Treća Međunarodnu konferenciju o medicinskom i biološkom inžinjeringu - CMBEBIH 2019 bit će održana u Banjoj Luci, od 16. - 18. maja 2019. godine. 
Radi se o stručnoj i naučnoj konferenciji, koja za cilj ima razmjenu ideja, iskustava, najboljih praksi i najnovijih istraživanja iz oblasti medicinskog i biološkog inženjeringa, kao i iz svih ostalih povezanih oblasti, u cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i života u cjelini. 
-	Planirano je da konferenciji prisustvuje više od 500 učesnika iz 45. svjetskih zemalja. Ovo je izuzetno važan naučno-akademski događaj – kazao nam je prof. dr. Almir Badnjević, predsjednik CMBEBIH 2019. 

Kako kaže, riječ je o naučnom skupu na kojem će naučnici, ali i studenti iz BiH, kao i inozemstva, imati priliku za usavršavanje rada i razmjenu iskustava s kolegama iz cijelog svijeta. 

-	Potrudili smo se da u Banja Luku dovedemo vodeće istraživače, naučnike, doktore, profesionalce, inžinjere, IT stručnjake - kako bi kreirali platformu za raspravu o najnovijim istraživanjima, inovativnim rješenjima i izazovima u ovoj oblasti u cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i života u cijelini. Pored toga, konferencije su odlična mjesta za networking na kojima možete upoznati vaše buduće partnere na projektima, dogovoriti razmjene studenata, te pronaći nova mjesta za zaposlenje. Potencijalni sponzori se mogu predstaviti svim učesnicima, te ostvariti nove poslovne prilike – kaže Badnjević. 

Planirano je i održavanje niza popratnih događaja.

Potrudili smo se da dovedemo vodeće istraživače, naučnike, doktore, profesionalce, inžinjere, IT stručnjake, kaže Badnjević

U Banju Luku stiže više od 500 učesnika iz 45 zemalja

Fotografija mladenaca kako po najvećem pljusku trče ulicama Trebinja ispod kišobrana raznježila je mnoge i malo uljepšala dan obilježen dramatičnim poplavama u gotovo cijeloj BiH.No, ova predivna fotografija nije nastala danas, već prije desetak dana, a njen autor je čuveni trebinjski fotograf Željko Budimir Keko.Mladenci nisu iz Trebinja, već žive u Njemačkoj, a Keko im je napravio cijeli serijal predivnih fotografija po kojima će vječno pamtiti dan svog vjenčanja.

Njen autor je čuveni trebinjski fotograf Željko Budimir Keko

Mladenci na proljetnom pljusku (Foto: Željko Budimir)

Ko su i odakle mladenci koji trče na kiši

Sredstvima Vlade Republike Srpske finansirano je čišćenje 11 kilometara lateralnog kanala kroz Skugrić kod Modriče. Radovi su okončani danas oko 20 sati, te je upućen apel mještanima da ne odlažu otpad u lateralni kanal i tako izbjegnu eventualne poplave.&nbsp;&nbsp; Risto Mišić kaže da stanovništvo treba da razmišlja o sebi, ne odlažući dotrajali namještaj u lateralni kanal.
- Ima korov po sredini toka i to je normalno. Međutim, kada mi bacimo dotrajali kauč, šporet i ostalo onda dođe do začepčkenja i do poplave, pa će voda odnijeti našu ljetinu i drugu imaovinu. Budimo pametni i savjesni, spasimo sami sebe - apeluje Mišić.
Poplave se mogu izbjećiPredsjednik MZ Skugrić Milan Savić rekao je da je stanovništvo ovog dijela Modriče odahnulo čišćenjem pomenutog vodenog toka, kako se ne bi ponovile ranije poplave.
- Jedan dio Skugrića, sav njegov raniji dio, tada je bio poplavljen u potpunosti, pa i Borovo Polje. Sada mislimo da će ovakvim radom da se to spriječi - nada se Savić.
Načelnik Modriče Mladen Krekić, koji je u petak donio Odluku o uvođenju prvog stepena pripravnosti od eventualnih poplava, kaže da je očišćeno blizu 11 kilometara lateralnog kanala.
- Zahvaljujem se premijeru RS Radovanu Viškoviću, resornom ministru Borisu Pašaliću i direktoru Voda Srpske Miroslavu Milovanoviću što su ljudski reagovali na naš prvi vapaj, prepoznali su složenost trenutka. Šta će i kako će biti, ko zna. Kiša je počela da pada. Mi smo uradilo što smo mogli i nadamo se da je to jako dobro za sve mjesne zajednice. Najavljene su obilne padavine i sve je sada u božijim rukama - rekao je Krekić.
Ojačan je i podignut nasip dužine 1.800 metara u MZ Modriča 4, pa se može reći da Modriča spremno očekuje najavljene obilnije padavine.

