Tokom vikenda počela je sadnja duhana u nekim dijelovima Semberije. Pojedini proizvođači duhana iskoristili su lijepo i sunčano vrijeme za sadnju. Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u preduzeću „Duvan“ AD, koje se bavi proizvodnjom i organiziranim otkupom, kaže da iščekuju lijepo i sunčano vrijeme za početak sadnje.- Neki su s izvjesnim rizikom ušli u njive i počeli saditi duhan, rukovodeći se činjenicom da u zemljištu ima dovoljno vlage. Međutim, meteorolozi najavljuju hladno i promjenljivo vrijeme, tako da će sadnja pričekati još dan-dva. Početkom godine s proizvođačima iz Semberije i Posavine, njih oko 120, ugovorena je sadnja, ali već sada je izvjesno da ćemo imati podbačaj oko 10 posto. Mnogi odustaju zbog nestimulativne otkupne cijene, koja iznosi oko tri KM po kilogramu, malog podsticaja i nedostatka radne snage - kaže Gotovčević.On ističe da je u prošloj godini na 365 hektara u Semberiji i Posavini proizvedeno rekordnih 780 tona duhana te da se u međuvremenu pojavio i problem plasmana.- Ugovorili smo prodaju jednom bugarskom kupcu. U narednih šest mjeseci isporučit ćemo mu oko 130 tona. Nadamo se da će se u ovoj godini nešto promijeniti na tržištu te da ćemo uspjeti realizirati ono što smo dogovorili u januaru - kaže Gotovčević.Bijeljinski i posavski duhanari ističu da većina razmišlja da odustane od proizvodnje zbog niske otkupne cijene. Naime, cijena od pet KM po kilogramu mogla bi pokriti proizvodne troškove i osigurati minimalnu zaradu.

Mnogi odustaju zbog nestimulativne otkupne cijene, malog podsticaja i nedostatka radne snage

Pojedini su iskoristili lijepo i sunčano vrijeme

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Grad Banja Luka rasprodat će zemljište na kojem se od 1969. godine nalazi Paskulina ciglana, dok će na prostoru nekadašnje Hirurgije nići novo naselje sa stanovima za doktore. Dvije zone Prema nedavno usvojenom Regulacionom planu za centralno područje grada, nadležni su na lokaciji Paskuline ciglane predvidjeli dvije poslovne i stambene zone.- S obzirom na to da je veći&nbsp; dio zemljišta sa čistim imovinskim odnosima, odnosno u većinskom vlasništvu Grada, planiramo da dio po dio ponudimo na licitaciji - rekao je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić.Prodaja neće biti organizirana ove godine. Radojičić smatra da bi bilo više nego dobro da se to desi naredne godine. To su, kazao je on, izuzetno atraktivne lokacije i ne treba ih protraćiti. - Zato mislim da ćemo imati neku vrstu promocije lokacije, da bismo dobili što interesantnije ponude. To ćemo uraditi prije nego što počnemo s prodajom - istakao je Radojičić. Regulacioni planNačelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Slobodan Stanarević rekao je da će na lokaciji stare Hirurgije, koja je preseljena na Paprikovac, biti izgrađeno komforno i nesvakidašanje stambeno-poslovno naselje sa parkovima. Zemljište je u vlasništvu Univerzitetskog kliničkog centra RS, s kojim Grad dogovara izgled novog regulacionog plana i budućeg „doktorskog naselja“.- Namjera i zamisao rukovodstva UKC-a RS je da dio stanova u tom naselju daju doktorima kako bi ih motivirali da ostaju ovdje. To je izvanredna ideja da rješavanjem stambenog pitanja zadržimo ljude - rekao je Stanarević. Radovi za tri godineStambeno-poslovno naselje će niknuti i na prostoru nekadašnje „Mljekare“ koji je godinama zapušten. Investitor iz Beograda koji je kupio to zemljište prve radove planira tek za dvije ili tri godine.

S obzirom na to da je veći dio zemljišta s čistim imovinskim odnosima, odnosno u većinskom vlasništvu Grada, planiramo da dio po dio ponudimo na licitaciji, rekao je Radojičić

