 120 povratnika u planinska sela Luke i Krušev Dol 60 kilometara od Srebrenice, koja tokom zime često budu i po dva mjeseca zametena snijegom i velikim smetovima, radosti nigdje kraja.&nbsp; Veliki značaj	
Zahvaljujući Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i Općini Srebrenica, radnici “Zvornikputeva” počeli su asfaltiranje po jednog kilometra od ova dva sela do glavne saobraćajnice prema Podravanju i Srebrenici.
Predsjednik Mjesne zajednice Luka, kojoj pripada i Krušev Do Hamo Zulanović, kaže da se na ovom projektu radilo više od tri godine i da je od historijskog značaja za ova dva sela.

Kako kaže, pored navedena dva kilometra, u Luci će se asfaltirati još 500 metara, a 46.000 KM prikupili su mještani i dijaspora. U Kruševom Dolu osigurano je 49.000 maraka za asfaltiranje još 450 metara.
Prva faza
- Ovo je prva faza projekta ova dva sela. Naredne godine će biti nastavljeno asfaltiranje prema Podravanju, a sredstva, kako su nam čvrsto obećali, osigurat će entitetske vlade i naša Općina - nada se Zulanović.
&nbsp;Uređena džamijska avlija
Asfaltiranje u Luci počelo je od mjesne džamije i prolazi kroz centar sela. Koristeći prisustvo mehanizacije i radne snage, Lučanin hadži Benjamin Duraković, koji radi i živi u Ilijašu, izdvojio je 7.000 KM za uređenje džamijske avlije i parkinga.

Po kilometar asfaltnog puta finansiraju Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH i Općina

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Ognjen Vukić i Srećko Mišković, članovi Radiokluba “Kozara” iz Prijedora, izumili su ultrazvučni senzor za stalno mjerenje vodostaja rijeke Sane. Postavljen je u jednoj cijevi na sredini gradskog mosta, na izlazu iz grada, i povezan na mrežu Operativnog centra.

- Civilnoj zaštiti i vatrogascima omogućeno je stalno praćenje vodostaja. To isto mogu pratiti i građani putem naše internet-stranice, što je izuzetno važno zbog pravovremene informacije – kaže Vukić te dodaje da je senzor prilično precizan, a odstupanja su tek centimetar gore ili dole.

Svi se podaci loguju u bazu podataka, koju je poslije, u skladu sa potrebama, moguće i posebno analizirati. Izum za koji je hardverski dio uradio Srećko, a softverski Ognjen, nametnuo se kao potreba, jer je mjerna letva kod gradskog mosta često bila neprecizna.

Svi se podaci loguju u bazu podataka, koju je poslije, u skladu sa potrebama, moguće i posebno analizirati

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću je počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja, koji se održava u hotelu "Kardial".Organizator je PMZ u BiH, uz podršku vlade Švicarske, a predvodi je Asocijacija XY.&nbsp;Radionici, između ostalih, prisustvuju brojni novinari te psiholozi, kao i predstavnici ministarstava zdravlja, a među njima i Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravlja.&nbsp;

Cilj radionice jeste da se mentalno oboljeli uvedu u društvo, da budu dio tog društva bez stigme i odbijanja te da nema diskriminacije prema njima. Također, dodali su tokom radionice da je veoma važna zaštita tih osoba prilikom medijskog izvještavanja te da se sakrije identitet tih ljudi.&nbsp;

Organizator je PMZ u BiH, uz podršku vlade Švicarske, a predvodi je Asocijacija XY

Dvodnevna radionica se održava u hotelu "Kardial"

U Tesliću počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja

Na području cijelog <a href="https://avaz.ba/tag/67159/medzlis-islamske-zajednice">Medžlisa Islamske zajednice</a> <a href="https://avaz.ba/tag/70314/cejnice">Čajniče</a> živi tek tridesetak povratničkih porodica, ali u samom gradu već decenijama ne živi niko od Bošnjaka. Rezultat je to nebrige vlasti, a grad Sinan-paše Boljanića, dobre vode i oštre klime mogao bi u budućnosti ostati bez naroda koji je do početka agresije na BiH u Čajniču bio u većini.&nbsp;&nbsp; Radna mjesta - U startu se mnogo griješilo. Politika, nažalost, nije učinila mnogo, a neki će reći da nije učinila ništa. Kad govorimo o povratku, mnoge stvari je uradila Islamska zajednica. Svi priželjkujemo, vjerujem da bi i dosta naših ljudi koji su se raselili sa prostora manjeg bh. entiteta, voljelo da se vrati, ali se postavlja pitanje kakvu perspektivu oni imaju. Ne mogu se ljudi samo vratiti, šta dalje? Politika je trebala ljudima osigurati radna mjesta – ističe Šišić.Mladi imam, rođen u Brezi, u Čajniču je na službi deset mjeseci. Kaže da probleme u ovom gradu dijele ljudi svih nacija i da nikakvih neprijatnosti nije doživio te dodaje da sudbinu njegovih džematlija dijele pa i sami odlaze i stanovnici srpske nacionalnosti.