Nesavjesni mještani bacaju otpad u kanal

Skugrić spreman za odbranu od poplava

U Memorijalnom kompleksu i šehidskom mezarju Veljaci, pored Bratunca, danas je nekoliko hiljada prisutnih klanjalo dženazu i na vječiti smiraj ispratilo Rifeta (Reše) Salihovića (1949.) iz Sasa, Šemsu (Hamida) Zukanovića (1949.), također iz Sasa, i Munira (Hameda) Tahića (1971.) iz Biljaće kod Bratunca. Vjerske obrede predvodio je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.&nbsp;Žrtve i grobnice

U Bratuncu, gradiću na lijevoj obali rijeke Drine, tokom minulog rata ubijeno je 3.589 bošnjačkih civila. Na šehidskom mezarju Veljaci do sada je u 13 proteklih dženaza ukopano 305 žrtava, od čega 52 žene i 29 djece, koji su ekshumirani iz 70 masovnih grobnica otkrivenih na bratunačkoj općini. Na drugim mezarjima ukopano je 250 tijela, dok se traga za još 300 nestalih.&nbsp;
Spori procesi

Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja "Majke Bratunca", izrazila je nezadovoljstvo radom Tužilaštva BiH i Instituta za traženje nestalih osoba te međunarodnim institucijama za traženje nestalih.

- Veliki broj ekshumiranih tijela godinama leži u nekim hangarima, a na identifikaciji se u posljednjih godina ništa ne radi. Spor proces identifikacije posebno je izražen premještanjem laboratorija iz BiH u Hag - naglasila je Hiba Ramić, član Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice zločina u Bratuncu. 

Malo osuđenih

Za ratne zločine na području Bratunca Sud BiH osudio je Mladena Blagojevića na sedam godina zatvora, dok je Savu Babića, bivšeg komandira Vojne policije, oslobodio optužbi. Na 13 godina zatvora osuđen je Mirko Todorović, koji se nalazi u bijegu, a na 12 godina osuđen je Miloš Radić.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Haški tribunal na deset godina zatvora osudio je Miroslava Deronjića, predsjednika bratunačkog kriznog štaba, zbog organizacije napada na selo Glogova, u kojem je 1992. godine ubijeno više od 65 Bošnjaka. Deronjić je prilikom izdržavanja kazne preminuo.

Do sada je u Veljacima ukopano 305 osoba, od čega 52 žene i 29 djece, a na drugim mezarjima ukopano je još 250 identifikovanih žrtava

Sjećanje na 3.589 bošnjačkih civilnih žrtava stravičnog zločina

Poznati bosanskogradiški fizioterapeut i maser Goran Vranić Gogi iznenada je preminuo u subotu navečer u 55. godini.&nbsp; Vranić je bio istaknuti zdravstveni radnik, profesionalno angažiran u Opštoj bolnici u Bosanskoj Gradišci, a sportskoj javnosti je poznat kao fizioterapeut i maser nekoliko ovdašnjih klubova.
Svojim umijećem pomagao je u održavanju forme i brzom ozdravljenju nakon povreda brojnim košarkašima, fudbalerima, odbojkašima i ostalim sportistima.
Vranić je bio omiljen u društvu, što dokazuju i brojni komentari na društvenim vezama nakon njegove iznendne smrti.
Datum i mjesto sahrane pokojnog Vranića još nije zvanično objavljeno.