Prodaja atraktivnih lokacija neće biti organizirana ove godine

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

U Bijeljini se već godinama barata brojkom od 7.000 bespravno izgrađenih objekata za individualno stanovanje. U Gradskoj upravi tvrde da nelegalnih objekata vjerovatno ima tri puta više, ukoliko se računaju pomoćni i drugi objekti.Gradska renta - Proces legalizacije traje od 2.000 godine, ali još ne daje željene rezultate. Za proteklih 18 godina nije čak legalizirano ni ono što je do tada bespravno izgrađeno - kaže Dušan Savić, šef Odsjeka za legalizaciju u Odjeljenju za prostorno uređenje.Trenutno se čak deset stambenih zgrada nalazi u fazi legalizacije.Savić kaže da se u postupku legalizacije po novom zakonu obračunava gradska renta, odnosno nadoknada za uređenje građevinskog zemljišta, a na cijenu legalizacije utječu i zone u kojima se objekt gradi ili je već izgrađen. U ekstra zoni, najužem centru grada, nadoknada iznosi 188,94 KM po kvadratnom metru, u prvoj zoni 145,88, u drugoj 119,70 i u trećoj 101,74 KM. - Ljudi najčešće odustaju od legalizacije zbog finansijskih razloga i nemogućnosti da izmire sve obaveze. Do 2013. godine postupak legalizacije bio je prepušten na brigu lokalnim zajednicama. Od 2013. godine legalizacija bespravno izgrađenih objekata uređena je zakonom i rok za legalizaciju produžavan je do 2016. godine - kaže Savić.

Bilo je omogućeno i plaćanje fiksne nadoknade za legalizaciju objekata, od 100 KM za 100 metara kvadratnih prostora.
- Međutim, trebalo je osigurati projekt za takav objekt, koji je koštao oko 350 KM, geodetski snimak koji se plaćao od 150 do 200 KM, trebalo je uplatiti takse i doprinose, tako da se od prvobitnih 100 KM stiglo do 1.000 ili 1.500 maraka - ističe Savić.
Naglašava da je u međuvremenu i Ustavni sud RS stavio van snage odredbu o fiksnoj cijeni za legalizaciju, proglašavajući je neustavnom.
Novi zakon
U prošloj godini donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata koji podrazumijeva redovnu proceduru pribavljanja svih neophodnih dozvola, od uplate rente i nadoknade za uređenje građevinskog zemljišta, pa do osiguranja projekta i svih drugih dozvola.
Donesena odluka
- Na lokalnom nivou donijeli odluku za subvencioniranje legalizacije individualnih stambenih objekata za raseljena i izbjegla lica, RVI, žene žrtve rata, osobe u stanju socijalne potrebe. Za analizu smo uzeli objekt od 150 kvadratnih metara, najčešću kvadraturu objekata u Bijeljini. Legalizacija jednog takvog objekta ide od 26.841 KM u ekstra zoni, oko 20.000 KM u prvoj zoni, pa sve do 3.636 KM, odnosno 2.032 KM u petoj i šestoj zoni - kaže Savić.
Subvencije iznose 50 posto za izbjegla i raseljena lica, pa do 80 posto za posebno ugrožene kategorije stanovništva.

Proces legalizacije traje od 2.000 godine, ali još ne daje željene rezultate

Trenutno se čak deset stambenih zgrada nalazi u fazi legalizacije

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Đorđe Slavinjak, direktor i vlasnik uspješnog preduzeća koje se bavi preradom voća i povrća te proizvodnjom voćnih sokova i marmelade “Spektar Drink”, u protekle četiri godine obavljao je funkciju predsjednika Savjeta za privredu grada Bijeljina.

&nbsp;Plaćeni kao hirurzi 
Govoreći o sve evidentnijem nedostatku odgovarajuće radne snage na tržištu, Slavinjak kaže da je neophodno da roditelji i mladi ljudi shvate da je iluzorno školovati se za menadžere samo forme radi. 
- Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja. Dobar majstor je umjetnik i on je uvijek cijenjen u društvu. Dobri majstori već imaju plaće kao i hirurzi. Ljudi se ne smiju plašiti časnog i poštenog rada - kaže Slavinjak.

Ocjenjujući privredni razvoj Bijeljine i Semberije, Slavinjak ističe da postoje evidentni rezultati u oblasti privrednog razvoja grada i da su poslovno–industrijske zone bile dio razvojne strategije koju su bijeljinski privrednici, zajedno s Gradskom upravom, definirali prije nekoliko godina. 

- To je bio dobar potez Gradske uprave, tako da mi danas imamo veliki broj zainteresovanih privrednika s područja Semberije, ali i sa strane, koji ovdje dolaze i otvaraju firme. U posljednje vrijeme javlja nam se i deficit radne snage na području grada. To znači da će se cijena rada neminovno povećavati. Bijeljina ide provjerenim koracima naprijed i smatram da imamo velike mogućnosti za napredovanje u narednom periodu - ističe Slavinjak.

&nbsp;Opravdani zahtjevi 

Govoreći o opravdanosti zahtjeva radnika iz realnog sektora za povećanjem njihovih plaća, Slavinjak kaže da su poslodavci svjesni realnosti situacije i da oni podržavaju tu opciju.