– Ovdje pijem kafu kao u svojoj Brezi i vidim da je suživot u ovoj zemlji moguć. Probleme prave pojedinci, kojih će uvijek biti i s njima se moramo nositi. Sve nas iste brige muče – dodaje on.Kamen za opnovuU gradu bez povratnika vjerski život muslimana ipak nije zamro, a odvija se u Mir Muhamedovoj džamiji. Umjesto bh. izvođača, u međuvremenu je gradnju džamije Sinan-paše Boljanića, druge u centru Čajniča, preuzela turska firma.Džamija je izgrađena 1570. godine, a porušena 1992. Tokom obnove, pojašnjava Šišić, koristi se kamen koji je bilo moguće pronaći te kamen iz Bileće.Dobra akustičnost- Ono što je Aladža džamija u Foči, to je džamija Sinan-paše Boljanića za nas ovdje, u Čajniču. Ona je među 10 džamija prema izgledu i načinu na koji je građena. Najsličnija je džamiji u Pljevljima, koju je godinu ranije izgradio brat Sinan-paše Husein-paša. One su skoro identične. Ova džamija je specifična i po tome što ima veoma dobru akustičnost – kaže Šišić.

Ovdje pijem kafu kao u svojoj Brezi i vidim da je suživot u ovoj zemlji moguć. Probleme prave pojedinci, kojih će uvijek biti i s njima se moramo nositi

Gradnju džamije Sinan-paše Boljanića preuzela turska firma

Čajniče i u miru ostaje bez svojih stanovnika

Ni stariji mještani Bosanske Gradiške ne pamte crne niske oblake poput onih koji su se nadvili nad veći dio gradskog područja u subotu predvečer.&nbsp;Potom je uslijedilo kratkotrajno razvedravanje, a tokom noći i jutra konačno je stigla obilna kiša.&nbsp; - Kiša je stigla u posljednjem trenutku, i to bez vjetra i grada. Ovo je spas za usjeve - rekao je agronom Momir Cvjetković.
Protivgradna preventiva RS nalazi se u stanju pripravnosti, saopćeno je iz Radarskog centra u Novoj Topoli.

Potom je uslijedilo kratkotrajno razvedravanje

Noć usred dana pa obilne kiše u Bosanskoj Gradišci

Uz zvuke čuvene „Bilećanke“, ulicama Bileće prodefiliralo je gotovo 600 građana nakon okupljanja u krugu kasarne te stiglo do platoa ispred sportske dvorane ”Tijana Bošković”, gdje je svečano otvorena manifestacija „Dani bilećkih proizvoda i stvaralaštva“.&nbsp;&nbsp; U ime pitomaca, na dobrodošlici je zahvalio predsjednik Organizacionog odbora pripadnika nekadašnje Škole rezervnih oficira Zlatko File iz Slovenije.&nbsp;- Mi smo najveći promoteri vaše općine, radujemo se kada dođemo u Bileću, a vama želim da Bileća krene putem napretka - rekao je File.&nbsp;&nbsp; Šemsudin Habibović, jedan od inicijatora okupljanja, ponosan je na to da je od njih šest, koliko ih je bilo prve godine na okupljanju, ove godine na desetu godišnjicu stiglo oko 600 iz svih krajeva bivše Jugoslavije.