Svojim umijećem pomagao je u održavanju forme i brzom ozdravljenju nakon povreda brojnim košarkašima, fudbalerima, odbojkašima i ostalim sportistima

Preminuo poznati fizioterapeut Goran Vranić Gogi

Na području Modriče u toku su radovi na rizičnim mjestima kako bi se što spremnije dočekale intenzivne padavine. Modriču je danas posjetio direktor Javne ustanove "Vode Srpske" Miroslav Milovanović i uvjerio se da ova lokalna zajednica poduzima sve mjere zaštite od eventualnih poplava. - Svi vodostaji u RS su u opadanju, osim Save kod Bosankse Gradiške i Srpca koja je u blagom porastu - izjavio je Miroslav Milovanović.
- Imamo optimistične informacije nego jučer, imat ćemo nešto manje količine padavina nego što se mislilo po ranijim modelima. Najveće padavine mogu se očekivati sa 13. na 14.maj - rekao je Milovanović.
Modriča se priprema za eventualne poplave

Modrički kraj su prije pet godina zahvatile nezapamćene poplave. Sada su ljudstvo i mehanizacija u naselju Dobor, gdje se ojačava nasip dužine 1.800 metara uz desnu obalu rijeke Bosne. Milovanović je podsjetio da su jučer izdate naredbe o redovnoj odbrani od poplava za ovo područje.
- Mi radimo na još dvije lokalcije izmuljivanje lateralnih kanala kako bi poboljšali protok voda, ako dođe do znatno većih voda od očekivanih. Također, radimo na ojačavanju nasipa za 50 do 70 cm. Stabilizacija, učvršćivanje i nadvišenje nasipa bi trebalo doprinijeti da se spremno dočekaju eventualne visoke vode - dodao je Milovanović.
Narod ne paniči, ali je u zebnji

Predsjednik MZ Modriča 4 Mile Božić naglašava da je stanovništvo mirno, ali sa zebnjom se očekuju najavljene padavine.- Vidjet ćemo kolika će biti količina vode koja će doći iz pravca Doboja, Zenice i Sarajeva. Čim se nešto radi, to znači da neko misli na narod. Za sada svi djeluju pribrano, valjda ih neće obuzeti panika - nada se Božić.
Načelnik Modriče Mladen Krekić donio je odluku o prvom stepenu pripravnosti od elementarnih nepogoda.
- Dizanje nasipa znači mnogo u zaštiti ljudskih života, imovine i životinja. Međutim, oprez mora postojati. Gledat ćemo u nebo i nadati se najboljem. Padavine ne bi trebale biti obilne kao prije pet godina, daleko od toga - rekao je Krekić.
U toku je i čišćenje 11 kilometara dugog laterarnog kanala koji je, zbog nedostatka ekološke svijesti, građanima služio za odlaganje krupnog otpada.

 Terzić:Bolja situacija 
Prema riječima Željka Terzića, samostalnog stručnog saradnika za civilnu zaštitu u Modriči, urađene su velike organizacione pripreme.
- Uz uređenje nasipa i čišćenje lateralnog kanala, izvršene su pripreme za evakuaciju stanovništva i stoke. Sve zavisi da li će vodostaj Bosne početi da se ponaša rizično. Sada je vodostaj Bosne u opadanju. Ako se obistine prognoze, onda bi najviši vodostaj Bosne u našem kraju bio krajem sedmice. Dakle, oko petka i subote - rekao je Terzić.

Radi se na sve strane

Modriča se intenzivno priprema za ogromne padavine

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe ispred gradskog stadiona, fiskulturne sale OŠ "Branko Radičević" i ženskog logora te bacanjem 603 ruže s Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu, kao i posjetom masovne grobnice Redžići brojni preživjeli Bratunčani danas su se sjetili svih žrtava ubijenih početkom agresije na BiH.&nbsp; &nbsp; 700 logoraša
- Sakib Ahmetović, predsjednik Udruženja logoraša Bratunac, ima podatke da je kroz fiskulturnu salu OŠ "Branko Radičević" prošlo oko 700 ljudi. U susjednoj zgradi bio je logor za žene i djecu od tri godine. Prvu noć u muškom logoru ugušeno je šest Bošnjakinja, a pred našim očima za jedan dan ubijeno je 68 civila. Oslobođeno je 420, dok je ubijeno 200 zatočenika. Za zločine u bratunačkom logorima još niko nije procesuiran - naglasio je Ahmetović.
Sjećanje na civilne žrtve zločina, koje su u prvoj polovini maja 1992. godine ubile jedinice JNA, policije, teritorijalne odbrane i paravojne srpske snage, počelo je prije sedam dana, posjetama masovnih grobnica i spomen-obilježja.
Svi civili Bošnjaci iz Bratunca i prigradskih naselja 9. maja 1992. godine bili su zatočeni na gradskom stadionu, gdje su im oduzeti dokumenti, novac i nakit, a zatim su sposobni muškarci odvedeni u školsku fiskulturnu salu, gdje su mučeni i ubijani. 
Tijela iz 70 grobnica
U Bratuncu je od 1992 do 1995. godine ubijeno 3.589 bošnjačkih civila. Na šehidskom mezarju Veljaci do sada je ukopano 296 žrtava, od čega 52 žene i 43 djece, koji su ekshumirani iz 70 masovnih grobnica, otkrivenih na području bratunačke općine, dok se traga za još oko 3.000 nestalih.