Neophodno je da roditelji i mladi ljudi shvate da je iluzorno školovati se za menadžere samo forme radi, kaže Slavinjak

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman&nbsp;(Ulrike Hartmann)&nbsp;posjetila je danas Srebrenicu. Ona se sastala s načelnikom Mladenom Grujičićem.U razgovoru s Grujičićem istaknula je da u Srebrenici vlada atmosfera zajedničkog života svih građana.&nbsp;- S obzirom na to da je Srebrenica specifična po svojoj prošlosti, zadovoljna sam informacijom koju sam dobila od načelnika Mladena Grujičića da u ovoj općini vlada atmosfera zajedničkog života svih građana - kazala je nakon današnje posjete Srebrenici Hartman.&nbsp;Dodala je da informirana o ambicioznim razvojnim projektima općine i problemima oko pokretanja Banje Guber te razvoju turizma na jezeru Perućac, ali i razočarana što mladi iz ove kao i iz drugih bh. gradova odlaze u inozemstvo.

Austrijska ambasadorica u društvu Mladena Grujičića

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman posjetila Srebrenicu

Kada se s braćom Mujom i Mulom 2001. godine vratio u rodne Opetke, Mjesna zajednica Sućeska kod Srebrenice, Asim Bećirović (43) i njegova supruga Adila (37) nisu se dugo dvoumili čime će se baviti. Odlučili su na vlastitom imanju baviti se proizvodnjom mlijeka i poljoprivredom.Udružio sredstvaAsim i Adila kažu da u početku nije bilo lako. Trebalo je izgraditi štalu, osigurati mehanizaciju za rad na njivi, te mlijeko lošim putem voziti do otkupne stanice. Asim je s braćom udružio sredstva i radnu snagu, tako da su, do nabavke mehanizacije, nekako stizali obrađivati zemlju kako bi pripremili hranu za stoku.Kaže da danas ima 15 krava, koliko i bikova, junadi i teladi, a tu je i jedan bik za koridu. Ima dvije štale, traktor, frezu, kosilicu i drugu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju, kojima brže i lakše osigurava hranu za svoju stoku.- Dugo se bavim poljoprivredom i proizvodnjom mlijeka. Od svog rada školujem djecu, zadovoljan sam proizvodnjom i svojim uspjehom. Dobio sam nešto poljoprivredne mehanizacije, a nešto sam kupio vlastitim sredstvima. Ima kamion, dva putnička automobila, jedno je za luksuz, a drugo za vožnju mlijeka do otkupne stanice - nabrojao nam je Bećirović, dodajući da je šteta što povratnici ne koriste zapuštena plodna imanja, jer se od toga solidno može živjeti.Redovna isplataGodišnje proizvede 70.000 litara mlijeka. Zadovoljan je cijenom i redovnom isplatom, ali se žali na mali podsticaj, koji se samo plaća po ekstra klasi mlijeka. I pored kvalitetne ishrane, krave ne mogu uvijek davati isti kvalitet.Nagrade za radAsim ističe da je za svoj rad dva puta dobio općinsko priznanje, što je za njega podstrek za većim angažiranjem na farmi i poljoprivrednoj proizvodnji. Nema problema s plasmanom mlijeka i prodajom stoke. Ima stalnog kupca, s kojim ugovori cijenu. Smeta mu što ima dosta povratnika koji dobiju određenu mehanizaciju i stoku i odmah prodaju, ne razmišljajući na budućnost i bolji život. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Od svog rada školujem djecu, zadovoljan sam proizvodnjom, ističe Bećirović

Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja	

Vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti koji žive na području župe trebinjske prisustvovali su jutros uskršnjoj misi u Katedrali Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju koju je služio don Ivo Šutalo, trebinjski župnik.&nbsp; Don Ivo Šutalo je, čestitajući blagdan svim katolicima, istakao da posebno želi čestitati Uskrs katolicima trebinjske župe koji danas prisustvuju svetoj misi, ali i svim onima koji nisu mogli doći.- Posebno pozdravljam predstavnike Srpske pravoslavne crkve i predstavnike gradske vlasti koji su došli da nam čestitaju uskrsnuće Kristovo i s nama podijele radost. Želim odavde poručiti Hristov mir svim ljudima dobre volje, svim pravoslavnim vjernicima koji sljedeće sedmice slave Vaskr, neka im bude sretan i blagoslovljen. Neka uskrsli Krist u Vašim dušama nosi mir, ne samo Vama nego i svima onima koje susrest ćete, sa kojima razgovarate... Neka mir bude u srcima Vašim, onaj koji je Krist donio cijelome svijetu. Da živimo svi u međusobnom razumijevanju i toleranciji, dao Bog da između nas ne dođe nikada više do nikakve svađe, do nikakvog spletkarenja i loših odnosa. Ne dao Bog da ikada više dođe do rata i razaranja koje smo u nedavnoj prošlosti doživjeli. Neka vlada mir ne samo u ovom našem lijepom gradu Trebinju, Hercegovini nego i u cijelom svijetu - istakao je u svojoj poruci don Šutalo.