Otvoreni „Dani bilećkih proizvoda i stvaralaštva“

Kad ne gase požare i kad ne spašavaju unesrećene u saobraćajnim nezgodama, vatrogasci Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor nerijetko izlaze ususret građanima koji očajni, sa procjenom da su vatrogasci ta ruka spasa, zovu upravo njih. Uvijek na terenu Riječ je o neobičnim, ali i ne tako rijetkim intervencijama, poput izvlačenja ljudi iz zaglavljenih liftova, hvatanja zmija, spašavanja kućnih ljubimaca pa i čišćenja mostova od nanosa pruća i granja.Nebojša Miljuš, komandir TVJ Prijedor, dodaje da se u takvim situacijama odmah izlazi na teren.- Svemogući nismo, ali svima pokušavamo da pomognemo. Nedavno smo spašavali ženu koja se sa psom zaglavila u liftu, a takvih slučajeva ima još, pogotovo u noćnim satima. Prolazimo obuku i za to, a jednom godišnje obiđemo i stare i nove liftove kako bismo bili osposobljeni i za tu vrstu pomoći - kaže Miljuš.Čiste i stubove mosta od pruća i granja, posebno nakon visokog vodostaja, a vješti su i u hvatanju zmija. Posljednju je ulovio vatrogasac Goran Zdjelar u Donjoj Ljubiji kod Prijedora. Spašavanje kućnih ljubimaca, poput pasa i mačaka, vatrogascima je skoro redovan posao.Gmizavac u kuhinji - Ljudi su bili baš uplašeni. Zmija im je ušla u kuću i zavukla se u kuhinju. Pronašli smo je ispod frižidera i nakon toga je pustili. Takva je praksa - kaže Zdjelar. Rekreativci zaključani na stadionu&nbsp; Nedavno su preko ograde sa zaključanog stadiona izvačili i svoje sugrađane. Riječ je o rekreativcima koji nisu znali da se stadion u večernjim satima zaključava. &nbsp;

Svemogući nismo, ali pokušavamo da pomognemo, kaže Miljuš

Izvlače ljude iz liftova, love zmije, čiste mostove…

Nakon što je “Dnevni avaz” objavio tekst o povratniku u Kamenice kod Bratunca, koji je prošle godine od Ministarstva za raseljena lica Federacije BiH dobio građevinski materijal za gradnju poveće štale, ali nema novca da plati zidare, Ramizu Nukiću jučer je uručena novčana pomoć.Angažirati zidare Humane žene iz cijele Bosne i Hercegovine Seka, Sanela, dvije Azre, Irma, Leta, Enisa, Sidika i Sabaheta koje žive u Oslu, glavnom gradu Norveške, za Ramiza su sakupile 750 maraka da plati majstore za zidanje štale. One su novac poslale po poznatom srebreničkom doktoru Sabitu Begiću, koji ga je predao Ramizu.Sav materijal Ramiz je složio na svom imanju, a onaj koji je sklon propadanju, uredno je zaštitio i, zahvaljujući humanim ženama, ovih dana će angažirati zidare da počnu graditi štalu. Fizičke poslove sa zidarima obavljat će on i njegova dva sina kako bi za taj novac ugradili što više materijala.Kako su obrazložile, humane Bosanke novac su poslale Ramizu ne samo zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalazi, već i kao priznanje za njegov dugogodišnji humani rad. Sakuplja kostiOn od 2002. godine, kad se s osmočalnom porodicom vratio u rodnu Kamenicu, čuvajući ovce i obrađujući imanje, sakuplja kosti ubijenih Srebreničana, koji su se u julu 1995. kroz njegovo selo probijali do slobodne teritorije. Kaže da je do sada sakupio skoro 260 kompletnih i nekopletnih tijela, koje je predao Institutu za traženje nestalih osoba BiH.Za human radna dugogodišnjem sakupljanju posmrtnih ostataka Nukiću je prije mjesec dodijeljeno visoko priznanja Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992. - 1995. godine. &nbsp;

Deset žena iz BiH koje žive u Oslu, poslalo je Ramizu 750 maraka da plati majstore

Dr. Begić uručio je novac Ramizu Nukiću

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Porodica Petković ostala bez krova

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja

Čajniče i u miru ostaje bez svojih stanovnika

Noć usred dana pa obilne kiše u Bosanskoj Gradišci

Otvoreni „Dani bilećkih proizvoda i stvaralaštva“

Izvlače ljude iz liftova, love zmije, čiste mostove…

Ramizu Nukiću iz Norveške stigao novac za zidanje štale

Republika Srpska

Malo berača malina i za dnevnicu od 40 KM

Porodica Petković ostala bez krova

Otvorena nova ambulanta, položen temeljac za gradnju staračkog doma

Ulaganja u edukaciju kadrova i modernu medicinsku opremu

Olujno nevrijeme napravilo štetu u Bosanskom Brodu

Olujni vjetar lomio grane u Bijeljini

Veliko nevrijeme pogodilo Bosansku Gradišku

Nakon koncerta Lepe Brene, Trg Krajine osvanuo zatrpan smećem

Asfaltiranje puteva obradovalo 120 povratnika u planinska sela

Umjesto letve u Sani, ultrazvučni senzor na mostu

U Tesliću počela dvodnevna radionica pod nazivom Projekt mentalnog zdravlja

Čajniče i u miru ostaje bez svojih stanovnika

Noć usred dana pa obilne kiše u Bosanskoj Gradišci

Otvoreni „Dani bilećkih proizvoda i stvaralaštva“

Izvlače ljude iz liftova, love zmije, čiste mostove…

Ramizu Nukiću iz Norveške stigao novac za zidanje štale