Od 3.589 ubijenih bratunačkih civila traga se za još 300 nestalih. Za zločine u bratunačkom logoru još niko nije procesuiran

= S  današnjeg obilježavanja u Bratuncu

S Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu bačene 603 crvene ruže za žrtve

Javna ustanova za odgoj djece "Naša radost" i ove godine tradicionalno je priredila cvjetni karavan u znak pozdrava proljeću na kojem su učestvovali mališani iz svih objekata ove vaspitne ustanove.
- Ovo je karavan koji je decenijama održavan u maju – kaže Jadranka Milojević, vaspitačica u vrtiću “Naša radost”.
- Djeci je ovaj dan veoma važan. Ja ove godine vodim “bubamare”. Svaka grupa ima neki svoj stil, nose cvjetiće, pčelice… presretni su. Pripreme su trajale mjesec. Otprilike uvijek izaberemo dan u maju. Danas smo imali sreću jer je divan i sunčan dan - kaže Milojević.
Ovo je važan dan za djevojčice Maju i Andreu.
- Priredba je lijepa, pravile smo kape, cvjetove. Sve je šareno i veselo i sviđa nam se šetnja kroz grad - kažu one radosno.

Priređen cvjetni karavan za mališane u Trebinju

U Modriči je danas održan prošireni sastanak rukovodstva Općine, lokalne civilne zaštite i subjekata koji trebaju i mogu djelovati u vanrednim situacijama. Razgovaralo se o mogućnosti <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=POPLAVE">poplava</a> i pripremama da eventualne posljedice budu što manje. 
- Sve strukture važne za zaštitu i spašavanje uvedene su u prvi stepen pripravnosti - kazao je Željko Terzić, samostalni stručni saradnik za Civilnu zaštitu Modriče.
- Trenutni nivo rijeke Bosne kod Modriče je plus 30, što je daleko ispod kvote redovnih mjera od poplava. Poučeni teškim iskustvima u prošlosti, mi smo danas preventivno djelovali. Pratit ćemo vodostaj rijeke Bosne i ponašanje planinskih rijeka i potoka, koordinirati aktivnostima među različitim učesnicima, obavještavati javnost o stanju na terenu. U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima Voda Srpske, Republičkim hidrometeorološkim zavodom, te republičke Civilne zaštite - kazao je Terzić.

Preventivno djelovanje

Načelnik Modriče Mladen Krekić rekao je da je pripremni sastanak imao za cilj da se izvrši što kvalitetnija priprema za moguće poplave. - Da pripremimo ljude, objasnimo im da je moguće da će doći i veća voda nego što smo mislili. Ne mislim da će nam se ponoviti 2014. godina, daleko od toga, ne ponovilo se, ali moramo biti obazrivi, ne zna se šta nosi dan, a šta noć - rekao je Krekić.
Još danas će predstavnici Civilne zaštite, javnih preduzeća i građani pregledati šahtove u gradu te mostove i propuste po mjesnim zajednicima kako bi se stanje amortiziralo u slučaju eventualnih poplava.

CZ Modriče pred najavu obilnih padavina: Moramo biti obazrivi, ne zna se šta nosi dan, a šta noć