Neka vlada mir ne samo u ovom našem lijepom gradu, Hercegovini nego i u cijelom svijetu - istakao je u svojoj poruci trebinjski župnik

Katolici misom u trebinjskoj katedrali obilježili Uskrs

Sezona aktivne protugradne zaštite u našoj zemlji počela je prije nekoliko dana i na snazi je do polovine oktobra. Za razliku od prošle godine, ove je u upotrebu uvedeno niz tehničkih novina.&nbsp; Dali maksimum 
Menadžment i stručnjaci „Protivgradne preventive RS“ iz Bosanske Gradiške tokom pasivne sezone učinili su maksimum pa su u funkciji, osim 218 lansirnih stanica na teritoriju 26 gradova i općina, 20 automatskih stanica te 35 prizemnih generatora. 
- S devet automatskih stanica pokrili smo područje Trebinja, a s tri stanice i Ljubinje, tako da je zaštićen veći dio Popovog polja. Čak 20 automatskih stanica raspoređeno je na sjeveru naše zemlje. Do kraja sezone instalirat ćemo i pustiti u upotrebu ukupno 80 stanica na sjeveru zemlje i ukupno 30 u Hercegovini. Imamo i 35 prizemnih generatora, koji direktno zrače reagens u atmosferu i oni rade bez obzira na zabranu ispaljenja raketa od kontrole leta ili blizine državne granice - rekao je Tihomir Dejanović, direktor „Protivgradne preventive“.

U toku je i priprema tenderske procedure za nabavku aviona koji će djelovati reagensom po gradonosnim oblacima. Ovo je odlučeno na osnovu dvije studijske posjete Austriji.
&nbsp;Druga mjesta 
- Planiramo nabavku aviona Cesna 182, koji ćemo osposobiti po svim standardima za djelovanje po gradonosnim oblacima. Otpočeli smo i aktivnost s resornim ministarstvom u vezi s osposobljavanjem nekoliko poljoprivrednih aerodroma, i to u Novoj Topoli, Srpcu, Modriči i nekim drugim mjestima - rekao je Dejanović.

Radarski centar na Jahorini 
- Ovoga ljeta u funkciju će biti stavljen i radarski centar na Jahorini te okončana i izgradnja Radarskog centra u Bijeljini. Na taj način naša protugradna zaštita će biti najmoćnija, ne samo u regionu već i u Evropi - kaže Dejanović.

Planiramo nabavku aviona Cesna 182, koji ćemo osposobiti prema svim standardima za djelovanje po gradonosnim oblacima, kaže Dejanović

U funkciji 218 lansirnih stanica na teritoriju 26 općina i gradova

Od ove godine pod zaštitom od leda i veći dio Popovog polja

Trebinje je nekoliko posljednjih godina top destinacija i za prvomajske praznike, pa se tako i ove godine očekuje veliki broj turista.&nbsp;
&nbsp;Informativni centar 

- Prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, tako će biti i ove godine. Većina smještajnih kapaciteta već je odavno rezervisana, a najavljen je i veliki broj organizovanih grupnih posjeta turista iz zemalja regiona - istakao je Marko Radić, direktor Turističke organizacije Grada Trebinja. 

U Trebinju je u prva tri mjeseca ove godine registrirano skoro 9.000 noćenja, što je povećanje za oko 5,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. 


- Trebinje su grupno i individualno posjećivali turisti iz svih dijelova svijeta, pa su tako prostorije Turističkog informativnog centra posjetili turisti iz 90 različitih zemalja. Najveći broj inostranih noćenja zabilježili su turisti iz Turske, zatim Srbije, Francuske, Grčke, Južne Koreje i Španije – kaže Radić.

Govoreći o planovima za ovu godinu, odnosno nastupajuću turističku sezonu, Radić je naveo da su planirali niz aktivnosti poput postavljanja velikih bilborda u blizini aerodroma u Podgorici, Tivtu i Ćilipima. 


Brojne aktivnosti 


- U planu nam je i potpisivanje protokola o saradnji s Turističkom organizacijom Zlatibor, gdje prva planirana aktivnost treba biti promocija Trebinja na Zlatiboru i Zlatibora u Trebinju, Moto skup u čiju organizaciju ulazimo u ovoj godini, "Fitness day", sportsko-turistička manifestacija koja ima za cilj afirmaciju zdravog načina života, promotivna akcija “Trebinje iz tvog ugla ... – kaže Radić.
Brojni sajmovi 


Turistička ponuda Grada Trebinja u ovoj godini do sada je samostalno ili u saradnji s Turističkom organizacijom RS predstavljena na međunarodnim sajmovima turizma u Ljubljani, Tel Avivu, Beograd i Moskvi. Promotivni materijal turističke ponude Trebinja posredstvom partnera i saradnika našao se na sajmovima turizma u Beču, Berlinu, Briselu i Istanbulu. Do kraja godine u planu su učešća na sajmovima turizma u Banjoj Luci, Sarajevu, Bijeljini, Nišu, Novom Sadu, Solunu i Varšavi.