Srebrenički bračni par Svjetlana i Mirsad Bakalović, koji žive i rade u Austriji, paketima prehrambenih i higijenskih artikala te odgovarajućom garderobom za predstojeći ramazan obradovali su Timu Bektić (78) i njene bolesne kćerke Veliju i Mirsadu iz Bektića kod Srebrenice.Tuga i bolest Bakalovići kažu da svake godine za blagdane posjete jednu porodicu na području srebreničke općine bilo koje vjere i nacije. To im čini zadovoljstvo, a posebno kada pakete uruče porodici, kojoj je stvarno potrebno.Majka Tima s dvije kćerke živi u maloj kući s dvije sobe i kupatilom, bez vode. Žive od minimalne penzije Timinog muža Ibrahima, koji je penziju zaradio kao drvosječa u srebreničkom Šumskom preduzeću „Drina“.Timin muž Ibrahim i sin Rešid poginuli su padom Srebrenice u julu 1995. godine. Pronađeni su u masovnoj grobnici Pilica kod Zvornika i prije tri godine ukopani u Memorijalni centar Potočari.- Teško se borim s tugom za najmilijima i bolesnim dvjema kćerkama. Treba dosta novca za njihovo liječenje, nabavku drva za zimu te platiti oranje njive, gdje sijem žito, krompir i drugo povrće. Šteta je ne obrađivati ovakvu plodnu zemlju, a ima se i koristi - jada se Tima.Nemaju kreveta Nema mogućnosti da ode u grad, plati struju i za ono malo muževe penzije kupi najosnovnije potrepštine. Tima kaže da će dobro doći nešto garderobe i obuće za njene kćerke. Zimi, zbog grijanja, spavaju na spužvama u jednoj sobi, jer nemaju kreveta. Paketi bračnog para Bakalovića, kaže, dobro će joj doći za spremanje prvih iftara za ramazan, koji s radošću očekuje.Iako teško živi, Tima se ne žali. Zahvalna je, ističe, kada joj neko donese kilogram brašna, jer neće plaćati i moliti nekoga da joj kupuje u gradu.

Tima i njene kćeri žive u Bektićima od minimalne penzije  u maloj kući bez vode i osnovnih potrepština

Tima Bektić s kćerkama i Mirsadom Bakalovićem

Svjetlana i Mirsad obradovali Timu i njene bolesne kćerke

U bijeljinskim restoranima i kafićima ovih dana osvanula je veća cijena <a href="https://avaz.ba/tag/4033/kafa">kafe</a>, što je iznenadilo stalne posjetioce.&nbsp; &nbsp;Nabavna cijena 
Tako je u kafeu Centra za kulturu „Semberija“ sve donedavno kafa koštala 1 KM, da bi sada cijena skočila na 1,30 KM. U popularnom restoranu u Gradskom parku kafa košta 1,70 KM, u restoranu u centru grada 1,50 KM. Ipak, ima i restorana gdje je cijena kafe zadržana jednu marku.
&nbsp;Pojedini bijeljinski ugostitelji, kao što je vlasnik kafane kod Autobuske stanice, kaže da od 1997. godine nije mijenjao cijenu kafe i ona je već 20 godina i dalje 1 KM.
- Kada bismo povećali cijenu kafe, oko 50 posto naših stalnih gostiju bi nas napustilo - rekao nam je konobar u tom ugostiteljskom objektu, ističući da oni nabavljaju espreso kafu po 25 KM po kilogramu.
Duško Ostojić, koji se godinama bavio ugostiteljstvom, kaže da ova grana privrede doživljava pravi kolaps.

- Računice su jednostavne. Kilogram espreso kafe košta od 15 do 55 KM, zavisno od toga na kakav kvalitet kafe ste navikli vaše goste. Od kilograma kafe u prosjeku se skuha 120 kafa. Ima zarade na kafi, ali većina kafića, njih oko 70 odsto, proda od 50 do 70 kafa. Tu zarade nema. Da biste imali zaradu na kafi, morate dnevno prodati više od 100, prosječno oko 150 kafa – objašnjava Ostojić.

&nbsp;Ogromni troškovi

Dodaje da samo tako vlasnik može biti siguran da će zaraditi dovoljno za plaće konobara, za režijske troškove, za održavanje higijene i vođenje knjigovodstva. 

- Voda je u proteklih dvadesetak godina poskupjela 300 posto, skuplja je struja, radna snaga. Kako onda da se održite sa cijenom kafe od jednu KM - pita se Ostojić. 

&nbsp;Uzimaju kredite&nbsp; 
Ostojić kaže da pojedini ugostitelji s dnevnim pazarom od 500 KM na kraju mjeseca moraju uzimati pozajmicu od banke da bi pokrili troškove. 

- Mnogi napuštaju ugostiteljstvo, a u avanturu otvaranja ugostiteljskih objekata nakon njih upuštaju se oni naivni ili slabije informisani - kaže naš sagovornik. 
&nbsp;U PRŽIONICAMA
 u&nbsp;Bijeljini kafa za domaću upotrebu može se nabaviti po 12 KM za kilogram i ta cijena dugo nije mijenjana.&nbsp;

Voda je u proteklih dvadesetak godina poskupjela 300 posto, skuplja je struja, radna snaga. Kako onda da se održite s cijenom kafe od jednu marku, kaže Ostojić

U Centru „Semberija“ kafa sada košta od 1,30 do 1,70 KM

Rijetko se gdje može popiti kafa za marku

Tokom vikenda počela je sadnja duhana u nekim dijelovima Semberije. Pojedini proizvođači duhana iskoristili su lijepo i sunčano vrijeme za sadnju. Čedo Gotovčević, vršilac dužnosti direktora u preduzeću „Duvan“ AD, koje se bavi proizvodnjom i organiziranim otkupom, kaže da iščekuju lijepo i sunčano vrijeme za početak sadnje.- Neki su s izvjesnim rizikom ušli u njive i počeli saditi duhan, rukovodeći se činjenicom da u zemljištu ima dovoljno vlage. Međutim, meteorolozi najavljuju hladno i promjenljivo vrijeme, tako da će sadnja pričekati još dan-dva. Početkom godine s proizvođačima iz Semberije i Posavine, njih oko 120, ugovorena je sadnja, ali već sada je izvjesno da ćemo imati podbačaj oko 10 posto. Mnogi odustaju zbog nestimulativne otkupne cijene, koja iznosi oko tri KM po kilogramu, malog podsticaja i nedostatka radne snage - kaže Gotovčević.On ističe da je u prošloj godini na 365 hektara u Semberiji i Posavini proizvedeno rekordnih 780 tona duhana te da se u međuvremenu pojavio i problem plasmana.- Ugovorili smo prodaju jednom bugarskom kupcu. U narednih šest mjeseci isporučit ćemo mu oko 130 tona. Nadamo se da će se u ovoj godini nešto promijeniti na tržištu te da ćemo uspjeti realizirati ono što smo dogovorili u januaru - kaže Gotovčević.Bijeljinski i posavski duhanari ističu da većina razmišlja da odustane od proizvodnje zbog niske otkupne cijene. Naime, cijena od pet KM po kilogramu mogla bi pokriti proizvodne troškove i osigurati minimalnu zaradu.

Mnogi odustaju zbog nestimulativne otkupne cijene, malog podsticaja i nedostatka radne snage

Pojedini su iskoristili lijepo i sunčano vrijeme

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Grad Banja Luka rasprodat će zemljište na kojem se od 1969. godine nalazi Paskulina ciglana, dok će na prostoru nekadašnje Hirurgije nići novo naselje sa stanovima za doktore. Dvije zone Prema nedavno usvojenom Regulacionom planu za centralno područje grada, nadležni su na lokaciji Paskuline ciglane predvidjeli dvije poslovne i stambene zone.- S obzirom na to da je veći&nbsp; dio zemljišta sa čistim imovinskim odnosima, odnosno u većinskom vlasništvu Grada, planiramo da dio po dio ponudimo na licitaciji - rekao je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić.Prodaja neće biti organizirana ove godine. Radojičić smatra da bi bilo više nego dobro da se to desi naredne godine. To su, kazao je on, izuzetno atraktivne lokacije i ne treba ih protraćiti. - Zato mislim da ćemo imati neku vrstu promocije lokacije, da bismo dobili što interesantnije ponude. To ćemo uraditi prije nego što počnemo s prodajom - istakao je Radojičić. Regulacioni planNačelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Slobodan Stanarević rekao je da će na lokaciji stare Hirurgije, koja je preseljena na Paprikovac, biti izgrađeno komforno i nesvakidašanje stambeno-poslovno naselje sa parkovima. Zemljište je u vlasništvu Univerzitetskog kliničkog centra RS, s kojim Grad dogovara izgled novog regulacionog plana i budućeg „doktorskog naselja“.- Namjera i zamisao rukovodstva UKC-a RS je da dio stanova u tom naselju daju doktorima kako bi ih motivirali da ostaju ovdje. To je izvanredna ideja da rješavanjem stambenog pitanja zadržimo ljude - rekao je Stanarević. Radovi za tri godineStambeno-poslovno naselje će niknuti i na prostoru nekadašnje „Mljekare“ koji je godinama zapušten. Investitor iz Beograda koji je kupio to zemljište prve radove planira tek za dvije ili tri godine.