&nbsp;93.929
&nbsp;noćenja ostvareno u Trebinju u 2018. godini&nbsp;

36
 posto više noćenja ostvareno lani nego 2017. godine&nbsp;&nbsp;

Najavljen je i veliki broj organiziranih grupnih posjeta turista iz zemalja regiona, kaže Radić

Trebinje: U prva tri mjeseca ove godine registrirano skoro 9.000 noćenja

Za prvomajske praznike Trebinje će biti puno kao šipak

Prizemlje zgrade Psihijatrije, koje je prije dvije godine uništeno u požaru, ovih dana se obnavlja. &nbsp;Sanacija toaleta Paralelno s tim radovima, prema riječima dr. Mirka Sovilja, direktora JZU Bolnica „Dr. Mladen Stojanović“, u čijem je sklopu i Psihijatrija, ukazala se i potreba za rekonstrukcijom toaleta na spratu objekta.- Tako da je to nešto malo i usporilo radove koji su već u poodmakloj fazi. Očekujemo da će u roku od mjesec-dva biti privedeni kraju. Prema najavama iz Ministarstva građevinarstva i ekologije Vlade RS, očekujemo i početak radova iz projekta energetske efikasnosti, što bi značilo zamjenu kompletne vanjske stolarije, riješeno krovište, „utopljavanje“ objekta i postavljanje fasade. Time ćemo dobiti najbolje uvjete za liječenje psihijatrijskih pacijenata - kaže dr. Sovilj.Prizemlje, u čiju će rekonstrukciju biti uloženo oko 210.000 maraka namjenskih sredstava koje bi trebala pokriti Vlada RS, je zatvoreni dio Psihijatrije gdje su liječeni mahom teži bolesnici. &nbsp;Lakši bolesniciOni su u proteklom periodu zbrinjavani na banjalučkoj Psihijatriji, dok su na spratu objekta, koji je sve vrijeme bio u funkciji, zbrinjavani lakši bolesnici. Psihijatrije stara je više od šest decenija. U požaru koji je izbio početkom marta 2017. godine u prizemlju objekta potpuno su uništene četiri prostorije.

Vrijednost radova je 210.000 maraka, koje je osigurala Vlada RS

Radovi u prizemlju Psihijatrije dobro napreduju

Počela obnova prizemlja u zgradi Psihijatrije

Na području istočne Hercegovine sve je veći broj slučajeva krađe novca i drugih vrijednosti iz vjerskih objekata. Tako je za samo prva dva mjeseca ove godine na području ove regije opljačkano pet crkava.&nbsp;&nbsp; 
Skrnave svetinje 

Prema riječima Miloša Lovrića, paroha trebinjskog, oni u crkvi ne mogu ni da pretpostave šta tjera ljude da skrnave svetinje i da čine ovakva nedjela, posebno što su neke crkve na meti lopova i po nekoliko puta.

- Mrkonjići su nekoliko puta bili na udaru. Crkva Sv. Nikole je obijana nekoliko puta prošle godine, ukraden je bakar s crkvice u Ržanom Dolu, nedavno je razbijen prozor na crkvi u Starom Slanom. Nažalost, dešavalo se ovdje i u Sabornom hramu u samom gradu. Bilo je slučajeva da je neko odnio onu kasicu za priloge vjernika i poslije smo je našli u parku - pojašnjava paroh Lovrić i dodaje da je šteta koju provalnici naprave na objektu često veća od iznosa novca koji ukradu.

Lovrić kaže da činjenica je da sve veći broj krađa u vjerskim objektima oslikava situaciju društva u kome živimo i pad moralnih vrijednosti na globalnom nivou.


&nbsp;Veliki problem 


&nbsp;- Veći je problem otkud ta pojava ovdje na području Hercegovine, gdje narod ima jedno veliko poštovanje prema svetinjama. Vidimo kako se ovdje narod brine o svojim svetinjama i kako ih obnavlja i, nažalost, nađu se neki ljudi koji nešto tako urade - ističe Lovrić.

 Okuka: Evidentirana djela

Bojan Okuka, zamjenik komandira Policijske stanice Trebinje, kaže da počinioci najčešće obijaju crkve i manastire smještene u ruralnim područjima. 


- U prva dva mjeseca ove godine broj krađa u vjerskim objektima je dostigao brojku od pet i svih pet slučajeva je rasvijetljeno. U 2018. godini evidentirana su tri krivična djela na štetu vjerskih objekata, od kojih su dva rasvijetljena, zatim 2017. također su evidentirana tri krivična djela, od čega je jedno rasvijetljeno, i 2016. evidentirana su četiri krivična djela, od kojih su dva rasvijetljena – istakao je Okuka. 