S obzirom na to da je veći dio zemljišta s čistim imovinskim odnosima, odnosno u većinskom vlasništvu Grada, planiramo da dio po dio ponudimo na licitaciji, rekao je Radojičić

Prodaja atraktivnih lokacija neće biti organizirana ove godine

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

U Bijeljini se već godinama barata brojkom od 7.000 bespravno izgrađenih objekata za individualno stanovanje. U Gradskoj upravi tvrde da nelegalnih objekata vjerovatno ima tri puta više, ukoliko se računaju pomoćni i drugi objekti.Gradska renta - Proces legalizacije traje od 2.000 godine, ali još ne daje željene rezultate. Za proteklih 18 godina nije čak legalizirano ni ono što je do tada bespravno izgrađeno - kaže Dušan Savić, šef Odsjeka za legalizaciju u Odjeljenju za prostorno uređenje.Trenutno se čak deset stambenih zgrada nalazi u fazi legalizacije.Savić kaže da se u postupku legalizacije po novom zakonu obračunava gradska renta, odnosno nadoknada za uređenje građevinskog zemljišta, a na cijenu legalizacije utječu i zone u kojima se objekt gradi ili je već izgrađen. U ekstra zoni, najužem centru grada, nadoknada iznosi 188,94 KM po kvadratnom metru, u prvoj zoni 145,88, u drugoj 119,70 i u trećoj 101,74 KM. - Ljudi najčešće odustaju od legalizacije zbog finansijskih razloga i nemogućnosti da izmire sve obaveze. Do 2013. godine postupak legalizacije bio je prepušten na brigu lokalnim zajednicama. Od 2013. godine legalizacija bespravno izgrađenih objekata uređena je zakonom i rok za legalizaciju produžavan je do 2016. godine - kaže Savić.

Bilo je omogućeno i plaćanje fiksne nadoknade za legalizaciju objekata, od 100 KM za 100 metara kvadratnih prostora.
- Međutim, trebalo je osigurati projekt za takav objekt, koji je koštao oko 350 KM, geodetski snimak koji se plaćao od 150 do 200 KM, trebalo je uplatiti takse i doprinose, tako da se od prvobitnih 100 KM stiglo do 1.000 ili 1.500 maraka - ističe Savić.
Naglašava da je u međuvremenu i Ustavni sud RS stavio van snage odredbu o fiksnoj cijeni za legalizaciju, proglašavajući je neustavnom.
Novi zakon
U prošloj godini donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata koji podrazumijeva redovnu proceduru pribavljanja svih neophodnih dozvola, od uplate rente i nadoknade za uređenje građevinskog zemljišta, pa do osiguranja projekta i svih drugih dozvola.
Donesena odluka
- Na lokalnom nivou donijeli odluku za subvencioniranje legalizacije individualnih stambenih objekata za raseljena i izbjegla lica, RVI, žene žrtve rata, osobe u stanju socijalne potrebe. Za analizu smo uzeli objekt od 150 kvadratnih metara, najčešću kvadraturu objekata u Bijeljini. Legalizacija jednog takvog objekta ide od 26.841 KM u ekstra zoni, oko 20.000 KM u prvoj zoni, pa sve do 3.636 KM, odnosno 2.032 KM u petoj i šestoj zoni - kaže Savić.
Subvencije iznose 50 posto za izbjegla i raseljena lica, pa do 80 posto za posebno ugrožene kategorije stanovništva.

Proces legalizacije traje od 2.000 godine, ali još ne daje željene rezultate

Trenutno se čak deset stambenih zgrada nalazi u fazi legalizacije

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Đorđe Slavinjak, direktor i vlasnik uspješnog preduzeća koje se bavi preradom voća i povrća te proizvodnjom voćnih sokova i marmelade “Spektar Drink”, u protekle četiri godine obavljao je funkciju predsjednika Savjeta za privredu grada Bijeljina.