Spremni na sve 

 


Sociolog Đurđe Salatić smatra da su u sredini u kojoj vlada uglavnom partijsko zapošljavanje zbog nemogućnosti pronalaska posla zbog ugrožene egzistencije pojedinci u potpunosti zaboravili i zanemarili najvažnije društvene i moralne norme.&nbsp;
&nbsp;- Ne možemo da pričamo o kulturi na nekom nivou dok nam je ljudska egzistencija ugrožena. Kada se to izgubi, čovjek je spreman na sve i moralne norme više nisu uopšte jasne, ne dolaze do izražaja i čovjeku je bitna samo ljudska egzistencija - zaključila je Salatić.

Ukraden je bakar sa crkvice u Ržanom Dolu, kradu i kasice za priloge vjernika. Šteta koju provalnici naprave na objektu često veća od iznosa koji ukradu

Neke crkve su na meti lopova i po nekoliko puta

Za dva mjeseca opljačkano pet crkava u istočnoj Hercegovini

Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a uvrstio je rezervat prašume Janj na teritoriju općine Šipovo na privremenu listu BiH, što je prvi korak u procesu nominacije prirodnog dobra za listu svjetske prirodne baštine.&nbsp; 
Prirodno bogatstvo

Ukoliko UNESCO uvrsti prašumu na listu svjetske prirodne baštine, Janj će dobiti laskavu titulu prirodnog dobra. Time se otvaraju mogućnosti za promociju turizma i prirodnog bogatstva, kao i za naučna istraživanja, jer prašuma predstavlja netaknuti prirodni rezervat.

Ali, Narodna skupština RS nedavno je usvojila izradu zoning plana područja posebne namjene „Janjske otoke“ koji predstavlja legitimizaciju i legalizaciju izgradnje male hidroelektrane „Šipovo“.

- Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Izgradnja hidroelektrane može dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja - istakala je Jelena Ivanić iz banjalučkog Centra za zaštitu životne sredine.

&nbsp;Zaštićeno područje

Ona dodaje da je Centar uputio pismo podrške Udruženju „Eko-zona Šipovo“ za inicijativu za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj s rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem.

- Ako bi se na tom mjestu gradila mala hidroelektrana, onda je svima jasno da Janjske otoke nikada ne bi mogle dospjeti na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. A valjda nam je svima jasno šta je važnije - kazala je Jelena Ivanić. 

&nbsp;ČUDO&nbsp; 
prirode kraškog svijeta, mnogi tako nazivaju Janjske otoke, najpoznatije i najatraktivnije izletište u Šipovu. Ovo mjesto podsjeća na niz renesansnih parkova, s bujnim zelenilom, kaskadama, potocima i malim vodopadima.&nbsp;

Upućena inicijativa za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj s rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem

Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću

Male hidroelektrane prijete netaknutoj prirodi Janja

Vijest da je autobuska linija Šekovići - Vlasenica ukinuta 1. aprila ipak nije bila šala, već surova realnost za mještane iz ove dvije općine. Zbog ukidanja linije stanovnici iz brojnih mjesnih zajednica ne mogu na posao, u Dom zdravlja do Suda ili Općine da obave administrativne potrebe.&nbsp;&nbsp;
Iščekuju sudbinu 

Linija, koju je održavalo preduzeće „Drinatrans“, odnosno odskora „Euro Petrol Oil“, bila je jedina za stanovnike ove dvije općine te je sada, onaj ko nema automobil, pogotovu starije stanovništvo koje živi samo, osuđeno da iščekuje sudbinu.

Bojka Stanimirović iz Tišče kaže da sada ne može da ide na redovne kontrole.
 
- Srčani sam bolesnik i dijabetičar I moram obavljati redovne kontrole u Domu zdravlja u Šekovićima, koji su od nas udaljeni 10 kilometara. Pošto su ukinute sve autobuske linije, ne mogu više redovno da idem na preglede ni do apoteke. Moje zdravlje zavisi od toga da li će me neko iz sela odvesti na pregled – rekla nam je Stanimirović i dodala da ne može vjerovati da u 21. stoljeću nemaju osnovne uvjete za život.

Mirjana Kraljević, također iz Tišče, kaže da joj je ugrožen posao koji je dobila nakon sedam godina čekanja na birou. 


&nbsp;Plaćanje stana 


- Prije mjesec dobila sam posao u Geodetskoj upravi u Vlasenici nakon sedam godina provedenih na evidenciji nezaposlenih. Ukidanjem svih autobuskih linija na relaciji Šekovići - Vlasenica nemam mogućnost da putujem od kuće do posla, otprilike oko 10 kilometara, a od plaće ne mogu da plaćam stan u Vlasenici. Moj odlazak i povratak na posao sada zavisi od toga da li će me neko od mještana i komšija prevesti svojim automobilom do Vlasenica – kaže Kraljević.
&nbsp;Ekonomska isplativost 


Iz preduzeća „Euro Petrol Oil“ su nam saopćili da su ova i nekoliko drugih linija, poput one Bijeljina - Višegrad, ukinute jer nisu ekonomski isplative, odnosno nemaju dovoljan broj putnika, a zatvaranje linije bilo je putem obavještenja najavljeno ranije. Nezvanično, do ponovnog pokretanja linija moglo bi doći ako bi lokalne zajednice, Šekovići i Vlasenica, subvencionirale ovu liniju te je tako ovaj problem sada prebačen na rukovodstvo dvije općine.

Srčani sam bolesnik, a sada ne mogu na redovne kontrole, kaže Stanimirović. Dobila sam posao nakon sedam godina i sad ne mogu do njega, kaže Stanimirović

Vlasenica: Ko nema automobil, odsječen je od svega

Šekovićani ne mogu na posao, do Općine, Doma zdravlja...

Mladi Italijani iz Bolonje, srednjoškolci tamošnje poljoprivredne škole, na maturalnu ekskurziju, popularni maturalac, doputovali su u BiH. Tako su maturanti jučer boravili u Prijedoru putem organizacije „Putovati Balkanom“. Način života U Prijedoru su, prema riječima Slađane Miljević iz Udruženja „Program - Prijedor“, u ovom slučaju njihovog vodiča i prevodioca u Prijedoru, obišli pravoslavnu crkvu Svete Trojice, spomen-kuću doktora Mladena Stojanovića, potom Srednjoškolski centar, česmu na Jerezi i nekoliko murala iz projekta „Prijedor - grad murala“. &nbsp;Tokom posjete Prijedoru italijanski srednjoškolci obišli su i prelijepu Čaršijsku džamiju.- Želimo da ih na pravi način upoznamo s Bosnom i Hercegovinom. Nastojimo im razbiti predrasude, da s njima razgovaramo o načinu našeg života, o školi, da im ukažemo na činjenicu da njihovi&nbsp; vršnjaci, uz neke kulturološke razlike, ovdje žive vrlo slično - kaže Miljević.Dodaje da su učenici zadovoljni viđenim u Prijedoru, kao i da im je drago što su na svom putu odabrali Balkan umjesto nekih popularnijih destinacija poput Španije, Francuske i slično – kazala je. &nbsp;Domaćin im je u Čaršijskoj džamiji bio imam ove džamije Omer ef.&nbsp; Redžić. Kaže da učenike iz Italije s velikim zadovoljstvom dočekuje posljednje tri do četiri godine. Dio identiteta- Čaršijska džamija je neodvojiv dio ukupnog identiteta grada Prijedora. Čast mi je što mogu da pričam o kulturi islama, o kulturi religije općenito ovim učenicima kako bi iz Prijedora ponijeli lijepo sjećanje na ovdje provedene trenutke - rekao je ef. Redžić. Nakon posjete Prijedoru, mladi Italijani nastavljaju putovanje prema Mostaru i Sarajevu, gdje će boraviti nekoliko narednih dana. Interesantne razlike- Mlade iz Bolonje su posebno interesirala pravila u našim školama, odnosno razlike u odnosu na Italiju. Tako, naprimjer, kod njih nema druge smjene u školi. Školski čas ne traje 45 minuta. Učenici tokom nastave ne mogu izlaziti van školskog dvorišta za razliku od naših učenika... To im je sve zanimljivo – kaže Miljević.&nbsp;Sedma posjeta u Italiji se organiziraju u martu i aprilu. Ovo je, inače, bila sedma ovogodišnja posjeta mladih Italijana Prijedoru.

Pogledali murale, česmu na Jerezi te posjetili pravoslavnu crkvu i Čaršijsku džamiju

Mladi Italijani u Čaršijskoj džamiji u Prijedoru

Mladi iz Bolonje na maturalcu obišli Prijedor

Na devetnaestoj državnoj izložbi pasa svih rasa „CAC BiH 2019“, organiziranoj u etno – selu „Stanišići“ kod Bijeljine učestvovalo je ukupno 235 pasa od prve do devete grupe. Kinološke sudije iz Banje Luke, Bosanskog Novog, Beograda, Vrnjačke Banje ocjenjivali su i proglašavali najbolje pse u različitim kategorijama.
Dejan Isić, član Kinološkog društva „Semberija“, vlasnik hotela za pse, kaže da su na izložbi zastupljeni američki stafordi, labradori, retriveri, vučjaci, tornjaci, lovački psi i brojne druge pasmine.
- Posjećenost je izuzetna, što nas raduje. Imamo na izložbi izlagače iz cijele BiH, Srbije, Italije. Nemamo trenutno samo desetu grupu pasa, ali ćemo se potruditi da dogodine organizujemo i međunarodnu izložbu u Bijeljini - kaže Isić.
Adnan Mujić i njegov sin Eldar, student veterine, iz Jelaha kod Tešnja, na izložbu su doveli tornjaka, starog dvije godine, s kojim su već osvajali nagrade na takmičenjima u BiH.
- Doveli smo Groma, koji je osvajao nagrade na izložbama i proglašavan je za najljepšeg bosanskohercegovačkog tornjaka. Nekada sam uzgajao domermane, ali već nekoliko godina gajim tornjake - kaže Adnan Mujić, ističući značaj ovakvih izložbi na kojima se razmjenjuju iskustva i sklapaju nova prijateljstva.
Mirsada Burzić iz Bužima kaže da već četiri godine sa suprugom Husnijom uzgaja tornjake, koji važe za odlične čuvare imanja i stada, privržene svojim gospodarima.
-&nbsp; Moja kćerkica ih hrani iz jedne zdjele. Smireni su i staloženi, vole djecu i ljubomorno čuvaju svoje vlasike - kaže Mirsada.
&nbsp;Na izložbi je bio zapažen i „špringer španijel“, koga su na izložbu dovele simpatične sestre Elena i Irina, pas za pronalaženje tartufa „lagotto romonjolo“, kineski „čau čau“ i brojni drugi rasni psi i kućni ljubimci.&nbsp;