&nbsp;Plaćeni kao hirurzi 
Govoreći o sve evidentnijem nedostatku odgovarajuće radne snage na tržištu, Slavinjak kaže da je neophodno da roditelji i mladi ljudi shvate da je iluzorno školovati se za menadžere samo forme radi. 
- Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja. Dobar majstor je umjetnik i on je uvijek cijenjen u društvu. Dobri majstori već imaju plaće kao i hirurzi. Ljudi se ne smiju plašiti časnog i poštenog rada - kaže Slavinjak.

Ocjenjujući privredni razvoj Bijeljine i Semberije, Slavinjak ističe da postoje evidentni rezultati u oblasti privrednog razvoja grada i da su poslovno–industrijske zone bile dio razvojne strategije koju su bijeljinski privrednici, zajedno s Gradskom upravom, definirali prije nekoliko godina. 

- To je bio dobar potez Gradske uprave, tako da mi danas imamo veliki broj zainteresovanih privrednika s područja Semberije, ali i sa strane, koji ovdje dolaze i otvaraju firme. U posljednje vrijeme javlja nam se i deficit radne snage na području grada. To znači da će se cijena rada neminovno povećavati. Bijeljina ide provjerenim koracima naprijed i smatram da imamo velike mogućnosti za napredovanje u narednom periodu - ističe Slavinjak.

&nbsp;Opravdani zahtjevi 

Govoreći o opravdanosti zahtjeva radnika iz realnog sektora za povećanjem njihovih plaća, Slavinjak kaže da su poslodavci svjesni realnosti situacije i da oni podržavaju tu opciju.

Neophodno je da roditelji i mladi ljudi shvate da je iluzorno školovati se za menadžere samo forme radi, kaže Slavinjak

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman&nbsp;(Ulrike Hartmann)&nbsp;posjetila je danas Srebrenicu. Ona se sastala s načelnikom Mladenom Grujičićem.U razgovoru s Grujičićem istaknula je da u Srebrenici vlada atmosfera zajedničkog života svih građana.&nbsp;- S obzirom na to da je Srebrenica specifična po svojoj prošlosti, zadovoljna sam informacijom koju sam dobila od načelnika Mladena Grujičića da u ovoj općini vlada atmosfera zajedničkog života svih građana - kazala je nakon današnje posjete Srebrenici Hartman.&nbsp;Dodala je da informirana o ambicioznim razvojnim projektima općine i problemima oko pokretanja Banje Guber te razvoju turizma na jezeru Perućac, ali i razočarana što mladi iz ove kao i iz drugih bh. gradova odlaze u inozemstvo.

Austrijska ambasadorica u društvu Mladena Grujičića

U Banju Luku stiže više od 500 učesnika iz 45 zemalja

Ko su i odakle mladenci koji trče na kiši

Skugrić spreman za odbranu od poplava

Sjećanje na 3.589 bošnjačkih civilnih žrtava stravičnog zločina

Preminuo poznati fizioterapeut Goran Vranić Gogi

Modriča se intenzivno priprema za ogromne padavine

S Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu bačene 603 crvene ruže za žrtve

Priređen cvjetni karavan za mališane u Trebinju

CZ Modriče pred najavu obilnih padavina: Moramo biti obazrivi, ne zna se šta nosi dan, a šta noć

Svjetlana i Mirsad obradovali Timu i njene bolesne kćerke

Rijetko se gdje može popiti kafa za marku

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman posjetila Srebrenicu

Republika Srpska

U Banju Luku stiže više od 500 učesnika iz 45 zemalja

Ko su i odakle mladenci koji trče na kiši

Skugrić spreman za odbranu od poplava

Sjećanje na 3.589 bošnjačkih civilnih žrtava stravičnog zločina

Preminuo poznati fizioterapeut Goran Vranić Gogi

Modriča se intenzivno priprema za ogromne padavine

S Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu bačene 603 crvene ruže za žrtve

Priređen cvjetni karavan za mališane u Trebinju

CZ Modriče pred najavu obilnih padavina: Moramo biti obazrivi, ne zna se šta nosi dan, a šta noć

Svjetlana i Mirsad obradovali Timu i njene bolesne kćerke

Rijetko se gdje može popiti kafa za marku

Bugarima će ove godine biti isporučeno 150 tona

Niču dvije poslovne i stambene zone, ali i „doktorsko naselje“

Zbog finansijskih razloga mnogi bježe od „zakona“

Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja

Austrijska ambasadorica u BiH Ulrike Hartman posjetila Srebrenicu