Najviše zastupljeni bili američki stafordi, labradori, retriveri, vučjaci, tornjaci, lovački psi i brojne druge pasmine

Sa izložbe pasa u etno-selu "Stanišići" (Foto: G. Bobić)

Na državnoj izložbi 235 pasa

Nova Topola, mjesto u srcu Lijevče polja, udaljena po petnaestak kilometara od Hrvatske i Evropske unije, Banjalučkog aerodroma, Srpca, Laktaša i Bosanske Gradiške, već drugu godinu predstavlja najveće gradilište na sjeveru naše zemlje.&nbsp;&nbsp; Tri pravca
Pravi privredni grad niče na površini od 140 hektara, a radi se o megaprojektu poznatijem kao Agroindustrijska zona. Svakodnevno u ovu poslovnu zonu na posao dolazi više od 250 radnika, a do kraja godine taj broj će biti utrostručen. 
Ognjen Žmirić, narodni poslanik iz Nove Topole, kaže da su upravo završena tri kilometra savremenog trotoara i to na tri pravca od raskrsnice u centru mjesta. U samom mjestu se gradi novi dom kulture, te asfaltna igrališta za košarku, mali fudbal i rukomet u okviru Osnovne škole „Petar Kočić“.

- U samoj zoni je u finišu izgradnja novih pogona italijanskog giganta „Calzedonia“, koji će biti završeni do kraja juna, a do kraja godine će zaposliti oko 500 radnika. Radi se i novi tržni centar te proširuju postojeće fabrike stočne hrane i tapaciranog namještaja. U polovnoj zoni se radi na infrastrukturi, riječ je o projektima fekalne i oborinske kanalizacije i novih ulica – kaže Žmirić.

Regulacioni plan

Nova Topola će do kraja godine dobiti novi regulacioni plan, što će omogućiti brže investiranje i izgradnju. To praktično znači da će Nova Topola postati istinski centar Lijevče polja.

&nbsp;Pokretač proizvodnje&nbsp;&nbsp; 
- Predviđena je i izgradnja prerađivačkih i otkupnih kapaciteta, što će biti pokretač povrtlarske, voćarske i ratarske proizvodnje. Oživljavanje privrednih i uslužnih kapaciteta za sobom povlači jačanje društvenog i sportskog života u ovom mjestu, koje poprima konture malog savremenog grada. Nova Topola je to zaslužila i bit će centar u koji će na posao dolaziti radnici iz nekoliko općina, poput Laktaša, Srpca, Gradiške i drugih mjesta – rekao je Žmirić.

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman posjetila Srebrenicu

Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Katolici misom u trebinjskoj katedrali obilježili Uskrs

Od ove godine pod zaštitom od leda i veći dio Popovog polja

Za prvomajske praznike Trebinje će biti puno kao šipak

Počela obnova prizemlja u zgradi Psihijatrije

Za dva mjeseca opljačkano pet crkava u istočnoj Hercegovini

Male hidroelektrane prijete netaknutoj prirodi Janja

Šekovićani ne mogu na posao, do Općine, Doma zdravlja...

Mladi iz Bolonje na maturalcu obišli Prijedor

Na državnoj izložbi 235 pasa

Nova Topola postala najveće gradilište u sjevernom dijelu BiH

Republika Srpska

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman posjetila Srebrenicu

Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Katolici misom u trebinjskoj katedrali obilježili Uskrs

Od ove godine pod zaštitom od leda i veći dio Popovog polja

Za prvomajske praznike Trebinje će biti puno kao šipak

Počela obnova prizemlja u zgradi Psihijatrije

Za dva mjeseca opljačkano pet crkava u istočnoj Hercegovini

Male hidroelektrane prijete netaknutoj prirodi Janja

Šekovićani ne mogu na posao, do Općine, Doma zdravlja...

Mladi iz Bolonje na maturalcu obišli Prijedor

Na državnoj izložbi 235 pasa

Nova Topola postala najveće gradilište u sjevernom dijelu BiH